VRBAS Media

Autor: INFO

  • Meteorolozi najavili znatan skok temperature

    Meteorolozi najavili znatan skok temperature

    Toplo vrijeme praćeno kišom najavljeno je za naredne dane u Republici Srpskoj, a prema najavama meteorologa temperature će ići i do 16 stepeni.

    Ponedjeljak, 2. februar
    “Ujutru oblačno i maglovito uz slabe i povremene padavine. Padavine brzo prestaju i tokom dana će biti uglavnom suvo i oblačno. Samo će na istoku još ponegdje biti slabih padavina. Na jugu promjenljivo oblačno uz sunčane periode i slabu kišu tokom dana. Popodne i uveče postepeno razvedravanje”, navode iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda dodajući da će vjetar biti slab do umjeren istočni, dok će maksimalna temperatura biti do šest, na jugu oko 10, a u višim predjelima minus jedan stepen.

    Utorak, 3. februar
    Vjetrovito vrijeme uz umjeren do jak jugo, koji će donijeti porast temperature, očekuje se u utorak.

    “Veći dio dana biće promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima, a slaba kiša će padati ponegdje na jugu i zapadu. Popodne kiša jača na jugu, uveče će slaba kiša padati i ponegdje na sjeveru i zapadu. Minimalna temperatura vazduha od minus četiri na istoku do jedan na zapadu, na jugu do pet. Maksimalna temperatura vazduha od osam do 13, u višim predjelima od četiri stepena”, stoji u prognozi.

    Srijeda, 4. februar
    I u srijedu se očekuje vjetrovito, toplo i promjenljivo vrijeme.

    “Na jugu i zapadu česta kiša, na jugu jače padavine. U ostalim predjelima promjenljivo oblačno uz sunčane periode i slabu kišu povremeno. Duvaće umjeren do jak, ponegdje i olujni, jugo. U Hercegovini uveče jača kiša koja će se zatim širiti ka istoku. Minimalna temperatura vazduha od tri do 10, u višim predjelima na istoku od nula. Maksimalna temperatura vazduha od 10 do 16, u višim predjelima od 5”, ističu meteorolozi.

    Četvrtak, 5. februar
    Na jugu i zapadu u četvrtak će biti česta kiša i svježije.

    “Na istoku i sjeveru promjenljivo i malo toplije uz povremenu kišu. Na višim planinama snijeg. Minimalna temperatura vazduha od dva do sedam, u višim predjelima od minus jedan. Maksimalna temperatura vazduha od šest na zapadu do 13 na istoku, u višim predjelima od dva”, stoji u prognozi.

  • Medvedev: Zelenski osuđen na propast

    Medvedev: Zelenski osuđen na propast

    Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski osuđen je na propast, izjavio je zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev.”O sudbini tog lika ne želim da raspravljam, ali mogu da kažem samo jedno. Znate kako je rekao jedan poznati stanovnik Kijeva (pisac Mihail Bulgakov): `Anuška je već prolila ulje`. To znači da mu spasa nema”, izjavio je Medvedev.

    On je istakao da su ciljevi specijalne vojne operacije ostali nepromijenjeni.

    “Ciljeve je od početka jasno definisao predsjednik Vladimir Putin. Oni su od tada praktično nepromijenjeni. Postoje određene nijanse, ali u cjelini su ostali isti”, istakao je Medvedev.

  • Knežević: Doći će do ozbiljnih političkih turbulencija

    Knežević: Doći će do ozbiljnih političkih turbulencija

    Predsednik Demokratske narodne partije Crne Gore (DNP) Milan Knežević izjavio je da vlada Milojka Spajića u toj zemlji formlano još ima većinu nakon što je DNP napustio vlast, međutim, dodao je da očekuje da će suštinski doći do turbulencija.

    “Suštinski doći će do ozbiljnih političkih turbulencija, jer je jasan naš odnos prema tome da srpski jezik treba da bude normiran kao službeni i izjednačen sa crnogorskim, da dođe do izmena i dopuna zakona o državljanstvu i da narodna zastava, trobojka iz Ustava Knjaževine iz 1905. godine bude normirana u Zakonu o državnim simbolima i da dođe do sveobuhvatnog dijaloga sa građanima”, rekao je Knežević za TV Pink.

    On je rekao da je Spajićev stav po kojem navodno ne dozvoljava ucene, i zbog kojeg je navodno odbio zahteve DNP, stečen kroz konsultacije crnogorskog premijera sa nemačkim ambasadorom i ambasadorom EU u Crnoj Gori.

    “Onda je gospodin Spajić to na vladi i verifikovao rekavši da su ovo pitanja koja mi trebamo da rešavamo kroz radne grupe. A znate, kad u Crnoj Gori formirate radnu grupu to vam je kao neki kružni tokovi oko kojih se okrećete inikad ne možete kući da dođete”, rekao je Knežević.

    Odnos Hrvatske prema Crnoj Gori

    Komentarišući odnos Hrvatske prema Crnoj Gori, Knežević je upitao da li Crnom Gorom vladaju pomenuta dva ambasadora i ministar spoljnih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman.

    “Hrvati nam traže da vratimo brod Jadran, da im damo Prevlaku, da platimo ratnu štetu za nešto što se nije desilo u Morinju, da im damo neku zemlju u Boki Kotorskoj, svakodnevno zabranjuju našim intelektualcima, našim sveštenim licima ulazak u Hrvatsku, ispostavljaju nove zahteve i Crna Gora bezpogovorn,o šeneći prihvata sve ono što Grlić Radman, Plenković i ova hrvatska desnica traži od Crne Gore”, rekao je Knežević.

    On je podsetio da je njegova partija otkazala podršku i gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću, koji će morati ili da traži podršku Demokratske partije socijalista, ili će u Podgorici morati da budu raspisani vanredni izbori što, kako kaže Knežević, dodatno usložnjava situaciju.

  • Otvaranje ponuda u CIKBiH: U igri 88 miliona KM, ponuđači strateški čekaju zadnje minute roka

    Otvaranje ponuda u CIKBiH: U igri 88 miliona KM, ponuđači strateški čekaju zadnje minute roka

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine danas, s početkom u 14 sati i 15 minuta trebala bi upriličiti otvaranje ponuda za nabavku sistema biometrijske identifikacije birača i skenera glasačkih listića, a Raport saznaje da su potencijalni ponuđači za ovu nabavku vrijednu oko 88 miliona čekali krajnji rok za dostavu ponuda.

    Naime, prema Raportovim saznanjima do petka CIKBiH nije zaprimio nijednu ponudu. Iako to može zvučati neobično, naši izvori kažu da je kod tendera, pogotovo ovako visokih vrijednosti takvo čekanje uobičajeno i riječ je o svojevrsnoj strategiji ponuđača.

    Dostavljanje ponuda u ‘pet do dvanaest’, odnosno u krajnjem roka pomaže i u tome da informacije ostanu skrivena, barem do trenutka otvaranja ponuda, jer inače postoji rizik da dio podataka ‘procuri’ i postane javan prije vremena, jer u suprotnom konkurenti mogu prilagoditi svoje ponude i pokušati nadmašiti druge.

    Podsjećamo, tender je raspisan još u novembru prošle godine i ponude su prvobitno trebale biti otvorene 30. decembra,ali su izbor najpovoljnijeg ponuđača spriječile žalbe.

    Potom je novi rok za dostavljanje i otvaranje ponuda prolongiran na 30. januar, da bi ipak došlo do pomjeranja za taj rok na 2. februar, odnosno danas.

    Podsjećamo, riječ je o nabavci sredstava za uvođenje savremenih izbornih tehnologija u izborni proces u BiH, za koji je Centralnoj izbornoj komisiji, odlukom visokog predstavnika, prošle godine osigurano ukupno 112,5 miliona maraka.

    Opstrukcije i namjerna odugovlačenja

    Međutim, uprkos novcu spremnom za ovu nabavku, žalbe su uspjele produžiti realizaciju ovog projekta, pa se već sada može reći da su rokovi ugroženi, s obzirom na to da treba provesti još niz procedura kako bi nove izborne tehnologije bile primjenjive na ovogodišnjim opštim izborima planiranim za oktobar.

    Ako današnji rok za otvaranje ponuda bude ispoštovan, CIKBiH nakon toga trebalo da ih ocijeni, te izabere najboljeg ponuđača.

    Naravno, ukoliko ne bude žalbi na odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača, CIKBiH može krenuti u fazu zaključivanja ugovora, te obuke neophodne za primjenu nvih izbornih tehnologija, kao i realizaciju ostalih postupaka predviđenih za ovaj projekat.

    Ko su ponuđači

    Za sada niko ne može garantovati da žalbi neće biti i koliko će eventualno one dodatno usporiti ovaj proces.

    Ranije je CIKBiH ocijenio da neosnovano korištenje pravnih lijekova s ciljem opstrukcije uvođenja izbornih tehnologija ne pogađa samo ugovorni organ, već direktno ugrožava integritet izbornog procesa i nanosi štetu javnom interesu.

    Raport je ranije pisao, da je prema izvještaju CIKBiH upućenom prošle godine Parlamentarnoj skupštini BiH Komisiji dostavljeno više informativnih ponuda firmi s tržišta izbornih tehnologija.

    Od kompanija se tražilo da objasne šta nude, kakve uređaje imaju, kako funkcionišu biometrijske provjere, koliko traje isporuka, kakva je obuka osoblja i kolika je okvirna cijena.

    Prije raspisivanja tendera na adresu CIKBiH pristiglo je pet informativnih ponuda.I to od Hipernova d.o.o. iz Sarajeva, domaće IT kompanije, INFOSCAN-a iz Njemačke, a, MIRU Systems iz Južne Koreje, a informativne ponude su poslali i Konzorcij domaćih i regionalnih firmi koji čine Artco Group, Comtrade BiH, BH Telecom, Cloud IT i Middle Point. Među zainteresiranima je bio i Dominion Voting Systems iz Sjedinjenih Američkih Država.

    Jesu li se ove firme i javile na tender, znaće se danas nakon otvaranja ponuda,a taj proces će biti javan i uz nadležne iz CIKBiH i same ponuđače, moći će mu prisustvovati i mediji, ali kako saznaje Raport, novinarske ekipe neće moći fotografirati, niti snimati sam proces otvaranja ponuda.

  • Tramp: Kanada 51, Grenland 52, Venecuela 53

    Tramp: Kanada 51, Grenland 52, Venecuela 53

    Predsjednik SAD Donald Tramp je tokom subotnjeg banketa kluba “Alfalfa” u šaljivom tonu govorio o mogućem ulasku Grenlanda, Kanade i Venecuele u sastav Sjedinjenih Američkih Država, prenio je Vašington post.

    – Nećemo izvršiti invaziju na Grenland — kupićemo ga – rekao je Tramp.

    On je dodao da nikada nije imao namjeru da Grenland postane 51. američka država, već da tu ulogu vidi za Kanadu, dok bi Grenland bio 52, a Venecuela 53. država SAD.

    Tramp je i ranije tvrdio da Danska nije u stanju da osigura bezbjednost Grenlanda, koji je, prema njegovim riječima, važan za nacionalnu odbranu SAD i “okružen” ruskim i kineskim brodovima. Istovremeno je naglasio da ne planira vojno preuzimanje kontrole nad tim ostrvom, koje ima autonomni status u okviru Kraljevine Danske.

    List podsjeća da su SAD početkom januara izvele vojnu operaciju u Venecueli, tokom koje su uhapšeni predsjednik Nikolas Maduro i njegova supruga. Nakon toga je u Federalnom okružnom sudu u Njujorku pokrenut postupak protiv Madura i njegove supruge zbog optužbi za “narkoterorizam”. Tramp je tada izjavio da će SAD upravljati Venecuelom dok se ne obezbijedi “sigurna, uredna i razumna tranzicija vlasti”.

    Američki predsjednik je više puta poručio da bi Kanada trebalo da postane 51. država SAD, a bivšeg premijera DŽastin Trudo i sadašnjeg premijera Mark Karni u više navrata je nazivao “guvernerima”.

    Tramp je na banketu u šali pomenuo i Kevin Vorš, koga je nominovao za novog predsjednika Federalnih rezervi, rekavši da će ga “tužitit ako ne snizi kamatne stope”, da bi potom dodao da se šali.

    Među gostima banketa bili su i kritičari američkog predsjednika, uključujući direktora “JPMorgan Chase” DŽejms Dejmon, osnivača “Carlyle Group” Dejvid Rubenštajn, kao i odlazećeg predsjednika FED-a DŽerom Pauel. Prema navodima lista, pojedine šale nisu naišle na dobar prijem, pa je u sali više puta zavladala tišina.

    – Mnoge u ovoj sali mrzim. Većinu vas ipak volim – citira list Trampove riječi. On je kasnije novinarima izjavio da je riječ o “večeri komedije” i da su njegovi komentari bili ironični.

    Tramp je pomenuo i dokumentarni film o prvoj dami Melanija Tramp, koji je producirala kompanija “Amazon”, našalivši se da se njegovo ime ne pominje u naslovu. Takođe je govorio o izgradnji nove balske sale u Bijeloj kući, kao i o predstojećem Svjetskom prvenstvu u fudbalu i Ljetnjim olimpijskim igrama 2028. godine u SAD.

    Nakon banketa, predsjednik SAD otputovao je u Palm Bič.

  • Od danas dozvoljene posjete na UKC Srpske

    Od danas dozvoljene posjete na UKC Srpske

    Od danas su dozvoljene posjete pacijentima na Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske.

    Iz UKC-a je navedeno da je dOzvoljeno i prisustvo očeva porođaju.

    Zabrane posjeta uvedene su 1. januara zbog povećanog broja respiratornih infekcija.

  • Lavrov: Evropa gura Ukrajinu u rat i pokušava da posvađa Rusiju i SAD

    Lavrov: Evropa gura Ukrajinu u rat i pokušava da posvađa Rusiju i SAD

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da evropske zemlje koriste Ukrajinu kao instrument za vođenje konfrontacije sa Rusijom i da se, kako je naveo, pripremaju za novi sukob.

    Lavrov je to rekao u intervjuu za ruskog novinara Pavla Zarubina, tvrdeći da evropske elite vode politiku usmjerenu protiv Moskve posredstvom Ukrajine.

    – Evropske elite koriste ukrajinski režim za borbu protiv Rusije i direktno se pripremaju za rat – izjavio je Lavrov.

    On je naveo da se Rusija, kako je rekao, ne miješa u odnose između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država, ali je ocijenio da evropske zemlje politiku predsjednika SAD Donalda Trampa doživljavaju kao štetnu po svoje interese.

    – Evropa pokušava da zaseje razdor između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, smatrajući Trampovu politiku štetnom po interese Evrope – naveo je Lavrov.

  • Krijumčari u BiH pokušali prošvercovati robu vrijednu više od 11 miliona KM

    Krijumčari u BiH pokušali prošvercovati robu vrijednu više od 11 miliona KM

    U skladišta Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH prošle godine stigla je oduzeta roba vrijedna više od 11 miliona maraka, a krijumčari su na crno tržište pokušali plasirati sve – od igle do lokomotive, dok potrošači upozoravaju da ilegalni uvoz dodatno podriva životni standard građana.Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH pokazuju da carinski službenici svake godine otkriju stotine pokušaja nezakonitog uvoza, te da se, uprkos pojačanim kontrolama, krijumčari ne libe da preko granice pokušaju prenijeti najrazličitiju robu.

    Iz UIO BiH za “Glas” su naveli da su njihovi službenici lani u 766 slučajeva spriječili krijumčarenje razne robe, vrijedne oko 11,7 miliona KM.

    – Najviše oduzete robe odnosilo se na tekstil, vrijedan više od 2,7 miliona KM, zatim akcizne proizvode, odnosno, duvan i duvanske prerađevine u vrijednosti od oko 1,9 miliona KM. U ovoj grupi su i auto-dijelovi vrijedni oko 1,5 miliona KM, mobilni telefoni i tableti oko 550.000 KM, te satove, dijelovi i oprema za satove oko 533.000 KM – naveli su iz UIO.

    Prema podacima UIO BiH, krijumčarene su i mašine za rezanje duvana, alkohol, kafa, igračke i karte za poker, motocikli, brodice za ribolov, čamac, brodski motori. Osim toga, zabilježeni su i slučajevi krijumčarenja foto-albuma, pirotehničkih sredstava, ski-opreme, gnojiva i insekticida, zlata, pa čak i muzičke opreme i sunčanih naočara.

    U poređenju sa tim podacima, tokom 2024. godine, carinici su 708 puta oduzeli krijumčarenu robu, čija je ukupna vrijednost iznosila oko 12,27 miliona KM.

    – I tada je najviše je oduzeto tekstila, potom duvana i duvanskih prerađevina, auto-dijelova i putničkih motornih vozila. Među značajnijim kategorijama bili su i satovi, obuća, zlato, sunčane naočare, kao i medicinska oprema, lijekovi i suplementi – dodali su iz UIO.

    Ističu da svu zaplijenjenu robu čuvaju određen period, nakon čega je, ukoliko za to postoje uslovi, prodaju putem aukcije.

    – Odluku o daljoj sudbini oduzete robe, bilo da je riječ o prodaji ili uništenju, donosi nadležni sud – pojasnili su iz UIO i dodali da je vrijeme skladištenja uslovljeno trajanjem postupka pred nadležnim sudom i momentom donošenja konačne odluke o postupanju sa oduzetom robom.

    Nakon oduzimanja robe zbog pokušaja nezakonitog uvoza, kako su pojasnili, pokreće se prekršajni ili krivični postupak, u zavisnosti od utajenih dažbina.

    – Krivični postupak pokreće se u slučajevima kada postoji sumnja da je utajeno više od 10.000 KM indirektnih poreza – kažu u UIO pojašnjavajući da pojedina vrsta robe bude uništena i to najčešće cigarete i duvan, dok za onu vrstu robe za koju postoje uslovi da bude prodata UIO organizuje aukcije, licitacije i direktne prodaje.

    Postupanje UIO sa oduzetom robom, uključujući i vozila, zavisi od konačnih sudskih odluka, ali i ispunjenosti uslova za puštanje u slobodan promet na teritoriji BiH.

    Tokom 2025. godine, u postupcima prodaje oduzete robe, UIO je održala 13 javnih aukcija prvi i drugi put, te 16 direktnih prodaja, od kojih je šest po hitnom postupku.

    – Novac ostvaren prodajom oduzete robe predstavlja prihod Јedinstvenog računa BiH i uplaćuje se na taj račun, sa kojeg se sredstva dalje raspoređuju u skladu sa zakonom – naveli su iz UIO.

    Iz udruženja potrošača upozoravaju da velike vrijednosti krijumčarene i zaplijenjene robe ukazuju na sve dublje probleme u društvu, prije svega na nizak životni standard građana.

    Prema riječima predsjednice dobojskog Udruženja potrošača “ToPeeR” Snežane Šešlija institucije bi trebalo da idu dalje od same represije i sankcija, odnosno na jače kontrole, ali je potrebno i analizirati zašto građani uopšte posežu za krijumčarenjem robe – da li zbog niskog standarda, nedostupnosti određenih proizvoda ili visokih cijena na legalnom tržištu.

    – Bez takve analize, problem će se samo ponavljati – naglašava Šešlija za “Glas” i dodaje da oduzeta roba, koja bude stavljena na aukcije, često nije stvarno dostupna potrošačima.

    Јavne prodaje, kako kaže, nisu dovoljno transparentne, jer se roba nerijetko prodaje u lotovima i uglavnom je dostupna pravnim licima, što ostavlja prostor za preprodaju i novo formiranje nerealnih cijena.

    – Omogućavanje učešća fizičkih lica na aukcijama, bez prodaje po paketima, za građane bi značilo povoljniju kupovinu i smanjilo bi prostor za zloupotrebe – zaključila je Šešlija.

    Regionalni centri

    Značajne razlike u vrijednosti oduzete robe zabilježene su i po regionalnim centrima UIO BiH. Tako je Regionalni centar Banjaluka tokom prošle godine evidentirao oduzimanje robe u vrijednosti od gotovo dva miliona KM.

    – Veća vrijednost zabilježena je u Regionalnom centru Tuzla, gdje je oduzeta roba vrijedila oko 3,6 miliona KM, dok je u Regionalnom centru Sarajevo taj iznos dostigao 3,2 miliona KM. U Regionalnom centru Mostar vrijednost zaplijenjene robe iznosila je oko 2,8 miliona KM – kazali su iz UIO.

  • Medvedev: Nismo ludi

    Medvedev: Nismo ludi

    Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je da Moskva nema interes da raspaljuje globalni sukob, kao što nije imala interes da pokrene specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini.

    „Naravno, nismo zainteresovani za globalni sukob. Nismo ludi. Ovo je rečeno stotinu puta. Kome je potreban globalni sukob?“, rekao je Medvedev u intervjuu za TASS, Rojters i projekat Vargonzo, podsjećajući da je rusko rukovodstvo više puta upozoravalo Zapad i zemlje NATO-a, pozivajući ih da uzmu u obzir interese Rusije i sjednu za pregovarački sto.

    Kako kaže, globalna situacija mogla bi dovesti do toga da u nekom trenutku sve izmakne kontroli, a opasnost od globalnog rata je veoma velika.

    „Novi multipolarni svijet sastoji se od različitih zemalja, glavnih polova i važnih igrača. To svakako uključuje i našu zemlju – Rusku Federaciju, Narodnu Republiku Kinu, Indiju i zemlje onoga što sada nazivamo globalnim Jugom. Jasno je da je ovo potpuno novi fenomen, sa sopstvenim pravnim subjektivitetom, kako kažu pravnici, i željom da se direktno učestvuje u međunarodnim odnosima, a ne indirektno preko drugih zemalja“, smatra zamjenik šefa Savjeta bezbjednosti Rusije.

    Medvedev je rekao da je po dolasku na dužnost predsjednika bio mentalno spreman da pritisne nuklearno dugme ako bude potrebno.

    „Svako ko je pristao da se kandiduje i bude izabran za predsjednika nuklearne sile ne može to isključiti. Kao vrhovni komandant, prirodno sam učestvovao u svim neophodnim obukama tokom tog perioda, uključujući i obuku za rukovanje nuklearnim oružjem. Ali, ne daj Bože da do toga dođe“, naveo je on.

    Na pitanje novinara o najnevjerovatnijoj prognozi koju bi mogao da napravi za 2026. godinu, Medvedev je ocijenio da bi raspad NATO-a i povratak EU kupovini ruske nafte i gasa bili korisni za cijelu planetu.

    „Među nevjerovatnim stvarima, pošto tražite, na primjer, Evropska unija će se izviniti Ruskoj Federaciji i ponovo tražiti prodaju gasa i nafte. Ili će se NATO raspasti zbog povlačenja SAD. Oboje bi, inače, bilo korisno za našu planetu. Da li je to moguće? Vjerovatno je, kao i sve nevjerovatne stvari, moguće“, istakao je Medvedev.

    Prema njegovim riječima, kolonijalne tendencije prema suverenoj zemlji poput Venecuele bile su iznenađujuće.

    „Zarobljavanje predsjednika Venecuele Nikolasa Madura od strane Amerikanaca je katastrofa u međunarodnom pravu i podriva čitav sistem međunarodnih odnosa“, rekao je Medvedev, dodajući da planira da objavi pravni esej o pravnim aspektima hapšenja Madura.

    Kada je riječ o odnosima Moskve i Londona, Medvedev je ocijenio da samo fundamentalna promjena britanske politike može poboljšati odnose sa Rusijom.

    „Ono što sadašnje britansko rukovodstvo radi jeste neka vrsta bijesne, primitivne rusofobije kako bi podiglo sopstveni elektorski rejting“, rekao je on.

    Kada je riječ o Grenlandu, Medvedev je ocijenio da želja predsjednika SAD Donalda Trampa da preuzme kontrolu nad tom zemljom predstavlja ozbiljan izazov jedinstvu Zapada.

    „Neću se zadržavati na Grenlandu. Naš predsjednik je nedavno rekao da se to nas ne tiče. Neka Sjedinjene Države i Evropljani to riješe, ali cijela stvar je prilično čudna. Ništa slično se nije desilo barem u posljednjih nekoliko decenija, ali se sada dešava. Ovo zaista predstavlja ozbiljan izazov za atlantsko jedinstvo“, rekao je Medvedev.

    Takođe, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije nazvao je isticanje da Rusija i Kina predstavljaju „prijetnju“ za Grenland samo taktikom zastrašivanja.

  • Reforma tržišta rada u BiH

    Reforma tržišta rada u BiH

    Broj zaposlenih u realnom sektoru u Federaciji BiH približava se broju penzionera, dok rast troškova života dodatno opterećuje i radnike i poslodavce. Ovo je analizirala o tome kakve promjene donosi Prednacrt Zakona o radu FBiH, jedne od najvažnijih reformi tržišta rada posljednjih godina.

    Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije BiH dostavilo je Vladi Prednacrt zakona o radu, na kojem se radilo nekoliko godina, čime je započela formalna procedura za njegovo usvajanje. Nakon razmatranja u Vladi, konačnu riječ daće Parlament Federacije BiH.

    Predlagač zakona navodi da je cilj unaprijediti položaj radnika i povećati pravnu sigurnost, ali bez ugrožavanja poslovnog ambijenta.

    „Zakon se ne donosi da bi bio na štetu bilo koga, posebno ne poslodavaca koji su pokretačka snaga i motor našeg društva. Nikad ništa nećemo uraditi protiv njih, ali imamo obavezu da popravimo poslovni ambijent i prava radnika u privatnom sektoru“, poručio je ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić.

    Sindikat podržava ključne izmjene

    Da je novi zakon potreban, saglasni su socijalni partneri uključeni u njegovu izradu. Sindikati posebno pozdravljaju fleksibilnije korištenje roditeljskog odsustva, uvođenje kaznenih odredbi za diskriminaciju po osnovu trudnoće, spola i roditeljstva, kao i ukidanje ograničenja trajanja godišnjeg odmora.

    „Ključne su mnoge stvari – od plata i dodataka na platu, do godišnjih odmora, zaštite prava radnika i sindikalaca. Ovo je zakon koji će biti puno kvalitetniji nego postojeći“, smatra Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.

    Poslodavci traže korekcije

    Poslodavci ističu da im je usvajanje zakona važno zbog nastavka rasta preduzeća i investicija, ali naglašavaju da određena rješenja treba doraditi.

    „Jasno mi je da je bilo poslodavaca koji su zloupotrebljavali zakon i davali ugovore mjesec po mjesec, ali zbog pojedinačnih slučajeva ne treba cijelu privredu dovesti u neizvjesnost“, kaže Suad Ećo, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo.

    Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca FBiH, navodi da su nezadovoljni određenim institutima u zakonu, posebno vrstama ugovora.

    „Radimo kalkulacije troškova tereta kojima će se poslodavci ponovo opteretiti, umjesto da se rasterete. Nije problem izračunati prosječnu satnicu pomnoženu s plaćenom pauzom i vidjeti o kakvim iznosima je riječ“, upozorava Nenadić.

    Ugovor na neodređeno kao pravilo

    Ministar Delić naglašava da ugovor na neodređeno vrijeme mora postati standardna praksa, uz jasnije definisanje ugovora na određeno kako bi se spriječile zloupotrebe.

    „Ugovor na određeno vrijeme biće zadržan, ali preciznije definisan kako se ne bi dešavalo da ljudi decenijama rade bez mogućnosti da steknu ugovor na neodređeno. Kada je riječ o pauzi, o tome smo razgovarali, ali kompromis još nije postignut“, navodi Delić.

    Dodaje da će zakonom biti definisani i novi alati za sezonske poslove, rad na daljinu, kao i rad u periodima prirodnih nesreća.

    Potraga za kompromisom

    Poslodavci i resorno ministarstvo saglasni su da je privredi potrebno dodatno rasterećenje, dok struka smatra da je ključ u pronalaženju balansiranog rješenja.

    „Zakon je iskorak u odnosu na ranije stanje. Evropa je prostor u kojem su radnička prava najzaštićenija. Razmišljanja poslodavaca su djelimično opravdana, ali zato postoji dijalog i medijatorska uloga Vlade kako bi se našao kompromis“, smatra Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

    Predstoji nastavak dijaloga i finalizacija procedura s ciljem modernizacije tržišta rada, rasterećenja poslovnog sektora i unapređenja položaja radnika, piše Federalna televizija.