– Sa Miloradom Dodikom o najvažnijim regionalnim pitanjima, saradnji između Srbije i Srpske, kao i o mjestu i ulozi srpskog naroda u aktuelnim geopolitičkim promjenama u Evropi i svijetu. P.S. naočare na popravci – napisao je Vučić na društvenim mrežama.
Trišić Babić je na sastanku održanom u Banjaluci istakla da su dosljedno poštovanje Dejtonskog sporazuma i uvažavanje legitimnih interesa svih konstitutivnih naroda pretpostavka efikasnog funkcionisanja institucija na svim nivoima vlasti.
Sagovornici su ocijenili da je dosadašnja saradnja Republike Srpske i Slovačke uspješna i istakli da očekuju da će u budućnosti, kroz implementaciju postojećih i definisanje novih projekata od obostranog interesa, ona biti dodatno unapređena, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Srpske.
Tokom sastanka, razmijenjena su mišljenja i o ostalim aktuelnim političkim i ekonomskim temama u Republici Srpskoj i BiH, kao i o odnosima u svijetu koji su globalno veoma složeni.
Piše: Marijana Bogdanović
Sjedeći u ugostiteljskom objektu prije neki dan, bacih pogled na situaciju oko sebe. Jedna grupa društva tražila je prostor za nepušače, drugi su odmah s ulaznih vrata pitali da li su cigarete dozvoljene, dok je u trećoj skupini bilo podijeljenih — što bi se reklo, „ni tamo ni ovamo“.
Oklijevali su nekoliko minuta i na kraju su odlučili: idemo u prostor za nepušače, pa ko želi zapaliti cigaretu, neka izađe napolje.
Jasno je da su ovi razgovori bili dovoljno glasni da sam ih u lokalu s tihom muzikom mogla čuti što mi je i upalilo lampice za dublje razmišljanje: koliko su pušači danas stigmatizovana grupa? Odnosno, da li su posmatrani kao neodgovorni, neobzirni ili „manje zdravi“, pa se prema njima treba odnositi s predrasudama?
Činjenica je da je u određenim lokalima danas dozvoljeno konzumiranje cigareta, a u pojedinim ugostiteljskim objektima granica između pušača i nepušača povučena je jasno, barem na papiru. Ipak, ni plastična zavjesa ne može naučiti dim gdje mu je mjesto.
Zakon o zabrani pušenja u zatvorenom prostoru nije samo zdravstveno, već i društveno pitanje. On ne dijeli samo prostor, već i ljude — na one koji se osjećaju zaštićeno i one koji se osjećaju ograničeno.
Upravo takva ograničenja u razgovoru najčešće u fokus stavljaju prava i navike, dok se zdravlje pojavi tek kao krajnji argument — onaj kojim se diskusija završava, a ne započinje. Pasivno pušenje, naravno, predstavlja stvarnu opasnost, ali problem nastaje onda kada se briga za zdravlje pretvori u etiketu, a cigareta iz loše navike u dokaz nečije društvene neodgovornosti.
Pa ko je onda odgovoran — pušač za stolom u ugostiteljskom objektu ili država koja naplaćuje akcize i uredno organizuje legalni uvoz onoga što, zabranom pušenja u zatvorenom prostoru, istovremeno proglašava prijetnjom? Ostaje li ta jednačina između budžeta i zdravlja neriješena?
Vratimo se zato ponovo na situaciju u lokalu. Kada pušač zapali cigaretu, nerijetko možemo vidjeti kako oni kojima dim smeta jednostavno okrenu glavu. U nekim situacijama, pristojnost podrazumijeva strpljenje, a ponekad ni ta jedna cigareta ne znači dovoljno da bi neko u društvu dobio etiketu „nesavjesnog“.
Ipak, savjesni ili ne – nove odluke i zabrane stvaraju i nove pritiske, jer duvanski dim više neće biti samo lična navika, nego i društveni prekršaj.
Nego, kada smo već kod jednačine prethodno postavljene, čini mi se da „X“ i dalje ostaje nepoznata, jer samom zabranom pušenja u javnim zatvorenim prostorima broj pušača se neće smanjiti (ko želi nađe način), ali je činjenica da će lokali biti ugodnije mjesto za provoditi vrijeme.
Zabrana pušenja možda će očistiti vazduh u lokalima, ali ne vjerujem da će razbistriti naš odnos prema odgovornosti, zdravlju i pravilima koja vrijede – bar dok nam odgovaraju.
Iako, čini mi se da problem današnjeg društva nije samo duvanski dim koji će možda nestati iz krugova oko stolova, pitanje je da li će društvena odgovornost ostati da lebdi u vazduhu?
U posljednjih deset godina u Republici Srpskoj zabilježen je veliki skok broja registrovanih putničkih automobila, navodi se najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku.
“Tako je 2015. godine na nivou Republike Srpske bilo registrovano 279. 399 putničkih automobila, dok je 2024. godine taj broj porastao na 404. 789, što je rast od 44,9 odsto”, kazali su iz Zavoda i dodaju da je ovako veliki rast broja vozila uticao je i na povećanje gužve na našim putevima, probleme sa parking mjestima.
Dodaju da slična situacija je i kada pogleda po gradovima.
“U Banjaluci je 2015. godine bio registrovan 53. 221 putnički automobil, da bi u međuvremenu došlo do rasta 44,1 odsto, na 76. 714. U Bijeljini je zabilježen rast od 40,9 odsto , pošto je 2015. godine bilo 28.138, a 2024. godine 39. 659 registrovanih putničkih automobila”, pojašnjavaju iz Zavoda.
I u Istočnom Sarajevu je zabilježen i veći procentualni rast, pošto je 2015. godine bilo 16. 278, a 2024. godine 25. 240 registrovanih putničkih automobila, što je rast od 55,1 odsto.
“U najjužnijem gradu Republike Srpske, Trebinju, broj automobila je u posmatranom periodu rastao za 51,6 odsto, sa 8. 098 koliko je bilo zabilježeno 2015. godine, na 12. 275 registrovanih putničkih automobila 2024. godine”, pojašnjavaju iz Zavoda.
Ruska Služba za spoljnu obaveštajnu politiku optužila je Francusku da planira i sprovodi neokolonijalne pučeve širom Afrike, navodeći da Pariz stoji iza pokušaja državnog udara u Burkini Faso i da aktivno radi na destabilizaciji regiona Sahara–Sahel.
Ruska Služba za spoljnu obaveštajnu politiku izvestila je da Francuska planira neokolonijalne pučeve u Africi.
Kako se navodi u izveštaju, Francuska je bila umešana u pokušaj puča u Burkini Faso 3. januara, a Pariz će nastaviti da destabilizuje zemlje u regionu Sahara-Sahel, prenosi TASS. Služba navodi da Francuska “grozničavo traži prilike za političku osvetu” u Africi i da je francuski predsednik Emanuel Makron ovlastio svoje obaveštajne agencije da pokrenu plan za eliminaciju “nepoželjnih lidera”.
Prema navodima Službe, Francuska istražuje opcije za svrgavanje novog predsednika na Madagaskaru, a takođe je i prešla na direktnu podršku teroristima različitih vrsta, koji postaju njeni glavni saveznici na afričkom kontinentu.
Evropski sud pravde (ESP) presudio je da je Evropska komisija opravdano odbila 68.5 miliona evra od sredstava Evropske unije Poljske zbog toga što nije zaustavila eksploataciju u rudniku lignita Turov.
Pravni spor oko rudnika Turov, koji se nalazi u jugozapadnoj Poljskoj blizu granica s Njemačkom i Češkom, započeo je 2020. godine podnošenjem tužbi EK-u u kojima se tvrdilo da rudarstvo na toj lokaciji smanjuje nivo podzemnih voda u obližnjim češkim pograničnim zajednicama.
U maju 2021. ESP je izdao zabranu kojom se od Poljske zahtijeva da prekine rad rudnika. Međutim, tadašnja konzervativna vlada (PiS) odbila je postupiti, navodeći zabrinutost za energetsku sigurnost zbog važnosti postrojenja za poljsku energetsku mješavinu.
Kao odgovor, Vrhovni sud EU izrekao je kaznu od 500.000 evra dnevno za svaki dan u kojem je Poljska prekršila presudu ESP-a.
Poljska i Češka postigle su bilateralni sporazum o tom pitanju u februaru 2022., a Prag je povukao svoju tužbu. EK je, međutim, tvrdila da kazne obračunate prije postizanja nagodbe ostaju plative te je iznos koji je, prema njenim riječima, odbio od poljskih fondova EU.
Sadašnja vlada lijevog centra na čelu s premijerom Donaldom Tuskom, koja ima dobre odnose s EK, žalila se na odluku EK, tvrdeći da se finansijskim kaznama treba retroaktivno ukinuti, prenosi “BrusselsSignal”.
U jednoj porodavnici u ulici Uroša Predića u Nišu, sinoć 1. februara oko 21 čas, dogodio se pokušaj razbojništva, a kako svjedoci ovog incidenta govore jedan napadač je uz prijetnje pištoljem i mačetom, pokušao da iznudi novac.
Prema svjedočenju očevidaca, napadač je ušao u objekat i tražio novac uz prijetnje “daj pare” i “upucaću te”, držeći pištolj u ruci, pišu mediji.
U trenutku incidenta reagovao je gradonačenik Niša Dragoslav Pavlović, koji je uspio da napadaču iz ruke oduzme pištolj i baci ga dalje, prenosi portal Niš TV na Instagramu.
Na snimku se čuje i žena, pretpostavljamo radnica, kojoj glas drhti od stresa i pretpljenog straha kako komentariše, da je napadač rekao “upucaću te, upucaću te”.
Ističe se da je gradonačelnik Pravlović hitno i hrabro reagovao.
Napadač izbačen iz dragstora
Kako prenose mediji, napadač je kod sebe imao i mačetu, koju je pokušao da upotrijebi dok je gurao kasu, računar i inventar objekta. Nakon što je razoružan, napadač je izbačen iz dragstora, a o događaju je odmah obaviještena policija, dodaje se.
Iz Policijske uprave Niš potvrđeno je da je zbog pokušaja razbojništva uhapšeno lice, osumnjičeni Lj. M., koji je priveden u rekordno kratkom roku, a dalji rad na utvrđivanju svih okolnosti incidenta je u toku.
Američki lider je ovako odgovorio voditelju dodjele Gremi nagrada Trevoru Noi, koji se našalio na račun Trampa i bivšeg predsjednika Bila Klintona koji navodno posjećuju ostrvo.
– Nikada nisam bio na Epstinovom ostrvu niti sam mu se čak približio – napisao je Tramp na društvenoj mreži Istina, dodajući da ne može da govori u Klintonovo ime.
On je rekao da “izgleda da će poslati svoje advokate da tuže ovog jadnog, patetičnog, netalentovanog voditelja za gomilu novca”.
– Dodjele Gremi nagrada su najgore, praktično nisu za gledanje! Si-Bi-Es ima sreće što više nema ovo smeće koje im zatrpava etar. Voditelj, Trevor Noa, ko god da je, skoro je jednako loš kao DŽimi Kimel na dodjeli Oskara za filmove sa niskom gledanošću. Spremi se Noa, malo ću se zabaviti sa tobom – rekao je Tramp.
Zamjenik državnog tužioca Tod Blanš saopštio je 30. januara da je završeno sa objavljivanjem materijala u slučaju Epstin. Sa posljednjim saopštenjem, ukupan obim objavljenih podataka premašio je 3,5 miliona fajlova, uključujući dokumenta, imejlove, fotografije i video zapise vezane za istragu sada pokojnog finansijera trgovine ljudima u svrhu seksualne trgovine.
Američke vlasti otkrile su više od milion dodatnih dokumenata povezanih sa slučajem pokojnog finansijera i osuđenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina, a Ministarstvo pravde SAD najavilo je da će materijal objavljivati u etapama tokom narednih sedmica. Zvaničnici navode da advokati danonoćno pregledaju spise i vrše zakonom obavezne redakcije radi zaštite žrtava.
FBI i savezni tužioci iz Njujorka obavijestili su Ministarstvo pravde o novootkrivenim fajlovima, dok je resor saopštio da će „nastaviti da u potpunosti poštuje savezni zakon i direktivu predsjednika Donalda Trampa o objavljivanju dokumenata“. Priznato je da kompletna objava neće biti završena u prvobitnom roku, što je izazvalo kritike u Kongresu.
Dokumenta se objavljuju na osnovu Zakona o transparentnosti Epsteinovih fajlova, koji nalaže da svi spisi postanu dostupni javnosti uz zaštitu identiteta žrtava i aktivnih istraga. Među materijalima su video-snimci, fotografije, mejlovi, policijski zapisnici i interni memorandumi.
Veliki broj stranica je zacrnjen, što je izazvalo negodovanje i demokrata i republikanaca. Najviši demokrata u Odboru za nadzor Predstavničkog doma Robert Garsija optužio je Bijelu kuću da „nezakonito zadržava fajlove“, navodeći da javnost svjedoči kašnjenjima i pretjeranim redigovanjima.
Među novim spisima nalaze se i mejlovi FBI iz 2019. godine u kojima se pominje deset mogućih Epsteinovih saučesnika. Šest osoba, prema tim dokumentima, dobilo je sudske pozive u više saveznih država, što dodatno pojačava zahtjeve zakonodavaca za potpunom transparentnošću.
Posebnu pažnju izazvali su dokumenti u kojima se spominje aktuelni predsjednik Donald Tramp. U jednom FBI izvještaju zabilježena je izjava bivšeg vozača limuzine i neimenovane žene koja je iznijela optužbu za silovanje, dok je Ministarstvo pravde te navode opisalo kao „neosnovane i lažne“. U drugim sudskim spisima pominje se susret Trampa i maloljetne djevojčice u Epstinovom društvu, ali bez direktnih optužbi protiv predsjednika, koji negira bilo kakvu povezanost sa zločinima.
Nova objava otvorila je i pitanje veza bivšeg predsjednika Bila Klintona sa Epstinom i njegovom saradnicom Gislen Maksvel. Najnoviji dokumenti, prema navodima američkih medija, sadrže učestalu komunikaciju između Maksvel i saradnika Klintonovog tima u periodu od 2001. do 2004. godine, uključujući i povremene neprikladne e-mail poruke.
Objavljivanje dolazi nekoliko dana prije očekivanog glasanja u Predstavničkom domu o tome da se Bil i Hilari Klinton proglase odgovornima za nepoštivanje Kongresa, nakon što su odbili da svjedoče u dvostranačkoj istrazi o Epstinu. Republikanci, uz podršku dijela demokrata u Odboru za nadzor, već su glasali da se bivši predsjednik i bivša državna sekretarka smatraju odgovornima.
Ministarstvo pravde je u petak objavilo više od tri miliona dokumenata, što predstavlja najveći paket do sada. Raniji set iz decembra uključivao je do tada neviđene fotografije Klintona i Epstina zajedno, kao i fotografiju Klintona bez majice u đakuziju sa osobom koju je zvaničnik ministarstva opisao kao žrtvu Epsteinovog zlostavljanja.
Prema analizi medija, Klinton je u tom periodu najmanje 16 puta putovao Epsteinovim privatnim avionom u pratnji saradnika. Imena u mejlovima su često cenzurisana, a u polju pošiljaoca ili primaoca pojavljuje se oznaka „WJC“, što se odnosi na kancelariju Williama J. Clintona nakon mandata.
Portparol Klintona Anđel Ureña izjavio je da bivši predsjednik nije slao nijedan od spornih mejlova. „Ne mogu potvrditi čiji su, ali mogu reći čiji nisu: Bill Clintonovi“, naveo je, dodajući da Klinton praktično nikada ne koristi elektronsku poštu i da nije dijelio naloge ili uređaje s drugima.
Većina prepiske odnosi se na logistiku putovanja i sastanaka, ali pojedine poruke imaju lični ton. U jednom mejlu iz 2003. Maksvel piše da je „drago što dolazite na večeru“ i pita da li bi „Clinton želio doći“. U drugoj prepisci traži se broj telefona princa Endrjua radi dogovora o susretu tokom Klintonovog putovanja u Škotsku.
U spisima se navodi da je Maksvel, uprkos javnim optužbama, godinama zadržala pristup Klintonovim krugovima i da je 2013. prisustvovala konferenciji Clinton Global Initiative, gdje je predstavljala svoj projekat TerraMar.
Dokumenta su ponovo otvorila i pitanja veza Epstina sa britanskom elitom. Objavljena je prepiska iz 2001. i 2002. godine u kojoj se osoba označena kao „A“, za koju se navodi da je princ Endrju, obraća Maksvel sa zahtjevima za „neprikladnim prijateljicama“. Princ Endrju je ranije više puta negirao bilo kakvu krivicu.
U materijalima se pojavljuju i fotografije i imena drugih javnih ličnosti, uključujući Majkla Džeksona, Mika Džegera i Krisa Takera. Klinton i Tramp su među najčešće pominjanim imenima, ali njihovi timovi ističu da pojavljivanje u dokumentima ne znači krivičnu odgovornost.
Spisi sadrže i svjedočenja žrtava. Marija Farmer, jedna od prvih prijaviteljica, navela je da joj je Epstein prijetio i pokušao da je zastraši. Drugi policijski zapisi govore o maloljetnicama koje su dovođene u njegove kuće radi seksualnih masaža i zlostavljanja.
Poseban segment odnosi se na Nadu Marčinkovu, u dokumentima opisanu kao djevojku koju je Epstein „doveo iz Jugoslavije“, iako su kasniji izvještaji ukazivali na slovačko porijeklo. Svjedočenja navode da je boravila u njegovim rezidencijama i učestvovala u vrbovanju drugih djevojaka.
Ministarstvo pravde najavilo je da će u narednim sedmicama objaviti stotine hiljada dodatnih stranica. Time se, kako navode zvaničnici, nastavlja proces rasvjetljavanja mreže saradnika i odluka institucija, dok porodice žrtava i dio zakonodavaca traže potpunu transparentnost i odgovornost svih uključenih.
Više desetina hiljada Čeha okupilo se , 1. februara da podrže češkog predsjednika Petra Pavela jer je odbio da odobri imenovanje ultradesničarskog ministra u sastav nove evroskeptične koalicione vlade premijera Andreja Babiša.
Pristalice predsjednika Pavela ispunile su danas Staro mjesto u Pragu i obližnji Vaclavov trg, a policija je zatvorila više ulica u tom području, prenosi Rojters.
Mnogi demonstranti su mahali zastavama EU i Češke i nosili natpise “Stojimo uz predsednika”, a neki su izrazili podršku Ukrajini i protivljenje koalicionoj vladi češkog premijera Andreja Babiša.
Policija nije dala zvaničnu procjenu broja učesnika protesta, ali organizatori tvrde da se danas okupilo 80 do 90.000 ljudi.
Organizatori su saopštili da 15. februara planiraju demonstracije i u drugim gradovima širom Češke Republike.
Kandidat za ministra životne sredine, ultradesničar Filip Turek, u javnosti je koristio nacistički pozdrav i objavljivao je nacističke simbole, navodi Rojters.
U sve otvorenijem sukobu sa vladom, proevropski češki predsjednik Pavel prošle nedjelje je optužio ministra spoljnih poslova Petra Macinku da mu je preko svog savjetnika slao prijeteće poruke da će snositi posljedice ukoliko nastavi da se protivi imenovanju Filipa Tureka za češkog ministra životne sredine.
Turek, član Macinkine desničarske stranke Motoristi suočio se sa kritikama zbog nacističkog pozdravljanja i objavljivanja nacističkih simbola, ali je svoje ponašanje objasnio lošim ukusom, a ne simpatijama prema nacizmu ili rasizmu.