VRBAS Media

Autor: INFO

  • Јurić: Pravosuđe šalje opasnu poruku onima koji treba da svjedoče

    Јurić: Pravosuđe šalje opasnu poruku onima koji treba da svjedoče

    Ne stišavaju se reakcije javnosti nakon što je američko Ministarstvo pravde objavilo više od tri miliona stranica materijala u vezi sa osuđenim seksualnim prestupnikom DŽefrijem Epstinom.

    Kako se navodi u dokumentima se pominju i lica iz BiH, nekadašnji visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak, bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, kao i dva bivša predsjednika samoproglašenog Kosova. Otkrivena su i imena pojedinih žrtava među kojima su djevojke iz Srbije.

    U razgovoru za RTRS, predsjednik Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Srbije, Igor Јurić ističe da je ovaj slučaj potresao cijeli svijet te da je interesantno što se na stranicama pojavljuju lica i imena koja su itekako poznata regionu.

    – Govorimo o Miroslavu Lajčaku i Milu Đukanoviću i ne treba da gubimo fokus, jer su se pojavile informacije da su djevojke iz Srbije bile i učestvovale u svemu što se dešavalo na tom ostrvu pakla. Mi treba da istražimo ko je bio konekcija sa Epstajnom, ko je bio veza i koje su djevojke bile žrtve na ostrvu. To je bitno kada govorimo o trgovini ljudima, jer ti ljudi koji su učestvovali u konekciji nisu bili samo dio lanca, već su učestvovali i u zločinima – naglasio je Јurić.

    Podsjetio je da je nakon otkrivanja dokumentacije, nekoliko modnih agencija u Srbiji ugasilo svoje profile na društvenim mrežama.

    – To je interesantna informacija. Nadam se da će tužilaštvo u Beogradu učestvovati u istrazi ovih dešavanja – naglasio je Јurić.

    Dodaje da je ono što je uradilo Ministarstvo pravosuđa potpuno skandalozan čin, te da se to ne smije raditi kada se govori o seksualnom zlostavljanju.

    – Otkrivena su imena žrtava i nekako mi se čini da, ukoliko ovo ostane na tome, da je riječ o jednoj dobroj igri za javnost u svijetu. Јer ako se ne podigne nijedan optužni prijedlog ili nešto slično, onda možemo da vidimo kako je ovo jedna holivudska priča, a ne istražni postupak. Ovo je upozorenje za same žrtve – znamo vaše identitete. Možete zamisliti kako se osjeća djevojka koja treba da svjedoči protiv uticajnih ljudi u svijetu. Ovo je skandal – naglasio je Јurić.

    Smatra da pravosuđe na ovaj način šalje signal žrtvama da ne smiju ništa da govore.

    – Na ovaj način kako je uradilo Ministarstvo pravosuđa šalje se signal: nemojte ništa da govorite, jer mi sve znamo o vama i vi ne možete ništa da uradite. Mi moramo da budemo jako oprezni kada govorimo o ovome. Ne smijemo sada da šaljemo poruke žrtvama da ćute. Dolazi poruka iz zemlje koja se diči demokratijom i brigom o žrtvama, a ovo je sve suprotno od toga. Ovo je svojevrstan apsurd i jako loša poruka i nadam se da ta poruka neće imati posljedice po same žrtve koje su prošle kroz seksualno zlostavljanje – poručio je Јurić.

    Ističe da je sada važno da se vidi šta će tužilaštvo u Americi uraditi i da li će, poslije ovih otkrivanja dokumenata, neko odgovarati, ali dodaje da se plaši da od toga neće biti ništa.

    – Nisam optimista da bi se ovo moglo riješiti. Vidi se u kom toku to ide. Ovo je bilo upozorenje duboke države – da ljudi koji su trenutno najmoćniji u svijetu imaju nekoga ko je moćniji od njih. Ovo je poruka da mogu da urade još više. Zbog toga mislim da nećemo dobiti konačan epilog i da je ovo sada dobra priča da se neki ljudi ucijene. Epstajn se okruživao moćnim ljudima oko sebe, ali i greškama tih ljudi. Svi su bili zarobljeni jer je imao materijale koji su bili opomena za sve njih – ako se ne uradi ono što se od njih traži, biće objavljeni podaci i puštani video-zapisi – istakao je Јurić.

    Na pitanje kako da se žrtve nose sa nasiljem, Јurić prije svega ima poruku za roditelje koji nikako ne smiju dozvoliti da djecu opčini uticaj ili moć nekih ljudi.

    – Često smo spremni da zarad neke dobrobiti djeteta radimo određene stvari, samo da bismo imali neki profit ili slično, a ne brinemo gdje nam djeca odlaze. Ovo je opomena za institucije – nikako ne smije da ih zavede politička moć, uticaj i bogatstvo. Moraju da se vode interesima djeteta i da uvijek imaju na umu da je dijete prioritet – jasan je Јurić.

    Ističe da žrtve bez obzira na negativno isksutvo, moraju da imaju vjeru da postoje ljudi koji su spremni da im pomognu.

    – I bez obzira na sve, kada znaju da su bile žrtve takvih stvari, treba da prijave nasilje, jer tako spašavaju druge djevojke i drugu djecu koja su potencijalne žrtve i mogu da prođu kroz ono što su i one same prošle – zaključio je Јurić.

  • Američki eksperti traže novu arhitekturu Balkana

    Američki eksperti traže novu arhitekturu Balkana

    Pozivi na preispitivanje temelja međunarodnog poretka, uključujući Dejtonski mirovni sporazum i Povelju NATO-a, sve češće dolaze iz samog američkog političkog i bezbjednosnog establišmenta. Najnoviji u nizu ovakvih apela uputio je i bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost SAD Majkl Flin, koji je upozorio na to da svijet ulazi u fazu dubokih geopolitičkih promjena na koje postojeći sporazumi i savezi više ne mogu adekvatno odgovoriti.

     

    Flin Dejtonski mirovni sporazum vidi kao mehanizam koji je bio funkcionalan u trenutku okončanja rata, ali ne i kao održiv politički okvir za dugoročnu stabilnost BiH, navodi Glas Srpske.

    Prema njegovom mišljenju, posthladnoratovski aranžmani sve češće postaju izvor nestabilnosti, jer ne prate promijenjene globalne odnose moći i nove bezbjednosne realnosti. BiH se u tom kontekstu, smatra Flin, pojavljuje kao primjer države zarobljene u arhitekturi prošlog vijeka, sa institucionalnim rješenjima koja više reflektuju međunarodne kompromise iz devedesetih nego savremene potrebe društva.

    Poseban segment Flinovih stavova odnosi se na važnost nacionalnog suvereniteta i pravo naroda da samostalno uređuju svoje političke sisteme, uz insistiranje na zaštiti vjerskih i identitetskih prava.

    Njegova kritika ne zaustavlja se na Dejtonu, već se širi i na ulogu NATO-a i evropske bezbjednosti u cjelini. On NATO opisuje kao savez koji je izgubio isključivo odbrambeni karakter i prerastao u politički instrument, dok Evropu vidi kao kontinent koji se prekomjerno oslanja na američki bezbjednosni kišobran.

    Podjele

    Posebno kritikuje politiku proširenja NATO-a, za koju tvrdi da je produbila postojeće podjele umjesto da doprinese trajnoj stabilnosti. U tom okviru Balkan se u njegovim porukama pojavljuje kao geopolitički tampon-prostor, područje u kojem se prepliću i sudaraju američki, evropski i drugi globalni interesi, bez jasno definisane dugoročne strategije.

    Stručnjak za međunarodne odnose doktor Siniša Pepić smatra da su najnoviji Flinovi komentari i stavovi važni, ali ne zato što bivši američki zvaničnik otkriva nešto što Republika Srpska već duže vrijeme iznosi, već što on jasno artikuliše logiku šire revizije globalnog poretka i bezbjednosti.

    – Dejtonski sporazum je jedan od ključnih uspjeha američke spoljne politike, zaustavio je rat u BiH i postavio ustavnu strukturu. Teza o preispitivanju se, siguran sam, odnosi na povratak na izvorno slovo dogovora i nadležnosti. Praksa naknadnih intervencija i takozvanih nadogradnji koje su se prodavale kao stabilizacija, a u stvarnosti su pretvarale krizu u trajno stanje, je očigledno prepoznata kao suštinski problem za funkcionisanje BiH kao zajednice dva entiteta – istakao je za Glas Pepić.

    Navodi i da ako bošnjačka strana u BiH ne želi povratak na izvorni Dejton, sasvim je logično da Republika Srpska onda iskoristi pravo na samoopredjeljenje. Ističe i da to ne vidi kao prijetnju ili zveckanje oružjem, već kao novu realnost usklađenu sa globalnim političkim okolnostima i interesima.

    Na svu ovu problematiku krajem prošle godine ukazano je i od strane dvije uticajne konzervativne američke fondacije – Heritidž i Instituta za politiku “Amerika first”. Čelni ljudi ova dva “trusta mozgova” otvoreno kritikuju međunarodni okvir u BiH – posebno rad OHR-a i Dejtonski mirovni sporazum. Njihovi prijedlozi svode se na ukidanje kancelarije visokog predstavnika i smanjenje centralizacije BiH.

    Јedan od ključnih glasova u Heritidž fondaciji DŽejms Karafano opisuje Dejtonski sporazum kao “neuspjeli eksperiment”, koji je, iako je zaustavio rat, stvorio disfunkcionalnu državu bez stvarnog suvereniteta. Prema njegovom mišljenju Dejton je ratno stanje zamijenio birokratskim apsolutizmom, jer visoki predstavnik smjenjuje legalno izabrane zvaničnike, poništava zakone i nameće identitet koji favorizuje jednu etničku grupu, Bošnjake, na štetu Hrvata i Srba. Karafano smatra da je trideset godina međunarodne uprave rezultovalo stalnim krizama, pogoršanjem etničkih odnosa i ekonomskom stagnacijom. On predlaže ukidanje OHR-a, povratak punog suvereniteta entitetima i konstitutivnim narodima te zamjenu uloge visokog predstavnika američkim “garantom mira” putem bilateralnih sporazuma.

    Šta je govorio Landau

    Slične stavove dijeli i Institut za politiku “Amerika first” i njegovi čelni ljudi – bivši Trampovi savjetnici Bruk Rolins i Lari Kudlov, koji smatraju da je Dejtonski sporazum iscrpljen i nestabilan te da je došlo vrijeme za novi dogovor na Balkanu – s većom autonomijom entiteta, posebno Republike Srpske i hrvatskih kantona te reformom izbornog sistema, naročito Doma naroda FBiH, po uzoru na američki Senat. Oni kritikuju centralizaciju vlasti u Sarajevu, koju vide kao pokušaj Bošnjaka da uspostave unitarnu državu.

    Slična mišljenja u nekoliko navrata iznio je i Kristofer Landau, zamjenik državnog sekretara SAD, koji se zalaže za dijalog svih strana i poštovanje postojeće etničke strukture, ističući da BiH nije monoetnička država te da je jedini održivi put poštovanje njene jedinstvene strukture i autonomije konstitutivnih naroda. Landau je u više navrata naglasio potrebu pragmatizma, a ne idealizma, poručujući da će SAD pomagati samo onima koji su spremni na realna rješenja.

    Prijedlog Grenela i Kušnera

    AFPI i Heritidž fondacija često pominju Abrahamske sporazume na Bliskom istoku kao model za BiH, što podrazumijeva ekonomske sporazume, normalizaciju odnosa i zaobilaženje statusnih pitanja. Iako Trampova administracija još nije zvanično objavila plan za Balkan, ključne ličnosti iz njegovog kruga, uključujući Ričarda Grenela i DŽareda Kušnera, otvoreno promovišu brzo rješenje za BiH po uzoru na diplomatiju iz prvog Trampovog mandata. Cilj nije institucionalna reforma, niti međunarodno tutorstvo, već stabilnost kroz ekonomski razvoj, investicije i normalizaciju odnosa između entiteta uz američko posredovanje.

  • Pad interesovanja za testove očinstva

    Pad interesovanja za testove očinstva

    Dok su zahtjevi tužilaštava za DNK analize, koje bi trebalo da budu “tačka na i”, a ne polazna stanica u istragama i sudskim postupcima, zatrpali laboratorije Zavoda za sudsku medicinu, interesovanje za utvrđivanje srodstva i očinstva posljednjih godina palo je u drugi plan.

    Specijalista sudske medicine i direktor Zavoda za sudsku medicinu Republike Srpske u kojem, osim obdukcije, mogu da budu urađene skoro sve moguće analize forenzičkih tragova, Željko Karan istakao je da se u posljednje vrijeme značajno povećao broj zahtjeva za DNK vještačenja koje dostavljaju tužilaštva, prije svega zato što se analize sada rade o trošku države.

    – Dok se DNK analiza plaćala, tužilaštva nisu bila zainteresovana, nisu htjela ni da čuju za to. Danas, kada je besplatno, šalju nam ogromnu količinu materijala. Dobijali smo i po 40 uzoraka sa kojih je trebalo da utvrdimo DNK – naveo je Karan i istakao da je u dva slučaja, na bespotrebno DNK vještačenje otišlo oko 30.000 KM koje su mogli da usmjere na bitnije projekte.

    DNK analize, kako kaže, same po sebi, trebalo bi da budu “tačka na i” u rješavanju brojnih slučajeva, a ne polazna stanica, jer se uvijek postavlja pitanje kolika je vjerovatnoća da trag pripada određenoj osobi u odnosu na bilo koju drugu iz populacije.

    Prije skoro deceniju, priča Karan, kada su DNK testovi za utvrđivanje očinstva ušli u široku upotrebu, nastao je pravi “bum”. Danas je taj broj zahtjeva smanjen, a većina analiza radi se u sudskim postupcima, kao i u kriminalističkim istragama i identifikaciji posmrtnih ostataka.

    – Euforije u vezi sa DNK testiranjem su prošle, a praksa se danas odvija na realnom i stručnom nivou. Važno je naglasiti podatak da se u oko 25 odsto testiranih slučajeva osporavanja očinstva sumnja pokaže osnovanom – pojasnio je Karan. Ističe da ovo ne predstavlja opšti populacioni prosjek, već se odnosi isključivo na osobe koje već imaju razlog za sumnju.

    Laboratorije u Zavodu za sudsku medicinu obrađuju od pet do deset slučajeva utvrđivanja srodstva ili očinstva, a najčešće se koriste u brakorazvodnim parnicama.

    – DNK analize se u javnosti najčešće vezuju za utvrđivanje očinstva, ali njihova primjena je mnogo šira. One se koriste i za druge rodbinske veze – kazao je Karan i dodao da se, u praksi, DNK analizama može potvrditi ili osporiti očinstvo, a u određenom broju slučajeva ispostavi se da biološko srodstvo zaista ne postoji.

    Ovaj stručnjak koji svakodnevno sa svojim saradnicima analizira razne biološke, medicinske i druge tragove, kaže da se identifikacija posmrtnih ostataka, naročito onih starih više decenija, često radi poređenjem sa udaljenijim srodnicima, poput braće, sestara, ujaka ili tetaka, pri čemu je statistička tačnost veća što je stepen srodstva bliži.

    – Kod potpunih DNK profila tačnost iznosi i do 99 odsto. Pouzdanost analize u velikoj mjeri zavisi i od kvaliteta uzoraka. Ako su oštećeni, degradirani ili kontaminirani, statistička tačnost opada ili analiza uopšte nije moguća – naveo je za Glas Srpske Karan.

    Ističe da su posebno zahtjevni uzorci kostiju, naročito kada se radi o starim ili loše očuvanim posmrtnim ostacima, jer su humusne kiseline uticale na uzorak.

    – U takvim slučajevima posmrtni ostaci se često pronalaze i više od tri decenije nakon stradanja, zbog čega su uzorci degradirani i nerijetko kontaminirani – pojasnio je Karan i istakao da je, prije svega, potrebno iz koštanog materijala dobiti upotrebljiv DNK profil, što je zahtjevan i dugotrajan proces.

    SERIJE

    Zahvaljujući popularnim serijama poput “CSI” analize DNK su postale naročito poznate, a stvorile su utisak da je dovoljan jedan trag da slučaj bude riješen za nekoliko sati.

    – U praksi uzorci za DNK analizu mogu se uzimati sa različitih bioloških materijala – najčešće iz bukalne sluzi, odnosno brisa unutrašnjosti obraza, ali i iz krvi, pljuvačke, kose sa korijenom, tkiva pa čak i sa predmeta koje je osoba koristila. Kvalitet i očuvanost uzorka presudni su za uspješnost analize, što je daleko od televizijske slike brzih i jednostavnih rezultata – poručio je Željko Karan.

  • Američki građevinski div “Bechtel” ulazi u BiH?

    Američki građevinski div “Bechtel” ulazi u BiH?

    Američka kompanija Bechtel, jedna od najvećih i najuticajnijih građevinskih kompanija u svijetu, izrazila je interes za izgradnju auto-puta na Koridoru 5C, na izuzetno zahtjevnoj dionici od Konjica do Aerodroma Mostar.

    Ovu informaciju od ogromne važnosti u ponedjeljak, 2. februara, gotovo nezapaženo, iznio je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović tokom konferencije za medije.

    Potencijalna promjena svih planova i rokova
    Ako bi došlo do realizacije saradnje s Bechtelom, to bi moglo iz temelja promijeniti dinamiku izgradnje Koridora 5C kroz Bosnu i Hercegovinu, ali i značajno uticati na rokove njegovog završetka.

    “Razgovarali smo o Koridoru 5C na području između Konjica i Aerodroma Mostar, jer dio od Aerodroma prema Počitelju ide u punu implementaciju, a na sjeveru se projekti privode kraju”, kazao je Čović, govoreći o razgovorima s predstavnicima Bechtela.

    Najskuplje i najteže dionice u BiH
    Iako Čović nije precizirao o kojim se tačno dionicama radi, poznato je da se na ovom potezu nalaze najveće, tehnički najsloženije i najskuplje dionice Koridora 5C u BiH.

    Upravo realizacija ovih dionica presudno će odrediti brzinu završetka kompletnog auto-puta, s obzirom na to da će ostali dijelovi, posebno kroz Federaciju BiH, biti završeni znatno brže.

    Tunel Prenj – ključni izazov
    Na ovom pravcu nalazi se i tunel Prenj, najzahtjevniji infrastrukturni objekt u BiH i jedan od najdužih tunela u Evropi, dug skoro 11 kilometara. Procedura izbora izvođača za ovaj tunel traje već godinama.

    Mostar Sjever – Mostar Jug
    Druga kapitalna dionica je Mostar Sjever – Mostar Jug, jedna od najskupljih i najkompleksnijih dionica u zemlji, za koju se takođe već godinama vode tenderske procedure.

    Ova dionica počinje sjeverno od Mostara i završava kod Aerodroma Mostar, južno od grada.

    Između ove dvije dionice nalazi se i dionica Tunel Prenj (izlaz) – Mostar Sjever, koja je trenutno najmanje odmakla u pripremama i za koju još nisu provođene tenderske procedure.

    Osim toga, neizgrađena je i dionica Ovčari – Tunel Prenj koja se nalazi na potezu od Konjica do ulaza u tunel.

    Problem: Tenderi su već u toku
    Ipak, potencijalna implementacija saradnje s Bechtelom neće biti jednostavna, s obzirom na to da su neke od ovih dionica već u fazi tenderisanja, što može predstavljati pravne i tehničke izazove.

    Iako detalji nisu poznati, zna se da Bechtel vjerovatno neće dolaziti radi jedne dionice jer je to premali projekt za njega. Kompanija ima interes samo za izgradnju cijelih auto-puteva ili velikih dionica dugih desetine kilometara.

    Bechtel zainteresovan i za Jadransko-jonski auto-put
    Osim Koridora 5C, Bechtel je iskazao interes i za Jadransko-jonski auto-put.

    Riječ o putu koji bi se odvajao od Koridora 5C kod Počitelja. Dok bi Koridor 5C nastavljao prema Pločama, Jadransko-jonski auto-put bi vodila prema Stocu, a zatim dalje prema granici s Crnom Gorom.

    Prekretnica u izgradnji Koridora
    Za sada je riječ tek o razgovorima i neizvjesno je da li će doći do realizacije saradnje naročito na Koridoru 5C, posebno imajući u vidu da su pojedine dionice već u fazi tenderskih procedura. No, jasno je da bi eventualni ulazak Bechtela mogao predstavljati prekretnicu u izgradnji Koridora 5C kroz BiH, ocjenjuje Biznisinfo.

  • Tramp: Moramo preuzeti proces glasanja

    Tramp: Moramo preuzeti proces glasanja

    – Predsjednik Amerike Donald Tramp predložio je da bi republikanci trebali “preuzeti” izborni proces u petnaestak saveznih država uoči izbora za Kongres u novembru. U razgovoru s bivšim zamjenikom direktora FBI-a Denom Bonginom, Tramp je iznio ideju o centralizaciji kontrole nad glasanjem.

    “Republikanci bi trebali reći: Želimo preuzeti glasanje, trebali bismo ga preuzeti na barem petnaest mjesta”, rekao je Tramp, dodavši: “Republikanci bi trebali nacionalizovati glasanje.” Takođe je ponovio neutemeljene tvrdnje da je pobijedio na izborima 2020., utvrdivši da “postoje države u kojima sam pobijedio, a rezultati pokazuju da nisam”, piše “The Hill”.

    Na upit o predsjednikovim komentarima, portparolka Bijele kuće Abigejl Džekson izjavila je u saopštenju da je Trampu “izuzetno stalo do sigurnosti i zaštite naših izbora”.

    “Zato je pozvao Kongres da usvoji Zakon o očuvanju izbora (SAVE Act) i druge zakonske prijedloge koji bi uspostavili jedinstveni standard identifikacije s fotografijom za glasanje, zabranili glasanje poštom bez opravdanog razloga i okončali praksu prikupljanja glasačkih listića”, navela je, govoreći o zakonu koji bi za registraciju birača zahtijevao i dokaz o državljanstvu.

    Pokušaji centralizacije izbornog sistema
    Trampova administracija i ranije je nastojala centralizovati neke aspekte izbornog sistema, primjera radi tražeći od saveznih država da Ministarstvu pravosuđa predaju svoje popise birača.

    Ministarstvo pravosuđa tužilo je dvadesetak država jer su odbile predati podatke, koji uključuju osjetljive lične informacije poput brojeva socijalnog osiguranja i vozačkih dozvola.

    Tim se potezom nastojalo osigurati da države ažurno vode svoje popise birača. Iako je nekoliko država postupilo po zahtjevima administracije, većina joj nije dostavila tražene popise birača s osjetljivim podacima.

    Demokrate izražavaju zabrinutost
    Očekuje se da će najnoviji Trampovi komentari dodatno zabrinuti demokrate, koji su već ranije izražavali bojazan da će predsjednik pokušati uticati na nadolazeće izbore u kojima se očekuje djelimični ili potpuni poraz republikanaca, čime bi se značajno smanjile Trampove ovlasti i moć.

    Senator Kris Marfi iz Konektikata nedavno je za CNN izjavio kako je predsjednik jasno pokazao svoju namjeru. “Donald Tramp je jasno dao do znanja da namjerava pokušati ometati nadolazeće izbore 2026. godine. Kaže da mu je jedino žaljenje iz 2020. bilo to što nije zaplijenio glasačke mašine”, rekao je Marfi.

    Marfi se osvrnuo i na pismo koje je državna tužiteljka Pem Bondi poslala Minesoti. “I zaista je alarmantno da u tom pismu Bondijeva kaže: ‘Pa, povući ćemo službenike Imigracijske i carinske službe (ICE) iz Mineapolisa ako nam date kontrolu nad vašim popisima birača’,” kazao je senator, referišući se na pismo u kojem je Bondijeva od Minesote, između ostalog, tražila da dostavi državne popise birača, prenosi “The Hill”.

  • Njemački kancelar poziva na “nezavisniju” Evropu

    Njemački kancelar poziva na “nezavisniju” Evropu

    Njemački kancelar Fridrih Merc pozvao je Evropljane da postanu nezavisniji u svjetlu globalnih previranja.

    “Trenutno proživljavamo vjerovatno najveći period političke nesigurnosti i nestabilnosti, a svakako i duboku prekretnicu. To je prekid s prošlošću”, rekao je Merc u ponedjeljak tokom novogodišnjeg prijema Frankfurtske berze u gradu Ešbornu.

    Dodao je da Evropljani trenutno proživljavaju svijet “u kojem se ponovo pojavljuju velike sile koje se prije svega ne žele pridržavati pravila, već umjesto toga sprovode politiku moći”.

    Merc je rekao da bi njegova zemlja mogla igrati centralnu ulogu u pomaganju Evropi da postane ujedinjena i stoga nezavisnija.

    “Ako mi kao Evropljani djelujemo jedinstveno i odlučno, možemo napraviti razliku u svijetu. Možemo postići više nego što ponekad vjerujemo da smo sposobni”, dodao je.

    Merc je rekao da vidi put do “suverene, slobodne, mirne i ekonomski prosperitetne Evrope”.

    Takođe je naglasio da Evropa mora postati sposobna braniti se, ponovo učiniti uslove lokacije za evropsku privredu konkurentnijima i postati tehnološki nezavisnija.

    “Transatlantski odnosi su se promijenili. Ali nostalgija ili sjećanja na stara vremena nam ne pomažu. Moramo stvari staviti pod kontrolu sada ako želimo igrati ulogu u ovoj fazi globalne transformacije”, rekao je Merc, prenosi “TRT World”.

  • “Može li se Republika Srpska otcijepiti bez dogovora sa Bošnjacima i Hrvatima”

    “Može li se Republika Srpska otcijepiti bez dogovora sa Bošnjacima i Hrvatima”

    Povratak iz Izraela Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, iskoristio je da opet otvoreno govori o nemogućem opstanku Republike Srpske u Bosni i Hercegovini, te je ponovo, po ko zna koji put, najavio da je neophodno da se Srpska otcijepi od BiH i postane nezavisna država.

    Lider najveće stranke u Republici Srpskoj i partije koja je na vlasti na nivou BiH, najavio je i da će nakon povratka iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) ove sedmice saopštiti dalje planove, a otkrio je da će jedan od njih biti da se u Narodnoj skupštini Republike Srpske razmatra izborni zakon Republike Srpske, što je takođe priča koja se ponavlja.

    Dodik najavljuje otcjepljenje više od deceniju
    Dodikova priča o otcjepljenju Republike Srpske od BiH bezmalo traje deceniju i po, a konkretnije obrise dobija od 2011. godine, kada je Dodik kazao da “nije spreman da priča o odustajanju od referenduma”.

    Narednih godina, najčešće u onim izbornim, Dodik je proklamovao stavove koje zastupa do danas, a to je da bi za BiH najbolje bilo da se dogovori mirni razilazak, da će referendum o nezavisnosti sigurno biti održan i da će Republika Srpska biti samostalna.

    Najpoznatija rečenica je svakako “Goodbye BiH, welcome RSexit” izgovorena na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske održanoj 17. februara 2020. godine.

    Dodik u prethodnim godinama poziva na povratak izvornom Dejtonu, a sve ove priče, ocjenjuju sagovornici “Nezavisnih novina”, imaju cilj borbu za glasove u izbornom periodu, jačanje svoje pozicije na nivou BiH i regije.

    Grmuša: Recept za neuspjeh
    Na pitanje koliko je realna Dodikova priča o nezavisnosti, Milko Grmuša, pravnik iz Banjaluke, odgovara da sve i ako bismo zaista uzeli da te najave imaju uporište, imale bi smisla samo ako se to radi u dogovoru sa Bošnjacima. U suprotnom…

    “Ključni je problem što mi, i da proglasimo nezavisnost i da je priznaju sve članice Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN), tom činjenicom ne bismo se preselili ni u Norvešku, niti u Afriku, Aziju, Singapur ili Južnu Ameriku, nego bismo ostali gdje jesmo. Što znači, imali bismo oko sebe ljude, Bošnjake, vjerovatno Hrvate, ko zna koga sve koji bi nam bili u direktnom neprijateljskom okruženju. To bi napravilo mini-potres kao što je bilo devedesetih godina. Pitaj boga oca koliko bi nam trebalo vojske da zaštitimo granice, koliko bi naše ekonomije automatski prešlo u ratnu ekonomiju, pitanje je da li imamo ljudstvo koje može da popuni toliku vojsku”, upozorava Grmuša.

    Jasno je, nastavlja, da Dodik nema saglasnost bošnjačke strane za priču koju plasira.

    “Ne da je nema, nego je ta priča za Bošnjake crvena linija svih crvenih linija. Ne vidim kako bilo ko sa relevantnim istorijskim iskustvom, a znam da se gospodin Dodik na njega često poziva, može misliti da je na Balkanu dugoročno moguće napraviti uspjeh za jednu naciju uz direktno protivljenje drugih komšijskih nacija, taman da ta prva nacija ne znam kakvu svjetsku podršku ima. A to je sve bilo obrnuto i dešavalo se prije 30 godina nekim našim tadašnjim oponentima na Balkanu i ni oni se nisu usrećili”, ističe Grmuša.

    Naglašava da se pod hitno, ako je ostalo imalo razuma na ovim prostorima, mora otvoriti unutrašnji dijalog i u BiH i u regiji u smislu kako ćemo jedni sa drugima, a ne otvarati ga na drugim mjestima po principu “kako ćemo jedni protiv drugih”.

    “To je recept za neuspjeh. Velike sile manipulišu malima zbog svojih interesa. Mislim da je sistemski i strukturno ta postavka da mi uz bilo čiju podršku možemo ovdje nekoga dovesti u problem na domaćem terenu pogrešna. Nisam pristalica toga i smatram da potpuno drugačije moramo redefinisati odnose prihvatajući argumentaciju i gospodina Dodika, dijelom i vlasti u Republici Srpskoj o potrebi da se restrukturiše međunarodni intervencionizam u BiH, da se promijeni način funkcionisanja Ustavnog suda BiH. To su sve argumenti na mjestu, ali mi to ne možemo uraditi bez Bošnjaka i Hrvata, i ko god misli da možemo, po meni, taj ne vidi baš to dobro do kraja”, zaključio je Grmuša za “Nezavisne”.

    Podgrijavanje emocija građana
    Tema nezavisnosti Republike Srpske jako je popularna u narodu, donosi lake političke poene i to vlast u Srpskoj jako dobro zna, kažu dalje sagovornici “Nezavisnih”.

    Mirko Matić, politikolog, ističe da čak i u ovako izmijenjenoj geopolitičkoj slici svijeta nezavisnost Republike Srpske nije izvjesna.

    “I to svi znamo. Nama su potrebni pouzdani saveznici i unutrašnji kapaciteti koji ne postoje u ovom trenutku. Umesto što se ova tema zloupotrebljava i pompezno najavljuje, verujem da je rešenje da se u tišini jačaju demografski, ekonomski i demokratski potencijali kao i veze sa Srbijom i drugim zemljama. Kada se istinski budemo fokusirali na ove tačke, ostvariće nam se sve ono što sanjamo decenijama”, kaže Matić za “Nezavisne”.

    Nadovezujući se na rečeno, Mladen Bubonjić, komunikolog, navodi da je priča o otcjepljenju uvijek bila za unutrašnju upotrebu.

    “S jedne strane, nastoji se zadržati oreol nacionalnog zaštitnika podgrijavajući nacionalističke emocije, a s druge, prijetnjama o otcjepljenju želi se ‘političko Sarajevo’ držati u stalnoj neizvjesnosti, što koristi za cjenkanje i ostvarivanje interesa. Nekad je narativ o otcjepljenju bio izraženiji, npr. uoči izbora ili nekih važnijih datuma, ili događaja, poput ukidanja sankcija ili sastanaka sa liderima, dok je većinom bio u drugom planu”, ističe Bubonjić, te dodaje da se dosad pokazalo da izjave koje vode u pravcu ove teme nikada nisu imale posljedice.

    Smiljanić: Izbori iza ćoška
    Novinarka Ljiljana Smiljanić ne smatra da je odlazak u Izrael, Mađarsku i sada SAD nešto što je osililo Dodika, već da je ključ svega izborna godina, a oktobar je “iza ćoška”.

    “Da ne pominjem i 8. februar. Prije nekoliko godina sam u Google upisala tu najavu (otcjepljenje) kao pojam za pretragu i rezultati su pokazali da su izjave, intervjui gdje se to pominje bili u izbornim godinama. Doduše, posljednjih godina i češće. Ne znam da li zaista planira da provede te najave u djelo sada ili kasnije. Znam samo da mi je dosadilo da ih slušam, kao i reakcije na to iz drugog entiteta. Prođoše nam životi slušajući isto, a hrana sve skuplja, cijene stanova i stanarine lete u nebesa. Iz cijele BiH je mnogo ljudi otišlo, a i dalje odlaze. Svi gledaju sebe i svoj interes. Ne bih rekla da je ikome do rata i sukoba. Možda i griješim, ali zaista mislim da su nam cijene hrane i života uopšte mnogo veći problem”, poručila je Smiljanićeva.

    Blagojević i Flin podržali Dodika
    Rod Blagojević, bivši guverner američke savezne države Ilinois, komentarisao je putem mreže X Dodikove izjave nakon povratka iz Izraela, navodeći da je to pitanje od “velike važnosti za stabilnost u Evropi i očuvanje prava na slobodu vjeroispovijesti za hrišćane i Jevreje”.

    Blagojevićevu objavu je potom komentarisao i Majk Flin (Mike Flynn), koji je bio Trampov savjetnika, a brat je Džozefa Flina (Joseph Flynn), koji je predsjednik kompanije AAFS koja želi graditi Južnu interkonekciju u FBiH, rekavši da je “potrebno ne samo ponovo razmotriti Dejtonski sporazum, već i čitavu Povelju NATO-a”.

    “21. stoljeće suočava se s ogromnim izazovima, a uspostavljanje novih partnerstava te novih ekonomskih i vojnih saveza mora se ozbiljno sagledati. To se mora dogoditi, ili ćemo se suočiti s vremenom velikih posljedica”, napisao je Flin.

  • Cvijanović u Vašingtonu sa Latnikom: Јačanje ekonomske saradnje u obostranom interesu

    Cvijanović u Vašingtonu sa Latnikom: Јačanje ekonomske saradnje u obostranom interesu

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović sastala se danas u Vašingtonu sa američkim sekretarom za ekonomiju u administraciji predsjednika Donalda Trampa, Havardom Latnikom.
    Tokom drugog sastanka sa sekretarom Latnikom u posljednjih godinu dana, sagovornici su razmotrili mogućnost daljeg jačanja ekonomske saradnje u obostranom interesu.

    Cvijanović je izrazila zadovoljstvo zbog sve veće zainteresovanosti američkih kompanija za ulaganje u Republiku Srpsku i Federaciju BiH, istakavši da je to posljedica pozitivnog zaokreta administracije predsjednika Trampa ka ekonomiji, saradnji i zajedničkom prosperitetu sa drugim zemljama.

    Srpski član Predsjedništva na sastanku je ukazala na važnost realizacije zajedničkih energetskih projekata, poput Јužne interkonekcije, koji će otvoriti prostor daljim američkim investicijama u oblastI energetike i infrastrukture.

    Ovom prilikom, Cvijanović je upoznala sagovornika i o aktuelnim političkim i bezbjednosnim prilikama u BiH.

  • Ujedinjena Srpska jača organizaciju i aktivnosti u Stanarima

    Ujedinjena Srpska jača organizaciju i aktivnosti u Stanarima

    Rukovodstvo Ujedinjene Srpske održalo je sastanak sa članovima Opštinskog odbora Ujedinjene Srpske Stanari, na kojem je analiziran dosadašnji rad i definisan plan djelovanja za naredni period.
    Tokom sastanka ocijenjeno je da su Stanari jedna od lokalnih zajednica u kojima Ujedinjena Srpska kontinuirano ostvaruje odlične rezultate, uz visok nivo organizacije, posvećenosti i stranačke discipline.
    Rukovodstvo Ujedinjene Srpske predvodili su potpredsjednik Milan Petković, generalni sekretar Neven Stanić, te članovi Predsjedništva Bojan Đenić i Bojan Vipotnik.
    Domaćini sastanka bili su predsjednik Opštinskog odbora Ujedinjene Srpske Stanari Radojica Ćelić i načelnik opštine Stanari Aleksandar Ristić.
    Zaključeno je da će Ujedinjena Srpska nastaviti sa jačanjem organizacije na terenu i sprovođenjem planiranih aktivnosti s ciljem daljeg unapređenja političkog djelovanja

  • Komšić podlegao pritisku, potpisao odluku o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika – reagovala Cvijanovićeva

    Komšić podlegao pritisku, potpisao odluku o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika – reagovala Cvijanovićeva

    Predsjedavajući Predsjedništva Željko Komšić podlegao je pritisku i danas potpisao odluku o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika, a koja je usvojena preglasavanjem srpskog člana Željke Cvijanović na 27. redovnoj sjednici koja je održana 12. januara 2026. godine.

    – Јasno je da je ova tema delegirana od strane Denisa Bećirovića kako bi se pridobila bošnjačka javnost, a ne da bi se riješio konkretan problem, a da je Komšić podlegao pritisku te javnosti i potpisao odluku – istakla je srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović u reagovanju.

    Naglasila je da je Sekretarijat Predsjedništva morao da tretira ovu odluku kao spoljnopolitičko pitanje i da je u skladu s tim uputi na neku od narednih sjednica, odnosno na drugi krug glasanja, a ne predsjedavajućem Komšiću na potpis.

    – Da je spoljnopolitička tema jasno je zato što je Komisija za nacionalne spomenike regulisana Aneksom 8 Dejtonskog sporazuma koji je međunarodni sporazum. Јasno je i zbog toga što je predloženom odlukom predviđeno da generalni direktor UNESKO nominuje dva člana komisije, što je takođe jasan element spoljne politike – pojasnila je Cvijanović.

    Budući da Sekretarijat ovu odluku nije tretirao kao spoljnopolitičko pitanje i da je omogućeno moje preglasavanje na ovoj temi, biću prinuđena da iskoristim druge mehanizme koji su mi na raspolaganju i da ovo na prvoj narednoj stepenici zaustavim, naglasila je Cvijanovićeva.