Autor: INFO

Struja skuplja 10 odsto za građane, šest za privredu

Građani Republike Srpske od danas će plaćati električnu energiju skuplju za 10 odsto, dok će privrednicima računi od ovog mjeseca biti uvećani za šest odsto.

Poskupljenje mrežarina najavljeno je u decembru prošle godine iz Regulatorne komisija za energetiku Republike Srpske (RERS), a primjenjivaće se u periodu od 2026-2028. godine.

– Cijene će se primjenjivati od 1. februara, odnosno od računa koje će potrošači dobiti u martu – rekao je ranije Vladislav Vladičić, predsjednik RERS-a.

Inače, distributivna preduzeća u sklopu Elektroprivrede Republike Srpske, odnosno Operateri distributivnih sistema (ODS) tražili su poskupljenje mrežarine za čak 46 odsto ali je na kraju odobreno povećanje od 20 odsto.

Takođe, pored zahtjeva za većom cijenom mrežarine, ERS je išao i sa zahtjevom za poskupljenjem struje za 20 odsto, ali se nakon negodovanja javnosti od toga, bar za sada, odustalo.

1 Februara, 2026
Tramp: Dokumenta me potpuno oslobađaju

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da ga novoobjavljeni dokumenti američkog Ministarstva pravosuđa o slučaju Džefri Epstajna “u potpunosti oslobađaju” od bilo kakvih sumnji ili povezanosti.

Rekao je da mu je rečeno od “važnih osoba da dokumenti ne samo da ga oslobađaju, već predstavljaju suprotno od onoga čemu se nadala radikalna levica”.

“Nisam to sve lično video, ali su mi neki vrlo važni ljudi rekli da me ti dokumenti ne samo oslobađaju, već da su suprotno od onoga čemu su se nadali ljudi s radikalne levice”, rekao je američki predsednik novinarima dok je u subotu leteo prema Floridi.

Međutim, u dokumentima za koje Tramp tvrdi da ga oslobađaju, nalaze se i uznemirujuće optužbe protiv njega, u kojima ga anonimne osobe optužuju za silovanje devojčica, trgovinu decom i pretnje ubistvom.

Među tri miliona dokumenata nalazi se i iskaz svedokinje koja je još 2016. rekla FBI-ju da je “lično svedočila” tome kako je američki predsednik Donald Tramp pretio da će jedna devojčica “nestati” i da će joj biti ubijena cela porodica.

“Lično sam svedočila kako je Donald Tramp rekao tužiteljki da nikad ne sme ništa reći ako ne želi nestati kao 12-godišnja devojčica (ime sakriveno) i da je sposoban da ubije celu njenu porodicu”, stoji u dojavi FBI-ju, potpisanoj pod pretnjom krivične odgovornosti zbog lažnog svedočenja 18. juna 2016., rekla je podnositeljka prijave potpisana kao “Tifani Dou”.

Ona je navela da je radila kod Epstajna od 1990. do 2000. i da joj je on lično pretio na sličan način kao što tvrdi da je Tramp pretio spomenutoj devojčici.

U isto vreme, britanski premijer Sir Kir Starmer pozvao je bivšeg princa Endrua (Endru Mountbaten-Vindsor), brata kralja Čarlsa III, da svedoči pred američkim Kongresom o svojim vezama s Epstajnom.

Starmer je naglasio da svi koji imaju informacije treba da budu spremni da ih podele, posebno u interesu žrtava. U dokumentima se takođe nalaze i fotografije Endrua kako čuči iznad žene, ali nema naznaka krivičnog dela. Endru je ranije, u izjavi iz oktobra 2025., ponovo negirao sve optužbe protiv sebe.

1 Februara, 2026
Iran zaprijetio SAD-u i Izraelu: Odgovor će biti snažan i regionalan

Iranski vrhovni vođa Ali Hamnei oglasio se povodom prijetnji Sjedinjenih Američkih Država i Izraela i uputio direktnu poruku Donaldu Trampu.

U izjavi za novinsku agenciju Tasnim, Hamnei je rekao da bi se eventualni američki napad na Iran proširio i izvan granica te zemlje. Istakao je da bi sukob imao šire, regionalne posljedice.

„Amerikanci treba da znaju da će, ako započnu rat, ovaj put to biti regionalni rat“, poručio je Hamnei.

On je dodao da se iranski narod neće uplašiti američke vojne sile i da neće odustati od odbrane zemlje.

„Mi nismo ti koji će išta započeti i ne želimo da napadnemo nijednu državu, ali iranska nacija će zadati snažan udarac svakome ko je napadne i uznemirava“, rekao je.

Teheran je ranije upozorio da će, ukoliko predsjednik SAD Donald Tramp naredi napade na Iran, mete biti Izrael i američki vojni kapaciteti na Bliskom istoku.

1 Februara, 2026
Iran proglasio sve vojske država članica Evropske unije terorističkim grupama

Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad-Bagher Qalibaf izjavio je u nedjelju da Islamska Republika Iran sada sve vojske država članica Evropske unije smatra terorističkim grupama.

Ova izjava dolazi nakon što su se članice EU prošle sedmice saglasile da iransku paravojnu Revolucionarnu gardu uvrste na listu terorističkih organizacija zbog njene uloge u krvavom gušenju protesta koji su zahvatili cijelu zemlju.

Qalibaf se pozvao na zakon iz 2019. godine kao osnov za ovu odluku.

Taj zakon je usvojen nakon što su Sjedinjene Američke Države uvrstile Gardu na listu terorističkih organizacija i omogućava recipročnu reakciju Irana prema svakoj državi koja slijedi taj potez.

Qalibaf je saopćio ovu odluku dok su on i još neki zastupnici u parlamentu nosili uniforme Revolucionarne garde. On je ranije bio komandant u redovima Garde.

1 Februara, 2026
Hrvati traže da se Stanivukoviću zabrani ulazak u zemlju

Izjave gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, izrečene tokom obilježavanja Svetog Save u Gračacu i Kistanjama, izazvale su bijes i žestoke reakcije u Hrvatskoj, a pojedini političari otišli su toliko daleko da su zatražili i zabranu njegovog ulaska u tu zemlju.

Stanivuković je, obraćajući se na Svetosavskoj akademiji u Gračacu, govorio o Republici Srpskoj Krajini, „srpskim zemljama“, a pomenuo je i akcije Bljesak i Oluju, što je u hrvatskoj javnosti protumačeno kao otvorena provokacija i negiranje hrvatskog suvereniteta.

– Da neko dijete koje je danas rođeno u Banjaluci nikada ne zaboravi Republiku Srpsku Krajinu, da ne zaboravi Oluju i te teške dane – rekao je Stanivuković, dodajući da građani Republike Srpske „puno misle na te krajeve, mjesta i opštine“.

U nastavku govora isticao je da je važno da se zna „da ova zemlja pripada Srbima“, što je dodatno rasplamsalo reakcije u Hrvatskoj, gdje su njegove riječi shvaćene kao politički neprihvatljive i opasne.

– Želim vam se zahvaliti na hrabrosti i odvažnosti da ovdje živite i da se borite. Znam da nije lako da se upoznajemo s našom istorijom i kulturom, bez obzira u kojem dijelu naših zemalja živjeli. Da znaju put Svetosavlja, da znaju put naše vjere, da znaju naše korijene, da znaju da ova zemlja pripada nama. I one teške Bljeskove i Oluje koje smo ovdje prošli. Da se podrži naš narod ovdje, da se podrži naša crkva, da se pomogne naša zajednica ovdje u ovim dijelovima zemalja. Ali osjećamo ljubav, ljepotu i značaj ovih naših zemalja i želimo da pomognemo naš narod – istakao je Stanivuković.

Pvi je reagovao načelnik opštine Gračac Goran Đekić, izabran s liste SDSS, najveće partije sa srpskim predznakom u Hrvatskoj, koji je poručio da Stanivukovićeve izjave nisu pomogle srpskoj zajednici u Hrvatskoj, već su joj nanijele štetu.

– On spominje Republiku Srpsku Krajinu, ne znam koliko je time pomogao ikome, pogotovo zajednici koja živi u Hrvatskoj i koja ima još uvijek svojih velikih brojnih problema. Namjerno sam zato rekao da bih volio da su tu bila i druga djeca kao i kad prvi dan škole dođe sveštenik i sva djeca iz osnovne škole dobiju poklone. Volio bih da su bili, da upoznaju naše običaje, da se obrazuju u smislu zajedništva, zajedničkih slavlja. Imamo drugačije datume i odvojene crkve, ali bi bilo lijepo da zajedno slavimo i da se zajedno družimo i veselimo tim praznicima – rekao je Đekić, prenosi jutarnji list.

Dodatno je kritikovao Stanivukovića riječima da njegov govor nije pridonio ideji zajedničkog života u ovoj opštini.

– Nije nam sigurno pomogao, već nam je odmogao, nema tu šta kalkulisati. Takve izjave su nesmotrene i nema potrebe za njima. Treba pričati o budućnosti. Ne živimo u vremenu za takve izjave. Nije ni vrijeme ni mjesto. Treba pričati o razvoju, poljoprivredi, napretku, što možemo i kako možemo napredovati. Priča o onome što je bilo prije 30 godina nije nikome donijela dobro – dodao je Đekić.

Oštre osude stigle su i iz hrvatskog Sabora. Poslanik Miro Bulj pozvao je da se Stanivukoviću zabrani ulazak u Hrvatsku, dok je predsjednik Mosta Nikola Grmoja zatražio hitnu reakciju Ministarstva inostranih poslova i da se gradonačelnik Banjaluke proglasi „personom non grata“.

– Stanivukovića je policija nakon ovih izjava u Gračacu trebala uputiti prema najbližem graničnom prelazu. Nakon toga Ministarstvo inostranih i evropskih poslova trebalo ga je proglasiti „persona non gratom“. Ozbiljnost jedne države, štoviše formalnost u obračunu s velikosrpskom idejom „naših zemalja“ mogla se odraditi u manje od nekoliko sati – objavio je Grmoja na društvenim mrežama.

Gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec poručio je da se radi o ozbiljnom političkom incidentu, ističući da Stanivukovićevo prizivanje Republike Srpske Krajine i nazivanje dijelova Hrvatske „našim zemljama“ predstavlja svjesno poricanje hrvatske državnosti.

1 Februara, 2026
Prijeti li Federaciji grčki scenario?

Prijeti li Federaciji grčki scenario? Na to je upozoreno u oba doma federalnog parlamenta, gdje se raspravljalo o prijedlogu budžeta za ovu godinu.

Dok opozicija ukazuje na rast duga i nedostatak razvojnih projekata, federalni premijer Nermin Nikšić kategoričan da je budžet, kako kaže, snažno socijalno orijentisan. U ovoj godini Federacija će morati vratiti 1,3 milijarde ranijih dugova.

Rekordan budžet, ali i rekordna zaduženja. Od oko 8,9 milijardi maraka, čak 25 odsto se odnosi na dug.

– Tekući prihodi ne mogu pokriti sve rashode, posebno kada uključimo i servis duga koji s kamatama u narednoj godini takođe iznosi 1,309 miliona maraka, te je s toga i neko dodatno zaduženje neophodno, a što nije novina nikakva u odnosu na prethodne godine – rekao je Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH.

Čeka nas grčki scenario, poručuje iz Kluba poslanika SDA.

– Јa odgovorno tvrdim, nadam se da će me vrijeme demantovati, da sa ovakvim budžetom mi definitivno ulazimo u grčki scenario- rekao je Mirsad Zaimović, šef Kluba poslanika SDA u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

Prezaduženo smo, kaže iz SBiH.

– Više od dvije milijarde konvertibilnih maraka ovog budžeta je planirano zaduženje. Nikada u istoriji Federacije niste imali to – naveo je Admir Čavalić, poslanik SBiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

Do juna je planirano zaduženje od 800 miliona evra na Londonskoj berzi. Ovaj put po puno nepovoljnijim uslovima nego prošle godine, upozorava dio poslanika.

– Nemojte zaboraviti da je ovo izborna godina, da je način funkcionisanja ove vladajuće strukture u ovom mandatu takav da se ponašaju poput pijanih bogataša – daj uzmi šta je na raspolaganju i daj što više, jer ko zna ko živ, ko mrtav, nakon desetog mjeseca ko će činiti novu većinu – kaže Slaven Raguž, poslanik HRS-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

I Dom naroda federalnog parlamenta u sličnom tonu kao i Predstavnički.

– Grčki scenario je scenario u koji vi vodite Federaciju BiH već odavno. 2022. godine kada je neko drugi vodio procese na području Federacije BiH ostao je suficit u budžetu preko 500 miliona maraka. Dakle, od 2022. ste uspjeli potrošiti suficit i napraviti deficit koji je svake godine sve veći i veći – ističe Aida Obuća, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH (SDA).

I ekonomisti upozoravaju na mogući sistemski slom javnih finansija. Smanjenje broja zaposlenih, sve manje investicija, a sve više ugašenih firmi – realnost je to u Federaciji, dok Vlada obećava najviše novca za penzionere i sve predstavlja kao blagostanje. Istovremeno, nezvanično, prikriva stvarni deficit od oko dvije milijarde maraka.

– Postoji ozbiljna bojazan da ono što se javno prikazuje ne odgovara stvarnosti, jer inače sami postupci ne bi imali smisla. Ako je stanje tako dobro kako se hvali u nekoj preuranjenoj izbornoj kampanji, zašto se onda nisu smanjili doprinosi od nove godine, zašto se onda nije obavljala fiskalna reforma? – pita Igor Gavran,ekonomski stručnjak.

Dok Federacija grca u dugovima, u federalnom parlamentu gotovo svi složno protiv ukidanja privilegija samima sebi. Tako je većina poslanika u Predstavničkom domu na različite načine onemogućila da se na dnevnom redu nađu izmjene Zakona kojim bi se automatski zaustavio rast plata izvršnoj i zakonodavnoj vlasti i primanje takozvanog “bijelog hljeba“. Neki su bili suzdržani, a pojedinci su naprasno nestali iz sale tokom glasanja. Sa posljednjim povećanjem, plata parlamentarca u Federaciji iznosi nešto više od 4.200 maraka. Oni koji nemaju zaposlenje nakon mandata, za godinu dana nerada će dobiti preko 50. 000 maraka.

1 Februara, 2026
Mediji: Bivši crnogorski predsjednik u Epstinovim fajlovima; Đukanović negira

U najnovijim fajlovima o seksualnom prestupniku DŽefriju Epstinu, koje je objavilo američko Ministarstvo pravde, pominju se i bivši crnogorski predsjednik Milo Đukanović, kao i nekadašnji šef slovačke diplomatije Miroslav Lajčak, prenose podgorički mediji.

Kako se navodi, Lajčak je razmjenjivao poruke sa Epstinom i pominjao Đukanovića, prenijela je RTCG.

– Predsjednik Crne Gore očekuje našu posjetu – napisao je u jednoj od poruka Lajčak, koji je 2006. godine bio specijalni izaslanik za crnogorski referendum o nezavisnosti.

Lajčak je, navodno, Epstinu poslao i sliku iz Crne Gore, uz članak američke štampe i uz poruku: “Rekao sam ti, Crna Gora je sjajna”.

Poruke su, kako se vidi, razmijenjene 2018. godine, navodi RTCG.

U jednoj od poruka, Epstin je pitao Lajčaka “da li je Đukanović premijer ili predsjednik Crne Gore”.

– Predsjednik. Milo Đukanović – odgovorio je na to Lajčak, vidi se u objavljenoj dokumentaciji.

Lajčak je, između ostalog, pitao Epstajna i da li bi mu odgovarao prvi ili drugi vikend za posjetu Crnoj Gori, na šta je on odgovorio da će provjeriti.

Lajčak je potom napisao “OK, javi mi”, prenose Vijesti.

U daljoj razmjeni poruka, Lajčak je pitao Epstin: “Šta je sa posjetom Crnoj Gori prvog vikenda u novembru”, na šta je on odgovorio da su “izbori 6. novembra, ali pokušava da je organizuje”.

Lajčak je na to napisao: “Nisam im još rekao, ali mislim da će biti spremni”.

Đukanović je izjavio da nije poznavao Epstina, niti je sa njim ikada imao neposrednu ili posrednu komunikaciju.

– Zato ne mogu svjedočiti o vjerodostojnosti objavljenih Epstinovih razgovora, niti o njegovim eventualnim posjetama Crnoj Gori – naveo je Đukanović.

Crnogorski mediji su prenijeli da je Đukanović više puta pomenut u najnovijim fajlovima o Epstinu, koje je objavilo američko Ministarstvo pravde, te upitali kako je seksualni prestupnik došao do zaključka da je Đukanović “sjajan lik”.

– Preporučujem im da, ako ga gdje sretnu prije mene, to obavezno provjere i da o njegovom stavu obavijeste javnost – napisao je Đukanović na Iksu.

1 Februara, 2026
Bocan Harčenko: Pregovori o NIS-u još nisu gotovi, Srbija će imati gas po najpovoljnijoj cijeni

Pregovori o Naftnoj industriji Srbije još nisu gotovi, ali su blizu konačnog rezultata, a Srbija će imati gas i poslije marta po najboljoj cijeni, izjavio je ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Bocan Harčenko.

On je rekao da ima pomaka u pregovorima o NIS-u i da cijeli proces ide u pravcu koji svima odgovara, te da se trenutni rezultati razgovora u potpunosti uklapaju u prijateljski odnos Rusije i Srbije.

– I ono što je najvažnije, daju mogućnost za nastavak saradnje u oblasti energetike i u svakoj drugoj sferi – rekao je Harčenko za “Večernje novosti”.

Na pitanje da li odluku američkog OFAK-a da produži licencu NIS-u do 20. februara vidi kao signal da bi američka strana mogla dati zeleno svjetlo za konačan dogovor o prodaji ruskog udjela mađarskom MOL-u ili su komplikacije i dalje veoma moguće, on je odgovorio da je veoma uzdržan i da se ne može isključiti nijedna pretpostavka, ali da ima “zračak nade”.

– Odluka OFAK-a o produženju licence je značajna prije svega zbog održavanja funkcionalnosti NIS-a i Rafinerije Pančevo jer je to industrijski resurs važan za energetsku bezbjednost Srbije u širem smislu – rekao je Bocan Harčenko.

On je naveo da će snabdijevanje Srbije ruskim gasom i poslije marta biti stabilno i po najpovoljnijim cijenama, procjenjujući da je Srbija za sve ove godine kupovine ruskog gasa po povoljnijoj cijeni uštedjela oko 300 miliona evra godišnje.

– To je zasnovano i na principijelnom dogovoru i razumijevanju između predsednika Rusije i Srbije – rekao je Bocan Harčenko.

Dodajući da Rusija želi dugoročne odnose sa Srbijom u svakoj sferi, uključujući i energetiku, ruski ambasador je upitao šta će biti ako dođe do pomaka Srbije na evropskom putu, pa EU bude tražila od Beograda ispunjenje nekih obaveza, koje obuhvataju i energetiku.

On je rekao da Rusija želi da sarađuje sa Srbijom još više i bolje, ali da uzor nije EU koja odavno traži od Srbije da izabere između Moskve i Brisela.

Dodao je da je veoma važno da se u Savjetu bezbjednosti UN nastavlja praksa rasprave o situaciji na Kosovu i Metohiji i Rezoluciji 1244, te ocijenio da je tvrdnja Zapada “da je Kosovo unikatan slučaj” velika neistina i prevara.

– Oni bi htjeli da se međunarodni poredak bazira na pravilima koje niko ne zna i izmišljaju ih od slučaja do slučaja – rekao je ruski ambasador, dodajući da se to vidi na slučaju Grenlanda koji SAD želi da preuzme od Danske.

Bocan Harčenko je istakao da u prekompoziciji globalnih i evropskih odnosa saradnja Rusije i Srbije treba još više da doprinosi stvaranju multipolarnog svijeta, uključujući i mogućnost saradnje Srbije sa efikasnim institucijama kao što je BRIKS.

1 Februara, 2026
Tajani: Zemlje Balkana na prvom mjestu za članstvo u EU

Zemlje Balkana treba da budu prioritet za članstvo u EU u odnosu na Ukrajinu, rekao je italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani.

– Podržavamo pristupanje Ukrajine EU, ali Balkan je na prvom mjestu, jer imamo određene obaveze prema njima – rekao je Tajani za list “Korijere dela Sera”.

Tajani je dodao da će Ukrajina nastaviti da dobija pomoć, ali da Kijev “mora da pređe svoj put na putu ka članstvu”.

Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je ranije da ne vidi nikakvu šansu da se Ukrajina uskoro pridruži EU i isključio je pristupanje Kijeva 2027. godine.

Sa Mercom su se saglasili i mađarski zvaničnici, poljski predsjednik Karol Navrocki, te austrijski kancelar Kristijan Štoker.

Pregovori o pristupanju EU imaju za cilj usklađivanje zakonodavstva zemlje kandidata sa standardima EU i obično traju više od decenije.

Pregovori Turske traju 20 godina bez jasne perspektive za pridruživanje.

Srbija, Albanija, BiH, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Gruzija i Moldavija trenutno imaju zvanični status kandidata.

1 Februara, 2026
Dodik: Nezavisnost Srpske ostaje cilj, do nje mirnim političkim putem

Glavni politički cilj Republike Srpske ostaje nezavisnost, a do njega se, prema riječima lidera SNSD-a Milorada Dodika, želi doći mirnim putem i kroz politički proces, koristeći povoljan međunarodni trenutak. Dodik je u Јutarnjem programu RTRS-a poručio da taj cilj „nije nestao“ i da će biti „nezadovoljan ako propustimo tajming za naše konačne odluke“.

On je naveo da bi, u slučaju proglašenja nezavisnosti, Republiku Srpsku u roku od nekoliko dana priznalo 15 zemalja. Istakao je da želi da Srpsku oslobodi pritisaka i dodao da ne odustaje od svojih političkih namjera. „Nisam čovjek koji odustaje i nastojim da se borim za svoje ciljeve“, rekao je Dodik.

Govoreći o odnosima u BiH, Dodik je poručio da ne pristaje na, kako je naveo, bošnjačku dominaciju i podaništvo koje, prema njegovim riječima, prihvata opozicija. „Znamo šta su napori muslimana u BiH. Uradili su sve da razvale dejtonsku BiH i da je što više približe unitarnoj zemlji“, rekao je, dodajući da Srpska ne smije pristati na takav razvoj događaja.

Najavio je i niz međunarodnih posjeta, navodeći da će boraviti u Beogradu, Parizu i Vašingtonu, kao i u Moskvi, koju je označio strateškim partnerom Republike Srpske. Komentarišući kritike opozicije zbog odlaska u SAD i prisustva molitvenom doručku, Dodik je rekao da postoje „važnije stvari koje se ne vide“.

Posebno je izdvojio posjete Izraelu i Mađarskoj. Za sastanak sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom rekao je da je bio „impozantan“ i da su razgovarali o svim važnim pitanjima, navodeći da Izrael razumije poziciju Republike Srpske. Dodao je da će rezultati te posjete biti vidljivi u narednom periodu.

Kada je riječ o Mađarskoj, Dodik je istakao da ta zemlja ima najviše razumijevanja za Balkan i da sa premijerom Viktorom Orbanom dijeli slične političke stavove. „Republika Srpska i Mađarska dijele vrijednosti slobodnog svijeta i žele da njihove zajednice i države budu očuvane“, rekao je Dodik, naglašavajući da saradnja obuhvata ekonomiju i politička pitanja.

On je naveo da ni Mađarska ni Republika Srpska ne žele nikome da nameću stavove, već da grade odnose zasnovane na međusobnom uvažavanju. Nakon sastanka u Budimpešti, Dodik i vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić prisustvovali su Svetosavskoj akademiji, na kojoj je Dodiku dodijeljen Orden Samouprave Srba u Mađarskoj za podršku srpskoj zajednici.

U unutrašnjopolitičkom kontekstu, Dodik je najavio da će po povratku iz SAD prioritet biti vraćanje Izbornog zakona Republike Srpske pred Narodnu skupštinu. Ocijenio je da je cilj „političkog Sarajeva da napravi haos u Republici Srpskoj“ i ponovio tvrdnju da su izbori provedeni u skladu sa pravilima. „Mi smo pokradeni, ne oni“, rekao je.

Na kraju je poručio da se srpski narod mora snažnije okupiti oko Republike Srpske, koju je nazvao domovinom i štitom. Istakao je da je potrebno čuvati Srpsku kako bi ona čuvala sadašnje i buduće generacije, ponavljajući da su politička stabilnost i institucionalna snaga ključni prioriteti.

1 Februara, 2026