VRBAS Media

Autor: INFO

  • „Ugljevik“ mora Slovencima da plati 131 milion KM

    „Ugljevik“ mora Slovencima da plati 131 milion KM

    Rudnik i termoelektrana (RiTE) „Ugljevik“ izgubila je spor sa „Elektrogospodarstvom Slovenije“ težak 67 miliona evra, odnosno oko 131 miliona maraka.

    Riječ je o pravosnažnoj presudi koju je po tužbi Slovenaca za neisporučenu struju počev od 12. juna 2011. godine pa do donošenja odluke, koje je donijelo Arbitražno vijeće u Beogradu.

    – Nalaže se RiTE „Ugljevik“ da na ime naknade štete u roku od 30 dana od prijema ove odluke „Elektrogospodarstvu Slovenije – razvoj in inženiring“ isplati 67 miliona evra i zateznu kamatu na ovaj iznos, počev od 1. januara 2022. godine“, navedeno je u odluci Vijeća od 3. jula.

    U preostalom iznosu odbijen je zahtjev tužioca.

    – Odluka Tribunala o visini kamate akumulirane na dosuđeni iznos počev od 12. juna 2011. godine, zaključno sa 31. decembrom 2021. godine i o troškovima arbitraže ostavlja se za buduću odluku. Ova odluka je pravosnažna i obavezujuća za stranke – navode u RiTE Ugljevik u obavještenju akcionarima.

    Podsjećamo, Slovenci su pokrenuli dva spora protiv RiTE „Ugljevik“ i BiH tražeći ogromnu odštetu po osnovu prijeratnih ulaganja u termoelektranu.

    Nakon što je arbitražni sud u Beogradu djelimično odbio zahtjev „Elektrogospodarstva Slovenije“ za naknadu štete od čak 1,48 milijardi KM od RiTE „Ugljevik“ po osnovu prijeratnih ulaganja u termoelektranu, Slovenci su pokrenuli novi spor u kojem su tražili naknadu od 240 miliona evra, ovaj put, samo za neisporučenu struju.

    Polovinom 2020. godine Arbitražno vijeće u Beogradu je odbilo tužbeni zahtjev EGS po svim tačkama, osim zahtjeva za naknadu štete po osnovu neisporučene električne energije počev od 12. juna 2011. godine pa do donošenja odluke.

    Slovenci su u međuvremenu smanjili tužbeni zahtjev na ukupno 123,6 miliona evra, ali sud ga nije u potpunosti prihvatio.

    Osim pred sudom u Beogradu, EGS je po istom osnovu pokrenuo spor protiv RiTE „Ugljevik“ i pred arbitražom u okviru Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu.

    Taj postupak, u kojem je tužena BiH, prekinut je do donošenja odluke o nadležnosti i osnovanosti u postupku pred arbitražom sa sjedištem u Beogradu, piše Capital.

  • Biće podržani svi zahtjevi za sufinansiranje vantjelesne oplodnje

    Biće podržani svi zahtjevi za sufinansiranje vantjelesne oplodnje

    Grad Banjaluka podržaće sve pristigle zahtjeve za sufinansiranje jednog pokušaja vantjelesne oplodnje, čak i one koji nisu u potpunosti ispunili sve potrebne procedure, saopšteno je iz Gradske uprave.
    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković rekao je da su se odlučili na izmjenu pravilnika koji sada obuhvata veći broj sugrađana, više od 40 parova, koji se bore za potomstvo.

    “Grad Banjaluka usvojio je prvu demografsku strategiju, a izmjenom pravilnika i izdvajanjem rekordnih 100.000 KM za proces vantjelesne oplodnje zasigurno ćemo doprinijeti rastu nataliteta u našem gradu”, istakao je on.

    Stanivuković je podsjetio da Gradska uprava u prethodnom periodu obezbijedila besplatne udžbenike, besplatan prevoz za djecu iz porodica četiri plus, sufinansiranje boravka djece u vrtićima, podršku porodiljama u iznosu od 500 KM do 2.000 KM, kao i veće stipendije.

  • Vrućine upalile alarm

    Vrućine upalile alarm

    U Republici Srpskoj i Federaciji BiH i danas je na snazi crveni meteoalarm zbog visoke temperature vazduha, koja će iznositi do 40 stepeni Celzijusovih.

    Crveno upozorenje na snazi će biti do srijede, 19. jula, od 12 do 18 časova, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

    Dnevna temperatura vazduha biće između 34 i 40 stepeni Celzijusovih.

  • Struju iz BiH najviše kupuju zemlje regiona

    Struju iz BiH najviše kupuju zemlje regiona

    Najveći kupci električne energije iz Bosne i Hercegovine, koja je proizvod koji se najviše izvozi u šest mjeseci ove godine, zemlje su regiona, odnosno komšije BiH, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

    Podsjećamo, od početka rata u Ukrajini i krize koja je zahvatila cijelu Evropu, nastala je pomama za električnom energijom koja je proizvod koji je BiH prethodnih godina najviše izvozila.

    Tako je tokom prvih šest mjeseci ove godine iz BiH izvezena struja za 671.284.530 KM. Najviše električne energije izvezeno je u Hrvatsku i to u vrijednosti 202.075.867 KM. Slijedi Srbija, u koju je otišlo 172.347.830 KM struje, te Švajcarska, od koje je Bosna i Hercegovina prihodovala 114.227.537 KM.

    “BiH je još električnu energiju izvela ove godine u Crnu Goru za 82.353.039 KM te Sloveniju za 58.607.415 KM. Albanija je kupila struju u vrijednosti 33.473.147 KM, a Mađarska za 8.199.693 KM”, navode iz UIO BiH.

    U istom periodu prošle godine izvezena je električna energija u vrijednosti većoj od 30 miliona KM. Tako je najveći kupac u prvih šest mjeseci prošle godine bila Srbija, koja je kupila bh. struje za 307.144.220 KM, pa Hrvatska za 210.780.117 KM i Crna Gora u vrijednosti od 84.134.778 KM.

    Slijedi izvoz u Švajcarsku za oko 71.383.125 KM, Mađarsku za 6.381.282 KM i Albaniju za oko dva miliona KM.

    Slaviša Raković, ekonomski analitičar, kaže za “Nezavisne novine” da ovi podaci pokazuju da proizvodni potencijal nadmašuje potrošnju.

    “Potrošnja je pala gubitkom cijelih grana industrije. Cijene na tržištu su povoljnije od cijena u domaćoj potrošnji, tako da je ovo način da se rezultat poslovanja unaprijedi”, ističe Raković.

    Na pitanje da li se može očekivati da se dodatno poveća izvoz električne energije i pronađu nova tržišta, Raković odgovara da je međunarodno trgovanje električnom energijom kompleksno i zavisno od mnogobrojnih činilaca.

    “Tržišta susjednih zemalja je relativno lakše i ugovoriti i uslužiti. Teško je reći kakva može biti profitabilnost u budućnosti. Prvo, ‘Elektroprivreda’ je još neefikasna, a drugo, mnogo energije se proizvodi iz uglja, što je predmet oporezivanja na nekim tržištima, a na ostalim će u budućnosti vjerovatno postati oporezivo. To će značajno umanjiti konkurentnost”, objašnjava Raković.

    Ekonomista Igor Gavran smatra da je pozitivno da BiH jedina u regiji ima ovako značajne viškove električne energije za izvoz i s obzirom na uvezanost našeg elektroenergetskog sistema s regijom i Evropom, te da je praktično osiguran plasman na sva dostupna tržišta.

    “Električna energija je potrebna svima i kupce je lako pronaći, samo je velika šteta što se znatan dio ove trgovine odvija putem stranih posrednika, koji u BiH registruju firmu s jednim ili nijednim zaposlenim umjesto da sami proizvođači (prije svega domaće elektroprivrede) direktno trguju i svu zaradu sami ostvaruju. Teško je reći možemo li očekivati povećanje prihoda i zarade od izvoza električne energije. Kada imamo povoljniju klimatsku sliku i više padavina, onda dolazi do drastičnog povećanja proizvodnje iz hidroelektrana, ali kada imamo suše, onda jedino termoelektrane imaju viškove. Dugoročno se bojim da je upitan i bilo kakav izvoz ako hitno ne počnemo graditi nove proizvodne kapacitete. Naime, sve aktuelne termoelektrane, osim Stanara, u poznim su godinama svoga rada, a one su i najstabilniji i najprofitabilniji kapaciteti koje imamo”, naglasio je Gavran.

    Dodao je da bez barem jedne nove velike termoelektrane, na ugalj ili plin, možemo uskoro očekivati da dođemo u potrebu za uvozom umjesto izvoza.

    “Izgradnja vjetroelektrana i solarnih panela ne može zamijeniti termoelektrane ni kapacitetom, ni stabilnošću proizvodnje, a pogotovo ne cijenom proizvedene struje. Bitno je napomenuti i zbog čega je negativno što BiH ima najveće viškove struje. To je posljedica gašenja ogromnih industrijskih kapaciteta i velikih privrednih potrošača električne energije koje smo nekada imali”, zaključio je Gavran.

    Države i vrijednost izvoza struje
    Hrvatska 202.075.867 KM
    Srbija 172.347.830 KM
    Švajcarska 114.227.537 KM
    Crna Gora 82.353.039 KM
    Slovenija 58.607.415 KM
    Albanija 33.473.147 KM
    Mađarska 8.199.693 KM

  • Zaharova: Velika Britanija i SAD su umiješane u napad na Krimski most

    Zaharova: Velika Britanija i SAD su umiješane u napad na Krimski most

    Velika Britanija i SAD umiješane su u napad na Krimski most koji je izvršila Ukrajina, saopštila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Ona je optužila vlasti u Kijevu da su “teroristički režim koji ima sve osobine kriminalne grupe”.


    Prema njenim riječima, SAD i Britanija upravljaju terorističkom strukturom Ukrajine, javio je Rojters.

    “Odluke donose ukrajinski zvaničnici i vojska, uz direktno učešće američkih i britanskih obavještajnih službi i političara”, istakla je Zaharova.

    Ukrajinska vojska je tokom noći izvršila napad dronovima na Krimski most.

  • Trump objasnio kako bi okončao rat u Ukrajini za svega 24 sata

    Trump objasnio kako bi okončao rat u Ukrajini za svega 24 sata

    Bivši američki predsjednik Donald Trump objasnio je svoj plan da osigura mir u Ukrajini u roku od 24 sata nakon ponovnog preuzimanja Bijele kuće.

    Trump je to komentirao tokom intervjua za Fox News ‘Sunday Morning Futures’ s Marijom Bartiromo.

    Bivši američki predsjednik rekao je da ima dobar odnos sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i dodao da Joe Biden “nije sposoban nositi se sa svjetskim čelnicima”.

    “To su pametni ljudi, uključujući Francuza Macrona. Mogu proći kroz cijeli popis ljudi, uključujući i Putina. Ti ljudi su oštri, a imamo čovjeka koji nema pojma šta se događa. Ovo je najopasnije vrijeme u historiji naše zemlje”, kazao je Trump.

    Na pitanje Bartiromo šta bi učinio da prekine sukob Trump je kazao kako bi i Rusiju, ali i Ukrajinu natjerao da prekinu rat.

    “Jako dobro poznajem Zelenskog, a poznajem i Putina jako dobro, čak i bolje. I imao sam dobar, jako dobar odnos s obojicom. Rekao bih Zelenskom, nemoj nastaviti. Morate se dogovoriti. Rekao bih Putinu, ako se ne dogovorite, dat ćemo Zelenskom puno. Ukrajini ćemo dati više nego što je ikada dobila ako treba. Dogovorit ću se za jedan dan. Jednog dana”, odgovorio je Trump.

  • Kasniće letovi sa beogradskog aerodroma, evo i zašto

    Kasniće letovi sa beogradskog aerodroma, evo i zašto

    Na beogradskom aerodromu je moguće stvaranje velikih gužvi zbog odstupanja od reda letenja, Er Srbija je iz tog razloga obavestila sve putnike da obrate pažnju jer će ove promene uticati tokom celog dana.

    Odstupanja od planiranog reda letenja usled kvara sistema za rendgenski pregled prtljaga na beogradskom aerodromu.

    Usled jutrošnjeg (ponedeljak, 17. jul 2023. godine) kvara sistema za rendgenski pregled prtljaga na novom terminalu aerodroma „Nikola Tesla” u Beogradu, koji koristi Er Srbija, danas može doći do značajnijih odstupanja od planiranog reda letenja. Promene su nastale tokom jutarnjeg talasa, ali je vrlo moguće da će uticati na posledična fazna kašnjenja tokom čitavog dana i večeri.


    Na beogradskom aerodromu je moguće stvaranje velikih gužvi zbog odstupanja od reda letenja, Er Srbija je iz tog razloga obavestila sve putnike da obrate pažnju jer će ove promene uticati tokom celog dana.

    Odstupanja od planiranog reda letenja usled kvara sistema za rendgenski pregled prtljaga na beogradskom aerodromu.


    Usled jutrošnjeg (ponedeljak, 17. jul 2023. godine) kvara sistema za rendgenski pregled prtljaga na novom terminalu aerodroma „Nikola Tesla” u Beogradu, koji koristi Er Srbija, danas može doći do značajnijih odstupanja od planiranog reda letenja. Promene su nastale tokom jutarnjeg talasa, ali je vrlo moguće da će uticati na posledična fazna kašnjenja tokom čitavog dana i večeri.

    Nadležne službe Er Srbije u neprekidnom su kontaktu sa službama Aerodroma Nikola Tesla Beograd i preduzimaju sve što je u njihovoj moći da se ublaže posledice po putnike i saobraćaj prilagodi novonastalim okolnostima.

    Zbog stvaranja velikih gužvi, putnici se pozivaju da dođu na Aerodrom najmanje dva i po sata pre planiranog poletanja.

  • Moskva postavila uslove

    Moskva postavila uslove

    Sporazum koji omogućava bezbedan izvoz žitarica i đubriva u Crnom moru, koji je prvi put potpisan 22. jula prošle godine i više puta produžavan, ističe danas.

    Produžetak te inicijative je neizvestan jer Rusija traži ispunjenje uslova koji se tiču ponovnog povezivanja na SWIFT.

    Ponovno povezivanje Ruske poljoprivredne banke sa SWIFT-om, što je Evropska unija prekinula u junu 2022. zbog napada na Ukrajinu, ključni je zahtev Moskve za produžetak sporazuma.

    Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš predložio je predložio je prošle nedelje u pismu ruskom predsedniku Vladimiru Putinu da Moskva dozvoli nastavak sporazuma o crnomorskom žitu na nekoliko meseci, kako bi EU dala vremena da poveže podružnicu Ruske poljoprivredne banke sa SWIFT-om.

    Crnomorska inicijativa, koju su 22. jula 2022. potpisali predstavnici Rusije, Turske, Ukrajine i UN , podrazumeva izvoz ukrajinskog žita i hrane, kao i đubriva preko Crnog mora iz tri luke.

    Drugi deo sporazuma koji su potpisali Rusija i UN predviđa deblokadu izvoza hrane i đubriva iz Rusije, a među glavnim tačkama bilo je ponovno povezivanje Ruske poljoprivredne banke sa SWIFT-om, obnavljanje isporuke poljoprivredne mehanizacije i rezervnih delova.

    Moskva ističe da taj deo sporazuma još nije primenjen.

  • Moskva: Na Krimski most je izvršen teroristički napad

    Moskva: Na Krimski most je izvršen teroristički napad

    Današnji napad na Krimski most je teroristički čin, saopštio je danas Nacionalni antiteroristički komitet Rusije.

    Kako se navodi, incident se dogodio u 3.05 po moskovskom vremenu i to uz pomoć dva ukrajinska drona, a u međuvremenu pokrenut je i krivični postupak.

    Antiteroristički komitet Rusije potvrdio je i da su dvije osobe nastradale, kao i da je jedno dijete povrijeđeno.

    Istražni komitet Ruske Federacije dodaje da Rusija radi na identifikovanju osoba koje su učestvovale u organizaciji napada na most i ističe da se razmatraju lica koja pripadaju ukrajinskoj specijalnoj službi i vojnim formacijama.


    Podsjećamo, ranije je prvi čovjek Krima Sergej Aksjonov saopštio da je na Krimskom mostu obustavljen saobraćaj zbog incidenta kod 145. stuba mosta sa strane Krasnodarskog kraja.

    On je pozvao stanovnike Krima i goste poluostrva da se uzdrže od putovanja preko Krimskog mosta i izaberu alternativne pravce preko novih regiona.

    Prema riječima gubernatora Belgorodske oblasti Vjačeslava Gladkova, u incidentu su poginula dva stanovnika regiona, muškarac i žena, a povrijeđena je njihova maljoletna ćerka.

  • Trivićeva pozvala građane na proteste zbog kriminalizacije klevete

    Trivićeva pozvala građane na proteste zbog kriminalizacije klevete

    Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić poručila je danas da predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik kriminalizacijom klevete želi da “začepi usta svakome ko ga nazove lažnim predsjednikom.

    Ona kaže da je CIK BiH 27. oktobra prošle godine, uprkos brojnim neregularnostima, proglasio rezultate izbora za predsjednika Republike. Samo 4 dana nakon toga, kako dodaje Trivićeva, Dodik je najavio kriminalizaciju javne riječi, odnosno njeno uvođenje u Krivični zakonik.

    – Pored najave izmjene zakona, povećao je sebi budžet sa 10 na 56 miliona KM, što je prošlo bez ikakve značajnije reakcije. Bilo je za pretpostaviti da će, ukoliko mu se na očiglednu krađu izbora zažmiri od strane svih, i CIK i dijela međunarodne zajednice (koja je na kraju tome dala svoj pečat ćutanja) Dodik postati gori, a ne da će se promijeniti, kako su svi naivno vjerovali. Između ostalog, ovim izmjenama zakona Dodik želi da začepi usta svakome ko ga nazove lažnim predsjednikom ili CIK predsjednikom, što on u suštini jeste – napisala je Trivićeva na društvenim mrežama.

    Ona dodaje da će se Dodik pozvati na činjenicu “da su institucije uradile svoj posao”, a veoma dobro se zna kako su ga uradile.

    – Naravno, nije to jedini razlog, ali je za njega i više nego bolna činjenica da ga je narod većinski odbacio, a ostavili stranci. Zato utorak svi na protest, da kažemo lažnom predsjedniku da ničija nije do zore sijala – poručila je Trivićeva.