VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Amerika nije spremna za rat”

    “Amerika nije spremna za rat”

    Savetnik za nacionalnu bezbednost Bele kuće Džejk Salivan izjavio je da je budućnost Kijeva u NATO-u.

    Ipak, kako je dodao, Ukrajina mora da ispuni određene uslove pre nego što zvanično postane članica Alijanse, a to uključuje i okončanje sukoba sa Rusijom.

    Salivan je u intervjuu za Si-Bi-Es naveo da će članice Alijanse primiti Kijev u svoje redove, uprkos činjenici da na samitu u Litvaniji koji je održan prošle nedelje NATO nije uputio zvaničan poziv Ukrajini, niti precizirao kada bi to moglo da se dogodi.

    “Budućnost Ukrajine je u NATO-u, mi to zaista mislimo, na to se obavezao 31 saveznik”, napomenuo je Salivan, pozivajući se na završnu izjavu objavljenu na kraju samita, u kojoj su se sve članice Alijanse obavezale da će primiti Ukrajinu u savez, nakon što niz uslova bude ispunjen.

    Govoreći za Ej-Bi-Si, Salivan je istakao da bi moglo da dođe do direktne konfrontacije između Rusije i NATO-a, ukoliko Ukrajina sada postane članica vojnog saveza.

    “Ulazak Ukrajine u NATO za vreme rata značio bi da je NATO u ratu sa Rusijom, da su Sjedinjene Američke Države u ratu sa Rusijom, a to je nešto što nismo spremni da uradimo”, dodaje Salivan.

  • Lukašenko potpisao

    Lukašenko potpisao

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko potpisao je zakon o ratifikaciji sporazuma sa Ruskom Federacijom o centrima za zajedničku obuku vojnog osoblja.

    To je danas saopštila pres služba predsednika Bjelorusije.

    “Bjelorusija je ratifikovala sporazum sa Rusijom o osnivanju i radu centara za borbenu obuku za zajedničku obuku vojnog osoblja oružanih snaga. Odgovarajući zakon potpisao je šef države Aleksandar Lukašenko”, navodi se u saopštenju, prenose RIA Novosti.

    Napominje se da sporazum reguliše stvaranje i rad centara za borbenu obuku na bazi vojnih jedinica u Bjelorusiji i Rusiji, kao i da utvrđuje njihove glavne zadatke i proceduru interakcije između ministarstava odbrane u organizovanju sveobuhvatnog obezbeđenja ovih centara.

  • Velika Britanija proučava ruske tenkove?

    Velika Britanija proučava ruske tenkove?

    Velika Britanija proučava ruske tenkove u tajnoj laboratoriji, izjavio je načelnik štaba britanske odbrane admiral Toni Radakin.

    Kako piše britanski list “Telegraf”, Radakin je rekao da se oštećeni ruski tenkovi “rastavljaju na delove” u jednom od najtajnijih objekata – u laboratoriji u Porton Daunu.

    “Imamo naučnike koji razmatraju detalje kojima može da raspolaže druga zemlja, na zaista ekspertskom nivou, i to nam pomaže da shvatimo kako funkcioniše njihova oprema, kako možemo da je pobedimo, kako možemo da imamo još bolji oklop, kako možemo da ometamonjihove komunikacije, kako možemo probijemo njihovu odbranu – to je ono što radimo”, rekao je on.

    Radakin je dodao da je Velika Britanija deo “kluba zemalja” koje dele informacije o “tehnici ili tehnici iz drugih zemalja koja im padne u ruke, a koja može predstavljati opasnost u budućnosti”.

    Prošlog meseca načelnik generalštaba britanske vojske general Patrik Sanders izjavio je da Velika Britanija ne može da se sakriva iza armija saveznika u NATO-u i uporedio zastarele tenkove sa telefonima sa brojčanicima u eri ajfona.

  • Rusi okupili 100.000 vojnika

    Rusi okupili 100.000 vojnika

    Rusija je koncentrisala više od 100.000 vojnika u oblasti Kupjanska, izjavio je zamenik ukrajinskog komandanta za strateške komunikacije Istočne vojne grupe.

    “Neprijatelj je koncentrisao veoma moćnu grupu na pravcu Liman – Kupjansk, sa više od 100.000 ljudi, više od 900 tenkova i više od 370 MLRS“, rekao je zamenik ukrajinskog komandanta za strateške komunikacije Istočne vojne grupe Sergej Čerevatji.

    “Neprijatelj je angažovao desantne jedinice, tamo najbolje motorizovane pešadijske jedinice. Kao dodatna podrška tu su borbena rezerva vojske, teritorijalne jedinice, čete Oluje Z“.

    On je dodao da ruske snage “sve ulažu u probijanje odbrane. Vojnici su čvrsto u defanzivi”.

  • Američka vojska godinama šalje povjerljive informacije na pogrešnu adresu

    Američka vojska godinama šalje povjerljive informacije na pogrešnu adresu

    Milioni mejlova američke vojske su poslati afričkoj državi Mali, zbog greške u kucanju, prenosi BBC.

    Umjesto upisivanja domena “.MIL” koji se koristi za sve adrese e-pošte američke vojske, neki su greškom upisivali “.ML” što je domen za afričku državu Mali.

    Rezultat takve greške bio je stalni protok osjetljivih informacija koje se šalju u Mali.

    Nijedan od pogrešno poslatih mejlova nije označen kao poverljiv, ali, prema pisanju lista, oni uključuju medicinske podatke, mape američkih vojnih objekata, finansijske evidencije i plansku dokumentaciju za službena putovanja, kao i neke diplomatske poruke.

    Prema Fajnenšal tajmsu, koji je prvi objavio priču, još prije desetak godina nizozemski stručnjak za internet Johan Zurbijer prvi je upozorio na taj problem.

    Zurbijer je 2013. sklopio desetogodišnji ugovor za upravljanje državnim domenom Malija, koji uskoro ističe, a posljednjih mjeseci je navodno prikupio hiljade pogrešno usmjerenih mejlova.

    On je ovog mjeseca napisao pismo američkim zvaničnicima kako bi podigao uzbunu.

    “Rizik je stvaran i mogli bi da ga iskoriste protivnici SAD”, napisao je Zurbijer u pismu.

    Vojna vlada Malija trebalo je da preuzme kontrolu nad domenom u ponedjeljak.

    Pentagon je saopštio da je preduzeo korake za rešavanje ovog problema, navodi BBC.

  • Vašington ne razmišlja o promjeni politike sankcija

    Vašington ne razmišlja o promjeni politike sankcija

    SAD ne razmišljaju o promjeni politike sankcija nakon kolapsa Crnomorske inicijative za žito, rekao je danas koordinator za strateške komunikacije Bijele kuće Džon Kirbi.

    Kirbi je naveo da Vašington nikada nije postavljao nikakva ograničenja na ruske poljoprivredne proizvode.

    “Nema razloga da se razmatraju promjene, jer mi to uopšte i ne radimo, odnosno ne sankcionišemo”, rekao je Kirbi novinarima.

    On je ponovio stav administracije predsjednika Džozefa Bajdena da američke sankcije ni na koji način ne utiču na sposobnost Rusije da izvozi poljoprivredne proizvode, prenosi Srna.

  • BiH implementirala tek manji dio obaveza

    BiH implementirala tek manji dio obaveza

    Bosna i Hercegovina je implementirala tek manji dio političkih smjernica za prošlu godinu koje su dogovorene na Ekonomskom i političkom dijalogu zemalja zapadnog Balkana i Turske s EU.

    Ovo je istaknuto u najnovijem kvartalnom ekonomskom izvještaju Evropske komisije za zapadni Balkan i Tursku, koji je objavljen u petak i odnosi se na drugi kvartal 2023. godine.

    Zbog ove činjenice, kako je naglašeno, dogovoren je novi set preporuka koji bi u 2023. godini trebalo da, između ostalog, obezbijedi ciljanu podršku BiH i ostalim zemljama u vezi s pomoći ranjivim domaćinstvima zbog visokih cijena energenata.

    “U preporukama se ističe potreba za više javnih investicija, poboljšanjem prikupljanja poreza, boljim nadzorom nad tekućim obavezama, jačanjem analitičkih kapaciteta institucija koje su odgovorne za fiskalne politike, kao i za unapređenjem statistike u polju makroekonomije”, naglašeno je u ovom izvještaju. Inače, ovo je tek drugi izvještaj ovog tijela koji BiH tretira kao zemlju kandidatkinju za članstvo u EU, s obzirom na to da je kandidatura dobijena tek krajem prošle godine.

    Industrijska proizvodnja u BiH je u aprilu, kako je istaknuto, pala za čak devet odsto, te za dodatnih 1,7 odsto u maju, i to nakon pada od 2,5 odsto u prvom kvartalu.

    “Trenutni ekonomski indikatori potvrđuju dalje usporavanje ekonomskih aktivnosti u drugom kvartalu”, naglašeno je u ovom izvještaju.

    Podsjetili su da je 5. jula Direkcija za ekonomska planiranja prezentovala ekonomske izglede za period do 2026. godine, koji projektuje ekonomski rast na tri odsto u ovom periodu. Procjena je zasnovana na trendovima rasta potrošnje građana i u manjoj mjeri na investicijama.

    “Zbog pozitivnog razvoja situacije na međunarodnim tržištima hrane i energenata očekuje se da će se potrošačka inflacija smanjiti na 3,1 odsto u 2024. godini i dalje na 1,9 odsto u 2026. godini.

    Što se tiče zaposlenosti, došlo je do nastavka registrovanja novozaposlenih lica, i to od 1,4 odsto u odnosu na isti period lani u prvom kvartalu i 0,5 odsto u drugom kvartalu u odnosu na isti period prethodne godine.

    “Tendencija otvaranja novih radnih mjesta pomjerena je s građevinarstva na hotelijerstvo i hranu, kao i na informacione tehnologije i komunikacije”, naglasili su oni u izvještaju.

    Osim toga, broj registrovanih nezaposlenih pao je za devet odsto u odnosu na isti period lani, ali oni upozoravaju na trendove koje su zapazili i u ranijim izvještajima, da je mnogo veći broj nezaposlenosti u odnosu na novozaposlene zapravo pokazatelj pada broja ukupne radne snage. Iako ovog puta to nije pomenuto, u ranijim izvještajima je istaknuto da je u BiH prisutan veliki odliv radne snage.

    Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, kaže za “Nezavisne” da pad industrijske proizvodnje u BiH nije iznenađenje jer je on prije svega uzrokovan padom potražnje iz zemalja Evrope, koji su glavni partneri domaćoj industriji. Ističe da je osnovni uzrok toga rat u Ukrajini i da će tendencije u toj zemlji dalje uticati na eventualni oporavak industrije.

    Što se tiče ciljane podrške BiH, Pavlović kaže da je osnovni problem nekompatibilnost projektnih procedura EU i onoga što domaće vlasti mogu da ponude, i da se zato često dešava da se ponuđena sredstva ne iskoriste.

    “Ljudi u institucijama koji se time bave retko ili teško mogu da razumeju kojim putem treba da idu”, kaže on.

  • Šmit pravi direktnu štetu BiH, tjera i postojeće ulagače

    Šmit pravi direktnu štetu BiH, tjera i postojeće ulagače

    Upozorenje Kristijana Šmita, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, međunarodnim investitorima da budu oprezni ako namjeravaju da ulažu u Republiku Srpsku jer bi njihov novac mogao biti izgubljen te da bi insistiranje na pitanju imovine narušilo pravnu i poslovnu sigurnost napraviće ozbiljnu štetu ekonomskom sektoru u cijeloj BiH jer će odavde otjerati i potencijalne, ali i postojeće investitore.

    Ocjene su to ekonomista i stručnjaka za inostrana ulaganja, koji za “Nezavisne novine” poručuju da Šmit pokušajem da ograniči poslovne sposobnosti Srpskoj svjesno ili nesvjesno zaključava i BiH kada je u pitanju investicioni sektor.

    Ekonomista Milenko Stanić kaže da je imovina prvi i posljednji kriterijum od koga polaze investitori kada žele da ulažu u jednu državu jer ukoliko oni nemaju garanciju da će njihov novac biti siguran, neće ga ni donijeti.

    “To se ne odnosi samo na potencijalne investitore, već i na poslovni i finansijski dio, poslovno bankarstvo, jer nijedna poslovna banka neće biti spremna da finansira takve investicione projekte ako neće biti sigurna da založna imovina koja je obično garant uzetih kredita može biti dovedena u pitanje, neće biti spremni da investiraju u ozbiljne projekte”, pojašnjava Stanić.

    Dalje navodi da bez obzira na to što nadležni u Srpskoj pokušavaju ukazati da Šmitovo pismo nema neki pretjerani značaj, to nije tako.

    “Ono će i te kako imati značaj. Mada, situacija u BiH je takva da imamo jako malo ozbiljnih investitora, a nakon tog pisma sigurno da ne možemo očekivati da nijedan ozbiljan investitor dođe da investira”, rekao je on, dodajući da i strani ulagači znaju da je svaka velika investicija praćena na državnom nivou.

    “Svi investitori gledaju državni nivo, znaju gdje se donose odluke, imaju percepciju države, a investiranje i otplata kredita su svakako na državnom nivou. Uticaće to na BiH, ne mogu se investicije odnositi na entitetski nivo. Samo neki lokalni i regionalni investitori gledaju na te niže nivoe, ali svaki ozbiljni investitor prvo gleda državu”, navodi Stanić za “Nezavisne novine”.

    Milica Marković, direktorica Agencije za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA), Šmitovo pismo, koje je, podsjećanja radi, upućeno još u aprilu prošle godine, naziva tendencioznim i zlonamjernim.

    “Imali smo njemačke kompanije iz auto-industrije što su se interesovale za investiranje u FBiH, a on to ništa nije komentarisao. Što se tiče Republike Srpske – iz kojih razloga to čini znaju on i njegovi savjetnici. Ali ovim pravi direktnu štetu BiH. Mislim da je i njemačka javnost upoznata sa njegovim pozivom, ali da oni isto tako znaju da je BiH državna zajednica sastavljena od dva entiteta. Ako on poziva na opstrukciju jednog entiteta, to šteti cijeloj državi, pravi štetu svima, a ne samo Vladi i građanima u Srpskoj. Ali on očigledno kao da nije svjestan šta govori i kakve izjave daje”, kaže Markovićeva.

    Strane investicije u BiH već su na udaru, ističe ona, pojašnjavajući da su direktna inostrana ulaganja u prvoj polovini 2022. godine imala pad, a da će loše stanje vjerovatno pokazati i izvještaj Centralne banke BiH, koji će biti objavljen u avgustu.

    Ono što BiH, ali i Republici Srpskoj ne ide u prilog i što ne šalje dobru poruku stranim investitorima svakako jeste politička situacija.

    “Kad investitori dolaze i kad ulažu svoj kapital, žele da dođu u stabilnu sredinu, gdje ih neće uplašiti i odbiti ekonomska, politička i socijalna situacija. Nažalost, kod nas je slučaj da sve tri stavke plaše i odbijaju strane investitore, jer mi u Agenciji znamo da je bilo zainteresovanih investitora, pa kad su sabrali sve vidjeli su da je bolje da ne dolaze ovdje, već da odu u Srbiju, Mađarsku i slično”, ističe Markovićeva, koja za “Nezavisne” poručuje i da postoje strani investitori koji i sada žele ulagati u Srpsku, a da je najsvježiji primjer njemačka kompanija “WET GmbH & Co.KG Wuppertal” koja će od 19. do 21. jula sa predstavnicima FIPA posjetiti tri potencijalne investicijske lokacije u Banjaluci, Laktašima i Kostajnici, gdje će biti sagledana mogućnost otvaranja proizvodnih pogona koji se odnose na proizvodnju uređaja za domaćinstva i industriju.

    Treba napomenuti i da su prema podacima Centralne banke BiH direktne strane investicije (DSI) u prvom kvartalu 2023. godine iznosile 426,6 miliona KM, što je povećanje za oko 80 odsto u odnosu na isti period 2022. godine.

    Ipak, DSI u BiH iznose tek nešto oko jedan odsto BDP-a.

  • Oglasio se Borel o ruskoj suspenziji sporazuma o žitu

    Oglasio se Borel o ruskoj suspenziji sporazuma o žitu

    Visoki predstavnik Evropske unije za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Žozep Borel izrazio je danas žaljenje zbog odbijanja Rusije da produži sporazum o slobodnom transportu žitarica kroz Crno more.https://afee9b1ffcc67bcd8684a07eae0aded8.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-40/html/container.html

    On je upozorio da je situacija ozbiljna i da će ta odluka izazvati probleme mnogim ljudima širom sveta.

    “Blokirajući crnomorsku žitnu inicijativu, jednu od najvažnijih ruta za izvoz žitarica iz Ukrajine, Rusija ponovo izaziva glad ljudi. Ovo će pojačati ekonomske poteškoće i globalnu nesigurnost hrane”, napisao je Borel na Twitteru.

    On je dodao da je EU je posvećena nastavku podrške i solidarnosti sa partnerima, kako bi se omogućila isporuka ukrajinskog žita onima kojima je potrebna.

    Raskid sporazuma o transportu žita kroz Crno more znači povlačenje garancija za bezbjednost plovidbe, kao i sužavanje pomorskog humanitarnog koridora i zatvaranje zajedničkog koordinacionog centra u Istanbulu, saopštilo je ranije danas rusko Ministarstvo spoljnih poslova.

    Naglašeno je da će ”bez učešća Rusije, Crnomorska inicijativa prestati da funkcioniše od sutra, 18. jula”, prenio je ruski Interfaks.

  • Sijarto: Spriječiti podjelu svijeta na blokove

    Sijarto: Spriječiti podjelu svijeta na blokove

    Mađarski ministar spoljnih poslova i ekonomskih odnosa s inostranstvom Peter Sijarto, pozvao je danas svjetske lidere da spriječe podjelu svijeta na blokove, jer bi to onemogućilo saradnju u borbi protiv klimatskih promjena i u području zaštite okoline.

    Prema njegovim riječima, globalna bezbjednost je u najvećoj opasnosti u posljednjih 80 godina, jer je najveći i rizik od trećeg svjetskog rata, prijetnja od terorizma raste, a razgovori o upotrebi nuklearnog oružja sve su otvoreniji.

    “Ovi bezbjednosni rizici, s jedne strane, nažalost, dovode do globalne podjele na blokove, a s druge strane do toga da svijet ne može da obrati pažnju na vrlo važne probleme koji su povezani s izazovima održivosti s kojima je suočena naša planeta”, rekao je Sijarto tokom susreta s mađarskim novinarima, prije početka sastanka Ekonomskog i socijalnog savjeta Ujedinjenih nacija koji je emitovan na Fejsbuku.


    On je dodao da će Mađarska nastaviti da se zalaže da se u svijetu umjesto blokovske podjele uspostavi razdoblje globalne saradnje i povezanosti, kako bi se u posljednjem mogućem trenutku donosile razumne odluke.

    Mađarski ministar spoljnih poslova je podsjetio da su i Srednja Evropa i konkretno Mađarska uvijek bili na gubitku u situacijama kada je svijet bio podijeljen na blokove.