VRBAS Media

Autor: INFO

  • Može li se Banjaluci ponoviti scenario poplava iz 2014: Šta kažu nadležni?

    Može li se Banjaluci ponoviti scenario poplava iz 2014: Šta kažu nadležni?

    Katastrofalne poplave koje su u maju 2014. godine zadesile Republiku Srpsku, te pričinile enormnu štetu, ne samo u materijalnom nego i ljudskom smislu, nerijetko otvaraju pitanje da li je Srpska spremna da se nečemu sličnom suprotstavi ukoliko eventualno dođe do toga.

    Nadležni u Banjaluci, koju prije dvanaest godina takođe nije zaobišla jedna od najvećih nepogoda u novijoj istoriji, uvjeravaju da je sistem zaštite od poplava u najvećem gradu u Republici Srpskoj značajno unaprijeđen.

    Babić: Gotovo nemoguće da se ponovi 2014.
    Iz Odsjeka za poslove civilne zaštite i profesionalne teritorijalno vatrogasno-spasilačke jedinice grada Banjaluka poručuju i da je zahvaljujući tehnološkom napretku i preventivnim mjerama gotovo nemoguće da se ponovi scenario iz 2014. godine.

    “Ta godina je bila učiteljica svega onoga što je rađeno u proteklih 12 godina, a urađeno je stvarno mnogo”, rekao je Dragan Babić, šef Odsjeka.

    Pojašnjava da je sada uspostavljen napredan sistem monitoringa vodostaja, koji omogućava kontinuirano praćenje rijeka u Banjaluci i blagovremeno reagovanje.

    “Mi kompletnu rijeku Vrbas i Vrbanju možemo da pratimo i upravo iz tog razloga imamo podatke kojima možemo da se rukovodimo”, kazao je Babić u podcastu za Srnu.

    Kako je dalje pojasnio veliki napredak ostvaren je i u koordinaciji sa Hidroelektranom “Bočac” na Vrbasu, koja, kako je rekao, sada ima precizne podatke o dotocima i može pravovremeno da reaguje.

    “Upravo iz razloga što oni sa tim svim najavama i praćenjem dotoka vode u hidrocentralu izvršavaju preventivne aktivnosti, odnosno ispuštanje vode iz jezera. Kontrolisanim upravljanjem akumulacijom sprečava se nagli porast vodostaja. Vidjeli smo i prošle godine da Vrbas nije dostigao više od 600 centimetara, a bila je ogromna količina vode”, rekao je Babić za Srnu, dodaojući da takve tehnologije praćenja vodostaja nisu postojale 2014. godine.Telefonom upozoriti stanovništvo na moguće nepogode
    Jedan od projekata na kojem će se insistirati u narednom periodu za Grad Banjaluku je sistem ranog upozoravanja stanovništva na prirodne nepogode po uzoru na zemlje Evropske unije (EU).

    “Naš cilj je da napravimo projekat, prema kojem bi stanovništvo telefonom dobilo upozorenje da će se desiti neka vremenska nepogoda. Takav sistem omogućiće pravovremenu reakciju građana i dodatno smanjiti rizike od prirodnih nepogoda”, pojasnio je Babić.

    Problem klizišta
    A dok se situacija u vezi sa vodostajima pažljivo prati, nadležni upozoravaju na drugi problem, a to su klizišta, tačnije reaktiviranje postojećih klizišta zbog padavina kakve smo imali u prethodnih desetak dana.

    “Na području Banjaluke već je evidentirano više takvih lokacija koje će biti predmet dodatnih analiza. Ovdje su važne i preventivne aktivnosti, u prethodnom periodu sistematski su čišćeni manji vodotokovi i kanalizaciona mreža. Sve kritične tačke u Banjaluci što se tiče toga smo riješili”, rekao je Babić.

    Istakao je da je planirana i nabavka nove specijalizovane mehanizacije kada je riječ o čišćenju snijega, što bi omogućilo efikasnije održavanje saobraćajnica u višim predjelima Banjaluke.

    Šteta nakon poplava 2014. bila 67,4 miliona KM
    Inače, ukupna šteta na objektima fizičkih i pravnih lica, uključujući infrastrukturu i klizišta, tokom poplava od 16. do 26. maja 2014. u Banjaluci iznosila je 67.416.742 KM. Ukupna šteta na ličnoj svojini građana procijenjena je na 21.551.100 KM, a procjenom štete tada je obuhvaćeno 2.170 domaćinstava sa 6.143 člana domaćinstva.

    Šteta na 2.241 stambenoj jedinici u svojini građana procijenjena je na 10,6 miliona KM, šteta na namještaju i drugim predmetima u domaćinstivma iznosila 7,1 milion KM, a ostala šteta u svojini građana (zemljište, oprema, stočni fond) je bila 3,7 miliona KM.

    Što se tiče privrednih subjekata, šteta je utvrđena kod njih 293 i procijenjena je na 40.012.540 KM.

    Na komunalnoj infrastrukturi procijenjena je šteta od 4,7 miliona KM, dok je šteta prouzrokovana klizištima na 47 lokacija na individualnim stambenim objektima u vlasništu fizičkih lica 1,1 milion maraka.

    Sporne štete kod privrednih subjekata, koje nisu unesene u bazu podataka, iznose 4,5 miliona KM.

  • Centralna svečanost u Zalužanima: Policija čvrst oslonac u vremenu bezbjednosnih izazova

    Centralna svečanost u Zalužanima: Policija čvrst oslonac u vremenu bezbjednosnih izazova

    Centralna svečanost povodom obilježavanja Dana policije – 4. aprila održava se u Centru za obuku u Zalužanima, gdje je planirana pokazna vježba pripadnika Specijalne antiterorističke jedinice, Žandarmerije i Uprave za vazduhoplovstvo.

    Ministar unutrašnjih poslova Srpske Željko Budimir istakao je u obraćanju na svečanosti da je 2025. godina možda i najteža godina za narod Srpske od završetka rata.

    – To je godina kada je počela institucionalna kriza, odnosno kada je nelegalni visoki predstavnik napao instituciju predsjednika i napao najjačeg među nama, Milorada Dodika – istakao je Budimir.

    Direktor Policije Srbije Dragan Vasiljević istakao je da odgovornost i spremnost koje pripadnici MUP-a Srpske pokazuju svakog dana zaslužuje najviše poštovanje. Naglasio je da MUP Srpske i Srbije ima izuzetnu saranjdu.

    – Naglasio bih da veza između Srbije i Srpske predstavlja snažnu, iskonsku sponu. To je važan stub i međusobna podrška – dodao je on.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić rekao je da je policija čvrst oslonac u vremenu prepunom bezbjednosnih izazova, te da je danas potrebno prisjetiti se svih pripadnika koji su živote dali za odbranu Republike Srpske.

    – Danas se posebno i sa ponosom prisjećamo svih pripadnika koji su dali svoje živote u odbrani za slobodu, onih čija nas žrtva obavezuje da poštujemo odbranjeno i čuvamo časno stečeno.Njihova nepokolobljiva vjera i danas je naš saputnik, onaj koji nas čvrsto sa puno integriteta i ponosa vodi naprijed – rekao je Minić.

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izrazila je danas zadovoljstvo što Policija Republike Srpske u svakoj krizi koju proživljavamo pokazuje šta su ugled i čast, ali i garancija slobode.

    – Ni Policija ni Republika Srpska nisu nastali da bi kratko trajali, već da bi vječno trajali – poručila je Cvijanovićeva.

    Naša spremnost mora uvijek da bude nepokolebljiva, bez želje da nekome nekome napakostimo, ali spremi da u svakoj sekundi pokažemo svoju odlučnost, istakao je ovom prilikom predsjednik Narodne skupštine Srpske Nenad Stevandić.

    – Prva živa sila koja je svojim životom, bez kalkulacije izašla na liniju odbrane, bili su pripadnici MUP-a Srpske – dodao je Stevandić.

    Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan izrazio je danas zahvalnost svim pripadnicima Policije Republike Srpske za hrabrost i požrtvovanje, kojim čuvaju svoj narod i Republiku Srpsku.

    – Govoreći o policiji Republike Srpske, mi govorimo o bedemu Republike Srpske, govorimo o snazi koja je izgrađena voljom naroda, žrtvom generacija i nepokolebljivom odlukom da se sačuva ono što je naše i što nam pripada – rekao je Karan na svečanosti povodom obilježavanja Dana Policije u Centru za obuku u Zalužanima.

    Karan je naglasio da Ministarstvo unutrašnjih poslova kao instituciji nije samo dio sistema, već njegova okosnica, simbol stabilnosti i istrajnosti.

    – Danas više nego ikada moramo da jačamo našu policiju jer tako čuvamo našu Republiku Srpsku. Proslavljajući Dan policije, mi se istovremeno podsjećamo ko smo, šta branimo i zašto nikada ne smijemo popustiti u našoj ulozi – istakao je Karan.

    Svečanosti su prisustvovali predsjednik Republike Srpske Siniša Karan, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić, lider SNSD-a Milorad Dodik, ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir i direktor Policije Siniša Kostrešević.

    Prisutni su bili i delegacija Srbije, u kojoj su načelnik Generalštaba Vojske Srbije general Milan Mojsilović, direktor Policije Dragan Vasiljević, predstavnici Bezbjednosno-informativne agencije i ambasador Srbije u BiH Ivan Todorov.

    Na svačanosti je bila i delegacija Ministarstva unutrašnjih poslova Ruske Federacije za grad Moskvu.

    Obilježavanju Dana policije u Centru za obuku prisustvovali su i Njegovo preosveštenstvo episkop marčanski Sava, sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve, ministri u Vladi Republike Srpske, predstavnici Eufor-a, predstavnici javnog i političkog života Republike Srpske.

    Na svečanosti su bili i poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske, srpski predstavnici u institucijama na nivou BiH, predstavnici organizacija prositeklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata.

    Podsjećamo, prethodno je kod Centralnog spomen-obilježja stradalim pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske u Banjaluci služen parastos i položeni su vijenci.

  • Stevandić čestitao Uskrs svim vjernicima koji ovaj praznik proslavljaju po gregorijanskom kalendaru

    Stevandić čestitao Uskrs svim vjernicima koji ovaj praznik proslavljaju po gregorijanskom kalendaru

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić čestitao je danas svim vjernicima rimokatoličke vjeroispovijesti u Republici Srpskoj i BiH veliki hrišćanski praznik Uskrs, ističući da nas ovaj praznik uči o pobjedi života nad smrću i poručuje nam da život treba da slavimo zajedno u vjeri, nadi, humanosti i ljubavi.

    „Želim da radost i blagostanje ispune domove svih vjernika i da Uskrs proslavite u miru, blagostanju i veselju sa iskrenim vjerovanjem u čovjeka, dobročinstvo i uzvišenu ljubav Hristovu“, navodi se u Stevandićevoj uskršnjoj čestitki.

  • Služen parastos i položeni vijenci na spomen-obilježju poginulim pripadnicima MUP-a

    Služen parastos i položeni vijenci na spomen-obilježju poginulim pripadnicima MUP-a

    Kod Centralnog spomen-obilježja stradalim pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske u Banjaluci služen je parastos i položeni vijenci povodom obilježavanja Dana policije – 4. aprila.
    Vijece su položili predsjednik Republike Srpske Siniša Karan, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić, ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir i direktor Policije Siniša Kostrešević.

    Vijence je položila i delegacija Srbije u kojoj su načelnik Generalštaba Vojske Srbije general Milan Mojsilović, direktor Policije Dragan Vasiljević, predstavnici Bezbjednosno-informativne agencije i ambasador Srbije u BiH Ivan Todorov.

    Na spomen-obilježje poginulim pripadnicima MUP-a vijece je položila i delegacija Ministarstva unutrašnjih poslova Ruske Federacije za grad Moskvu.

    Cvijeće su položile porodice poginulih pripadnika MUP-a, predstavnici Trećeg pješadijskog Republika Srpska puka i delegacije Oružanih snaga BiH, predstavnici Boračke organizacije Republike Srpske, Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske, Savez logoraša Republike Srpske i Gradske uprave Banjaluka.

    Obilježavanja Dana policije biće nastavljeno centralnom svečanošću u Centru za obuku u Zalužanima, nakon koje će biti održana pokazna vježba pripadnika SAJ-a, Žandarmerije i Uprave za vazduhoplovstvo.

  • Cvijanović: Da uskrsnuće Hristovo bude nadahnuće i nada u bolje dane

    Cvijanović: Da uskrsnuće Hristovo bude nadahnuće i nada u bolje dane

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović uputila je danas čestitku katoličkim vjernicima u Republici Srpskoji i BiH, kao i svima koji sutra proslavljaju Uskrs sa željom da praznik uskrsnuća Hristovog bude nadahnuće i nada u bolje dane.

    – Gradeći mostove međusobnog povjerenja i razumijevanja, neka dan Hristovog uskrsnuća, kada se slavi pobjeda života nad smrću i najviše vrijednosti – humanost, ljubav, mir i tolerancija, bude nadahnuće i nada da nakon svih iskušenja dolaze bolji dani – poručila je Cvijanovićeva u čestitki.

    U čestitki nadbiskupu vrhbosanskom Tomi Vukšiću, biskupu banjalučkom Željku Majiću, sveštenstvu, redovništvu i svim vjernicima koji sutra praznuju Uskrs, Cvijanovićeva je poželjela da praznik uskrsnuća Hristovog proslave u radosti i blagostanju, duhovnom spokoju, osnaženi čvrstom vjerom u bolje sutra.

    – Uz želje za dobro zdravlje, radost i svako dobro, srećan i blagosloven Uskrs – navela je Cvijanovićeva.

  • Karan: Uskrs da bude podstrek za jačanje međusobnog poštovanja

    Karan: Uskrs da bude podstrek za jačanje međusobnog poštovanja

    Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan čestitao je Uskrs svim vjernicima u Republici Srpskoj i BiH, koji ovaj praznik proslavljaju po gregorijanskom kalendaru.

    – Povodom najvećeg hrišćanskog praznika – Uskrsa svim vjernicima koji praznuju po gregorijanskom kalendaru, upućujem srdačne čestitke s željom da predstojeće dane provedete u zdravlju, miru, blagostanju i radosti porodičnog okupljanja – naveo je Karan u čestitki.

    Karan je vjernicima poželio da praznik Hristovog uskrsnuća bude podstrek za jačanje međusobnog poštovanja i njegovanja hrišćanskih vrijednosti, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Republike Srpske.

    – U to ime želim Vam srećan Uskrs – naveo je Karan.

    Hrišćanski vjernici koji vrijeme računaju po gregorijanskom kalendaru sutra proslavljaju Uskrs, najveći i najstariji hrišćanski praznik koji se slavi u spomen na Hristovo uskrsnuće, njegovu pobjedu nad smrću i nad grijehom.

  • Aerodromi Banjaluka: Velika zainteresovanost građana za let za Tivat

    Aerodromi Banjaluka: Velika zainteresovanost građana za let za Tivat

    Aerodrom Banjaluka proširio je ponudu letova uvođenjem direktne linije ka Tivtu, koja će putnicima biti dostupna već od 9. juna. Let je organizovan u kooperaciji sa crnagorskom nacionalnom aviokompanijom Er Montenegro i saobraćaće svakog utvorka u ranim ljutarnim satima i svakog petka u popodanim časovima.

    Valentina Kecman, v.d. direktor Međunarodnog aerodroma Banjaluka, istakla je gostujući u  Јutarnjem programu RTRS  da je ovaj let veoma obradovao naše putnike s obzirom da je put do Crne Gore drumskim saobraćajem izuzetno dug i iscrpljujući, pogotovo kada su u ljetnoj sezoni velike gužve na graničnim prelazima.

    Što se tiče cijene avionske karte za let Banjaluka – Tivat, ona trenutno iznosi 80 evra sa koferom od 23 i ručnim prtljagom od osam kilograma.

    – Ova cijena karte i sa ovim prtljagom definitivno može da parira lou kosterima koji trenutno saoobraćaju sa našeg aerodroma. Postoje i dodatne usluge koje mogu da se dodaju na tu kartu, kao što je izbor sjedišta. Dobra vijest za građane koji imaju kućne ljubimce je da Er Montenegro po veoma jeftinoj cijeni od oko 40 evra dozvoljava prevoz u kabini ljubimcima do osam kilograma – rekla je Kecmanova.

    Kako je navela, vlada velika zainteresovanost za karte do Tivta.

    – Dobili smo informaciju od određenih agencija u Banjaluci da je prodaja dobro krenula i da imaju veliki broj poziva. Čak smo mi na aerodromu prvi dan imali veliki broj poziva. Karte su već u prodaji i mislim da će ovo biti jedna izuzetno uspješna sezona za Er Montenegro – rekla je Kecman.

    Karte za let do Tivta mogu se kupiti na veb sajtu komapnije Er Montenegro ili na mobilnim aplikacijama.

    – Od ponedjeljka karte se mogu kupiti i na tiketing desku aerodroma Banjaluka. Za oni putnike koji ne koriste platne kartice karte mogu da kupe na aerodromu u gotovini. A od kraja naredne sermice moće će da kupe i telefonskim pozivom. Potrebno je da kažu koliko im je karata potrebno, ko su putnici, nakon čega će dobiti link za plaćanje putem SMS poruke ili email adrese. Uplatom onlajn automatski dobijaju svoje karte na mejl – dodala je Kecman.

    Takođe, tokom mjeseca maja, građani će moći da kupe karte i na različitim mjestima u Banjaluci – u dva tržna centra i na Trgu Krajine.

    – Tu će moći će da kupe karte i putem kreditnih platnih kartica na rate. Trenutno smo u pregovorima sa različitim preduzećima za kupovinu putem administrativne zabrane. Sva zainteresovana preduzeća mogu da nam se jave da ostvarimo tu vrstu saradnje. Ovim pokazujemo ne samo da nam je važno da uvedemo novu liniju nego da uspostavimo dobru saradnju sa aviokompanijama i da im pomognemo u distribuciji karata – istakla je Kecman.

  • Kristijan Šmit odlazi iz BiH nakon opštih izbora

    Kristijan Šmit odlazi iz BiH nakon opštih izbora

    Kristijan Šmit, visoki predstavnik, kojeg vlasti Republike Srpske od početka nisu priznale kao legitimnog, napustiće BiH nakon završetka narednih opštih izbora, potvrdilo nam je nekoliko diplomatskih izvora.

    Šta znamo o odlasku Šmita
    Odlazak nakon narednih izbora
    Razlog: odlazak u penziju
    Mandat obilježen političkom krizom
    Planovi o ekonomskim reformama nisu realizovani
    Nasljednik još nije zvanično poznat
    Odlazak u penziju
    Međutim, čini se da razlog njegovog odlaska neće biti otkaz, nego odlazak u penziju, barem sudeći prema onom što nam je rečeno.

    Kako nam je objašnjeno, Šmit je imao namjeru povezati BiH s njemačkim investitorima kako bi se povećala ekonomska saradnja, ali nikad nije dobio priliku da se tome posveti jer se politička kriza, praktično, od trenutka kada je njegov prethodnik Valentin Incko, na samom kraju svog mandata, nametnuo izmjene Krivičnog zakona o zabrani negiranja genocida, nije smirivala.

    Šmitu ostavljeno da gasi vatre
    Drugim riječima, Šmitu je ostavljeno da gasi vatre koje nije sam prouzrokovao. Kako bi se moglo zaključiti iz informacija koje smo dobili, Šmit nikad nije ni planirao ostati duži vremenski period u BiH, jer je smatrao da se nalazi na kraju svoje političke karijere. Čini se da je smatrao da će nekoliko godina biti dovoljno da se preokrene diskurs u BiH s poltičkih na ekonomske teme.

    Po razgovorima koje smo i mi imali s njim na samom početku mandata, postojala je nada da će ekonomske investicije biti dovoljan mamac da se uzavrela politička situacija smiri, ali do toga nikad nije došlo jer kriza u BiH nikad nije bila bazirana na ekonomiji.

    Kako bi se trebalo izabrati Šmitov nasljednik
    Kako nam je nekoliko izvora reklo, postoji načelna saglasnost unutar kvinte o tome kako bi se trebalo izabrati Šmitov nasljednik. Zanimljivo pitanje će biti stav Rusije, koja je dala vjetar u leđa Banjaluci da osporava Šmita smatrajući da on nije potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN-a. Ako i novi visoki predstavnik bude izabran na sličan način, za očekivati je da će reakcija Rusije biti slična, ali će onda biti zanimljivo posmatrati hoće li Banjaluka na sličan način osporavati i njegov legitimitet, posebno ako iza njegovog izbora stane administracija Donalda Trampa.

    Administracija Trampa nije protiv OHR-a
    Više dobro upućenih izvora nam je izričito potvrdilo da administracija Trampa nije protiv OHR-a, i da ne dolazi u obzir zatvaranje kancelarije dok se ne ispune svi uslovi. Možda se time može djelimično objasniti manje osporavanja OHR-a kao institucije u odnosu na raniji period.

    I dalje, međutim, nije potpuno jasno zašto je Šmit neprihvatljiv Americi, obzirom da je tokom svog mandata imao dobru saradnju s Ambasadom SAD. Jedino što bi se moglo nametnuti kao mogući razlog je što je potvrđen od strane prethodne administracije, čiji legitimitet ne priznaje Tramp, smatrajući da su izbori na kojima je izgubio od Džoa Bajdena pokradeni.

    Stav EU u odnosu na OHR
    Zanimljivo je u kojoj mjeri se okrenuo stav EU u odnosu na OHR, obzirom da su u prethodnom periodu najaktivniji tihi zagovarači zatvaranja kancelarije bili u Briselu. Oni su smatrali da je međunarodna supervizija nekompaktibilna s evropskim putom BiH i da je nemoguće da zemlja normalno ide na evropskom putu uz postojanje OHR-a. dolaskom Trampa, međutim, taj stav se promijenio i Brisel mnogo snažnije stoji uz OHR, dok je Njemačka, kako saznajemo, odbacila bilo kakvu mogućnost da Šmit može dobiti otkaz zato što se ne sviđa jednoj članici Savjeta za provođenje mira.

    Čini se da se Evropi nije svidjelo da se o budućim kadrovskim rješenjima u Evropi odlučuje van njenog kontinenta.

    Inače, prema dogovoru koji se provodi još od Dejtona, visoki predstavnik uvijek dolazi iz Evrope a njegov zamjenik iz SAD, dok je šef misije OEBS-a u BiH uvijek Amerikanac.

  • SAD “izbacuju” EU iz milionskog projekta u Republici Srpskoj?

    SAD “izbacuju” EU iz milionskog projekta u Republici Srpskoj?

    – Investitor iz Sjedinjenih Država zainteresovan je za izgradnju koridora 5c kroz Republiku Srpsku, potvrdio je “Nezavisnim” Zoran Stevanović, ministar saobraćaja i veza.

    Kako nam je objasnio, u ovom trenutku ne može davati više informacija, jer su razgovori u toku, ali je rekao da će javnost biti informisana o svemu na vrijeme.

    Projekat privremeno suspendovan 2022. godine

    Ovaj razvoj događaja zanimljiv je zato što se radi o projektu koji je prethodno trebalo da finansira EU, ali je on privremeno suspendovan 2022. godine. Kao razlog navedeni su politički potezi liderstva u Republici Srpskoj, posebno kada je u pitanju blokiranje institucija BiH.

    Podsjećanja radi, EU je trebalo da finansira taj dio koridora jeftinim kreditima Evropske investicione banke, a u igri je bio i grant od 20 odsto ukupne vrijednosti projekta, s obzirom na to da se radi o evropskom koridoru.

    U petak smo se obratili i Ambasadi SAD i Delegaciji EU, a zbog praznika nismo bili u mogućnosti dobiti informaciju iz Ambasade SAD.

    EU planirala da podrži i cestovni i željeznički dio koridora 5c

    Ferdinand Konig, portparol Delegacije EU, pojasnio nam je da je EU planirala da podrži i cestovni i željeznički dio koridora 5c. Od ukupne vrijednosti projekta, koja je procijenjena na 620 miliona evra, grat je trebalo da bude vrijedan 274 miliona evra. Uslov za ova sredstva, kako ističe Konig, bio je puno funkcionisanje institucija BiH i završetak političke krize u BiH.

    “Od tada, nažalost, traje kontinuirani zastoj na državnom nivou. Evropska komisija ocjenjuje da taj uslov trenutno još nije ispunjen, posebno imajući u vidu blokadu brojnih važnih finansijskih odluka, uključujući i Reformsku agendu Plana rasta”, objasnio nam je Konig.

    Kada je riječ o tome koliko dugo, teoretski, evropska podrška za ove projekte u RS vrijedi, Konig nam je objasnio da je Komisija informisala BiH da namjerava predložiti Investicionom fondu za zapadni Balkan da otkaže dio projekta koji se odnosi na željezničku prugu, a da će konačna odluka u vezi s cestovnim dijelom koridora biti donesena 2027. godine.

    “Pozivamo BiH da radi na ispunjavanju relevantnog uslova, kako bi se izbjeglo otkazivanje cestovnog projekta: Mediteranski koridor, petlja Johovac – petlja Vukosavlje, dionica auto-puta 5c u Bosni i Hercegovini u ukupnom iznosu od 187,4 miliona evra. Takođe, pozivamo BiH da ponovo podnese prijavu za grantove iz Investicionog fonda za zapadni Balkan za otkazani investicioni projekat nakon ispunjavanja uslova, u okviru budućeg poziva za dostavljanje prijedloga investicionih projekata”, pojasnili su nam oni.

    Još godinu dana ima šanse

    Prevedeno na običan jezik, EU definitivno neće finansijski podržati željeznički dio koridora, ali još godinu dana ima šanse, ako se politička kriza u BiH, prema njihovom gledištu, smiri, da se odobri dio sredstava za cestovni dio koridora u ovom budžetskom ciklusu.

    Nezvanično nam je od strane evropskog izvora pojašnjeno, na pitanje da li je pravno moguće da drugi investitor preuzme finansiranje ovog koridora, s obzirom na to da je veći dio ostatka koridora finansiran iz evropskih sredstava, da je pravo domaćih vlasti da realizuju projekte onako kako one žele. Objašnjeno nam je da je svaka sekcija koridora zaseban projekt koji svako može finansirati. Međutim, kako ocjenjuje, teško je očekivati da bi bilo koji drugi investitor mogao ponuditi povoljnije finansiranje od onog koje nudi Evropa.

    Vašington smatra da je kriza u BiH završena

    Zanimljivo je da administracija u Vašingtonu smatra da je kriza u BiH završena, jer su ukinute sankcije liderima u Srpskoj, dok EU smatra da kriza i dalje traje, zbog čega sankcije ostaju na snazi.

    Nedavno je i Alfred Granas, njemački ambasador u BiH, u intervjuu “Nezavisnim” naglasio da se stavovi Amerike i Evrope razlikuju te da i njegova vlada smatra da je rano za ukidanje mjera protiv Banjaluke.

    Kako nam je nedavno pojašnjeno, SAD žele da pokušaju da promijene političku atmosferu u BiH na način da se ne primjenjuju sankcije, već da se traže načini saradnje koja bi dovela do vraćanja stabilnosti. Kako nam je rečeno, SAD smatraju da ekonomija može biti glavni faktor stabilizacije odnosa u BiH i da bi dolazak američkih investitora, ako dođe do realizacije, mogao tome doprinijeti.

  • Bijela kuća traži rekordni vojni budžet od 1,5 biliona dolara, podrška Ukrajini se ne spominje

    Bijela kuća traži rekordni vojni budžet od 1,5 biliona dolara, podrška Ukrajini se ne spominje

    Bijela kuća zatražila je od Kongresa da odobri oko 1,5 biliona dolara za odbranu u okviru budžetskog zahteva za fiskalnu 2027. godinu, što predstavlja rekordni nivo vojne potrošnje. Prijedlog budžeta, međutim, ne uključuje odredbe za vojnu, finansijsku ili drugu podršku Ukrajini.

    Riječ „”Ukrajina” se ne pojavljuje ni u jednom dokumentu od 92 stranice. Američka administracija nije predvidjela nikakvu podršku Kijevu, ni kroz isporuku oružja i municije niti kroz dodatne finansijske tranše.

    Bokela kuća, takođe, nema planove da troši sredstva na humanitarnu pomoć Ukrajini 2027. godine, proizlazi iz dokumenta.

    Kako prenose mediji, u pitanju je povećanje vojnog budžeta za više od 40 odsto u odnosu na prošlogodišnji u trenutku kada se SAD nalaze u petoj nedkelji rata sa Iranom. To povećanje bi ojačalo sposobnost SAD da nabave dodatnu municiju i prošire mornaricu, kao i da započnu izgradnju planiranog protivraketnog sistema “Zlatna kupola”.

    Povećani budžet za odbranu, između ostalog, ima za cilj da se uloži 66 milijardi dolara u brodogradnju kako bi se kupila ukupno 34 ratna broda i pomoćna plovila.

    Od ukupno 445 milijardi dolara koje administracija želi da doda odbrambenom budžetu, Bijela kuća predlaže da se 350 milijardi usvoji u okviru predstojećeg zakonskog paketa koji republikanci planiraju da izglasaju postupkom koji zahtjeva samo prostu većinu u Senatu.

    Bijela kuća takođe traži smanjenje drugih izdataka za 10 odsto, sa predloženim smanjenjem od 73 milijarde dolara iz federalnih programa izvan odbrane.

    Kako se navodi, glavni ciljevi predloženog smanjenja potrošnje administracije su programi zaštite životne sredine u mnogim federalnim agencijama, uključujući ukidanje 15 milijardi dolara grantova za tehnologije obnovljivih izvora energije i četiri milijarde dolara sredstava za programe koji podržavaju infrastrukturu za punjenje električnih vozila.

    Prijedlog budžeta Bijele kuće uključuje i zahteve za veća izdvajanja za kontrolu imigracije, ulaganja u strateške minerale i uređenje Vašingtona – oblasti na koje je američki predsjednik Donald Tramp posvetio značajnu pažnju tokom prve godine po povratku na vlast.