VRBAS Media

Autor: INFO

  • Tramp: To nije dobro za nas. Nije dobro ni za koga

    Tramp: To nije dobro za nas. Nije dobro ni za koga

    Predsednik SAD Donald Tramp reagovao je na pobede koje je Demokratska stranka ostvarila na jučerašnjim izborima širom zemlje, prenosi Gardijan.

    “Sinoć se nije očekivala pobeda, bila su to veoma demokratska područja. Ali ne mislim da je bilo dobro za republikance. Nisam siguran da je bilo dobro za bilo koga”, rekao je Tramp dok je ugostio republikanske senatore u Beloj kući.

    “Imali smo zanimljivo veče i mnogo smo naučili, i o tome ćemo razgovarati”, dodao je.

    Podsetimo, demokrate su juče ostvarile svoj prvi veliki uspeh posle poraza na američkim predsedničkim izborima 2024. godine.

    Osim Njujorka i Kalifornije, u kojima su se i očekivali tačno oni ishodi koji su se u završnici i potvrdili na biralištima – pobeda Zohrana Mamdanija u trci za gradonačelnika Njujorka i usvajanje tzv. Predloga 50 kojim će se prekrojiti izborni okruzi uoči izbora za Kongres 2026. – bitno impresivniji rezultat demokrate su ostvarile u saveznim državama Virdžinija i Nju Džersi, koje su takođe “poplavele”.S obzirom na to da Amerikanci, iz istorijskih razloga, gotovo sve izbore održavaju prvog utorka u novembru, guvernerske trke Virdžinije i Nju Džerzija uvek se održavaju tačno godinu dana nakon predsedničkih izbora, zbog čega neretko ukazuju na (ne)zadovoljstvo građana prvom etapom nove administracije u Beloj kući.

  • FZO Srpske odgovorio gradonačelniku Banjaluke

    FZO Srpske odgovorio gradonačelniku Banjaluke

    Obmanjivanje javnosti neprovodivim i neosnovanim obećanjima, poput najava da će Grad Banjaluka finansirati neinvazivne prenatalne testove, te potom od Fonda refundirati troškove je neodgovorno i narušava povjerenje građana, navodi se u saopštenju Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

    – Dakle, nijedna lokalna zajednica, politička organizacija, niti političar, neće plaćati neinvazivne prenatalne testove za trudnice, troškove će kao i do sada snositi Republika, odnosno nadležne republičke institucije. Očekujemo od svih političkih aktera koji su ovih dana sebi dali za pravo da se na neprimjeren način bave zdravstvenim sistemom, da pokažu minimum odgovornosti i prestanu da koriste trudnice kao sredstvo u političkim nadmetanjima – navodi se u saopštenju.

     

     

    Kako dodaju iz FZO Srpske, oni traže od političara svih političkih partija da hitno prestanu da koriste teme iz oblasti zdravstvenog osiguranja za međusobna politička “prepucavanja” i to preko leđa najosjetljivijih kategorija društva, kao što su trudnice.– Sramota je da političari sakupljaju jeftine poene koristeći zdravstveni sistem kao poligon za potkusurivanje. Krajnje je vrijeme da počnu da rade u interesu građana, a ne radi ličnog ili stranačkog rejtinga! Prepustite institucijama zdravstvenog sistema da radimo svoj posao kao i do sada profesionalno, i u skladu sa propisima, bez pritiska i političkih manipulacija – dodaje se u saopštenju.

  • Ministarka Vidović pojasnila zašto su penzije u Srpskoj male

    Ministarka Vidović pojasnila zašto su penzije u Srpskoj male

    Zora Vidović, ministarka finansija u Vladi Republike Srpske, kazala je da je prosječna penzija u Srpskoj mala zato što većina od ukupnog broja penzionera kojih je više od 280.000, nema puni radni staž.

    “Samo osam odsto penzionera ima puni radni staž, tačnije staž od 40 godina. Svi oni penzioneri koji imaju manji staž, logično je da imaju manje penzije i to zaista obara prosjek penzije u Republici Srpskoj”, pojasnila je Vidovićeva.

    Istakla je da će u ovoj godini za najavljeno povećanje penzija ukupno trebati oko 450 miliona KM.

    “Da bi se penzije isplatile u punom iznosu od 100 odsto”, dodala je Vidovićeva.

    Dodik: U decembru dvije penzije
    Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, poručio je danas da će do petka, 7. novembra, biti isplaćena oktobarska penzija, a da će u decembru biti isplaćene dvije penzije.

    “Početkom decembra penzioneri će dobiti novembarsku penziju, a krajem decembra, prije nove godine, biće isplaćena i decembarska”, rekao je Dodik.

  • O čemu su razgovarali Vučić i Zelenski

    O čemu su razgovarali Vučić i Zelenski

    Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, razgovarao je telefonom sa Volodimirom Zelenskim, predsjednikom Ukrajine.

    Vučić je na Facebooku objavio da je u pitanju otvoren i sadržajan razgovor sa Zelenskim o odnosima Srbije i Ukrajine, evropskoj perspektivi zemalja i međunarodnoj agendi za naredni period.

    “Saglasili smo se da postoji prostor za međusobnu podršku na kojoj ćemo nastaviti zajednički da radimo”, naveo je Vučić.

    Dogovorili su se, kaže Vučić, da održavaju otvorene kanale komunikacije i u narednom periodu.

  • Miša Bačulov pušten pa opet uhapšen

    Miša Bačulov pušten pa opet uhapšen

    Pripadnici Uprave kriminalističke policije ponovo su uhapsili Novosađana Mišu Bačulova, odbornika u Skupštini tog grada, prilikom napuštanja zgrade Palate pravde u Savskoj, zbog novih krivičnih djela.

    Ovo saznaje Tanjug, navodeći da je on prethodno saslušan u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu, ali usljed nemogućnosti suda da zbog isteka radnog vremena odlučuje o prijedlogu tužilaštva da odredi pritvor Bačulovu, on je pušten na slobodu.

    Međutim odmah potom je po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu ponovo uhapšen jer je, kako saznaje Tanjug, osumnjičen da je u nedjelju 2. novembra koordinirao nasilje ljudi ispred Skupštine Srbije i to iz  Kliničkog centra Srbije, gdje je bio hospitalizovan od subote.

    Sumnja se da su mu zaposleni na KCS u nedjelju veče u više navrata omogućili korišćenje službenog mobilnog telefona kako bi koordinirao napade na policiju ispred Skupštine Srbije i pokušao rušenje legitimnih vlasti u državi.

    On je danas saslušan u tužilaštvu pod sumnjom da je htio da je sa još dva lica lažira svoje trovanje i da za to optuži predsjednika države i aktuelnu vlast, ali je u tome spriječen.

    Kako Tanjug saznaje, o svemu postoje video zapisi koje su dokumentovale službe bezbjednosti.

    Bačulov je bio uhapšen prošlog petka, ali je već sutradan, žaleći se na zdravstvene tegobe, prebačen u Urgentni centar, a potom u KCS gdje je bio do danas.

  • BRIKS nadmašuje G7: Svjetski rast se premiješta u Aziju, Afriku i na Globalni jug

    BRIKS nadmašuje G7: Svjetski rast se premiješta u Aziju, Afriku i na Globalni jug

    Dok zapadne sile ulaze u fazu usporavanja, zemlje BRIKS-a bilježe brz rast BDP-a podstaknut investicijama, trgovinom i demografskim zamahom. Prema najnovijem izvještaju MMF-a, rast ekonomija BRIKS-a će u naredne dvije godine biti više od tri puta brži nego u grupi G7.

    Prema prognozama za 2025. i 2026. godinu Indija će biti motor bloka sa rastom od 6,6 procenata u 2025. i 6,2 odsto u 2026. Kina nastavlja stabilan tempo – 4,8 procenata u 2025. i 4,2 odsto u 2026, oslanjajući se na rast trgovine širom Evroazije i Afrike. Ekonomsko iznenađenje bloka je Etiopija sa čak 7,2 odsto rasta u ovoj godini. Snažan zamah između četiri i pet odsto bilježe Egipat, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, što potvrđuje da se težište ekonomske dinamike svijeta pomjera ka Globalnom jugu.

    Prosječni rast za sve zemlje BRIKS-a iznosi 3,8 odsto u ovoj i 3,7 procenata u narednoj godini, što je u oštrom kontrastu sa G7, čiji je prosjek svega jedan procenat u 2025. i 1,2 odsto u 2026.

    Sjedinjene Američke Države, najdinamičnija ekonomija zapadnog bloka, očekuju rast od dva procenta naredne godine, dok Njemačka, motor evropske industrije, pada na simboličnih 0,2 odsto. Јapan, Francuska, Italija i Britanija kreću se oko jednog procenta – brojke koje više podsjećaju na stagnaciju nego na rast. prenosi RT Balkan.

    Zapadne ekonomije suočavaju se sa starenjem stanovništva, visokim dugovima i gubitkom tržišta, dok BRIKS raspolaže mladom radnom snagom, rastućom potrošnjom i novim trgovinskim koridorima koji spajaju Aziju, Afriku i Latinsku Ameriku.

    BRIKS danas nije samo ekonomska kategorija, već alternativa zapadnoj finansijskoj dominaciji. Sa proširenjem koje obuhvata Saudijsku Arabiju, Egipat, UAE, Etiopiju i Iran, grupa je postala geoekonomski savez koji spaja proizvodnju energenata, sirovina i rastuće tržište potrošača.

    Dok G7 tone u birokratsku stagnaciju i ideološku samozatvorenost, zemlje BRIKS-a grade paralelne mehanizme finansiranja, trgovine i tehnološke saradnje, uključujući novu razvojnu banku kao alternativu MMF-u i Svjetskoj banci.

    Brojke MMF-a pokazuju ono što je politički već očigledno: centar svjetske ekonomije više nije u Londonu, Parizu ili Njujorku, već u Delhiju, Pekingu, DŽedi i DŽakarti. Dok zapadni analitičari raspravljaju o “održivom rastu”, zemlje BRIKS-a ga već ostvaruju u praksi.

     

  • Banjalučani nezadovoljni radom Eko toplana

    Banjalučani nezadovoljni radom Eko toplana

    Zbog kvarova na distributivnoj mreži grijanje danas nema 20 ulica, a iz Eko toplana opet su poručili da su sve raspoložive ekipe na terenu, kako bi u što kraćem roku sanirali kvarove i uspostavili uredan režim isporuke.

    Isporuku toplotne energije zbog sanacije kvarova na distributivnoj mreži nemaju potrošači u dijelovima ulica Mirka Kovačevića, Srpskih ustanika, Kninska, Svetozara Markovića, Milana Karanovića, Gajeva, Jevrejska, Dositeja Obradovića, Braće Pantića, Milana Tepića, Jovana Dučića, Petra Kočića, Prvog krajiškog korpusa, Jovana Raškovića, Svete kraljice Jelene, Majke Jevrosime, Maksima Gorkog, Kolo srpskih sestara, Aleja Svetog Save, Kralja Petra II i Voždovačka.

    Ipak, građani Eko toplanama više ne vjeruju. Čitateljka Srpskainfo Mila tvrdi da je saniranje kvarova izmišljotina.

    – U Petra Kočića nema nikakvih radova…dolazi mlaka voda kojom se ni noge ne bi mogle oprati… Zahtijevamo da se ne plaća grijanje za prošli mjesec, a i za naredni ako se ovako nastavi – navela je Mila.Naš čitalac Mića smatra da je potrebno pred Ustavnim sudom Srpske pokrenuti pitanje da li su akti Eko toplana u skladu s Ustavom i zakonom ako naplaćuju uslugu, a nisu isporučili toplotnu energiju.

    – Sigurno nisu ali narod ćuti – dodao je on.

    Milica iz Banjaluke smatra da su Eko toplane tipični predstavnik današnjice u Republici Srpskoj.

    – Rade šta hoće, može im se, znaju da neće snositi nikakvu odgovornost. To je tako, kada nema ni države ni zakona. Nema ničije odgovornosti. Niko, osim nezadovoljnih građana, o njima i ne priča. To je očito nebitno – istakla je ona.

    Anu Mariju zanima do kada će biti ovako, jer svi sve znaju, a pomaka ni na vidiku.

    Druga čitateljka Srpskainfo navodi da je grijanje katastrofa, da se nema kome žaliti, a da grad navodno nema ništa sa tim.

    – Ako se žalite toplani pošalju ekipu, ali prije toga uključe grijanje na najjače, a kad odu opet nema grijanja. Radijatori se moraju označavati puno puta dnevno da bi bilo nešto grijanja. Užas – navela je ona.

    Jedan od čitalaca navodi i da je skoro nemoguće dobiti informaciju iz Eko toplana.

    – Džaba je zvati toplanu, automat kaže birali ste nepostojeći broj ili svi operateri su zauzeti, nazovite kasnije – naglasio je on.

  • Soreka: Izvještaj za BiH smjernica za prolazak kroz cilj

    Soreka: Izvještaj za BiH smjernica za prolazak kroz cilj

    Evropska unija se priprema za prijem novih članica, po prvi put nakon više od decenije. Proširenje Unije je realna mogućnost u narednim godinama.

    Napisao je to u kolumni  Luiđi Soreka, šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i ambasador Evropske unije u BiH, koji ističe da uvažavajući geopolitičke promjene i osiguranje mira i stabilnosti na evropskom kontinentu, čini proširenje jednim od najvećih prioriteta Evropske unije.

    “Potvrda toga su i nedavne posjete Bosni i Hercegovini predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, predsjednika Evropskog vijeća Antonia Coste, visoke predstavnice i potpredsjednice Kaje Kallas te komesarke za proširenje Marte Kos. U procesu proširenja jasno postoje oni koji su otišli najdalje. Crna Gora je postavila cilj da okonča pregovore o pristupanju do kraja 2026. godine, Albanija za kraj 2027. godine. Bosna i Hercegovina, uprkos ogromnom potencijalu ove zemlje, još uvijek nije formalno započela proces pristupnih pregovora”, istakao je Soreka.

    Dodaje da u Izvještaju o Bosni i Hercegovini, objavljenom juče u okviru Paketa o proširenju, navode se određeni pozitivni koraci, uključujući usvajanje zakona o zaštiti podataka i graničnoj kontroli, kao i potpisivanje statusnog sporazuma sa Frontexom, što je rezultiralo angažmanom više od stotinu službenika Frontexovog Stalnog korpusa u Bosni i Hercegovini u cilju pružanja podrške Graničnoj policiji BiH.

    “Međutim, cjelokupna slika za 2025. godinu ističe nedostatak napretka. Izvještaj bi trebao poslužiti kao suštinski vodič koji može pomoći Bosni i Hercegovini da nadoknadi izgubljeno vrijeme. Postoje određene naznake da bi u predstojećem periodu Bosna i Hercegovina mogla usvojiti Zakon o VSTV-u BiH i Zakon o sudovima, te imenovati glavnog pregovarača i pregovarački tim, čime bi se stvorile pretpostavke za održavanje prve Međuvladine konferencije i otvaranje pristupnih pregovora. Kako je jučer istakla visoka predstavnica i potpredsjednica Kallas prilikom predstavljanja paketa o proširenju, pristupanje Evropskoj uniji ostaje pravičan i izazovan proces, temeljen na ostvarenim rezultatima. Zakon o VSTV-u BiH i Zakon o sudovima morat će biti usvojeni u cijelosti u skladu sa evropskim standardima, prvenstveno u skladu s preporukama Venecijanske komisije i preporukama Evropske komisije”, ističe Soreka u kolumni.

    Dodaje da kada je riječ o imenovanju glavnog pregovarača i pregovaračkog tima, kao i kod svih drugih zemalja u pristupnim pregovorima, tu odluku donosi Bosna i Hercegovina u skladu s Ustavom i relevantnim propisima.

    “Za EU je najvažnije da Bosna i Hercegovina ima pouzdanog sagovornika s Evropskom komisijom. Da bi se to postiglo, glavni pregovarač i pregovarački tim moraju moći nastupati jednim glasom, u ime cijele zemlje, te biti operativni, tj. imati resurse, kapacitete i znanje za efikasno vođenje pregovora Bosne i Hercegovine s EU. Prva Međuvladina konferencija bi se mogla organizovati do kraja 2025. godine, pod uslovom da se ispune svi uslovi. Želimo izbjeći situaciju u kojoj institucije u Bosni i Hercegovini gube vrijeme i tokom 2026. godine, upravo u trenutku kada druge zemlje u regiji koriste svoje vrijeme produktivno kako bi napravile završne korake ka punopravnom članstvu”, napisao je Soreka.

    Napominje da BiH ima složeno uređenje koje iziskuje koordinaciju i usklađivanje obično suprotstavljenih političkih stavova.

    “Posljedično, donošenje odluka često traje duže. Uz osiguravanje da uređenje omogućava diskusije iz različitih perspektiva i iznalaženje kompromisnih rješenja, ključno je i da Bosna i Hercegovina ima funkcionalnije demokratske institucije koje mogu jednostavnije donositi odluke. Jedan od razloga zbog kojih želimo što prije formalno pokrenuti proces pristupnih pregovora – osim što je to korak naprijed ka punopravnom članstvu – jeste i sama činjenica da pregovori predstavljaju priliku da se na sveobuhvatan i strukturisan način razgovara o uređenju Bosne i Hercegovine, uz snažniju podršku šire ekspertize koja postoji u okviru Evropske komisije. Okvir pristupnih pregovora, sa svojom metodologijom klastera i poglavlja, nudi najbolji način za podršku zemlji u uspostavljanju funkcionalnijih demokratskih institucija koje joj omogućavaju da uspije i zauzme svoje mjesto u Evropskoj uniji”, smatra Soreka.

    Kako dalje navodi u kolumni, usaglašavanjem Reformske agende za Plan rasta u septembru, vlasti Bosne i Hercegovine su još jednom pokazale da je, kada postoji politička volja, moguće da zemlja postigne usaglašena, konsenzusna rješenja u kojima su svi na dobitku i koja donose koristi svima koji žive u ovoj zemlji.

    “Preostalo je tek nekoliko koraka do formalnog pokretanja pristupnih pregovora koji bi trebali imati transformativni učinak na funkcionisanje institucija Bosne i Hercegovine. Sada je vrijeme da se ti koraci naprave”, zaključio je Soreka.

  • Putin o Trampovim izjavama o mogućim nuklearnim probama: Ozbiljan problem

    Putin o Trampovim izjavama o mogućim nuklearnim probama: Ozbiljan problem

    Izjava američkog predsjednika Donalda Trampa o potencijalnim nuklearnim probama je ozbiljan problem, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na sastanku sa stalnim članovima Savjeta bezbjednosti Rusije.

    Šef ruske Spoljne obavještajne službe Sergej Nariškin izvjestio je Putina da je prije nekoliko dana stigao telegram od Aleksandra Darčijeva, ambasadora Rusije u SAD, u kom je on istakao da su ruske diplomate stupile u kontakt sa organima Savjeta nacionalne bezbjednosti SAD i Stejt departmenta u vezi sa ovim izjavama američkog predsjednika.

    On je poručio da rusku stranu zanima šta se konkretno ima u vidu kada se zahtijeva “hitna proba nuklearnog oružja” i traže objašnjenje, prenosi RT Balkan.

    Kao odgovor, američka strana im je poručila da će odgovor prenijeti ruskom vrhu ukoliko budu smatrali da su ikakva objašnjenja neophodna, dodao je Nariškin.

    Ministar odbrane Rusije, Andrej Belusov je na sjednici Savjeta bezbjednosti predložio Putinu da pripreme za nuklearne probe počnu bez odlaganja u arhipelagu Nova Zemlja.

    – Sjedinjene Države planiraju da rasporede rakete u Evropi i Azijsko-pacifičkom regionu koje će imati vrijeme leta od Njemačke do centralne Rusije od 6-7 minuta – objavio je Belousov.

    Belousov je izvjestio da su Sjedinjene Države u oktobru sprovele vježbu preventivnog nuklearnog raketnog udara na Rusiju.

  • Tramp ponovo zatražio ukidanje filibastera u Senatu SAD

    Tramp ponovo zatražio ukidanje filibastera u Senatu SAD

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp danas je zatražio od republikanskih senatora da ukinu filibaster, proceduru koja zahtijeva podršku 60 glasova da bi većina zakona bila upućena na konačno glasanje.

    – Vrijeme je da republikanci urade ono što moraju, a to je da ukinu filibaster. Ako to ne uradite, bićete u lošoj poziciji. Nećete moći da usvojite nijedan zakon do kraja mog drugog mandata – poručio je Tramp tokom doručka sa republikanskim senatorima u Bijeloj kući, prenio je NBC.

    Tramp je istovremeno naveo i da bi demokrate odmah ukinule filibaster ako bi na narednim izborima ponovo preuzeli kontrolu nad Kongresom.

    – Oni bi to uradili prvog dana – rekao je Tramp, naglasivši da bi demokrate u tom slučaju “proširile Vrhovni sud, priznale Vašington i Portoriko kao države i tako obezbijedile dodatne senatore i elektorske glasove”.

    Tokom obraćanja republikanskim senatorima, Tramp je rekao da bi SAD trebalo “već večeras da proglase da je zemlja otvorena” i da potom Senat treba da se fokusira na donošenje zakona o obaveznoj ličnoj identifikaciji birača i zabrani glasanja poštom, prenio je ABC.

    Tramp je dodao da bi Senat trebalo da ukine i praksu takozvanih “plavih listića”, koja senatorima daje pravo veta na sudske nominacije u njihovim državama.

    – Znam da možda nećete to učiniti, i poštovaću vašu odluku – rekao je Tramp, dodajući da su republikanski senatori “pametni ljudi i prijatelji”, ali da bi “održavanje filibastera bila ogromna greška”.

    Filibaster je procedura u američkom Senatu koja omogućava senatorima da blokiraju ili odlože glasanje o zakonu produženom debatnom procedurom.

    Normalno je potrebna obična većina (51 glas) za usvajanje zakona, ali ako senator pokrene filibaster, zakon ne može ići na završno glasanje dok se ne postigne “supervećina” od 60 glasova.

    Filibaster može uključivati beskrajne govore, amandmane ili proceduralna odlaganja sve dok se ne postigne kompromis ili ne skupi potrebna supervećina.