VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stanivuković traži odgovore od MUP-a Srpske nakon događaja u Palama

    Stanivuković traži odgovore od MUP-a Srpske nakon događaja u Palama

    Predsjednik Pokreta Svoj za svoj i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković zatražio je od Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske da javnosti ponudi jasne odgovore o događajima u Palama, ističući da građani imaju pravo da znaju šta se dogodilo i zbog čega je došlo do takve situacije.

    Stanivuković je naveo da, nakon pitanja koja je otvorio načelnik opštine Pale Dejan Kojić, ali i nakon iskustava građana koji su, kako je rekao, prošli kroz neprijatnosti i povrede, ostaje neodgovoreno ključno pitanje – zbog čega nadležni organi nisu ponudili konkretna objašnjenja.

    – Građani zaslužuju da znaju istinu. Posebno oni koji su sve to preživjeli i koji očekuju odgovore od institucija – poručio je Stanivuković.

    On je podsjetio da je, kako kaže, ranije bilo slučajeva ograničavanja javnih okupljanja građana u Banjaluci, navodeći da je upravo zbog toga, nakon dolaska na funkciju gradonačelnika, insistirao na većoj otvorenosti grada prema različitim stavovima.

    – Prije nego što sam postao gradonačelnik, isti taj MUP je zabranio građanima okupljanje u Banjaluci. Zato sam, kada sam preuzeo ovu dužnost, smatrao svojom obavezom da grad bude otvoren za sve. Simbol toga danas je megafon govornica na Trgu Krajine, mjesto gdje svaki građanin može slobodno da iznese svoje mišljenje – rekao je Stanivuković.

    Prema njegovim riječima, Banjaluka je u proteklih šest godina izgradila drugačiji odnos prema građanskim pravima i slobodama.

    – Tako treba da bude u cijeloj Republici Srpskoj. Sloboda izražavanja i pravo građana da iznesu svoje stavove moraju biti vrijednosti koje važe svuda – istakao je Stanivuković.

    On je pozvao ministra unutrašnjih poslova Republike Srpske Željka Budimira da se obrati javnosti i ponudi konkretna pojašnjenja u vezi sa događajima u Palama.

    – To duguje svim građanima, a posebno onima koji su pretrpjeli nasilje i povrede – zaključio je Stanivuković.

  • Opozicija ponovo otvorila front unutar sopstvenih redova

    Opozicija ponovo otvorila front unutar sopstvenih redova

    Poslije višemjesečnih pregovora, odlaganja i međusobnih usaglašavanja, opozicione stranke konačno su predstavile kandidate. Međutim, umjesto utiska jedinstva, javnost je ponovo svjedočila novim nesuglasicama koje su otvorile pitanje koliko su partneri u opozicionom bloku zaista usklađeni.

    Utisak je da se politički stavovi unutar opozicije mijenjaju iz dana u dan. Ono što jedan lider predstavi kao zajednički dogovor, drugi ubrzo demantuje ili dodatno pojašnjava, dok dio opozicionih funkcionera o važnim odlukama saznaje tek nakon što budu objavljene na društvenim mrežama.

    Iako su kandidature konačno poznate, ostalo je nejasno da li iza njih zaista stoji jedinstven politički dogovor svih stranaka koje čine opozicioni blok.

    Posebnu pažnju privukao je novi potez SDS-ovog kandidata Branka Blanuše. Nakon višemjesečne polemike oko njegove kandidature, koja je već ostavila određene posljedice po njegov politički kredibilitet i imidž SDS-a, uslijedio je još jedan potez koji je izazvao različite reakcije među opozicionim partnerima.

    Blanuša je putem Fejsbuka poručio da bi, ukoliko opozicija osvoji vlast, lider PDP-a i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković trebalo da bude mandatar za sastav nove Vlade Republike Srpske. Stanivuković je taj prijedlog odmah podržao.

    Međutim, predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić istakla je da o toj temi nije bilo razgovora na zajedničkim sastancima opozicije, te da njena stranka zbog toga ne smatra da je obavezna da podrži takav prijedlog.

    – Mi smo bili principijelni, saradljivi, kooperativni, pružili smo maksimalnu podršku Blanuši u novembru i februaru kao prijevremenom predsjedničkom kandidatu i zaslužili smo u tom kontekstu da budemo upućeni u ova dešavanja, a ne da ih saznajemo iz medija – poručila je Trivićeva.

    Ovakav razvoj događaja ponovo je otvorio pitanje međusobnog povjerenja unutar opozicije. Ukoliko se politički dogovori prvo objavljuju na društvenim mrežama, a tek potom objašnjavaju partnerima, postavlja se pitanje kakvu poruku takva komunikacija šalje biračima.

    Povjerenje se ne osvaja samo kritikama

    Strateški savjetnik za javnu komunikaciju Marija Milić smatra da je opozicija tokom ove godine propustila priliku da izgradi ono što je, prema njenim riječima, najvažnije u izbornoj utakmici – povjerenje građana.

    Kako objašnjava, višegodišnja kritika vlasti sama po sebi više nije dovoljna da uvjeri birače.

    – Ljudi u kriznim situacijama ne donose odluke isključivo racionalno. Mnogo češće odlučuju na osnovu osjećaja sigurnosti i povjerenja. Nakon godina slušanja da je stanje loše, građani više ne traže potvrdu da postoje problemi, nego žele odgovor na pitanje da li će im sa nekim drugim zaista biti bolje i sigurnije – kaže Milićeva.

    Prema njenom mišljenju, opozicija je napravila dodatni komunikacijski propust time što je otvorila raspravu o budućem mandataru prije nego što je građanima pokazala da postoji čvrsto jedinstvo unutar opozicionog bloka.

    – Komunikacija ima svoj prirodan slijed. Najprije morate izgraditi povjerenje, a tek nakon toga predstavljati kadrovska rješenja. Kada taj redoslijed promijenite, birači ostaju zbunjeni i teško prate političku poruku – smatra ona.

    Milićeva dodaje da je SDS, po njenoj procjeni, pogrešno tumačio rezultat prijevremenih predsjedničkih izbora.

    – Nije svaka podrška kandidatu automatski i izraz ličnog povjerenja. Građani ponekad glasaju protiv vlasti, a ne nužno za opoziciju. To su dvije potpuno različite političke situacije. Protestni glas predstavlja priliku za izgradnju povjerenja, ali nije dokaz da je ono već osvojeno – naglašava ona.

    Prema njenim riječima, opozicija nije dovoljno iskoristila politički momentum koji joj je otvorio izborni rezultat.

    – Umjesto da taj rezultat pretvore u dugoročnu izgradnju povjerenja, uslijedili su mjeseci unutrašnjih nesuglasica i nejasne komunikacije. Kada političar promijeni stav, javnost mora razumjeti zbog čega je to učinio. Ako objašnjenja nema, građani sami popunjavaju taj prostor pretpostavkama, koje su najčešće nepovoljne za onoga ko komunicira – kaže Milićeva.

    Posebno ukazuje na važnost unutrašnje komunikacije u političkim organizacijama.

    – Ako unutar opozicije nema dovoljno međusobnog povjerenja i spremnosti da se prihvate različita mišljenja, teško je očekivati da će građani povjerovati u zajedništvo koje se predstavlja u javnosti. Svaka uspješna politička komunikacija počinje unutar same organizacije. Dobra vijest je da se povjerenje može graditi, ali samo uz jasnu strategiju i dosljedno djelovanje – zaključila je Milićeva.

  • Sejmanović najavio inicijativu zbog zagađenja Dragočajke: Zdravlje građana nema cijenu

    Sejmanović najavio inicijativu zbog zagađenja Dragočajke: Zdravlje građana nema cijenu

    Dejan Sejmanović, odbornik Ujedinjene Srpske u Skupštini grada Banjaluka, najavio je da će od ponedjeljka pokrenuti aktivnosti s ciljem utvrđivanja uzroka zagađenja rječice Dragočajke, nakon što su mu se, kako navodi, gotovo svakodnevno obraćali mještani Zalužana zbog, kako tvrde, nesnosnog smrada i zagađenja vodotoka.
    – U posljednjih mjesec dana gotovo svakodnevno dobijam poruke od mještana Zalužana. Kažu da je rječica Dragočajka toliko zagađena da se širi nesnošljiv smrad i da je život u njenoj blizini postao nepodnošljiv – naveo je Sejmanović.
    On ističe da su ga građani informisali da su se ranije obraćali nadležnoj inspekciji, ali da, prema njihovim tvrdnjama, nije bilo odgovora niti reakcije.
    – Upravo sam dobio informaciju da zagađenje navodno dolazi iz pravca deponije u Ramićima. Te navode treba temeljno ispitati, utvrditi činjenice i odgovorne kazniti – poručio je Sejmanović.
    Najavio je da će zatražiti inspekcijski nadzor, javno objavljivanje nalaza i utvrđivanje odgovornosti svih koji su, kako kaže, dozvolili da dođe do ovakvog ekološkog problema.
    – Zdravlje ljudi nema cijenu. Građani Zalužana zaslužuju čistu rijeku, čist vazduh i institucije koje rade svoj posao. Ovo sve ide u naš lijepi Vrbas – istakao je Sejmanović.

  • Stevandić zahvalio Dodiku na podršci: Skupština mora ostati mjesto dostojanstvenog dijaloga

    Stevandić zahvalio Dodiku na podršci: Skupština mora ostati mjesto dostojanstvenog dijaloga

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić zahvalio je predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku na podršci i ocjeni da rukovođenje parlamentom Srpske mora biti zasnovano na poštovanju Poslovnika i očuvanju ugleda institucije.

    “Hvala lijepo. I drugi put…”, poručio je Stevandić nakon Dodikovog stava da predsjednik Narodne skupštine vodi sjednice u skladu sa pravilima i da ne smije biti dozvoljeno omalovažavanje najvišeg zakonodavnog organa Republike Srpske.

     

    Dodik je istakao da je Narodna skupština mjesto demokratskog dijaloga, a ne prostor za uvrede i neprimjereno ponašanje, te da Stevandić ima podršku SNSD-a da zaštiti dostojanstvo parlamenta.

    Stevandić je u više navrata naglašavao da je njegova obaveza kao predsjednika Narodne skupštine da obezbijedi poštovanje Poslovnika, reda i institucije koju predstavlja.

     

  • Stevandić na Mrakovici: Ne postoji narod koji je više stradao od srpskog

    Stevandić na Mrakovici: Ne postoji narod koji je više stradao od srpskog

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić ocijenio je da ne postoji narod koji je više stradao od srpskog, koji ima više stratišta da obilježi i koji je zatvaran u više logora, učestvujući na obilježavanju 84 godine od Bitke na Kozari i stradanja srpskog naroda.

    “Jedino su naša djeca ubijana u posebnom logoru za djecu. Ali, takođe ne postoji narod koji je više satanizovan da se izbriše ta njegova istorija. Sada je vrijeme da se vratimo samodostojanstvu i da jednostavno podvučemo crtu. I drugi su stradali, ali mnogo manje od srpskog naroda. I ne mogu se srpske žrtve izbrisati da bi se druge glorifikovale”, poručio je Stevandić.

    Obilježavanje godišnjice bitke i stradanja srpskog naroda na Kozari organizovano je na Mrakovici, u Nacionalnom parku “Kozara”, u organizaciji vlada Republike Srpske i Republike Srbije, kao događaj od republičkog značaja.

    Stevandić je naveo da se tuđe žrtve moraju poštovati, ali da se mora znati ko je najveća žrtva, ko je najviše postradao, čiju su djecu najviše ubijali, za koji narod je napravljeno najviše logora i koji narod su pokušali da istrijebe.

    “Zaključak je da smo mi ipak i najjači narod, jer pored svega toga smo ostali i najveći i najjači, i da je naša dužnost da čitav svijet zna da smo bili mi najveća žrtva. Naravno da smo u zadnje vrijeme uradili puno na kulturi sjećanja, da smo pokrenuli brojne procese, da obilježavamo i pokazujemo mnogo veće poštovanje. Ako imamo mi mnogo veće samopoštovanje, i svijet će nas više poštovati, a ustanove poput Memorijalnog centra Republike Srpske tome značajno doprinose”, zaključio je Stevandić.

    On je istakao da su Srbi jedini veliki nasljednici pobjede i antifašizma, dok drugi narodi trenutno koketiraju sa tim ideologijama.

    “Mi smo nasljednici onih koji su pokušali da istrijebe. Ali, bez obzira šta su nam učinili, mi smo i danas najjači i na Balkanu i najsložniji u BiH. Mi smo uspjeli da smanjimo na minimum broj ljudi koji ne razumiju našu borbu. Nemamo nikakav uticaj nikakvih izdajničkih organizacija, mi smo potpuno jedinstveni i kao takvi ćemo nastaviti da njegujemo i antifašističke tradicije, i Republiku Srpsku, i bratstvo sa Srbijom, i budućnost našeg naroda”, rekao je Stevandić.

     

  • Obilježena 84. godišnjica Bitke na Kozari:; “Ne smijemo zaboraviti žrtve i istoriju”

    Obilježena 84. godišnjica Bitke na Kozari:; “Ne smijemo zaboraviti žrtve i istoriju”

    Na Mrakovici je danas obilježena 84. godišnjica Bitke na Kozari, jednog od najznačajnijih događaja iz Drugog svjetskog rata na prostoru Krajine, ali i simbola stradanja i otpora srpskog naroda protiv nacističke okupacije i ustaškog terora.

    Kod spomen-krsta služen je parastos za poginule borce i civilne žrtve, a brojne delegacije položile su vijence i cvijeće kod Centralnog spomen-obilježja na Mrakovici.

    Obilježavanju su prisustvovali predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, ministar za rad i boračka pitanja u Vladi Srbije Đorđe Todorov, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić, predstavnici institucija Srpske i Srbije, organizacija proisteklih iz Narodnooslobodilačkog rata, boračkih udruženja i brojni građani.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić poručio je da je njegovanje kulture sjećanja od presudnog značaja za očuvanje istine o stradanju srpskog naroda tokom Drugog svjetskog rata.

    „Ne postoji opravdanje za zločine koji su počinjeni nad našim narodom. Naša obaveza je da čuvamo sjećanje na žrtve i da istinu o njihovom stradanju prenosimo budućim generacijama“, rekao je Minić.

    On je istakao da Republika Srpska i Srbija predstavljaju garant očuvanja identiteta i zajedništva srpskog naroda, naglašavajući da se sloboda može sačuvati samo kroz snažne institucije i jedinstvo.

    „Ne želimo biti protiv bilo koga, ali imamo obavezu da čuvamo ono što je naše i da svako stradanje našeg naroda bude dostojanstveno obilježeno. Svim žrtvama dugujemo trajno poštovanje i zahvalnost“, poručio je Minić.

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je Kozara simbol svih srpskih stradanja i da je važno da se na ovom mjestu okuplja kako bi se sačuvalo sjećanje na žrtve.

    „Činjenice o stradanju su jasne. Ovdje su pokupili preko 80.000 Srba, odveli ih u Jasenovac i pobili na najokrutnije načine. Njihova politika je bila jednu trećinu raseliti, jednu prekrstiti i jednu trećinu pobiti. SPC nas uči da ne zaboravimo i oprostimo, ali ovo se nikada ne može oprostiti“, istakao je Dodik.

    On je naglasio da srpski narod mora čuvati svoje istorijsko pamćenje i podsjetio na, kako je rekao, potrebu da se govori o svim stradanjima kroz istoriju.

    „Moramo govoriti jasno o tim događajima, jer ne smijemo da zaboravimo našu prošlost“, poručio je Dodik.

    Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u Vladi Srbije Đorđe Todorov rekao je da Kozara predstavlja mjesto borbe za opstanak srpskog naroda.

    „Ovo je sveta srpska zemlja, gdje se vodila borba za opstanak. Pokušali su nečastivi da zatru srpsko ime, ali nisu uspjeli. Uvijek ćemo se vraćati ovdje, da se podsjećamo naše slavne i krvave istorije“, rekao je Todorov.

    On je naglasio da je važno čuvati sjećanje na stradanja i prenositi istinu budućim generacijama.

    „Zato treba da pamtimo. Ovo je bio genocid nad srpskim narodom. Oni neka zovu to kako hoće, ali mi znamo šta je bilo“, rekao je Todorov.

    Potpredsjednik SUBNOR-a Drago Todić podsjetio je da je ofanziva na Kozaru počela 10. juna 1942. godine, kada je oko 45.000 njemačkih, ustaških i drugih snaga napalo područje koje je branilo oko 3.500 partizanskih boraca.

    On je istakao da cilj napada nije bio samo uništenje partizanskih jedinica, već i civilnog stanovništva.

    „Nakon završetka bitke, 68.600 civila odvedeno je u logore Nezavisne Države Hrvatske, među kojima je prednjačio Jasenovac, jedini logor za djecu u Evropi. Iz tog logora malo ko se vratio, a mnoge porodice su nestale, sela spaljena i opustošena“, rekao je Todić.

    Naglasio je da se tačan broj stradalih nikada neće moći utvrditi, ali da raspoloživi podaci svjedoče o ogromnim ljudskim gubicima na području Kozare i Potkozarja.

    Kozara i Potkozarje postali su 1942. godine jedno od najvećih žarišta otpora njemačkoj okupaciji i ustaškom teroru. Slobodnu teritoriju i oko 80.000 civila branilo je oko 3.500 partizana, kada su je 10. juna napale višestruko jače njemačko-ustaške snage.

    Bitka je trajala 45 dana, a njene posljedice ostavile su dubok trag u istoriji ovog kraja. Prema dostupnim podacima, tokom Bitke na Kozari ubijeno je oko 40.000 civila, dok je 68.000 ljudi odvedeno u logore, među kojima više od 23.000 djece.

    Obilježavanje godišnjice na Mrakovici još jednom je poslalo poruku o značaju čuvanja kulture sjećanja i poštovanja prema svim žrtvama Kozaračke epopeje.

  • “BiH i Srbija su se same isključile iz NATO deklaracije”

    “BiH i Srbija su se same isključile iz NATO deklaracije”

    Kao što je bilo očekivano, zapadni Balkan nije spomenut u deklaraciji nakon ovosedmičnog NATO samita u Ankari, što je drugi put zaredom, nakon prošlogodišnjeg samita u Hagu.

    Nikola Lunić, konsultant iz oblasti geopolitike i bezbjednosti iz Beograda, za “Nezavisne” kaže da to za njega ne samo da nije iznenađenje, nego očekivana posljedica nekoliko važnih činjenica.

    “Srbija i BiH nisu pouzdani partneri”
    Lunić smatra da su, na neki način, zemlje poput Srbije ili BiH same aktivno tome doprinijele.

    “Isključile su se same, godinama ranije, odbijajući da ažuriraju strateška dokumenta koja bi NATO-u i EU poručila da su pouzdani partneri kakvim se formalno predstavljaju. Hrvatski predsednik Milanović je na marginama samita otvoreno pomenuo srpsko naoružavanje i upozorio da će Hrvatska morati adekvatno da odgovori. Ipak, Alijansa je kolektivno odlučila da ne zapiše ono što uznemirava jednu od njenih članica. Taj jaz, između onoga čega se pojedini saveznici pribojavaju i onoga što Alijansa formalno registruje, rečitiji je od same tišine koju je samit ostavio za sobom”, naglašava on.

    Američka uloga
    Drugi razlog je samo unutrašnje repozicioniranje unutar NATO članica, posebno u kontekstu odluka koje donose SAD pod palicom Donalda Trampa, američkog predsjednika.

    “Vašington povlači opremu i ljudstvo iz Evrope i insistira da evropski saveznici preuzmu primarnu odgovornost za konvencionalnu odbranu. Čitav rečnik samita nosi potpis Alijanse koja se reorganizuje oko sopstvenog jezgra, ne one koja širi periferiju – a u toj vrsti reorganizacije, region jednostavno ispada iz vidokruga, ne zato što je izbrisan, već zato što više nije deo pitanja koje se postavlja”, mišljenja je Lunić.

    On, međutim, upozorava da to ne znači da region nije dio bezbjednosnih razmišljanja unutar NATO-a, već smatra da je upravo suprotno.

    “Region je samo odsutan iz njenog zvaničnog rečnika. Ispod formalnog kominikea, region se bez sumnje bezbednosno pomera: Hrvatska, kao članica NATO-a, gradi trilateralnu odbrambenu saradnju sa Albanijom i Kosovom; grčko-kiparsko-izraelski bezbednosni okvir učvršćuje istočni Mediteran; Turska ponovo otvara pitanje povratka u F-35 program i naglašava značaj južnog krila. Region se, drugim rečima, ne organizuje u odsustvu NATO-a – organizuje se pored NATO-a, kroz bilateralne i trilateralne formate kojima Alijansa u tišini daje legitimitet”, naglašava Lunić.

    Evropska bezbjednosna arhitektura
    On smatra da je problem za zemlje poput BiH i Srbije što nisu odlučne oko toga šta je zaista njihova bezbjednosna politika, posebno imajući u vidu činjenicu da se evropska bezbjednosna arhitektura upravo sada ponovo organizuje.

    “Ankare je samit koji je pokazao da se evropska bezbednosna arhitektura gradi bez čekanja na neodlučne kandidate da pronađu izlaz iz sopstvenog lavirinta zabluda. Za region opterećen svim oblicima hibridnih pretnji i neizvesnošću američke posvećenosti, strpljenje evropskih saveznika, polako ali primetno, ističe. Pitanje više nije da li će ceo region biti pozvan da se integriše u kolektivni sistem bezbednosti – pitanje je koliko dugo će vrata ostati otvorena dok Srbija i BiH i dalje razmišljaju kako da to izbegnu”, smatra on.

    Podsjećanja radi, NATO je u završnoj deklaraciji naglasio da je i dalje posvećen članu V koji podrazumijeva da je napad na jednu članicu napad na cijelu Alijansu, a Rusija je ponovo naznačena kao dugoročna prijetnja evroatlantskoj bezbjednosti.

    Glavni dio teksta govori o povećanom izdvajanju Evrope za odbranu i boljem integrisanju odbrambene industrije zemalja članica. Posebno poglavlje posvećeno je podršci Ukrajini, ali i pitanju sigurnosti plovidbe Ormuskim moreuzom.

  • Stevandić odgovorio Blanuši: Branite SDS od Vukanovića, a ne njega od mene

    Stevandić odgovorio Blanuši: Branite SDS od Vukanovića, a ne njega od mene

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić ocijenio je da je kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske Branko Blanuša pogriješio kada je, kako navodi, pokušao da stane u odbranu Nebojše Vukanovića, umjesto da se bavi problemima unutar sopstvene političke organizacije.

    Stevandić je, u objavi na društvenoj mreži X, poručio da bi Blanuša trebalo da “brani sebe i SDS od Vukanovića, a ne njega od njega”, tvrdeći da je lider Liste za pravdu i red svojim djelovanjem ugrozio i odnose sa političkim partnerima.

    “Branite sebe i SDS od Vukanovića, a ne njega od mene”, naveo je Stevandić, dodajući da je Vukanović, prema njegovim riječima, nakon ranijih sukoba sada “na spisak svojih neprijatelja dodao i SDS i Blanušu”.

    Stevandić je ocijenio da se ne treba, kako je naveo, “podilaziti političkoj psihоzi” i pozvao da ga, kako ističe, ne uvlače u unutrašnje sukobe opozicionih stranaka.

    “Ne podilazite psihоzi i ne uvlačite me u vaše blato”, poručio je Stevandić.

  • Gradski štab za vanredne situacije Banjaluka: Vodu koristiti racionalno, moguće restrikcije

    Gradski štab za vanredne situacije Banjaluka: Vodu koristiti racionalno, moguće restrikcije

    Gradski štab za vanredne situacije Banjaluka danas je ponovo apelovao da građani potkozarskih sela vodu koriste racionalno, jer potrošnja nastavlja da raste iznad granica održivog, a iz Vodovoda su upozorili na moguće restrikcije u vodosnabdijevanju.

    – Pozivamo sve građane u potkozarskim selima na solidarnost i odgovornost, kako bismo prebrodili predstojeći period sve do okončanja radova na zamjeni dovodnog cjevovoda do rezervoara Tunjice i kako bi cijelu sezonu svi imali vodu – rekao je zamjenik komandanta Gradskog štaba Miroslav Ševo.

    Ševo, koji je šef Stručno-operativnog tima, ukazao je da naglo i izraženo povećanje potrošnje jasno ukazuje na zalivanje bašta, travnjaka i voćnjaka, punjenje bazena i druge vidove nenamjenskog korištenja vode.

    On je istakao da su pripadnici Komunalne policije bili na terenu i uočili nepravilnosti pri korištenju vode, saopšteno je iz Gradske uprave Banjaluka.

    Ševo je još jednom pozvao poljoprivredne proizvođače da ne stvaraju zalihe, koristeći vodu iz vodovodne mreže, već ukoliko imaju potrebu za vodom, da se obrate stručnim saradnicima u mjesnim zajednicama u kojima žive.

    Poljoprivrednicima će u tom slučaju cisternama besplatno dostaviti pripadnici gradskog Odsjeka za poslove civilne zaštite i Profesionalne teritorijalno vatrogasno-spasilačke jedinice.

    Direktor preduzeća Vodovoda Radovan Majkić rekao je da Fabrika vode radi pojačanim kapacitetom, te da je sistem pod maksimalnim pritiskom.

    On je naveo primjer da mjerači u Prijakovcima, Mišinom Hanu, Potkozarju i Piskavici između 18.00 i 23.00 časa, bilježe protok od 25 litara u sekundi, dok je normalno 10 litara u sekundi.

    – Ukoliko se nastavi ovaj trend prekomjerne potrošnje, bićemo prinuđeni pristupiti privremenim prekidima isporuke vode prema Potkozarju, dijelovima Mišinog Hana i Ramića, dok bi prema Piskavici i Dragočaju moglo doći do ograničene isporuke, a sve zarad akumuliranja veće količine vode u rezervoarima – rekao je Majkić.

  • Sokolski dom opet na sudu

    Sokolski dom opet na sudu

    Okružni privredni sud u Banjaluci zakazao je glavnu raspravu u slučaju Sokolskog doma za 15. juli ove godine, a iz Gradske uprave za BL portal kažu da očekuju da će u što skorijem roku ući u posjed svoje imovine.

    Pravna sapunica oko ove građevine u centru Banjaluke traje već godinu i po dana, a sve je počelo krajem decembra 2024. godine kada je pokrenut parnični postupak po tužbi Grada, kojeg zastupa Pravobranilaštvo Republike Srpske, protiv „Sokolskog društva“ radi utvrđenja i predaje u posjed.

     

     

    Nakon privremenog prekida zbog upravnog spora koji je riješen u korist Grada, proces je zvanično nastavljen.

    „Protiv navedenog rješenja o nastavku postupka tuženi Sokolsko društvo Banjaluka je izjavilo žalbu Višem privrednom sudu Banjluka, na koju je PRS Sjedište zamjenika Banjaluka dostavilo odgovor 15. avgusta prošle godine. Četiri dana kasnije urgirano je kod Višeg privrednog suda Banjaluka da se o žalbi odluči u što je moguće kraćem roku“, navode iz Gradske uprave za BL portal.

    Dodaju da je, nakon što je Viši sud usvojio žalbu, nastavljen postupak pred Okružnim privrednim sudom za ispražnjenje i predaju u posjed ovog objekta Gradu, kao i da je pripremno ročište zaključeno, a glavna rasprava zakazana za 15. jul.

     

    Inače, na prijedlog gradonačelnika Draška Stanivukovića u martu 2024. godine Skupština grada jednoglasno je donijela odluku da Banjaluka dobije prvu Sportsku gimnaziju na lokaciji Sokolskog doma.

    Nakon više od dvije godine, rekonstrukcija i adaptacija tog objekta nije ni započeta, iako su izabrani izvođači radova i obezbijeđeno 1,5 miliona KM kredita namjenjenih za adaptaciju i izgradnju sportske gimnazije