Autor: INFO

Američki republikanski senator Lindzi Graem i saveznik predsjednika Donalda Trampa rekao je da će se zalivske države pridružiti Sjedinjenim Državama i Izraelu u napadu na Iran tokom nadolazećih dana. Graem je to izjavio nakon povjerljivog brifinga o Iranu za sve senatore, piše “The Hill”.

Brifing, koji je trajao oko 80 minuta, održali su državni sekretar Marko Rubio, direktor CIA-e Džon Ratklif, ministar odbrane Pit Hegset i načelnik Združenog stožera general Dan Kain.

“Arapski partneri biće više uključeni”
“Cijeli dan razgovaram telefonom s našim arapskim saveznicima i događa se upravo suprotno. Ovdje sam da vam prenesem dobru vijest, barem za mene, a to je da mislim kako će se regionalni, arapski partneri više uključiti, a ne manje”, rekao je Graem novinarima nakon izlaska sa sastanka.

Dodao je:

“Neće se slomiti, nego će se uključiti u borbu na direktniji način. A Iran je napravio veliku grešku napadom na Kuvajt, Katar i Saudijsku Arabiju”, kazao je. “Zemlje su sada odlučnije no ikad da zauvijek okončaju tu prijetnju.”

Odgovor na iranske napade
Nakon što su SAD i Izrael tokom vikenda pokrenuli napade na Iran, Teheran je uzvratio ispaljivanjem hiljada dronova i projektila prema Kataru, Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu, Omanu, Bahreinu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Američki saveznici u Zalivu ranije su bili zabrinuti zbog mogućnosti sveopeštg rata s Iranom te su radili na uspostavljanju bliskih veza s Vašingtonom, trošeći milijarde na kupovinu američkog oružja i izgradnju američkih vojnih baza.

“Propast režima je na pomolu”
“Ono što vidim u danima koji dolaze jeste više vojne moći usmjerene protiv režima koja nije američka, više aviona koji nisu američki, više raketnih kapaciteta koje u borbu unose naši saveznici”, rekao je Graem.

Dodao je:

“Sposobnost da se našteti režimu će porasti, ne samo zato što smo mi predaniji okončanju ovoga, već i zato što ćemo sada imati više partnera za to”, dodao je.

Graem, koji se zalaže za snažnu odbranu, takođe je predvidio da će količina američke vatrene moći u sljedećih dan ili dva biti “nadmoćna”. “A kada tome dodate i vazdušne snage saveznika, koje će takođe biti nadmoćne, propast ovog režima je na pomolu”, zaključio je Graem, prenosi “Index”.

Smrt iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija gurnula je u centar neizvjesne političke budućnosti zemlje razmjerno nepoznato ime. Tvrdolinijaški klerik Alireza Arafi sada je jedan od tri člana privremenog savjeta zaduženog za popunjavanje vakuuma vlasti nakon Hameneijeve smrti.

Iran International, medij u vlasništvu britanske kuće koji objavljuje na perzijskom, piše da Arafi u klerikalnim krugovima slovi kao potencijalni kandidat za najvišu dužnost u državi, ali da je izvan tih krugova većina Iranaca jedva čula za njega.

Mnogi iranski novinari i politički aktivisti u inostranstvu nagađaju da će se upravo Arafi na kraju pojaviti kao Hameneijev nasljednik. Ipak, netransparentan proces nasljeđivanja u Iranu ne nudi nikakve garancije.

Da bi postao vrhovni vođa, Arafija bi prvo morao nominovati odbor unutar Skupštine stručnjaka, tijela odgovornog za izbor sljedećeg vođe. Sjednici bi morale prisustvovati najmanje dvije trećine od 88 članova, a za izbor bi mu trebala podrška dvije trećine prisutnih – otprilike 40 starijih klerika. Ništa od toga nije garantovano.

Hameneijev štićenik
Tokom posljednje dvije decenije, Arafi je bio jedan od Hameneijevih omiljenih klerika. Vrhovni vođa uzdigao ga je na visoke vjerske položaje, omogućio mu pristup znatnim finansijskim sredstvima i pomogao mu u usponu na institucionalnoj ljestvici.

Uprkos tome, unutar privremenog savjeta ima najmanje političkog iskustva. Predsjednik Masud Pezeškian, iako takođe s ograničenim iskustvom, ima veću prepoznatljivost u javnosti. Glavni sudija Golamhosein Moseni-Edžei, bivši ministar obavještajnih službi, jedina je iskusna politička figura u trojcu, iako rijetko javno govori o politici.

Arafijeva jedina jasna prednost jeste što, za razliku od druge dvojice, nije javno povezan s nasilnim gušenjem protesta koje je Hamenei naredio u januaru.

Arafijev uticaj proizlazi uglavnom iz njegovog vođstva Međunarodnim Univerzitetom Al-Mustafa, položaja dekana sjemeništa u Komu i članstva u Skupštini stručnjaka – uloge koje mu je dodijelio ili podržao Hamenei.

Vrhovni vođa hvalio ga je zbog ideja o širenju šiitskog uticaja u inostranstvu. Iako mu nedostaje političkog iskustva, poznat je po nepokolebljivoj odanosti Hameneiju i njegovu ideološkom svjetonazoru. Smatra se tvrdolinijašem po pitanjima poput obaveznog hidžaba i zagovornikom potpune primjene šiitske jurisprudencije u upravljanju državom.

Arafijevo porijeklo
Rođen 1959. u klerikalnoj porodici u Majbodu blizu Jazda u centralnom Iranu, Arafijev uspon počeo je 2002. godine kada je Hamenei odobrio njegov prijedlog o osnivanju međunarodnog univerziteta za obuku šiitskih klerika širom svijeta.

Ubrzo je imenovan dekanom institucije i dodijeljen mu je znatan budžet, što je bila stalna tačka kritike među ekonomistima i novinarima tokom godišnjih rasprava o budžetu. Al-Mustafa danas djeluje s više od 80 podružnica u inostranstvu i obrazuje više od 14.000 studenata, stavljajući Arafija u centar globalne klerikalne mreže.

Pod Hameneijem, Arafi je takođe služio u Vrhovnom savjetu kulturne revolucije, bio jedan od 12 pravnika Savjeta čuvara te ključni član Skupštine stručnjaka – tijela koje je zaduženo za odabir sljedećeg vrhovnog vođe.

Kraj jedne ere
Smrt teheranskog diktatora Alija Hameneija gurnula je Iran i regiju u osjetljivu i dosad neviđenu fazu, dok rane masakra iz januara 2026., u kojem je ubijeno više od 36.000 ljudi, još uvijek bole društvo. Hamenei, koji je više od tri decenije bio centralni stub Islamske Republike, napustio je scenu u trenutku kada je sistem u stanju visoke pripravnosti, ekonomije pritisnute siromaštvom, a društvo ispunjeno bijesom i tugom.

Njegovom smrću završava era u kojoj su ideologija, represija, sigurnost i “otpor” bili utjelovljeni u jednoj figuri. Sada se Islamska Republika mora snalaziti bez njega, u atmosferi sumnje, straha i unutarstranačkih sukoba, navodi “Index”.

Viši rukovodioci plinske industrije kažu da Kina vrši pritisak na iranske zvaničnike da izbjegavaju akcije koje bi ometale izvoz katarskog plina ili druge energetske pošiljke koje prolaze kroz Hormuški moreuz, ključnu pomorsku tačku zagušenja.

Kao kupac ogromne većine iranske nafte, Kina pruža životno važnu ekonomsku podršku Iranu. Ali najveći svjetski uvoznik energije zavisi mnogo više od šire regije Perzijskog zaljeva za snabdijevanje naftom i plinom, a transport obje vrste tereta zahtijeva prolazak kroz uski vodeni put.

Posebnu zabrinutost predstavlja Katar, koji učestvuje s petinom globalnog izvoza ukapljenog prirodnog gasa (el-en-dži). Nakon iranskog napada dronom u ponedjeljak, Katar je obustavio proizvodnju u Ras Lafanu, najvećem svjetskom el-en-dži izvoznom postrojenju, prvi potpuni prekid u gotovo tri decenije rada.

Rukovodioci kineskih energetskih kompanija dobili su informaciju da Peking pokušava osigurati da brodovi i dalje prolaze kroz Hormuz, navodeći izvore iz državnih firmi koje su bile brifirane od strane vladinih zvaničnika.

Vladini zvaničnici vrše pritisak na visoke iranske kolege da se Teheran ne upušta u napade na tankere s naftom i el-en-dži-om koji prolaze kroz moreuz, već da omogući nesmetan protok snabdijevanja, rekli su nekoliko rukovodilaca kompanija, koji su željeli ostati anonimni jer razgovori nisu bili javni.

Saobraćaj tankera kroz ovaj kritični prolaz praktično je zaustavljen otkako su S-A-D i Izrael pokrenuli bombardovanje tokom vikenda, što je izazvalo iranske raketne napade širom regije.

Rukovodioci su dodali da su iranski zvaničnici takođe zamoljeni da izbjegavaju napade na izvozne centre poput Katara, koji sam snabdijeva 30 odsto kineskog el-en-dži-a, što je značajan dio ukupnog uvoza, čak i kada se uračunaju isporuke putem cjevovoda i iz drugih izvora.

Kina do sada je javno iznijela samo ograničene izjave o Iranu, a ministar vanjskih poslova Vang Ji rekao je svom kolegi Abasu Aragčiju u ponedjeljak da, dok Peking podržava napore za očuvanje nacionalne sigurnosti, Teheran treba obratiti pažnju na „razumne zabrinutosti“ svojih susjeda, navodi se u saopćenju Ministarstva vanjskih poslova.

U saopćenju se nije spominjala energetska snabdijevanja. Ministarstvo vanjskih poslova nije odgovorilo na pisano pitanje o stavu zemlje.

Na redovnoj konferenciji za novinare, glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova rekao je da je zemlja „duboko zabrinuta“ zbog širenja sukoba.

Utjecaj rata u Iranu na kinesku ekonomiju trenutno se čini podnošljivim, s mogućim blagim povećanjem inflacije zbog rasta cijena nafte, navodi Blumberg Ekonomiks. Geopolitički, šteta može biti veća i dugotrajnija.

Kineski petogodišnji plan će pomoći odrediti koliko brzo najveći svjetski zagađivač može smanjiti emisiju gasova s efektom staklene bašte i koliku novu podršku pružiti čistoj tehnologiji, postavke politike koje su ključne za određivanje uspjeha svijeta u borbi protiv klimatskih promjena.

Decenijama su kineski lideri uglavnom ignorisali pozive da uravnoteže ekonomiju prema potrošnji dok su slijedili strategiju rasta fokusiranu na investicije i izvoz.

Pista britanske vazduhoplovne baze u RAF Akrotiri na Kipru napadnuta je dva puta u samo dva dana. Prvi napad dogodio se u noći sa nedjelje na ponedjeljak, a drugi u ponedjeljak oko podneva.

U prvom napadu iranski dronovi oštetili su pistu, dok su u drugom bespilotne letjelice koje su se kretale ka bazi uspješno presretnute, izjavio je portparol baze.

Reakcije Londona, Nikozije i Brisela

“To je bio napad bespilotnom letjelicom, a meta je bila pista baze. Oko baze se preduzimaju sve mere opreza”, rekla je britanska ministarka spoljnih poslova Ivet Kuper nakon prvog napada.

Predsjednik Kipra Nikos Hristodulides pojasnio je da se iranski dron Šahed pao na bazu i dodao da su sve nadležne službe Republike u stanju pripravnosti i pune operativne spremnosti.

Napad je osudila i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

“Iako Republika Kipar nije bila meta, dozvolite mi da budem jasna: kolektivno, čvrsto i nedvosmisleno stojimo uz naše države članice suočene sa svakom prijetnjom”, navela je fon der Lajen u objavi na društvenoj mreži “X”.

Zašto je RAF Akrotiri strateški važna?

Baza RAF Akrotiri nalazi se na južnom dijelu Kipra, nedaleko od grada Limasol, i predstavlja jednu od najvažnijih britanskih vojnih baza van Ujedinjenog Kraljevstva.

Ova baza ima izuzetan strateški značaj za Veliku Britaniju i njene saveznike, naročito u kontekstu operacija na Bliskom istoku i u Sredozemlju.

Otvorena je 1955. godine, dok je Kipar još bio britanska kolonija, jer su britanske snage uočile potrebu za snažnim vojnim prisustvom na ostrvu zbog njegovog strateškog položaja između Evrope, Afrike i Bliskog istoka.

Istorijska uloga od Suecke krize do danas

Tokom Suecke krize 1956. godine baza je imala ključnu ulogu u snabdijevanju i koordinaciji britanskih vojnih operacija.

Nakon što je Kipar 1960. godine stekao nezavisnost, Velika Britanija je zadržala dvije suverene baze na ostrvu: Akrotiri na jugu i Dekelia na istoku. Ove baze su pod britanskom kontrolom, što im omogućava nezavisno funkcionisanje i vojnu autonomiju, iako se nalaze na teritoriji Kipra.

Akrotiri nije samo vazduhoplovna baza, već ključni strateški centar britanskih oružanih snaga. Služi kao operativna baza za vazduhoplovstvo, logističko čvorište i centar za obavještajne aktivnosti. Omogućava brzo reagovanje u kriznim situacijama, uključujući humanitarne misije, vojne intervencije i protivterorističke operacije.

Uloga u NATO operacijama i misijama na Bliskom istoku

Posebno je značajna za britanske i NATO operacije na Bliskom istoku, uključujući Siriju, Irak i Liban. U bazi se nalaze avioni tipa Typhoon, transportni i izviđački avioni, kao i dronovi za nadzor, što joj daje sposobnost sprovođenja širokog spektra vojnih zadataka, prenosi Jutarnji.

Zahvaljujući položaju na Kipru, baza omogućava britanskim snagama kontrolu nad istočnim Mediteranom. Odatle je moguće pratiti pomorske i vazdušne aktivnosti u regionu i pružiti podršku saveznicima u hitnim situacijama.

Akrotiri takođe ima važnu ulogu u evakuaciji državljana iz kriznih područja, kao i u humanitarnim misijama u Siriji i Libanu. Često se koristi za operacije nadzora i prikupljanje obavještajnih podataka, što je ključno za praćenje regionalnih sukoba i bezbjednosnih prijetnji.

Danas RAF Akrotiri ima i značajnu trenažnu funkciju, omogućavajući britanskim pilotima i osoblju obuku u različitim scenarijima. Baza je opremljena savremenom tehnologijom, uključujući radarske i komunikacione sisteme, kao i infrastrukturu za dronove. Pored vojne, ima i diplomatsku ulogu, jer britanske vlasti preko nje održavaju kontakte sa kiparskim vlastima i NATO savezom.

Tokom posljednjih godina baza je bila ključna za operacije protiv Islamske države i za logističku podršku međunarodnim humanitarnim misijama, a njena sposobnost brze mobilizacije aviona i osoblja čini je jednim od najvažnijih britanskih vojnih uporišta van matične teritorije, prenosi Telegraf.rs.