VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stevandić: Crnadak i Vukanović treba da odgovaraju zbog širenja laži o “crvenom kombiju”

    Stevandić: Crnadak i Vukanović treba da odgovaraju zbog širenja laži o “crvenom kombiju”

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić najavio je krivičnu prijavu protiv narodnih poslanika Igora Crnatka i Nebojše Vukanovića zbog ugrožavanja bezbjednosti njegove porodice, uz ocjenu da treba da završe u zatvoru.

    “Crnadak i Vukanović su ugrozili bezbjednost moje porodice, zbog širenja laži o navodnom `crvenom kombiju` u toku rata u Kotor Varošu na osnovu čega moja porodica dobija prijetnje od ekstremista”, rekao je Stevandić na konferenciji za novinare u Banjaluci.

    Podsjetio je da zbog laži o “crvenom kombiju” postoje sudske presude u njegovu korist i da mu se i bivši ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Dragan Mektić ranije izvinio.

    “Za `crveni kombi` u Kotor Varošu protiv mene ne postoji nikakva istraga niti optužnica. Kada to ugrozi nečiju porodicu, onda taj koji širi takve neistine treba da zna da se za to ide u zatvor”, pojasnio je Stevandić.

    Okrivio je Crnatka i Vukanovića da svjesno izazivaju nasilje prema njemu i njegovoj porodici.

    Stevandić je rekao da nije prijetio da će crveni kombi doći kući Crnatku, koji je to tako predstavio javnosti, već da je metaforički rekao da se onome ko iznosi laži i neistine “crveni kombi vrati kao bumerang”.

    Novinarima je predočio kopije pet sudskih presuda u kojima je presuđen Igor Crnadak zbog ranijeg neplaćanja duga za telefon, osiguranje i komunalne usluge.

    “Sud je naložio da mu se zaplijene stvari nakon presude, ali ga je tada čuvala Sipa jer je bio ministar u Savjetu ministara. To govori koliko su se ti ljudi tada osjećali silno i zaštićeno jer su se smatrali favoritom međunarodne zajednice”, rekao je Stevandić.

    Stevandić je istakao da je Vukanović na jučerašnjem zasjedanju vrijeđao ministra rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radana Ostojića, zbog čega je uz pomoć obezbjeđenja i udaljen iz skupštinske sale.

    “Svakoga ko remeti rad parlamenta Republike Srpske izbaciću sa sjednice”, podsjetio je Stevandić.

    Narodni poslanici Igor Crnadak i Nebojša Vukanović smatraju da se Stevandić neprimjenjeno ponašao prema njima

  • Generalni sekretar Predsjedništva BiH: Kožljak ne može da djeluje u ime Predsjedništva, niti je ovlašćen da samostalno upućuje akte

    Generalni sekretar Predsjedništva BiH: Kožljak ne može da djeluje u ime Predsjedništva, niti je ovlašćen da samostalno upućuje akte

    Alija Kožljak, kao šef kabineta jednog člana Predsjedništva, u skladu sa važećim propisima, ne može da djeluje u ime Predsjedništva BiH, niti je ovlašćen da samostalno upućuje akte Predsjedništva BiH drugim organima i institucijama, naveo je u saopštenju Zorana Đerića generalnog sekretara Predsjedništva BiH koje je u posjedu RTRS-a.

    – Takvo postupanje je u suprotnosti sa svim relevantnim propisima koji se tiču rada Predsjedništva BiH – naveo je Đerić i dodao da se odluke i drugi zvanični akti Predsjedništva dostavljaju putem generalnog sekretara Predsjedništva BiH.

    Drugo, kaže Đerić, Odluka o imenovanju članova komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, za koju Kozljak navodi da je “stupila na snagu”, je u Ustavom propisanoj proceduri od strane srpskog člana Predsjedništva BiH proglašena veoma štetnom po vitalne interese Republike Srpske, što je aktom broj 02/1-021-890/26 od 07.07.2026. godine dvotrećinskom većinom potvrdila Narodna skupština Republike Srpske.

    – Dakle, u skladu sa članom V 2 d) Ustava BiH navedena odluka nije stupila na snagu, te ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo. Ista ne može biti osnov za bilo kakvo postupanje Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika. Kozljak može da iznosi stavove i komunicira samo u ime svog kabineta, a o zvaničnim odlukama Predsjedništva BiH koje se tiču Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, bićete obavještavani isključivo od generalnog sekretara, u skladu sa važećim propisima – poručio je Đerić.

  • CIK počeo da kažnjava, ali nema pojma šta radi

    CIK počeo da kažnjava, ali nema pojma šta radi

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine počela je sa kažnjavanjem političkih partija zbog preuranjene kampanje, međutim iz njihovih diskusija na sjednici može se zaključiti da, u najmanju ruku, nemaju pojma šta rade, a dokaz tome je i da su pojedine odluke povučene sa dnevnog reda, a neke su zbog nedovoljnog broja glasova otišle na usaglašavanje i na kraju su te odluke usvojene sa četiri glasa za i tri glasa protiv.

    Na kraju je CIK u dva slučaja kaznio SNSD sa ukupno osam hiljada KM, DF sa tri hiljade KM, Volju naroda sa 3.000 KM, SDP sa 3.500 KM i SDA sa 4.000 KM.

    Nejasna granica preuranjene kampanje i redovnih izjava

    Ipak, glavni utisak sa sjednice je da je CIK poprilično podijeljen kada je u pitanju kažnjavanje političkih partija, a iz diskusija se moglo zaključiti da u potpuno istim slučajevima služba predlaže različite odluke.

    Takođe, ni članovima CIK-a u potpunosti nije jasno gdje je granica između preuranjene kampanje i “redovnih političkih izjava”.

    Osim toga, CIK ide toliko daleko da čak razmatra i pitanja novinara, pa je tako u slučaju Ilije Cvitanovića, lidera HDZ-a 1990, pojedinim članovima bilo sporno “sugestivno pitanje” novinara, a ne odgovor Cvitanovića. I sam odgovor Cvitanovića pojedini članovi CIK-a ocijenili su kao preuranjenu kampanju, a drugi su rekli da se radi o redovnim političkim izjavama.

    Naime, u ovom slučaju služba CIK-a je predložila da Cvitanović, odnosno “hrvatska petorka” na čijem čelu je HDZ 1990, bude kažnjena sa 3.000 KM, a da kaznu solidarno plati svih pet partija. Službi je sporno što je Cvitanović, odgovarajući na pitanje novinara: “Šta očekujete kada je u pitanju petorka, kakav rezultat i da očekujete da budete vlast”, odgovorio u smislu da će sve uraditi da rezultat bude dobar, da su birači ti koji odlučuju da li će biti vlast ili opozicija.

    Na kraju je ova tačka dnevnog reda povučena i o njoj će se odlučivati drugi put.

    “Glasaću protiv odluke. Treba cijeniti svaki kontekst. Politički život ne može stati, novinari moraju raditi svoj posao. Šta drugo da pitaju nego kakva su očekivanja, i naravno da neće oni koji govore afirmativno govoriti o svojim protivnicima. Treba gledati da li je plaćen nastup”, rekla je Irena Hadžiabdić, član CIK-a.

    Isti slučaj različita ocjena službe

    S druge strane, pred CIK-om bi se uskoro trebala naći i prijava protiv Darijane Filipović, kandidata HDZ-a za člana Predsjedništva BiH, koja je u suštini na pitanje novinara: “Vaši protivkandidati su Zdenko Lučić i Slaven Kovačević, koga će biti teže ili lakše pobijediti”, rekla da bi konkretniji odgovor mogla dati da je izmijenjen Izborni zakon i da se jedan kandidat obraća bošnjačkoj, a drugi hrvatskoj javnosti, ali da je ona osoba koja će osvojiti najviše hrvatskih glasova.

    U ovom slučaju, prijedlog službe CIK-a, kako se moglo čuti na sjednici je bio da nije u pitanju vođenje izborne kampanje jer se radi o odgovoru na pitanje.

    Zanimljiv je bio i još jedan slučaj. Na sjednici, u prvom krugu glasanja, nije bilo saglasnosti da se kazni Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, zbog izjava izrečenih u jednoj televizijskoj emisiji. U toj emisiji, odnosno izjavi, Dodik je rekao da je Republika Srpska područje slobode, razvoja i investicija.

    “Ovdje je snažna politička figura Milorad Dodik i SNSD. Ljudi poštuju hrabre i jake. Dajte mi snagu da Željka Cvijanović može u ime našeg naroda otići Stejt department u Brisel i isporučiti naše zahtjeve”, rekao je Dodik i zbog toga je kažnjen sa 4.000 KM.

    Tokom diskusija o ovom predmetu bilo je govora o tome da se politički život ne može zaustaviti, da novinari moraju raditi svoj posao i da Dodik nije promovisao Cvijanovićevu niti je rekao da je ona kandidat. Ipak, na kraju je SNSD kažnjen što je Dodik ovo izjavio, sa 4.000 KM.

    “Tanka je nit. Normalno je da predstavnici političkih partija gostuju u medijima i šalju poruke. Politički život ne može stati, i mediji traže odgovore od političara, ali političari moraju da vode računa da ne vrše promociju političkog subjekta i kandidata. Moramo voditi računa šta je zakonska norma, a šta je promocija. Aršini nam moraju biti identični”, rekao je Željko Bakalar, član CIK-a.

    DF kažnjen zbog plakata u školi, a ne zloupotrebe djece

    Još jedan slučaj podijelio je CIK, a to je kažnjavanje DF-a. U tom slučaju aktiv žena DF-a prijavljen je za preuranjenu kampanju jer je postavio poster na školu Vladimir Nazor, u koju idu djeca ometena u razvoju. Ista prijava odnosila se i na to da je DF zloupotrijebila djecu u političke svrhe, međutim služba CIK-a taj dio prijave je odbila i predložila kaznu od 3.000 KM.

    Dakle, DF je kažnjen za vođenje preuranjene kampanje u školi, ali nije zbog zloupotrebe djece u političke svrhe, iako je manifestacija, odnosno humanitarni bazar na kojem se promovisala DF, bio u samoj školi. I oko ovog slučaja nije bilo saglasnosti članova CIK-a, a nakon usaglašavanja odluka je na kraju donesena sa četiri glasa za i tri protiv, i DF je kažnjen sa 3.000 KM.

  • Auto-put Beograd-Banjaluka dobija novu finansijsku injekciju iz Srbije

    Auto-put Beograd-Banjaluka dobija novu finansijsku injekciju iz Srbije

    Srbija nastavlja da finansira izgradnju jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Republici Srskoj, a i cijeloj Bosni i Hercegovini.

    Naime, Ministarstvo finansija Srbije donijelo je rješenje kojim se iz tekuće budžetske rezerve Republici Srpskoj preusmjerava 1,174 milijarde dinara, odnosno oko 9,97 miliona evra ili gotovo 20 miliona KM, za nastavak izgradnje auto-puta Rača – Bijeljina.

    Riječ je o dionici koja predstavlja prvi dio budućeg auto-puta kojim bi trebalo da budu povezani Beograd i Banjaluka, prenosi Biznisinfo.

    Prvih sedam kilometara u funkciji ove godine

    Iako je prvobitno bilo planirano da kompletna dionica Rača – Bijeljina, duga oko 20 kilometara, bude završena tokom ove godine, to se ipak neće dogoditi.

    Umjesto toga, do kraja godine u saobraćaj bi trebalo da bude pušteno prvih sedam kilometara auto-puta, od graničnog prelaza Rača do buduće petlje Brodac.

    Na taj način biće uspostavljena funkcionalna veza sa Srbijom, koja privodi kraju izgradnju svoje dionice autoputa Kuzmin – Sremska Rača. Most preko Save već je završen, a nova trasa će se kod Kuzmina spojiti na auto-put Beograd – Zagreb.

    Praktično, vozači će već ove godine moći da koriste novu vezu od auto-puta Beograd – Zagreb, preko Kuzmina i Sremske Rače, pa sve do petlje Brodac na putu prema Bijeljini.

    Srbija finansira najveći dio projekta

    Izgradnja dionice Rača – Bijeljina jedan je od strateški najvažnijih infrastrukturnih projekata u Republici Srpskoj, ali i najveći projekat u Semberiji u posljednjih stotinu godina.

    Prema podacima Autoputeva Republike Srpske, ukupna vrijednost projekta iznosi oko 262 miliona KM bez PDV-a.

    Od toga Republika Srbija finansira čak 80 odsto, odnosno oko 206,5 miliona KM, dok Republika Srpska učestvuje sa preostalih 20 odsto, odnosno oko 51,6 miliona KM.

    Ugovor za projektovanje i izgradnju zaključen je u martu 2022. godine sa konzorcijumom koji čine Integral inženjering iz Laktaša, Srbijaautoput iz Beograda i Institut za građevinarstvo IG iz Banjaluke.

    Prema nedavno objavljenim podacima Autoputeva Republike Srpske, zaključno sa aprilom ove godine izvođač je ispostavio 44 privremene situacije u vrijednosti od oko 132,3 miliona KM, što pokazuje da je realizovan značajan dio ugovorenih radova.

    Nastavak prema Brčkom i Banjaluci

    Dionica Rača – Bijeljina predstavlja prvi korak u realizaciji mnogo većeg projekta povezivanja Beograda i Banjaluke auto-putem, ali i Beograda i Sarajeva.

    Nedavno je počela i izgradnja auto-puta od Bijeljine prema Brčkom, što predstavlja drugu dionicu kroz BiH.

    Najnovija odluka Ministarstva finansija Srbije o izdvajanju gotovo 20 miliona KM potvrđuje da Beograd nastavlja snažno finansijski da podržava ovaj strateški projekat, koji bi u narednim godinama trebalo da postane jedna od najvažnijih saobraćajnih veza između Srbije i Bosne i Hercegovine.

  • Saobraćaj kroz Ormuski moreuz gotovo obustavljen nakon novih američkih udara na Iran

    Saobraćaj kroz Ormuski moreuz gotovo obustavljen nakon novih američkih udara na Iran

    Pomorski saobraćaj kroz Ormuski moreuz danas je gotovo potpuno obustavljen, nakon što su Sjedinjene Američke Države drugi dan zaredom izvele napade na Iran, prenio je Blumberg.

    Prema podacima o praćenju brodova, većina zabilježenih kretanja odvijala se duž plovnog puta bližeg iranskoj obali, dok je koridor kroz omanske vode, koji podržavaju SAD, ostao uglavnom bez saobraćaja.

    U moreuzu je među većim plovilima primijećen samo jedan supertanker pod američkim sankcijama koji je isplovio iz Persijskog zaliva, kao i kontejnerski brod pod iranskom zastavom, mada analitičari upozoravaju da pojedini brodovi mogu da plove sa isključenim transponderima.

    Zastoj u saobraćaju uslijedio je nakon niza iranskih napada na trgovačke brodove, koji su, prema navodima američke strane, bili povod za najnovije vojne operacije, dok je američki predsjednik Donald Tramp kazao da je prekid vatre sa Iranom okončan.

    Kroz Ormuski moreuz je u sredu u oba smjera prošlo svega 14 teretnih brodova, što je najmanji broj od postizanja privremenog sporazuma između Vašingtona i Teherana sredinom juna.

    Podaci kompanije Kpler pokazali su da je tokom prethodne tri nedjelje prosečan dnevni tranzit iznosio 34 broda, dok je 24. juna zabilježen vrhunac od 59 prolazaka. Tokom perioda intenzivnih sukoba dnevni broj prolazaka uglavnom je bio manji od 20. Saobraćaj tankera za tečni prirodni gas i dalje je u zastoju, iako su dva prazna broda nedavno ušla u Omanski zaliv i kreću se ka istočnom ulazu u Ormuski moreuz.

    Zabilježeni su i novi znaci elektronskih smijetnji u Omanskom zalivu. Podaci praćenja pokazali su da su pojedini brodovi jugoistočno od omanskog grada Lime prividno plovili neuobičajeno velikim brzinama, većim od 30 čvorova, što bi moglo da ukaže na aktiviranje sistema elektronske zaštite i protivdronske odbrane u regionu. Stručnjaci su upozorili da takve elektronske smetnje mogu da utiču na rad brodskih transpondera i otežaju precizno praćenje pomorskog saobraćaja.

  • EU istražuje kineskog giganta čija se oprema koristi i u regionu

    EU istražuje kineskog giganta čija se oprema koristi i u regionu

    Evropska unija i Kina nalaze se na pragu ozbiljnog trgovinskog sukoba, a u centru pažnje našao se kineski gigant Nuctech, jedan od najvećih svjetskih proizvođača bezbjednosne opreme za luke i granične prelaze.

    Dok Brisel ispituje da li je kompanija koristila nelojalne državne subvencije kako bi stekla prednost na evropskom tržištu, stručnjaci upozoravaju i na moguće bezbjednosne rizike, uključujući potencijalnu špijunažu putem tehnologije koja se koristi i u pojedinim zemljama regiona.

    Da li je Kina subvencionisala širenje na evropsko tržište?
    Evropska komisija pokrenula je opsežnu istragu kako bi utvrdila da li je Nuctech, uz podršku kineske države, stekao nepravednu prednost na tržištu.

    Tokom prošlogodišnjih pretresa istražioci su zaplijenili dokumentaciju i elektronske uređaje kompanije zbog sumnje da državne subvencije omogućavaju Nuctechu da na tenderima nudi cijene i do 50 odsto niže od konkurencije.

    Takva poslovna strategija omogućila je kineskoj kompaniji da postane dio ključne evropske infrastrukture u više od dvadeset zemalja, što Brisel sada smatra ozbiljnim bezbjednosnim izazovom.

    Oprema se koristi i u regionu
    Tema je posebno značajna za Balkan, jer se Nuctechova oprema koristi i u pojedinim zemljama regiona.

    Carinska uprava Hrvatske je 2018. godine, sredstvima Evropske unije, nabavila mobilni rendgenski uređaj vrijedan 1,5 miliona evra za luku Rijeka.

    Tri godine kasnije, na graničnom prelazu Bajakovo postavljen je još jedan uređaj vrijedan više od 14 miliona kuna, takođe finansiran većinom sredstvima EU, radi kontrole teretnih vozila i suzbijanja krijumčarenja.

    Iako su carinske službe isticale njegovu efikasnost, ova oprema sada se nalazi u središtu geopolitičkog spora.

    Kompanija je već na američkoj “crnoj listi”
    Nuctech, čijom je upravom svojevremeno rukovodio sin bivšeg kineskog predsjednika Hu Đintaoa (Hu Jintao), već se nalazi pod američkim sankcijama.

    Vašington je kompaniju uvrstio na listu prijetnji po nacionalnu bezbjednost, dok su Kanada i još neke države izrazile ozbiljnu zabrinutost zbog njenog poslovanja.

    S druge strane, Peking odbacuje sve optužbe i naložio je kompaniji da ne sarađuje sa evropskim istražiocima, što analitičari vide kao test odlučnosti Evropske unije.

    Moguća zabrana poslovanja
    Istraga Evropske unije mogla bi biti završena veoma oštrim mjerama – od potpune zabrane poslovanja na evropskom tržištu do prisilne prodaje dijela poslovanja u Evropi.

    Pored proizvođača bezbjednosne opreme, Brisel pod lupom drži i kineske proizvođače električnih automobila, solarnih panela i vjetroturbina, što pokazuje da je slučaj Nuctech dio mnogo šireg trgovinskog i geopolitičkog sukoba između Evropske unije i Kine, prenosi Blic.

  • Nove kontrole na granicama prave haos: Devet evropskih država traži hitne izmjene

    Nove kontrole na granicama prave haos: Devet evropskih država traži hitne izmjene

    Koalicija devet evropskih zemalja zatražila je od Brisela da produži primjenu vanrednih mjera fleksibilnosti u okviru Sistema ulaska i izlaska (Entry/Exit System – EES), uz obrazloženje da Evropska unija još nije spremna za ukidanje postojećih zaštitnih mehanizama.

    U zajedničkom pismu od 7. jula, u koje je imao uvid POLITICO, Belgija, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Malta, Nizozemska, Portugal i Švajcarska poručile su evropskom komesaru za unutrašnje poslove Magnusu Bruneru (Magnus Brunner) da su prvi mjeseci primjene sistema pokazali “značajne poteškoće” koje se ne smiju potcijeniti.

    Ministri su ponovili da podržavaju novi Sistem ulaska i izlaska, ali od Evropske komisije traže da državama članicama omogući nastavak korišćenja ugrađenog vanrednog mehanizma i nakon 6. septembra 2026. godine, kada bi njegova primjena, prema sadašnjim pravilima, trebalo da istekne.

    Vanredni mehanizam za smanjenje gužvi

    Ovaj mehanizam omogućava graničnim službama da, u izuzetnim slučajevima, privremeno obustave uzimanje otisaka prstiju i skeniranje lica putnika kako bi se smanjile gužve na graničnim prelazima, uz istovremenu registraciju svih osoba koje ulaze ili izlaze iz šengenskog prostora.

    Ministri su u pismu zatražili i pisane garancije Evropske komisije da će odluka o ovom pitanju biti donesena prije isteka sadašnjeg perioda fleksibilnosti.

    Portparol Evropske komisije Markus Lamert (Markus Lammert) rekao je da Komisija pozdravlja “izričitu posvećenost” država potpisnica punoj primjeni EES-a i sistematskoj registraciji svih putnika koji nisu državljani Evropske unije.

    On je podsjetio da važeće zakonodavstvo već sadrži određeni nivo fleksibilnosti, uključujući mogućnost privremene obustave prikupljanja biometrijskih podataka tokom ljeta, te dodao da je Komisija u “bliskom i konstruktivnom kontaktu” s malim brojem država članica koje imaju poteškoće na pojedinim graničnim prelazima.

    “Postoji snažna zajednička volja da sistem uspješno funkcioniše na svim graničnim prelazima”, rekao je Lamert.

    Industrija upozorava na duge redove

    Pismo dolazi u trenutku kada aerodromi, avio-kompanije i trajektni prevoznici upozoravaju da novi sistem tokom ljetne turističke sezone izaziva duge redove i operativne poteškoće.

    Predstavnici industrije smatraju da tehnički i operativni problemi vjerovatno neće biti otklonjeni do početka septembra.

    Evropska komisija za sada nije nagovijestila da planira produženje važenja postojećih mjera fleksibilnosti nakon 6. septembra niti šire zadržavanje vanrednog mehanizma.

  • Većina Francuza protiv kandidature Marin Le Pen

    Većina Francuza protiv kandidature Marin Le Pen

    Gotovo 60 odsto Francuza ne podržava odluku Marin Le Pen, liderke poslaničke grupe ultradesničarske stranke Nacionalno okupljanje (RN), da se kandiduje na predsjedničkim izborima 2027. godine, pokazali su rezultati ankete instituta Elabe.

    Ipak, među biračima Nacionalnog okupljanja 68 odsto podržava njenu kandidaturu, dok je 32 odsto protiv, prenosi BFM TV.

    Čak 79 odsto pristalica Novog narodnog fronta (NFP), ljevičarsko-ekološke koalicije, protivi se njenoj kandidaturi, dok je među simpatizerima centrističke koalicije Zajedno za Republiku (Ensemble pour la République) protiv 75 odsto ispitanika.

    Mišljenja su podijeljena među biračima Republikanaca – 51 odsto smatra da Marin Le Pen ne bi trebalo da se kandiduje, dok 49 odsto podržava njenu odluku.

    Anketa je pokazala i da 36 odsto birača RN smatra da bi Žordan Bardela bio bolji predsjednički kandidat, 26 odsto prednost daje Marin Le Pen, dok 38 odsto ne vidi razliku između njih dvoje, prnosi Tanjug.

    Marin Le Pen potvrdila je da će biti kandidat na predsjedničkim izborima 2027. godine, uprkos presudi zbog pronevjere javnih sredstava u Evropskom parlamentu.

    Ona je izjavila da joj je drago što joj je vraćeno pravo da se kandiduje i najavila žalbu Kasacionom sudu na presudu Apelacionog suda u Parizu, koji ju je osudio na tri godine zatvora, od čega godinu dana uz elektronski nadzor, kao i na novčanu kaznu od 100.000 evra.

    Sud joj je izrekao i zabranu kandidovanja u trajanju od 45 mjeseci, od čega je 30 mjeseci uslovno, ali je period efektivne zabrane istekao, što joj omogućava učešće na predsjedničkim izborima 2027. godine.

  • Po čemu se ovogodišnja borba za glasove u RS razlikuje od prethodnih

    Po čemu se ovogodišnja borba za glasove u RS razlikuje od prethodnih

    Kao da nije izborna godina, ne svjedočimo čestim brutalnim napadima na političke protivnike, a izostao je i vidljiv 24-časovni terenski rad. Ovogodišnja borba za glasove u Republici Srpskoj se, za sada, razlikuje od ostalih, ali analitičari prognoziraju – ofanziva tek stiže.

    Sve će, kako smatraju, da se promijeni kako bude prilazio 4. oktobar, za kada su zakazani opšti izbori 2026. Do tada, ističu, političari su se povukli u ljetnu tišinu, s tim što sve ukazuje na to da je u pitanju ništa drugo nego tradicionalno zatišje pred buru.

    Teške riječi

    Komunikolog Mladen Bubonjić kaže da smo, s jedne strane, već navikli na teške riječi i uvrede od strane političara, poput sindroma kuvane žabe, pa nam se čini da je sve normalno i uobičajeno.

    “Sa druge strane, opozicija se u posljednje vrijeme ‘zabavila o svom jadu’ pa nisu imali vremena da ozbiljnije atakuju na vladajuće. Što se rada na terenu tiče, i te kako je prisutan, samo što nije toliko vidljiv kao do sada. Svoj puni obim i vidljivost u javnosti će dobiti kako se izbori budu približavali, a svakako će ‘eruptirati’ prije 4. oktobra”, kaže Bubonjić za “Nezavisne novine”.

    Naporno mrcvarenje

    Politička analitičarka Tanja Topić ocjenjuje da je pretkampanja protekla u znaku borbe oko kandidatura, a politički protivnici su se, dodaje ona, gledali preko stola, što unutar opozicionog bloka, što unutar lista istih političkih partija.

    “Uz vrućine i naporno mrcvarenje da li će opozicija nastupiti u jednoj ili više kolona, okončano je kandidovanje. Dok većina građana uživa u Svjetskom nogometnom prvenstvu, političarima je jasno da je bolje da se povuku u ljetnju tišinu. Ne sumnjam da će nadoknaditi propušteno i krenuti u ofanzivu provlačenja kroz blato političkih protivnika”, ocjenjuje Topićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Politikolog Dragana Delić kaže da predizborna kampanja u Republici Srpskoj za sada djeluje neobično mirno u poređenju sa prethodnim izbornim ciklusima. Izostaju, dodaje ona, svakodnevni oštri obračuni među političkim protivnicima, kao i intenzivne terenske aktivnosti koje su ranije obilježavale početak izborne trke.

    Prerano za zaključke

    “Ipak, prerano je zaključiti da će ovakva atmosfera potrajati do izbora. Iskustvo iz prethodnih izbornih ciklusa pokazuje da političke stranke često najintenzivniji dio kampanje ostavljaju za posljednje sedmice, kada slijede veći skupovi, pojačane medijske aktivnosti i direktniji kontakt sa biračima”, navodi Delićeva.

    Prema njenim riječima, jedno od mogućih objašnjenja ovakve situacije jeste i činjenica da se značajan dio političke dinamike trenutno odvija unutar opozicionog bloka.

    Nesuglasice i sukobi

    “Posljednjih mjeseci svjedočimo nesuglasicama i sukobima kako između opozicionih stranaka, tako i unutar samih partija, što je zasigurno doprinijelo da se dio političke energije opozicionih partija preusmjeri isključivo na unutrašnja pitanja. Da li je riječ samo o zatišju pred buru ili će ovogodišnja kampanja zaista imati drugačiju dinamiku u odnosu na ranije izborne cikluse, biće mnogo jasnije kako se bude približavao izborni dan, 4. oktobar”, kaže Delićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Podsjetimo, istekao je rok za predaju kandidatskih lista. Centralna izborna komisija (CIK) BiH do 23. jula izvršiće žrijeb za utvrđivanje redoslijeda političkih subjekata na glasačkim listićima, a nakon toga, tačnije do 31. jula, i konačno ovjeriti kandidatske liste.

    Konačne liste

    Nakon toga, političke partije dužne su da podnesu liste za kompenzacione mandate do 5. avgusta, a konačne liste sa kandidatima biće dostupne javnosti do 20. avgusta. Tog 20. avgusta biće zaključen i centralni birački spisak, a do 27. avgusta biće objavljen i broj birača za svaku izbornu jedinicu.

    Do kraja jula biće određena i biračka mjesta, a do 19. septembra biće objavljene i lokacije biračkih mjesta određenih za glasanje.

  • Opoziciona scena i dalje bez potpunog jedinstva

    Opoziciona scena i dalje bez potpunog jedinstva

    Višemjesečne spekulacije o zajedničkim kandidatima opozicije za dvije najvažnije funkcije u Republici Srpskoj završene su dogovorom između SDS i Pokreta Sigurna Srpska, čiji je lider Draško Stanivuković odlučio da odustane od vlastite kandidature i podrži Branka Blanušu za predsjednika Republike Srpske i Marinka Božovića za srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Takav rasplet odmah je podržao Narodni front Jelene Trivić, ali ne i lider Liste Za pravdu i red Nebojša Vukanović, koji je ostao pri ranijem stavu da će samostalno ući u trku za člana Predsjedništva BiH.

    Nakon predaje kandidature, Vukanović je poručio da nikada nije odustajao od političke borbe i da je još krajem prošle godine najavio da će se kandidovati za srpskog člana Predsjedništva BiH.

    „Svako ko poznaje moj karakter zna da nije bilo govora o povlačenju i odustajanju“, rekao je Vukanović.

    Iako je oštro kritikovao kandidaturu Marinka Božovića, najavio je da će svoje birače pozvati da podrže Branka Blanušu za predsjednika Republike Srpske.

    Vukanović tvrdi da je godinama bezrezervno podržavao kandidate SDS i PDP, te da je očekivao makar korektan odnos i podršku opozicionih partnera.

    „Ako već nisu htjeli da me podrže, nisu morali da me napadaju i miniraju, jer je time najveću korist dobio SNSD i vlast“, poručio je Vukanović.

    Mogu li birači zaboraviti sukobe?

    Ključno pitanje pred izbore jeste da li opozicioni birači mogu za nešto više od dva mjeseca zaboraviti višemjesečne svađe, optužbe i međusobna osporavanja opozicionih lidera.

    Politička analitičarka Tanja Topić smatra da trenutna situacija više liči na pokušaj saniranja ozbiljno narušenih odnosa nego na stvarno jedinstvo.

    „Ovo izgleda kao lijepljenje komadića razbijene vaze. Mjesecima smo gledali međusobne sukobe i teško je preko noći uvjeriti javnost da su sve razlike nestale“, kaže Topićeva.

    Prema njenom mišljenju, opozicija je kroz dugotrajne pregovore izgubila dio kredibiliteta, a dodatni problem predstavlja činjenica da iza postignutog dogovora nisu stale sve opozicione stranke.

    Topićeva smatra da je najveću političku cijenu cijelog procesa platio SDS, unutar kojeg su se, kako navodi, otvorila brojna pitanja i tenzije.

    „Teško je vjerovati da se svi ti narušeni odnosi mogu brzo popraviti i da će birači zaboraviti ono što su mjesecima gledali“, ocjenjuje ona.

    Psiholog: Opozicioni birači i dalje vjeruju svojim liderima

    Drugačije viđenje ima psiholog Aleksandar Milić, koji smatra da opozicija i dalje raspolaže značajnim povjerenjem među svojim pristalicama.

    „Psihologija birača ne mijenja se preko noći. Ljudi koji su godinama protiv aktuelne vlasti uglavnom i dalje vjeruju opozicionim liderima“, navodi Milić.

    On dodaje da opozicija ima i veliki broj kvalitetnih kadrova koji nisu dovoljno prisutni u javnosti.

    Prema njegovim riječima, najveći problem opozicije nije nužno međusobna razjedinjenost, već veliki broj građana koji ne izlaze na izbore.

    „Mnogi opozicioni birači i dalje sumnjaju u regularnost izbornog procesa i vjeruju da se izbori mogu zloupotrijebiti. Zato ne mislim da je došlo do dramatičnog pada povjerenja u opoziciju“, kaže Milić.

    On ipak upozorava da samo formalno jedinstvo nije dovoljno.

    „Ne bi bilo dobro ni da opozicija bude potpuno jedinstvena ako nema kvalitetne kandidate i jasnu politiku“, zaključuje Milić.