VRBAS Media

Autor: INFO

  • Đokić: Uspješan sastanak sa “Elektrogospodarstvom Slovenije”

    Đokić: Uspješan sastanak sa “Elektrogospodarstvom Slovenije”

    Predstavnici Elektrogospodarstva Slovenije razmotriće, tokom marta, prijedlog konačnog sporazuma u vezi sa regulisanjem preostale obaveze od 67 miliona evra, koja se odnosi na kamate na dosuđeni iznos glavnice u arbitražnom postupku protiv Rudnika i Termoelektrane Ugljevik, rekao je za Radio Republike Srpske ministar energetike i rudarstva Petar Đokić, koji je, juče, prisustvovao sastanku sa predstavnicima slovenačke strane.

    On je rekao da su Slovenci, tokom dosadašnjih pregovara, pristali da otpišu 30 miliona evra duga za kamate i izrazio uvjerenje da će imati razumijevanja za prijedlog Republike Srpske o načinu otplate preostalih 37 miliona.

    – Kada ovaj sporazum bude usaglašen slovenačka strana obustaviće spor pred Arbitražnim tribunalom za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu – rekao je Đokić.

  • “Integral inženjering” žrtva rumunske prevare

    “Integral inženjering” žrtva rumunske prevare

    Skandal vrijedan više od milijardu evra u Klužu (Cluj Metropolitan Belta) zvanično je prešao granice Rumunije i ušao u međunarodno kriminalno područje.

    Slučaj, koji je prešao fazu trgovačkog spora, više se ne tretira kao običan komercijalni spor, već kao moguća prekogranična prevara s velikim implikacijama za evropske fondove.

    Vlasti u Bosni i Hercegovini otvorile su krivičnu istragu, putem struktura specijalizovanih za borbu protiv organizovanog kriminala, i sarađuju s rumunskim vlastima, uključujući i evropske mehanizme pravosudne saradnje, prenosi stiripesurse.ro.

    Ulozi su ogromni: ugovor vrijedan više od 1,1 milijardu evra, finansiran evropskim i vladinim fondovima.

    Kako je počelo

    Slučaj je izbio nakon što je kompanija iz Laktaša “Integral inženjering” obavijestila vlasti da nikada nije učestvovala na tenderu za dionicu 2 gradskog obilazničkog puta u Gradska uprava Kluža (Cluj-Napoca), iako je navedena kao član pobjedničkog konzorcijuma.

    Kompanija tvrdi da su njeno ime, licence i profesionalno iskustvo korišteni bez saglasnosti, na osnovu falsifikovanih dokumenata, kako bi konzorcijum ispunio kvalifikacijske uslove.

    Ciljani projekat – “Transregionalni put TR 35 – Faza 1” – ima vrijednost od približno 835 miliona evra bez PDV-a, a sa PDV-om prelazi 1,1 milijardu evra, što je jedan od najvećih infrastrukturnih ugovora ikada dodijeljenih od strane lokalne uprave u Rumuniji.

    Tužbu koju je podnio “Integral inženjering” preuzelo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, putem Uprave za organizovani i teški kriminal – specijalizovane strukture koja istražuje složene zločine. Predmet je takođe poslat Okružnom tužilaštvu u Banjaluci, koje koordiniše krivično gonjenje.

    Prema vlastima u BiH, istraga je usmjerena na moguća krivična djela krivotvorenja, korištenja krivotvorenja i prevarantskog korištenja identiteta kompanije radi dobijanja javnog ugovora visoke vrijednosti.

    Slučaj je izbio nakon što je kompanija iz Laktaša “Integral inženjering” obavijestila vlasti da nikada nije učestvovala na tenderu za dionicu 2 gradskog obilazničkog puta u Gradska uprava Kluža (Cluj-Napoca), iako je navedena kao član pobjedničkog konzorcijuma.

    Kompanija tvrdi da su njeno ime, licence i profesionalno iskustvo korišteni bez saglasnosti, na osnovu falsifikovanih dokumenata, kako bi konzorcijum ispunio kvalifikacijske uslove.

    Ciljani projekat – “Transregionalni put TR 35 – Faza 1” – ima vrijednost od približno 835 miliona evra bez PDV-a, a sa PDV-om prelazi 1,1 milijardu evra, što je jedan od najvećih infrastrukturnih ugovora ikada dodijeljenih od strane lokalne uprave u Rumuniji.

    Tužbu koju je podnio “Integral inženjering” preuzelo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, putem Uprave za organizovani i teški kriminal – specijalizovane strukture koja istražuje složene zločine. Predmet je takođe poslat Okružnom tužilaštvu u Banjaluci, koje koordiniše krivično gonjenje.

    Prema vlastima u BiH, istraga je usmjerena na moguća krivična djela krivotvorenja, korištenja krivotvorenja i prevarantskog korištenja identiteta kompanije radi dobijanja javnog ugovora visoke vrijednosti.

    Pravosudni izvori ukazuju na to da je održano nekoliko radnih sastanaka između tužilaca i policajaca iz BiH i Rumunije, što je jasan znak da se slučaj tretira kao prekogranična kriminalna istraga.

    EUROJUST se aktivira isključivo u složenim slučajevima, s implikacijama u nekoliko država, što pokazuje da je slučaj Kluž Belt dobio evropsku dimenziju.

    Vođa udruženja: “Imamo notarske dokumente”Vođa pobjedničkog udruženja, rumunske kompanije Dimex 2000 Company, odbacuje optužbe. Predstavnici kompanije tvrde da postoje notarski dokumenti koji potvrđuju povezanost s Integral Inženjeringom i da je spor interne prirode, vezan za priznavanje potpisa. Međutim, paralelno otvorena krivična istraga dovodi u pitanje validnost postupka dodjele.

    Suočena s eskalacijom sukoba i otvaranjem krivične istrage, Gradska uprava u Klužu odlučila je privremeno obustaviti radove na dionici 2 Metropolitanske obilaznice, pozivajući se na usklađenost sa pravnim okvirom i potrebu zaštite javnih sredstava.

    Gradonačelnik Emil Boc izjavio je da je opština zatražila dodatnu pravnu ekspertizu kako bi procijenila rizik od gubitka evropskih sredstava i dostupne pravne mogućnosti.

  • Borenović o imovini Republike Srpske: Nećete imati sagovornika

    Borenović o imovini Republike Srpske: Nećete imati sagovornika

    O tome ko je kome šta obećao u Republici Srpskoj, razgovaraćemo u Republici Srpskoj!

    Poručio je ovo poslanik PDP u Predstavničkom domu parlamenta BiH Branislav Borenović, gostujući na BHRT u emisiji “Odbrojavanje”, gdje je bilo riječi o “državnoj imovini”.

    – U Narodnoj skupštini ćemo razgovarati o tome ko je to u ime Republike Srpske davao obećanja oko litijuma i nekog zemljišta koje će biti ustupljeno nekome na korištenje. Federacija će odlučivati o svom zemljištu unutar svojih institucija, Republika Srpska unutar svojih institucija – jasan je Borenović.

    – Ustavom BiH nije propisano, niti je moglo da bude propisano da imovina pripada BiH. Nećete imati sagovornika u Republici Srpskoj za tako nešto. Bilo ko, ko rješava pitanja koja su već dobrim dijelom riješena, može samo dodatno usložniti situaciju u ovoj zemlji – rekao je Borenović.

    On je rekao i da se pitanje “državne imovine” počelo koristiti u posljednjih nekoliko godina.

    – To pitanje ranije nije bilo toliko potencirano. Imam osjećaj da je to postalo neki trend, neki pokušaj da se stvaraju neke nove političke konotacije, neki novi problemi u BiH, a imamo toliko životnih pitanja koje je potrebno rješavati – rekao je Borenović.

    On je podsjetio da su, 1995. godine u Ženevi, Republika Srpska i Federacija BiH zaključile međusobni ugovor, kojim su ugovorile da Republika Srpska ima 49 odsto teritorije, a Federacija BiH 51 odsto.

  • Delegacija Srpske po povratku iz SAD: Jedna od najproduktivnijih posjeta, otvoren prostor za jaču saradnju

    Delegacija Srpske po povratku iz SAD: Jedna od najproduktivnijih posjeta, otvoren prostor za jaču saradnju

    Delegacija Republike Srpske ocijenila je višednevnu posjetu Sjedinjenim Američkim Državama kao jednu od najkvalitetnijih i najproduktivnijih do sada, navodeći da su u Vašingtonu ostvareni brojni kontakti i otvoren prostor za jačanje političke pozicije Srpske, te najavila nove aktivnosti i, kako je rečeno, „lijepe vijesti i iznenađenja“ za građane.

    Vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić poručila je da rezultati posjete već daju konkretne efekte. „Biće lijepih vijesti i iznenađenja za Republiku Srpsku i za naše građane“, rekla je Trišić Babić nakon povratka iz Vašingtona.

    Ona je istakla da je riječ o jednoj od najproduktivnijih posjeta delegacije Srpske SAD. „Ova posjeta je pokazala da naš mukotrpan rad donosi rezultate. Trenutna administracija u SAD razumije potpuno šta se kod nas dešava. Oni su nas slušali, nisu naređivali“, navela je Trišić Babić, dodajući da je prisustvo Molitvenom doručku bio značajan događaj, te da je govor predsjednika SAD Donalda Trampa ocijenila ohrabrujućim.

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je da posjeta nije bila protokolarna niti simbolična, već sadržajna i usmjerena na konkretne razgovore. „Republika Srpska je prevazišla težak period. Ovo je uspjeh Republike Srpske“, istakao je Dodik, dodajući da ne želi da odgovara, kako je naveo, „cinicima koji od svega prave parodiju“.

    On je naveo da je delegacija imala niz sastanaka sa američkim zvaničnicima, uključujući kongresmene, senatore i predstavnike administracije. „Tamo smo bili isključivo kao predstavnici Republike Srpske, a ne BiH. Bili smo na javnim i na sastancima koji nisu bili otvoreni za javnost. Nismo odustali od naših osnovnih ciljeva“, rekao je Dodik, navodeći da je delegacija razgovarala i sa portparolom predsjednika SAD u Bijeloj kući.

    Govoreći o političkim odnosima u BiH, Dodik je ocijenio da je Dejtonski sporazum, kako je naveo, urušen, te da je dosadašnji dijalog vođen na štetu Republike Srpske. Istakao je da postoje inicijative da se razmotri uvođenje sankcija Kristijanu Šmitu i pojedinim političkim akterima iz Sarajeva.

    Dodik je rekao da će Republika Srpska intenzivirati saradnju sa Srbijom i nastaviti strateško partnerstvo sa Rusijom. „Rusija je naš strateški partner, a želimo da to budu i Sjedinjene Države“, poručio je Dodik.

    On je dodao da je tokom razgovora u Vašingtonu bilo riječi i o položaju Hrvata u BiH, navodeći da se ukazuje na njihovu neravnopravnost i potrebu rješavanja njihovog statusa. Takođe je najavio nastavak kontakata sa Izraelom, ističući da Srpska želi da razvija saradnju sa tom državom.

    Govoreći o međunarodnim odnosima, Dodik je rekao da smatra da se geopolitičke prilike mijenjaju i da Srpska svoje odnose treba da gradi sa, kako je naveo, Amerikom, Rusijom, Izraelom i Srbijom. Pozvao je političke aktere u Republici Srpskoj na unutrašnji dijalog i, kako je rekao, iskorištavanje povoljnog političkog momenta.

    Delegacija Republike Srpske tokom boravka u Vašingtonu prisustvovala je Molitvenom doručku i održala niz sastanaka sa predstavnicima američke administracije, a novi odlazak u SAD najavljen je početkom marta. Zvaničnici Srpske ocjenjuju da je posjeta potvrdila jačanje međunarodnih kontakata i otvorila prostor za dalju afirmaciju interesa Republike Srpske.

  • Snimljen incident u centru grada, mercedes završio na stepenicama, vozač uhapšen

    Snimljen incident u centru grada, mercedes završio na stepenicama, vozač uhapšen

    Vozač mercedesa uhapšen je nakon što se automobilom spustio niz stepenice banjalučke Tržnice, a policija je utvrdila da je imao više od dva promila alkohola u organizmu.

    Snimak incidenta objavio je jutros Tok.tv, na kojem se vidi kako se skupocjeni mercedes spušta niz stepenice u Ulicu Ive Lole Ribara. Nije poznato iz kojeg pravca je vozilo došlo, s obzirom na to da se sa jedne strane nalazi ograđeni parking, a sa druge šetalište.

    Iz Policijske uprave Banjaluka saopšteno je da je slučaj prijavljen oko 2.40 časova, kada je navedeno da se nepoznato lice vozilom spustilo niz stepenice.

    „Policijski službenici su izašli na lice mjesta, gdje su zatekli navedeno lice i vozilo. Na licu mjesta izvršen je uviđaj, te je utvrđeno da su oštećenja nastala na stepenicama i vozilu“, naveli su iz policije.

    Kako su dodali, vozač je identifikovan kao A.K. iz Banjaluke, a alkotestiranjem je utvrđeno 2,19 grama po kilogramu alkohola u organizmu.

    „Policijski službenici Policijske uprave Banjaluka uhapsili su noćas A.K. iz Banjaluke, zbog prekršaja iz članova 38. i 174. Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH“, saopšteno je iz policije.

    Prema nezvaničnim informacijama, riječ je o mladiću starom 26 godina. Nakon dokumentovanja predmeta, protiv njega će biti pokrenut prekršajni postupak.

    Ovo nije prvi put da se automobili pokušavaju spustiti niz stepenice na ovom mjestu, ali je riječ o jednom od ozbiljnijih incidenata u kojima je pričinjena materijalna šteta.

  • Trninić: Graditi povjerenje kroz konkretne rezultate

    Trninić: Graditi povjerenje kroz konkretne rezultate

    U vremenu kada je povjerenje građana jedan od ključnih izazova javnog djelovanja, narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Milan Trninić prepoznat je kao primjer dosljednosti, odgovornosti i poštovanja date riječi, čime je, kako ističu njegovi saradnici, stekao ugled u svojoj izbornoj jedinici.

    Tokom mandata u parlamentu Republike Srpske dao je značajan doprinos da se glas Semberije jasnije i snažnije čuje tamo gdje se donose najvažnije odluke, zastupajući interese lokalne zajednice i ukazujući na pitanja od značaja za građane ovog kraja.
    Trninić je poznat i kao čovjek koji ne zaboravlja svoje porijeklo, te ističe povezanost sa rodnim Popovima, ali i poštovanje prema očevim korijenima iz Krajine, kao i godinama provedenim u Zenici, što, prema riječima njegovih poznanika, dodatno oblikuje njegov odnos prema ljudima i zajednici.

    Posebnu pažnju posvećuje sportu i radu fudbalskog kluba iz svog mjesta, kojem aktivno pomaže, a odnedavno je i član uprave Fudbalskog kluba „Radnik“ Bijeljina. U klubu je angažovan s ciljem unapređenja organizacije, stabilizacije rada i stvaranja uslova za bolje rezultate premijerligaša.
    Njegov rad, kako navode saradnici, zasniva se na dugoročnom i odgovornom pristupu, bez improvizacija, uz fokus na konkretne rezultate i održiv razvoj.

    Trninić je oko sebe okupio tim mladih, školovanih i ambicioznih ljudi, kojima pruža priliku za rad i afirmaciju, vjerujući da nova energija, znanje i inicijativa mogu doprinijeti dodatnom napretku zajednice.
    Sagovornici ističu da upravo dosljednost i ispunjavanje preuzetih obaveza predstavljaju razloge zbog kojih uživa povjerenje građana, naglašavajući da autoritet gradi ličnim primjerom i karakterom, a ne funkcijom koju obavlja.

     

    (Moja Bijeljina)

  • Šta Trampova administracija želi u BiH

    Šta Trampova administracija želi u BiH

    Američka kompanija “Bechtel” zainteresovana je za izgradnju Južne interkonekcije, ali je realizacija ovog projekta neizvjesna, kako je priznao i Džastin Siberel, direktor američke građevinske firme “Bechtel” za regione i vladina pitanja.

    On je, naime, na panelu posvećenom zapadnom Balkanu, u organizaciji Atlantskog savjeta u Vašingtonu, tokom konferencije na kojoj je jedna od panelistkinja bila i Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, rekao da bi realizacija Južne interkonekcije bio projekat koji bi omogućio BiH da preko terminala za tekući gas na Krku u Hrvatskoj uveze gas koji nije ruski, ali da je problem političke prirode.

    Siberel je takođe rekao da je to projekat koji podržava američka administracija i naglasio je da su ga podržali i prva administracija Donalda Trampa, i administracija Džoa Bajdena, kao i druga Trampova administracija.

    “Mi smo analizirali projekat, mislimo da je jako interesantan, nedavno smo o tome razgovarali u Sarajevu, i mi mislimo da je to projekt koji se definitivno može finansirati, jer se radi o projektu koji će generisati prihod. Dakle, finansiranje nije problem, izgradnja nije poseban problem, problem je politički, domaći, i na koji način će oni ići naprijed. Mi jesmo zainteresovani, ali vidjećemo možemo li išta uraditi s vlastima. Čini se da namjera postoji, ali je komplikovano. Mi još nismo imali privilegiju da radimo u BiH, radili smo u susjednim zemljama, ovo bi bio sjajan projekt da počnemo, ali vidjećemo”, rekao je on.

    Cvijanovićeva: Srpska zainteresovana za američke investicije
    Na prethodnom panelu Cvijanovićeva je istakla da je i Srpska zainteresovana za američke investicije.

    “SAD konačno prvi put ikad imaju ekonomski pristup jer žele implementirati ekonomske projekte, i to ne samo u Federaciji, jer trenutno govore o drugom entitetu, koji je Federacija, u kojem će se projekat Južne interkonekcije implementirati, ali na drugoj strani i to je jedna od mojih tema o kojima razgovaram s predstavnicima američkih institucija, da vidimo šta od toga možemo ponoviti i u RS jer smo zainteresovani da imamo američke investitore. Razgovaramo o mnogo područja kao što su infrastruktura i energija, i rekla bih da sam optimista”, naglasila je Cvijanovićeva.

    Ona je naglasila da je uslov za saradnju to da američka administracija prema svima pristupa pošteno, da ne nameće rješenja, ne uvodi sankcije i ne favorizuje jednu stranu.

    Takođe je naglasila da će ostanak RS u BiH zavisiti i od toga da li će biti omogućeno narodima u BiH da se dogovaraju, a ne da, kako je rekla, neimenovani stranac, misleći na OHR, nameće rješenja koja nisu demokratska i stvar dogovora.

    Na jednom od panela govorili su i Džonatan Mur, bivši šef Misije OEBS-a u BiH i diplomata koji se u Stejt departmentu bavio BiH i zapadni Balkanom, kao i Kristofer Hil, bivši američki ambasador u BiH kojeg je imenovao Džo Bajden, prethodni predsjednik Amerike.

    Mur pozdravio ukidanje sankcija zvaničnicima Srpske
    Mur je pozdravio ukidanje sankcija zvaničnicima Srpske, tvrdeći da je nemoguće isključiti trećinu zemlje, a onda očekivati da dođe do dogovora.

    “Malo bi tronožaca uspjelo ostati uspravno ako mu ostavite samo dvije noge. To je bila poruka iz vrha administracije tokom konferencije u Dejtonu kada je rečeno da sami moraju preuzeti odgovornost. To nije bila samo poruka za one pod sankcijama, nego i za Bošnjake i Hrvate”, rekao je Mur.

    On je poručio da se ne može očekivati, barem ne od ove administracije, da će raditi posao domaćih lidera, te da taj posao moraju uraditi oni sami. Kada je riječ o američkim investicijama, Mur je rekao da ne možete doći u Vašington i moliti za investicije, već morate ponuditi konkretne projekte. Dodao je da u Americi postoji mnogo kompanija, poput “Bechtela”, koje bi željele investirati kao partneri u zemljama zapadnog Balkana.

    “Postoji više načina da donesete nešto pozitivno. Prekinite sa sukobima, predložite neku novu perspektivu, i izaberite lidere koji će za promjenu uraditi svoj posao, umjesto da se na hiljadu načina žale kako ne mogu ništa. To bi impresioniralo ovu administraciju, to bi impresioniralo Kongres i pokazalo bi da postoji zamah”, istakao je Mur.

    Šta zanima Trampovu administraciju
    Hil je rekao da je najveća promjena ove administracije u odnosu na sve prethodne to što su ranije Vašington i Brisel radili zajedno da uvedu region u EU, ali da to Trampovu administraciju ne zanima, već da će fokus biti na biznis i investicije, posebno u energetiku s ciljem smanjivanja ruskog i kineskog uticaja.

    “Tako da će interes biti u biznisu, onoliko koliko zemlje budu mogle naći načina da sarađuju. Znate, kada kao zemlja od dva miliona ljudi dođete u Vašington i pozivate na poslovnu saradnju, nećete naići na veliki interes. Ali ako dođete kao cijeli region i predložite veliki energetski koridor, mislim da možete pobuditi interes”, rekao je on. Takođe, kako je naglasio, predlaže zemljama da se ne svađaju i da predlažu projekte koji će uklanjati ruski i kineski uticaj iz regiona.

  • Mirovni sporazum Rusije i Ukrajine već u martu?

    Mirovni sporazum Rusije i Ukrajine već u martu?

    Sjedinjene Države i Ukrajina su razmatrali mogućnost postizanja mirovnog sporazuma između Moskve i Kijeva već u martu, objavio je Rojters, pozivajući se na izvore.

    – Američki i ukrajinski pregovarači su diskutovali o ambicioznom cilju, da mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine bude postignut do marta – navodi se u članku.

    Kako se navodi, teritorijalno pitanje i dalje nije riješeno i prepreka je za postizanje mirovnog sporazuma.

    Prema planu, bilo kakav sporazum o okončanju sukoba biće iznijet na referendum.

    Referendum će biti održan u isto vrijeme kada i izbori u Ukrajini.

    Specijalni izaslanik američkog predsjednika Stiven Vitkof i DŽared Kušner preneli su pregovaračima iz Kijeva da očekuju od Ukrajine da što prije bude referendum i izbori.

    Oni su, takođe, prenijeli ukrajinskoj strani da će se američki predsjednik sve više fokusirati na unutrašnja pitanja jer predstoje izbori za Kongres u novembru.

    Kako se navodi u članku Rojtersa, Kijev odbija da prihvati sporazum dok ne dobije garancije bezbjednosti od SAD i drugih država.

    – Zelenski i dalje vjeruje da može da dobije izbore u Ukrajini ukoliko budu održani – navodi britanska agencija.

  • Rusku vakcinu protiv raka prva u svijetu primiće – Srpkinja

    Rusku vakcinu protiv raka prva u svijetu primiće – Srpkinja

    Prva osoba na svijetu koja će početi sa liječenjem ruskom vakcinom protiv raka biće pacijentkinja iz Srbije Јovana Aleksić koja ima melanom, karcinom kože sa metastazama, i to u najskorije vrijeme, u narednih mjesec ili najkasnije dva.

     

    Ovo je za Sputnjik potvrdio šef katedre patologije na Sečenovskom univerzitetu u Moskvi dr Sergej Boljević, koji je rekao da su upravo danas na Institutu Hercen (Moskovski istraživački onkološki institut imenovan po P.A. Hercenu – ogranak Savezne državne budžetske institucije “NMIC radiologije” Ministarstva zdravlja Rusije) on i tim koji rade na ovoj vakcini ovu informaciju dobili od konzilijuma Instituta.

    Počinje liječenje

    – Dakle, nisu u pitanju klinička ispitivanja već liječenje! Već od ponedjeljka će početi pravljenje vakcine za nju (sve vakcine su inače personalizovane ) na Institutu za epidemiologiju i mikrobiologiju “Gamaleja”. To ne bi trebalo da oduzme puno vremena a odluka da prvi pacijent bude upravo iz Srbije je doneta iz čisto dobrih odnosa sa Srbijom. Naravno, postoji još pacijenata sa kojima se radi uporedo ali ovo će biti prva osoba na svijetu koja će početi liječenje ovog oblika raka na ovaj način – kaže dr Boljević.

    Kako objašnjava, poslije toga slijede dogovori sa drugim ljekarima iz tima i sa samom pacijentkinjom oko termina dolaska.

    – Vakcina je inače primjenjiva u bilo koje fazi raka i metastaza, i praktično može da se primjenjuje kod svih oblika karcinoma ali država Rusija je odlučila da se za sada radi sa melanomima i na raku pluća. Već sad imamo desetak bolesnika sa kojima radimo. Ovdje imamo i druge bolesnike ne samo sa melanomom, koji ulaze u dijagnostičku proceduru. Kada dobijemo dozvolu za rad sa drugim vrstama karcionoma, rak dojke na primjer, pacijenti koji su već u proceduri će biti prvi koji će biti dovedeni ovde da se liječe vakcinom – navodi on.

    Visokotehnološki postupak

    Boljević objašnjava da se u proceduri pravljenja vakcine koristi i jveštačka inteligencija, kao i da će cijeli tim uključen u ovaj proces o samom radu na vakcini govoriti na opsežnoj konferenciji početkom aprila u Sočiju.

    – Ako sve bude kako treba, već ćemo tada imati i klinički rezultat koji će svakako biti dobar ali vidjećemo u kojoj mjeri. Da neće biti rezultata, to ne vjerujem, a mi se nadamo odličnom rezultatu. Ali to, pošto smo prvi u svijetu, onda shvatate, ko je prvi, taj ne zna tačno sve. Mislim da ćemo imati odličan rezultat, ali to treba i potvrditi – ističe on.

    Prema njegovim riječima, pacijenti iz Rusije ali i iz Republike Srpske će se lečiti o trošku zdravstvenog fonda i zato su procedure za njih malo sporije.

    – Sa Srbijom i drugim zainteresovanim zemljama još nema sporazuma sa njihovim fondovima ali se nadamo da će uskoro i tu da nastanu neke promjene. Za sada pacijenti plaćaju liječenje sami a iz Srbije pacijenti za koje se procjeni da su kandidati do nas dolaze preko naših profesora koji rade u bolnicama u Srbiji. Oni su ti koji prvi ulaze u slučaj i dijagnostiku šalju nama poslije čega se vrše konsultacije sa ljekarima u Rusiji koju su dio tima i dalji tok liječenja se prebacuje kod nas. Mi pravimo analizu, onda se organizuje video veza, razgovor sa pacijentom i poslije toga se donosi odluka da pacijent možda dođe – objašnjava doktor.

    Boljević kaže da se ovdje radi o veoma složenim tehnološkim postupcima koji su skupi ali i efikasni u skoro 95 odsto.

    Kako funkcioniše vakcina

    – Neko ko se, na primjer, izliječi od raka melanoma vakcinom on više ne može da dobije taj oblik raka. Da uprostimo, faktički uzimamo podatke iz ćelije oboljelog tkiva, analiziramo i nalazi mu se lijek. Dakle, ajde tako da kažemo, nalazi se zaštita za koju mi poslije osposobljavamo naše ćelije, dajemo im informaciju kako da se bore protiv raka. Ne protiv normalnih ćelija, već samo protiv ćelija raka. Kad dobiju tu informaciju, one znaju kako da se bore – precizira on.

    Boljević napominje da ukoliko se pacijent prehladi ili iz nekog drugog razloga ne može u tom momentu da primi vakcinu, pravi se pauza od mjesec, dva nakon čega on prima vakcinu.

    – Pacijenti treba da prime ukupno 10 doza vakcine koja se prima na svake dvije nedjelje, a nakon dvije, tri doze može da se vidi da li se tumor povlači iz organizma, odnosno da li je liječenje efektivno – kaže on.

    Prema riječima Boljevića, vakcina će se u početku primjenjivati na pacijentima koji su iskoristili sve druge vidove liječenja koji nisu dali rezultate, kako bi se pokazala njena efektivnost.

  • Još pet miliona maraka za Srpsko-ruski hram u Banjaluci

    Još pet miliona maraka za Srpsko-ruski hram u Banjaluci

    Vlada Srpske prihvatila je danas informaciju o nastavku finansiranja prioritetnog kapitalnog projekta izgradnje Srpsko-ruskog hrama i pratećeg duhovno-kulturnog centra u Aleji Centar u Banjaluci, za koje će biti izdvojeno 5.000.000 KM.

    Ministarstvo finansija Srpske je zaduženo da u narednom periodu, u skladu sa mogućnostima, obezbijedi 5.000.000 KM iz budžeta Republike Srpske za realizaciju projekta, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose sa javnošću.

    Srpsko-ruski hram i duhovno-kulturni centar u Banjaluci gradi se u čast porodice Romanov. Kao prototip budućeg hrama izabran je nekadašnji Hram Čuda arhangela Mihaila, sagrađen 1358. godine, koji se nalazio u Kremlju i koji je porušen nakon Oktobarske revolucije.

    Temelji hrama osveštani su 17. septembra 2018. godine.