VRBAS Media

Autor: INFO

  • Iranci objavili šta “kriju” u tunelima

    Iranci objavili šta “kriju” u tunelima

    Iran je objavio video snimak koji prikazuje, kako se tvrdi, tunele dronova Revolucionarne garde u kojima se skladišti oružje korišćeno za napade na američke baze u regionu.

    U videu koji je objavila iranska državna novinska agencija Fars, mogu se vidjeti redovi dronova poredani u podzemnom tunelu ili na raketnim bacačima. Na zidovima je iranska zastava i slike pokojnog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija.

    Na snimcima se vide rakete i dronovi kako ih lansiraju iz nekoliko područja i pucaju na ono što je Fars naveo kao “američke baze”.

    Objavljivanje visokoproduciranog videa dio je iranske propagandne kampanje nakon zajedničkih američko-izraelskih napada na zemlju.

    Nije jasno kada ili gdje je snimak nastao, niti da li prikazuje dronove i rakete koji se koriste u iranskom odgovoru na zajedničke američko-izraelske napade, prenosi Telegraf.rs.

  • Svijet na ivici energetske krize

    Svijet na ivici energetske krize

    Nakon izraelsko – američkog napada na Iran i zatvaranja Ormuškog moreuza preko kojeg prolazi petina svjetske nafte i plina, nije pitanje hoće li ti energenti poskupiti, već koliko. U prvom redu nafta.

    Samo dan nakon početka sukoba, nafta je poskupila šest posto i prema najnovijim podacima cijena sirove nafte po barelu za maj dostigla je 78,48 dolara po barelu.

    Blokada Ormuškog moreuza i 15 miliona barela dnevno

    “Na tržište nafte utiče obustava plovidbe kroz Ormuški moreuz, što sprječava 15 miliona barela sirove nafte dnevnog da stigne na tržište”, rekao je Horhe Leon šef Ristad enerdži, kompanije za geopolitičke analize.

    Inače, sam Iran, proizvodi tri do četiri posto globalne proizvodnje nafte, i to ne može toliko uticati na cijenu, međutim njegova blokada i blizina Ormuškog moreuza već je napravila pometnju na globalnom tržištu.

    Može li cijena preći 100 dolara po barelu?

    Kroz taj moreuz trenutno prolazi petina svjetske potrošnje nafte. On je veza između Kuvajta, Omana, Bahreina, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Indijskog okeana, i njegovo dugotrajno zatvaranje moglo bi dovesti do toga da cijene nafte prijeđu i psihološki prag od 100 dolara po barelu.

    “Ako se sukob produži, odnosno ako počne uticati na snadbijevanje naftom zbog poremećaja u snadbijevanju iz Irana ili pokušaja Teherana da blokira moreuz, to bi moglo izazvati skok cijena nafte možda i na oko 100 dolara po barelu”, rekao je Viliam Jakson, glavni ekonomista za tržište u razvoju i kompaniji Capital Economics.

    Pogođena postrojenja u Persijskom zalivu

    Istovremeno, osim zatvaranja moreuza problem je i što bombe padaju širom Persijskog zaliva. Između ostalog i po naftnim postrojenjima. Jedno od tih postrojenja Saudi Armaco, državne naftna kompanije Saudijske Arabije i jedna od najvećih naftnih kompanija na svijetu pogođeno je i zatvoreno je.

    Sky News Arabia je objavila i da je pogođeno jedno od najvažniji postrojenja, koje služi za preradu sirove nafte i izvoz miliona barela dnevno te ima ključnu ulogu na globalnom tržištu energenata.

    Istovremeno, državna novinska agencija Kuvajta izvijestila je da je pogođena i rafinerija Mina al Ahmadi u ovoj zemlji. U eksploziji koja je uslijedila lakše su povrijeđena dva radnika koji su prevezeni u bolnicu.

    Ograničene rezerve i neizvjesnost globalnog tržišta

    Iran je već godinama prijetio da će zatvoriti Ormuški moreuz ali to nikada nije uradio upravo iz razloga što svoju naftu plasira tuda. Međutim, to je nakon napada uradio. To će spriječiti da na tržište stigne 15 miliona barela sirove nafte dnevnog, što je oko 30 posto globalne pomorske trgovine sirovom naftom.

    Zaobilazni i alternativni putevi jednostavno nisu mogući. Njihovo korištenje dovelo bi do gubitka od osam do deset miliona barela sirove nafte dnevnog, procjenjuju u pojedinim kompanijama.

    Zanimljivo, Saudijska Arabija posljednjih nekoliko sedmica povećala je izvoz sirove nafte, što su analitičari ocijenili kao pokušaj stvaranja zaliha prije američkih udara.

    Kako prenosi DW, Saudijska Arabija isporučila je oko 7,3 miliona barela dnevnog u prvih 24 dana februara, što je najviše od aprila 2023. godine.

    I Iran je takođe povećao izvoz nafte uoči pregovora sa SAD.

    “Ali čak su i takve rezerve ograničene i osmišljene kako bi ublažile kratkoročne škove, a ne nadoknadile trajne strukturne poremećaje”, objasnili su iz kompanije Rystad Energy.

    Od cijene nafte u velikoj mjeri zavisi u kojem pravcu će se kretati ekonomije širom svijeta. Sirova nafta je glavna ekonomska roba, a rast njene cijene podiže i cijene drugih dobara.

    “Pravilo je da rast cijena nafte od pet posto u odnosu na prethodnu godinu obično dodaje oko 0,1 posto prosječnoj infalciji u velikim zemljama. Rast cijena Brenta na 100 dolara po barelu moglo bi dodati 0,6 do 0,7 posto globalnoj inflaciji”, rekao je Jackson, a prenosi DW.

  • Kolaps na pumpama u BiH usred noći

    Kolaps na pumpama u BiH usred noći

    Zbog sukoba na Bliskom istoku postoji realna mogućnost da dođe do naglog poskupljenja goriva, kako u svijetu, tako i u Bosni i Hercegovini.

    Kako javlja “Gardijan” pozivajući se na podatke brokerske kuće IG, američka sirova nafta na putu je da poskupi za čak 9% čim se trgovanje nastavi. To bi cijenu barela moglo podići na više od 73 dolara, što je najviši nivo od juna 2025, kada su SAD započele napade na iranska nuklearna postrojenja.

    Analitičari Barklejsa upozoravaju da bi cijena nafte mogla dostići 80 dolara po barelu u slučaju “značajnog poremećaja snabdijevanja”.

    Zbog toga su brojni vozači, brže-bolje, odmah sinoć krenuli na benzinske pumpe napuniti svoje limene ljubimce.

    Na mnogim bh. pumpama se čekalo u kolonama na gorivo, a pojedini donose i kanistere kako bi napravili zalihe, tvrdi portal “Crna hronika”.

    Cijena goriva bi trebala narasti, a za koliko će zavisiti od daljeg razvoja situacije na Bliskom istoku.

    Prema dostupnim informacijama, Iranska revolucionarna garda je djelimično blokirala Hormuški moreuz, kroz koji prolazi oko 20% svjetske nafte.

    Svjetski mediji javljaju kako je Iranska revolucionarna garda uputila brodovima poruke da prelazak kroz Hormuški moreuz nije dozvoljen zbog “nesigurnog okruženja“ nakon napada SAD i Izraela na Iran, ali formalna međunarodna zakonska zabrana nije izdata.

    Takođe, dvije najveće svjetske brodarske kompanije, Maersk i MSC, obustavile su ili ograničile kretanje svojih plovila kroz strateški izuzetno važan Hormuški moreuz.

  • Ko i zbog čega tuži BiH!?

    Ko i zbog čega tuži BiH!?

    BiH i njene institucije i lani su bile tužena strana u više stotina sudskih sporova, a tužbeni iznos, samo za parnične predmete, prema najnovijem presjeku premašuje pola milijarde maraka.

    Parnični predmeti su predmeti u kojima Pravobranilaštvo BiH u svojstvu zakonskog zastupnika zastupa BiH i njene institucije pred sudovima u BiH.

    Tamošnji službenici su, naime rješavali parnične predmete, izvršne, upravne kao i određene pred Ustavnim sudom BiH, predmete vansudskih nagodbi, sa elementom inostranosti, adhezione, te predmete pravnih mišljenja na ugovore i pravnog savjetovanja.

    Hiljade novih predmeta stiglo tokom godine

    Na adresu Pravobranilaštva BiH, prema najnovijim evidencijama, stiglo je 3.305 novih predmeta tokom prošle godine, piše Glas.

    S obzirom na to da je iz 2024. godine u 2025. preneseno 3.040 predmeta, u radu je bilo 7.176 raznih vrsta predmeta, a poslednji presjek je pokazao da je došlo do povećanja broja novozaprimljenih parničnih predmeta, onih sa elementom inostranosti, predmeta pred Ustavnim sudom BiH i drugih.

    Predmeti koji plijene pažnju su i parnični. U izvještajnom periodu u radu je bilo 1.746 tih predmeta, ukupne vrijednosti 553,50 miliona KM.

    – Novčana vrijednost spora riješenih 168 parničnih predmeta tokom 2025. godine u korist BiH iznosi ukupno 50,49 miliona KM, dok je vrijednost 142 parnična predmeta riješena u korist suprotne stranke iznosila ukupno 2,11 miliona – potvrđeno je u Pravobranilaštvu BiH.

    U pogledu predmeta koji su lani okončani u korist strane koja je tužila BiH i njene institucije radi se mahom o sporovima koji su ranije nastali i u kojima su sudovi u postupcima utvrdili da su povrijeđena prava tih stranaka, uslijed čega su donesene presude u njihovu korist.

    U Pravobranilaštvu BiH, tvrde, da u pravilu nema mogućnosti da utiču na ishode tih sporova zbog ranije sudske prakse da su sporovi pravno osnovani.

    Najčešći sporovi zaposlenih u javnom sektoru

    Od predmeta okončanih u korist suprotne stranke, navode, više od polovine odnosilo se na četiri vrste sporova.

    To su, na prvom mjestu, postupci po tužbama pravosudnog osoblja BiH radi isplate naknada za prevoz, topli obrok, odvojen život, troškove smještaja i naknada za dežurstva. Prate ih parnični postupci po tužbama od strane pripadnika Oružanih snaga i Ministarstva odbrane BiH i to zbog isplate razlika plate između ličnog i formacijskog čina kao i obavljanja poslova drugog radnog mjesta.

    Na trećem mjestu, prema brojnosti, su postupci zbog neutemeljenog lišenja slobode, te tužbe protiv Zavoda zdravstvenog osiguranja za refundiranje naknade za bolovanje preko 42 dana.

    – Oko dvije trećine predmeta, koji su riješeni u korist suprotne stranke u izvještajnom periodu, odnosi se te grupe sporova. Radi se o sporovima koji nastaju kao posljedica sistemskih nedostataka u kojima je Ustavni sud BiH utvrdio diskriminaciju tužitelja i u kojima su sudovi zauzeli stavove i utvrdili sudsku praksu da iste rješavaju u korist suprotne strane – navode u Pravobranilaštvu BiH.

    Pojasnili su da se od ukupno 142 izgubljena spora, čak 99 predmeta odnosi na postupke koje su pokrenuli zaposleni u pravosuđu, profesionalna vojna lica i oni za koje se ispostavilo da su neosnovano lišeni slobode.

    Protiv BiH je tokom 2025. godine okončano12 postupaka, u kojima su se kao tužitelji pojavljivali nosioci pravosudnih funkcija na nivou BiH. Pravni osnov zahtjeva bila je diskriminacija ove kategorije zaposlenih u pravosudnim institucijama u odnosu na druge zaposlene u pogledu prava na naknadu za ishranu u toku rada, prava na naknadu prevoza na posao i sa posla, prava na naknadu za odvojen život i prava na smještaj, a koja je utvrđena odlukama Ustavnog suda BiH u ranijim godinama.

    Tokom 2025. godine protiv BiH okončano je 88 predmeta, u kojima su se kao tužitelji javljali zaposleni u resoru odbrane.

    – Od izgubljenih 69 predmeta, u 25 sporovi su vođeni o činovanju. Pravni osnov za ovakve odluke, Sud BiH našao je u odredbama Zakona o službi u OS BiH, kojima je uređeno pravo na razliku plate u slučaju obavljanja poslova čiji opis podrazumijeva niži čin od ličnog čina pripadnika Oružanih snaga i obavljanja poslova drugog radnog mjesta – piše u izvještaju.

    Na adresu Pravobranilaštva lani je stiglo i 14 parničnih predmeta po tužbama za naknadu štete po osnovu neosnovanog lišenja slobode, a svi su riješeni u korist tužitelja.

    – Zakon o krivičnom postupku BiH predvida mogućnost mirnog rješavanja ovih sporova pred Ministarstvom pravde BiH, ali se taj način ne koristi, iako je obraćanje tom ministarstvu uslov za podnošenje tužbe sudu – navedeno je u izvještaju o radu Pravobranilaštva BiH za 2025. godinu koji bi uskoro trebalo da se nađe i pred poslanicima na nivou BiH, a u kojem su analizirani i arbitražni postupci.

    Presjek parničnih predmeta

    1.746 predmeta u radu (vrijednost 553,50 miliona KM)

    168 predmeta riješenih u korist BiH (vrijednost 50,49 miliona KM)

    142 predmeta riješena u korist druge stranke (vrijednost 2,11 miliona KM)

  • Pošte Srpske pustile u rad 14 paketomata – pošiljke dostupne 24 časa dnevno

    Pošte Srpske pustile u rad 14 paketomata – pošiljke dostupne 24 časa dnevno

    Nova usluga omogućava brže i jednostavnije preuzimanje pošiljaka, bez čekanja u redu i bez ograničenja radnog vremena.

     

    Pošte Srpske pustile su u rad ukupno 14 paketomata na različitim lokacijama širom Republike Srpske, čime je napravljen značajan korak u modernizaciji poštanskih usluga i digitalnoj transformaciji preduzeća.

    Korisnicima je sada omogućeno preuzimanje pošiljaka 24 časa dnevno, sedam dana u nedjelji, bez čekanja u redu i bez zavisnosti od radnog vremena pošte. Ova usluga posebno je prilagođena savremenom načinu života i potrebama građana koji kupuju putem interneta
    ili zbog poslovnih obaveza ne mogu da posjete poštu u redovnom radnom vremenu.

    Paketomat je savremeni automatizovani uređaj koji omogućava samostalno, brzo i sigurno preuzimanje pošiljke. Nakon što pošiljka stigne u paketomat, korisnik putem SMS ili Viber poruke dobija jedinstveni kod, koji unosi na ekranu uređaja, nakon čega se ormarić sa pošiljkom automatski otvara.

    – Uvođenjem paketomata našim korisnicima omogućavamo veću fleksibilnost i jednostavnije preuzimanje pošiljaka u vrijeme koje njima odgovara. Ovo je važan korak u procesu digitalne transformacije Pošta Srpske i nastavak našeg opredjeljenja da
    unapređujemo kvalitet usluga i pratimo savremene trendove – izjavio je direktor Pošta Srpske Miladin Radović.

    Glavne prednosti paketomata su dostupnost 24/7, mogućnost izbora lokacije, brzo preuzimanje bez zadržavanja, sigurnost pošiljke do trenutka preuzimanja.

    Paketomati su postavljeni na pristupačnim i frekventnim lokacijama, a najveći broj korišćenja u prvim danima bilježi se u Banjaluci. Pošte Srpske nastavljaju sa unapređenjem usluga i uvođenjem savremenih rješenja u cilju poboljšanja korisničkog iskustva.

  • Savjet ministara donosi nove propise

    Savjet ministara donosi nove propise

    Ministarstvo inostranih poslova (MIP) BiH trebalo bi ubuduće da na raspolaganju godišnje ima iznos do 700.000 maraka za troškove reprezentacije.

    MIP BiH bi ubuduće mogao raspolagati sa do 700.000 KM godišnje za troškove reprezentacije, umjesto dosadašnjih 500.000 KM.

    Povećanje limita odnosi se isključivo na MIP, dok kod ostalih institucija na nivou BiH maksimalni iznosi ostaju nepromijenjeni.

    MIP trenutno ima 56 predstavništava, planirano je otvaranje još 20 ambasada i konzulata.

    Zaposleni i funkcioneri ne mogu primiti poklon čija vrijednost prelazi 300 KM od jednog darodavca godišnje, niti mogu primati novac, čekove ili druge vrijednosne papire.

    Navedeno je to u prijedlogu pravilnika o korištenju sredstava za reprezentaciju, a koji bi uskoro trebalo da se nađe na sjednici Savjeta ministara BiH.

    Povećanje limita samo za MIP
    Ovim pravilnikom korigovan je limit sredstava za reprezentaciju samo u MIP i to sa 500.000 na 700.000 maraka, dok su kod ostalih institucija na nivou BiH ranije određeni maksimalni godišnji iznos trošenja novca za ove namjene ostali nepromijenjeni.

    Kao razlog za donošenje novog pravilnika navedeno je da je MIP tražio izmjenu postojećih pravila jer u svom sastavu imaju 56 diplomatsko-konzularnih predstavništava, a odlukama Predsjedništva iz 2019. i 2021. godine predviđeno je otvaranje 20 novih ambasada i konzulata.

    – U toku su aktivnosti usvajanja pravilnika o unutrašnjoj organizaciji MIP kako bi se ispunile zakonske pretpostavke i stekli uslovi za rad diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH u skladu sa donesenim odlukama – stoji u razlozima za donošenje novog pravilnika.

    Razlozi za donošenje novih pravila sadržani su u činjenici da je u praksi identifikovano različito postupanje institucija BiH u pogledu nabavke i knjiženja poklona namijenjenim stranim ili domaćim institucijama ili organizacijama.

    – Suštinski, a i knjigovodstveno posmatrano, nabavka poklona treba da se vrši iz novca odobrenog za reprezentaciju. Do sada je bilo propisano da se sredstva reprezentacije koriste isključivo za ugostiteljske usluge. Iz tog razloga, Pravilnik je dopunjen odredbama koje regulišu nabavku poklona u institucijama BiH i primanje poklona, kao i vođenje centralnog registra poklona – navedeno je u pravilniku.

    Na te nedostatke prethodnih godina ukazivala je i Kancelarija za reviziju institucija BiH prilikom finansijske revizije u pojedinačnim institucijama i sugerisala da se primanje i davanje poklona moraju regulisati odredbama Pravilnika.

    – Shodno ovom prijedlogu, kupovinu poklona može odobriti samo rukovodilac institucije – stoji u novim rješenjima.

    Ograničenje vrijednosti poklona na 300 KM
    Novim propisima definisano je da kod primanja poklona mora biti utvrđeno jesu li oni namijenjeni instituciji, rukovodiocu ili njegovom zamjeniku, službeniku ili zaposleniku kao privatnoj osobi.

    – Institucija će primiti poklon, neovisno o vrijednosti, kada je to u skladu sa zakonima i kada ne postoje neki drugi politički ili ekonomski razlozi zbog kojih ih ne bi trebali primati. Rukovodioci, njegovi zamjenici, savjetnici, službenici i zaposlenici ne mogu primiti poklone čija vrijednost prelazi 300 KM od jednog darodavca u periodu od jedne godine – stoji u pravilniku.

    Nadalje je propisano da ako vrijednost poklona prelazi iznos od 300 maraka, primaoci su dužni da odbiju poklon ili da zatražite od davaoca da poklon zamjeni drugim do propisane vrijednosti ili da poklon namjeni instituciji, piše Glas Srpske.

    – Rukovodilac, zamjenik rukovodioca, savjetnik, državni službenici i zaposlenici ne mogu primati novac, ček ili drugi vrijednosni papir bez obzira na iznos – stoji u novom pravilniku koji je u fazi konsultacija.

    Posebna pravila
    Od primjene pravilnika o korištenju sredstava za reprezentaciju izuzeto je Predsjedništvo BiH, Ustavni sud BiH, Obavještajno-sigurnosna agencija, te Kancelarija za reviziju institucija BiH. Kako je navedeno, ove institucije, donijeće poseban pravilnik o korištenju sredstava za reprezentaciju.

  • Rat se širi: Napadi Irana, eksplozije u Dubaiju i na Kipru, Bejrut razoren

    Rat se širi: Napadi Irana, eksplozije u Dubaiju i na Kipru, Bejrut razoren

    Snažne eksplozije i sirene za vazdušnu opasnost jutros, 2. marta, odjekuju širom Bliskog istoka, nakon što je Iran pokrenuo opsežan napad projektilima i dronovima na više gradova u Zalivu, uključujući Dohu, Kuvajt, Dubai i Abu Dabi.

    Protivvazdušna odbrana je aktivirana u više zemalja, a prema dostupnim informacijama, u Bahreinu je poginula jedna osoba. Istovremeno, Izrael i Hezbolah razmjenjuju žestoke udare, dok Liban prijavljuje najmanje 31 poginulu osobu u izraelskim vazdušnim napadima. Situacija se iz sata u sat dodatno komplikuje, a međunarodna zajednica poziva na hitnu deeskalaciju.

    Novi iranski napadi: Eksplozije u Dohi, Kuvajtu, Dubaiju i Abu Dabiju

    Iran je jutros ispalio novi talas raketa prema Izraelu, ali su se eksplozije gotovo istovremeno čule i u više gradova Zaliva.

    Prema navodima CNN-a, u Dubaiju su se čule dvije snažne eksplozije jedna za drugom, dok su avioni nadlijetali grad. U Abu Dabiju je, prema izvještajima, odjeknula stravična eksplozija. Eksplozije su prijavljene i u Dohi, glavnom gradu Katara.

    Sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se i u Kuvajtu, gdje su vlasti potvrdile da je protivvazdušna odbrana presrela većinu dronova koji su se približili glavnom gradu. Prema izvještajima, alarmi su se oglasili najmanje tri puta u posljednjih nekoliko sati.

    U Bahreinu su se takođe oglasile sirene, a Ministarstvo unutrašnjih poslova pozvalo je stanovnike da „ostanu mirni i upute se na najbliže bezbjedno mjesto“. Prema dostupnim informacijama, u toj zemlji je poginula jedna osoba.

    Dim kod američke ambasade u Kuvajtu, upozorenje Vašingtona

    Iz područja američke ambasade u Kuvajtu diže se dim, a na terenu su vatrogasne ekipe i vozila hitne pomoći, javili su AFP i Reuters.

    Ambasada SAD u Kuvajtu izdala je hitno upozorenje američkim građanima zbog kontinuirane prijetnje raketnim i napadima bespilotnim letjelicama.

    „Nad Kuvajtom postoji stalna prijetnja napadima raketama i bespilotnim letjelicama. Ne dolazite u ambasadu. Sklonite se u svojim domovima na najnižu moguću etažu, što dalje od prozora. Ne izlazite van“, saopštio je Konzularni odjel američkog State Departmenta na mreži X.

    Navodi se da se i osoblje ambasade sklonilo na sigurno, a američki državljani su pozvani da preispitaju svoje bezbjednosne planove.

    Istovremeno, širi se snimak za koji se tvrdi da prikazuje obaranje američkog lovca F-15 iznad Kuvajta, ali za sada nema zvanične potvrde SAD niti verifikacije autentičnosti snimka.

    Izrael: Presrećemo prijetnje, Iran ispalio novu baražu

    Izraelska vojska saopštila je da je Iran u ponedjeljak ispalio novu baražu raketa prema Izraelu.

    „Odbrambeni sistemi djeluju kako bi presreli prijetnju“, navode Izraelske odbrambene snage (IDF), dodajući da su preliminarna upozorenja poslata na mobilne telefone u pogođenim područjima.

    Sirene su se oglasile širom centralnog i južnog Izraela, što je prvi napad nakon više od osam sati pauze. Upozorenje na moguću infiltraciju dronova izdato je i za područje Gornje Galileje.

    Bejrut nakon noćnih udara: Najmanje 31 poginuli

    Jutro nakon žestokih napada u Libanu, iz Bejruta stižu fotografije razrušenih zgrada, posebno u južnim predgrađima, uključujući Dahiju, uporište Hezbolaha.

    Ministarstvo javnog zdravlja Libana saopštilo je da je najmanje 31 osoba poginula u izraelskim vazdušnim napadima na jug zemlje i glavni grad. Oko 20 ljudi stradalo je u južnim predgrađima Bejruta, dok je 11 poginulo na jugu Libana.

    Izraelska vojska je ranije potvrdila da je pogodila visoko rangirane pripadnike Hezbolaha u oblasti Bejruta, kao i centralnog komandanta te organizacije u južnom Libanu. Prema navodima IDF-a, napadnuti su sjedište i infrastruktura Hezbolaha, kao i vozilo koje je prevozilo dva operativca elitne jedinice Radvan u oblasti Kfar Dadžal.

    U saopštenju se navodi da su u Bejrutu ciljani „visoki članovi terorističke grupe“, bez dodatnih detalja.

    Libanski državni mediji javljaju da su evakuacije u toku nakon niza izraelskih udara, dok Al Džazira navodi da stotine hiljada ljudi napušta svoje domove nakon naredbi izraelske vojske za evakuaciju, ne samo na jugu Libana, već i u Bejrutu.

    Hezbolah je prethodno upozorio da će „ispuniti svoju dužnost u suočavanju sa agresijom“ kao odgovor na ubistvo vrhovnog vođe Irana, ajatolaha Alija Hamneija. Tokom protekle noći lansirane su rakete i roj dronova na izraelsku vojnu bazu južno od Haife, u znak odmazde.

    Dron pogodio britansku bazu na Kipru

    Britanska baza Kraljevskih vazdušnih snaga (RAF) Akrotiri na Kipru pogođena je tokom noći dronom tipa „šahed“, potvrdio je kiparski predsjednik Nikos Hristodulides. Prema njegovim riječima, pričinjena je manja materijalna šteta, ali u napadu nije bilo povrijeđenih.

    Hristodulides je naglasio da Kipar ne učestvuje u vojnim operacijama u regionu.

    „Želim biti jasan: naša zemlja ni na koji način ne učestvuje i neće biti dio nikakvih vojnih operacija“, poručio je kiparski predsjednik.

    Zvaničnici baze Akrotiri saopštili su da će, iz predostrožnosti, dio neesencijalnog osoblja biti privremeno premješten nakon incidenta.

    Napetosti i na moru: Ormuski moreuz pod pritiskom

    Situacija se dodatno komplikuje na moru. Prijetnja pomorskom saobraćaju u Ormuskom moreuzu se pojačava nakon što je njemački brodarski gigant „Hapag-Lloyd“ obustavio tranzit kroz to područje.

    Naftni tanker „Skylight“ napadnut je kod Omana, dok je Iran prijavio potonuće broda nakon, kako je navedeno, „neovlašćenog prolaska“.

    Ormuski moreuz, jedna od najvažnijih svjetskih energetskih arterija, suočava se sa sve većim poremećajima, što dodatno podiže strah od šire regionalne destabilizacije.

    Reakcije međunarodne zajednice

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen sazvala je za danas poseban sastanak za bezbjednost zbog „aktuelne situacije u Iranu“.

    Brojne države osudile su napade i pozvale na hitnu deeskalaciju, dok region ulazi u jednu od najopasnijih faza sukoba posljednjih godina, sa realnom prijetnjom širenja rata izvan granica Izraela i Libana.

  • Rojters: Zvaničnici priznali da nema podataka da je Iran planirao da prvi napadne SAD

    Rojters: Zvaničnici priznali da nema podataka da je Iran planirao da prvi napadne SAD

    Zvaničnici administracije američkog predsjednika Donalda Trampa priznali su na zatvorenim brifinzima sa osobljem Kongresa da nema obavještajnih podataka koji sugerišu da je Iran planirao da prvi napadne američke snage, izjavile su dvije osobe koje su upoznate sa tim pitanjem.

    Zvaničnici Pentagona su tokom više od 90 minuta obavještavali demokratske i republikanske članove nekoliko odbora za nacionalnu bezbjednost u Senatu i u Predstavničkom domu o tome kako se odvija američki napad u Iranu, izjavio je portparol Bijele kuće Dilan DŽonson.

    Na brifinzima, zvaničnici administracije su naglasili da iranske balističke rakete i posredničke snage u regionu predstavljaju neposrednu prijetnju interesima Sjedinjenih Američkih Drržava, ali da nije bilo obavještajnih podataka o tome da je Teheran planirao da prvi napadne američke snage, rekla su dva izvora za Rojters, koji su govorili pod uslovom anonimnosti.

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je ranije da napad na Iran, za koji se očekuje da će trajati nedjeljama, ima za cilj da se osigura da Iran ne može da ima nuklearno oružje, da se obuzda njegov raketni program i eliminišu prijetnje Sjedinjenim Američkim Državama i njihovim saveznicima, i pozvao je Irance da se pobune i da sruše vladu.

    Tramp je tvrdio da je Iran na dobrom putu da uskoro obezbijedi mogućnost da napadne Sjedinjene Države balističkom raketom, ali njegova tvrdnja o raketama nije potkrepljena američkim obavještajnim izveštajima i čini se da je preuveličana, rekli su izvori upoznati sa izvještajima.

    Avioni i ratni brodovi SAD pogodili su više od 1.000 ciljeva u Iranu od početka operacije “Epski bes” 28. februara, saopštila je američka vojska, dok su do sada u toj operaciji poginula tri američka vojnika a pet ih je teško ranjeno.

  • Tramp tvrdi da su ključni kandidati za vlast u Iranu ubijeni u američko-izraelskom napadu

    Tramp tvrdi da su ključni kandidati za vlast u Iranu ubijeni u američko-izraelskom napadu

    Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je za ABC News da su potencijalni kandidati koje su SAD identifikovale kao one koji bi mogli preuzeti Iran ubijeni u subotnjim zajedničkim napadima SAD-a i Izraela.

    „Napad je bio toliko uspješan da je izbacio većinu kandidata“, rekao je Tramp Džonatanu Karlu iz ABC Newsa. „Neće biti niko na koga smo mislili jer su svi mrtvi. Drugoplasirani ili treći su mrtvi.“

    Trampovi komentari dolaze u trenutku kada se pojavljuju pitanja o tome kako će se odvijati tranzicija vlasti u Iranu nakon smrti dugogodišnjeg iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hamneija.

    Predsjednik se takođe osvrnuo na Hamneijevo ubojstvo, rekavši: „Ja sam ga uhvatio prije nego što je on mene. Pokušali su dvaput. Pa, ja sam ga prvi uhvatio.“

    Podsjećamo, američko ministarstvo pravosuđa je 2024. godine podiglo savezne optužnice u osujećenoj zavjeri za ubistvo Trampa prije predsjedničkih izbora. Prema sudskim dokumentima, iranski funkcioneri zamolili su jednog od osumnjičenika, Farhada Shakerija, da se usredotoči na nadzor i konačno ubistvo Trampa, prenosi Jutarnji.

  • Nevidljivi frontovi savremenog doba: Šta poručuje Marko Parezanović u novoj knjizi

    Nevidljivi frontovi savremenog doba: Šta poručuje Marko Parezanović u novoj knjizi

    Marko Parezanović već godinama važi za jednu od najzagonetnijih i najuticajnijih figura srpskog bezbjednosnog aparata, a njegov profesionalni put prati reputacija čovjeka koji djeluje daleko od očiju javnosti, ali u samom središtu ključnih procesa. Njegova nova knjiga „Hibridni rat – od doktrine do prakse“ predstavlja svojevrsni teorijski i iskustveni presjek savremenih sukoba koji se, kako tvrdi, više ne vode samo oružjem, već informacijama, percepcijom i uticajem.

    Nova knjiga „Hibridni rat – od doktrine do prakse“, autora prof. dr Marka Parezanovića, upravo je objavljena i odmah izazvala pažnju stručne i čitalačke javnosti koja prati diplomatiju, bezbjednost i savremenu strategiju.

    Parezanović, priznati ekspert u domenu bezbjednosnih i geostrateških analiza, u ovom djelu spaja tradicionalnu teoriju hibridnog ratovanja sa konkretnim primjerima iz stvarnosti i praktičnog iskustva koje je stekao u skoro tri decenije rada u sistemu bezbjednosti.

    Bezbednosni stručnjak, univerzitetski profesor i jedan od osnivača Akademije za nacionalnu bezbjednost, Parezanović u knjizi hibridni rat opisuje kao prikriven, perfidan i manipulativan oblik agresije. Umjesto klasičnog osvajanja teritorije vojnom silom, fokus se, prema njegovim riječima, premješta na „osvajanje duša“, odnosno na oblikovanje svijesti društva tako da ono počne da djeluje protiv sopstvenih interesa.

    “Hibridni rat levitira između mira i rata i može dugo da traje, iscrpljujući državu koja se nalazi u stalnom stanju napetosti” navodi Parezanović, upozoravajući da se konvencionalni sukob često javlja tek kada je meta već ozbiljno oslabljena.

    Knjiga predstavlja jedinstveno putovanje od teorije do prakse – od klasičnih doktrina o geopolitičkim sukobima, preko informacionih, ekonomskih i diplomatskih mehanizama, sve do konkretnih modernih scenarija u kojima države i nevladine strukture koriste kompleksne oblike uticaja, manipulacije i strukturiranog pritiska na druge aktere.

    U širem kontekstu savremenih geopolitičkih previranja, od rata u Ukrajini do rastućih tenzija između velikih sila, autor tvrdi da je hibridno djelovanje postalo dominantan model nadmetanja država, jer omogućava postizanje strateških ciljeva bez formalnog objavljivanja rata. Posebnu opasnost vidi u spoju hibridnog ratovanja i vještačke inteligencije. Prema njegovim riječima, usmjerenim psihološkim djelovanjem moguće je „programirati“ milione umova, dok digitalna zavisnost mladih generacija otvara prostor za kontrolu informacija i potiskivanje kritičke misli.

    Parezanović naglašava da hibridni rat nije projekcija budućnosti, već realnost sadašnjice. Kao instrumente navodi političke i ekonomske destabilizacije, sankcije, medijske kampanje, sajber napade, finansijske manipulacije, specijalne operacije i djelovanje kroz nevladin sektor i međunarodne organizacije.

    On posebno insistira na tezi da savremeni sukobi više nijesu jasno razgraničeni, već se odvijaju u „sivim zonama“, gdje je teško precizno utvrditi ko je akter, a ko meta, što dodatno komplikuje međunarodne odnose i unutrašnju stabilnost država. U knjizi se osvrće i na ulogu međunarodnih institucija, rezolucija i deklaracija koje, kako ocjenjuje, mogu postati sredstvo strateškog pritiska i dugoročne stigmatizacije čitavih naroda.

    Umjesto suvoparnih akademskih formulacija, Parezanović čitaocu nudi konkretne studije slučaja, realne analize bezbjednosnih izazova i strategijske poruke o tome kako današnji politički i vojni akteri koriste hibridne metode da bi oslabili protivnika ili preoblikovali globalnu bezbjednosnu arhitekturu.

    Kao ilustraciju navodi iskustva Srbije iz perioda raspada Jugoslavije, NATO agresiju 1999. godine i djelovanje međunarodnih sudskih tijela, ukazujući na, kako smatra, dvostruke standarde u međunarodnoj politici. Prema njegovom tumačenju, takvi mehanizmi proizvode snažne psihološke i društvene posljedice, utiču na moral i produbljuju unutrašnje podjele.

    Za razliku od brojnih akademskih radova, Parezanović u ovoj knjizi ne insistira na obimnim citatima i fusnotama, već nudi, kako kaže, autentično promišljanje zasnovano na teoriji i praksi. Time djelo dobija i element ličnog svjedočanstva čovjeka koji tvrdi da je hibridne procese posmatrao i iznutra i spolja, kao akter i kao analitičar.

    Bez obzira na različite ocjene njegovog javnog djelovanja i političkog uticaja, jedno je izvjesno – kroz knjigu „Hibridni rat – od doktrine do prakse“ Marko Parezanović nastoji da otvori raspravu o prirodi savremenih konflikata i ulozi država u svijetu u kojem se granice između rata i mira sve više brišu.