Najmanje devet osoba povrijeđeno je danas u pucnjavi u noćnom klubu u Sinsinatiju u američkoj saveznoj državi Ohajo, saopštila je policija.
Navodi se da još nema uhapšenih u vezi sa pucnjavom, prenio je AP.
Ističe se da su povrijeđeni prebačeni u bolnice i da njihove povrede nisu opasne po život.
Policija je saopštila da je oko 500 do 600 ljudi bilo u noćnom klubu “Riverfront lajv” kada je došlo do incidenta.
Ukrajinci moraju ponovo da počnu da isporučuju rusku naftu Mađarskoj preko naftovoda Družba, jer su isporuke pomorskim putem postale znatno manje pouzdane, izjavio je danas šef mađarske diplomatije Peter Sijarto.
Sijarto je za državni radio ukazao na povećane rizike u pomorskom transportu sirove nafte, pozivajući se na izvještaje da se Ormuski moreuz, ključna transportna ruta, zatvara usljed sukoba na Bliskom istoku.
On je naglasio da u ovakvim okolnostima pouzdani kopneni naftovodi dobijaju dodatni značaj. Ukrajinsku blokadu Družbe nazvao je „skandaloznom“, ističući da je operater cjevovoda obavijestio mađarsku kompaniju MOL da nema nikakvih problema s infrastrukturom.
Prema njegovim riječima, razlog za obustavu isporuka je „čisto politički“. Sijarto je optužio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da je „lagao“ o stanju naftovoda i da ne dozvoljava inspekciju stručnjaka iz Slovačke, Mađarske i Evropske unije.
Dodao je da Zelenski želi da „ucjenjuje“ Mađarsku i izazove krizu u snabdijevanju naftom, svega nekoliko sedmica pred opšte izbore u toj zemlji.
„U Mađarskoj neće biti naftne krize“, poručio je Sijarto, navodeći da su nacionalne rezerve sirove nafte na istorijskom maksimumu, dok je izvoz dizela u Ukrajinu obustavljen.
On je dodao i da će Mađarska od marta početi da prima isporuke dizela iz Srbije, prenijela je agencija MTI.
Govoreći o sukobu na Bliskom istoku, Sijarto je istakao da je bezbjednost Mađarske prioritet.
„Mađarska mora da ostane izvan svih ratova i odluke ćemo donositi u skladu s tim“, zaključio je on.
Globalne cijene nafte porasle su nakon što su najmanje tri broda napadnuta u blizini Hormuškog moreuza, dok Iran nastavlja s napadima širom Bliskog istoka kao odgovor na kontinuirane udare SAD-a i Izraela.
Dva plovila su pogođena, dok je nepoznati projektil, prema navodima, eksplodirao u neposrednoj blizini trećeg broda, saopštio je Centar za pomorske trgovinske operacije Ujedinjenog Kraljevstva (UKMTO).
Iran je prethodno upozorio brodove da ne prolaze kroz moreuz, kroz koji se transportuje oko 20 odsto svjetske nafte i gasa.
Međunarodni pomorski saobraćaj gotovo je zaustavljen na prilazu moreuzu, a analitičari upozoravaju da bi produženi sukob mogao dodatno povećati cijene energenata.
U ranim jutarnjim satima trgovanja u Aziji u ponedjeljak, globalne cijene nafte porasle su za više od 10 odsto.
Cijena Brent sirove nafte bila je viša za četiri odsto i iznosila je 76,16 dolara (56,53 funti) po barelu, dok je cijena američke nafte porasla za oko četiri odsto na 69,67 dolara.
„Tržište ne paniči“, izjavio je za BBC Saul Kavonic, šef istraživanja energije u MST Marquee.
„Sve je jasnije da do sada infrastruktura za transport i proizvodnju nafte nije bila primarna meta nijedne strane“, dodao je on.
Tržište će, prema ocjenama stručnjaka, pažljivo pratiti eventualni povratak pomorskog saobraćaja kroz Hormuški moreuz, što bi moglo dovesti do stabilizacije i pada cijena.
Ipak, pojedini analitičari upozoravaju da bi, u slučaju produženog sukoba, cijena nafte mogla premašiti 100 dolara po barelu.
U nedjelju je grupa zemalja proizvođača nafte OPEK+, među kojima su Saudijska Arabija i Rusija, postigla dogovor o povećanju proizvodnje za 206.000 barela dnevno kako bi ublažila rast cijena, ali dio stručne javnosti sumnja da će taj potez imati značajniji efekat.
Predsjednik AA Edmund King upozorio je da bi poremećaji mogli dovesti do rasta cijena goriva širom svijeta.
„Previranja i bombardovanje širom Bliskog istoka sigurno će biti katalizator za poremećaj distribucije nafte u svijetu, što će neminovno dovesti do povećanja cijena“, rekao je King.
„Obim i trajanje rasta cijena na pumpama zavisiće od toga koliko dugo će sukob trajati“, zaključio je on.
Iran je u ponedjeljak ispalio novu baražu raketa prema Izraelu, saopštila je izraelska vojska.
“Odbrambeni sistemi djeluju kako bi presreli prijetnju”, saopštile su Izraelske odbrambene snage (IDF), dodajući da su preliminarna upozorenja poslata na mobilne telefone u pogođenim područjima.
Predsjednik Republike Srbije, Aleksandar Vučić, gost je na TV UNA gdje govori o važnim temama.
O ratu u Ukrajini i Putinu
Vučić je rekao da nije kandidat za proroka, ali da sa svima razgovara.
“Kao i za sukob u Ukrajini što sam predvidio. Ja sam sa Putinom razgovarao toliko puta… On je meni svaki put govorio kada smo se viđali o Ukrajini. Posljednji put kada sam ga vidio ja sam ga pitao za Ukrajinu, on je nije ni pomenuo”, podsjeća Vučić za UNA TV.
“Amerika je vojno najjača sila svijeta”
Vučić poručuje da nema sumnje da su SAD i dalje najjača vojna sila.
“Amerika je vojno najjača sila svijeta, Kina je na drugom mjestu. Kinezi su ispred u hardverima. Kineska automobilska industrija će uskoro potpuno prevazići američku, ali je glavna bitka oko vještačke inteligencije. Sada imate Maskovu firmu, zatim druge firme, poput Boston Dajnamiks, i imate neke druge kineske kompanije koje u kombinaciji softvera i hardvera zauzimaju 70 odsto svjetskog tržišta. Ta trka je sve značajnija. Dvije su velike svetske sile – Amerika i Kina. Sve ostalo su regionalni igrači, veliki i mali. Evropa želi da postane svjetski igrač, ne znam da li će uspjeti, ali im želim uspjeh. Isto to mislim i za Rusiju”, rekao je Vučić.
Odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama biće bolji, poručio je Vučić, dodajući da za to ima određene pokazatelje.
“Oni će biti bolji. Mi ćemo uložiti mnogo napora. Skinuli su sankcije Republici Srpskoj, a najžešće su osudili Kurtijeve akcije najavljene za 15. marta”, rekao je Vučić..
Istakao je da veruje da će i ruski prijatelji biti fer prema Srbiji.
Dug vozača po osnovu neplaćenih kazni u BiH trenutno iznosi 31.063.059, potvrđeno je za “Nezavisne novine” iz Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA).
Dug za nekoliko mjeseci porastao za više od šest miliona KM
Taj dug je, u septembru 2025. godine, prema dostupnim informacijama, iznosio oko 24,8 miliona KM, što znači da je za nekoliko mjeseci povećan za više od šest miliona maraka.
Prema podacima IDDEEA, čak 415.000 maraka iznosi ukupan dug po osnovu neplaćenih kazni koji je nanizalo pet vozača rekordera u BiH.
Na spisku građana BiH koji su trenutno u vrhu po iznosu neplaćenih saobraćajnih kazni ubjedljivu prvu poziciju drži vozač iz Gračanice, sa dugom od 106.745 maraka.
Moguće je da je riječ o istom vozaču koji je u oktobru dugovao 104.855 KM, što znači da nije mirovao ni u proteklih nekoliko mjeseci.
Vozači iz Gradačca i Maglaja među najvećim dužnicima
Ažurirani podaci pokazuju da drugo i treće mjesto zauzimaju dvojica vozača iz Gradačca, od čega jedan ima dug od 85.530, a drugi od 80.115.
Vozač iz Maglaja je na četvrtom mjestu sa dugom od 76.883, a na petom mjestu je ponovo vozač iz Gradačca, koji ima 65.887 KM neplaćenih kazni.
Stručnjaci predlažu rješenja po uzoru na zemlje EU
Stručnjaci kažu da je za rješenje ovog problema potreban multidisciplinaran pristup te ističu da je sigurno da su to članice EU riješile tako da je recept jednostavan – potrebno je samo prepisati “taktiku” iz zemalja koje nemaju vozače sa ogronim dugovanjima za neplaćene kazne.
“Najbolje je vidjeti kako su to uradile zapadne zemlje, koje su to sigurno riješile. Ako bar ne mogu do kraja riješiti, oni taj ukupan dug bar smanjuju. Dakle, potrebno je vidjeti kako su to učinili nadležni u Sloveniji, u Austriji. Oni sigurno takav problem nemaju”, kaže za “Nezavisne novine” Nihad Ugarak, stalni sudski vještak saobraćajne struke.
Kada neko ima neplaćenih 100.000 maraka kazni, prema riječima našeg sagovornika, on je sigurno bahat.
“Svakako bi trebalo razmisliti i o uvođenju krivične odgovornosti za takve vozače. To bi bio jedan od dobrih načina da se u velikoj mjeri riješi taj problem”, rekao je Ugarak za “Nezavisne novine”.
Policija svakodnevno zaustavlja vozače sa dugovima
Zanimljivo je da u BiH, kako djeluje, ne prođe ni dan, a da policija ne zaustavi nekog od vozača koji već ima neplaćene kazne. Brčanska policija je, recimo, u proteklim danima zaustavila dva takva vozača koji imaju dug, a i dalje voze.
“Policajci su u Bulevaru mira, 21. februara, u 13.40, kontrolisali Brčaka (29), vozača A5, za kojeg je utvrđeno da upravlja prije sticanja prava na to, dok je provjerom u registru neplaćenih novčanih kazni utvrđeno da ima dug od 1.373,60 KM”, saopštili su iz Policije Brčko distrikta.
Dan kasnije, kontrolisali su još jednog vozača, koji ima dug koji je premašio tri hiljade KM.
“U mjestu Ćoseti, 22. februara, u 11.25, kontrolisan je vozač (43) golfa, za kojeg je utvrđeno da nema položen vozački ispit, dok je utvrđeno da ima dug od 3.283,60 KM”, naveli su iz brčanske policije.
Interesantan slučaj je prije nekoliko dana zabilježila i banjalučka policija. U okolini Banjaluke zatekli su dvojicu muškaraca u prosjačenju, koji su, kada su primijetili policajce, pokušali pobjeći, a ubrzo su zaustavljeni. Auto je vozio A.A. iz Tuzle.
“Provjerama je utvrđeno da je A.A. višestruki povratnik u činjenju prekršaja i da ima evidentiran dug u Registru novčanih kazni u iznosu od 9.675 KM. Vozilo mu je oduzeto”, rečeno je iz Policijske uprave Banjaluka.
Do opštih izbora u Republici Srpskoj i BiH ostalo je nešto više od pola godine, a politička scena i dalje je u fazi odmjeravanja snaga i tihe pripreme terena. I vlast i opozicija oprezno kalkulišu sa imenima za dvije najvažnije inokosne funkcije – predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH.
U opozicionim redovima su, prema informacijama iz više izvora, započeti neformalni razgovori o mogućim zajedničkim kandidatima. Najosjetljivija tačka tih pregovora jeste kandidatura za predsjednika Republike Srpske. U Srpska demokratska stranka smatraju da bi njihov adut trebalo da bude Branko Blanuša, dok ambiciju za istu funkciju ima i aktuelni gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.
Blanuša bi, kako se navodi, već sada mogao računati na otvorenu podršku Jelena Trivić i Nebojša Vukanović, lidera njihovih političkih opcija. S druge strane, dio opozicije i dalje s rezervom gleda na Stanivukovićevu eventualnu kandidaturu, čak i za poziciju srpskog člana Predsjedništva BiH. To govori da opozicija, iako svjesna potrebe za zajedničkim nastupom, još nije usaglasila jasnu strategiju.
Na drugoj strani političkog spektra, izvjesno je da će Savez nezavisnih socijaldemokrata imati svoje kandidate za obje funkcije. Međutim, konačna odluka zavisi od lidera stranke Milorad Dodik, koji će u narednom periodu morati da procijeni ko ima najviše šansi za pobjedu. U političkim krugovima već se duže procjenjuje da Siniša Karan nema ozbiljne izglede da ponovo bude kandidat za predsjednika Republike.
Komunikolog Mladen Bubonjić ocijenio je da je Karan ranije figurirao kao prelazno rješenje i da bi unutar SNSD-a moglo doći do značajnih preslagivanja. Stranačke strukture, opterećene unutrašnjim frakcijama, u narednim mjesecima mogle bi redefinisati odnose i uticaj pojedinih krugova.
U tom kontekstu sve češće se pominje i ime Vlado Đajić, bivšeg generalnog direktora UKC Republike Srpske i poslanika u Narodnoj skupštini. Nakon smjene s čelnih funkcija u zdravstvenoj ustanovi i Gradskom odboru SNSD-a u Banjaluci, pojavile su se spekulacije o njegovom mogućem političkom osamostaljivanju, pa čak i kandidaturi za predsjednika Republike.
Prema tvrdnjama upućenih izvora, Đajić u Banjaluci ima stabilnu i brojnu biračku bazu. Kao argument se navodi i nedavno otvaranje novog objekta za onkologiju, kada je, prema ocjenama prisutnih, dobio snažnu podršku građana. U lokalnom SNSD-u, nakon njegove smjene, vlada svojevrsna konfuzija, što dodatno podgrijava priče o mogućem raskoraku unutar stranke.
Politički analitičar Radomir Nešković smatra da bi eventualna samostalna kandidatura Đajića imala direktne posljedice po SNSD. U takvom scenariju, ta stranka bi, faktički, imala dva kandidata koji bi ciljali isto biračko tijelo. To bi, prema njegovoj ocjeni, oslabilo zvaničnog kandidata i otvorilo prostor opoziciji.
Nešković ističe da je Đajićeva prednost u imidžu „narodnog čovjeka“ i neposrednoj komunikaciji sa građanima različitih generacija. Upravo taj profil mogao bi biti faktor koji utiče na raspodjelu glasova, posebno u Banjaluci.
U konačnici, predstojeći izbori mogli bi biti obilježeni ne samo duelom vlasti i opozicije, već i unutrašnjim pregrupisavanjem unutar najveće vladajuće stranke. Ako se nagađanja o novim kandidatima pokažu tačnim, izborna matematika u Republici Srpskoj mogla bi biti znatno složenija nego što trenutno izgleda.
Ljudski um ne može da shvati to što mi doživljavamo – da u Gradišci imamo novi granični prelaz i novi most, a moramo koristiti stari, gdje je konstantno gužva.
To je u izjavi za “Nezavisne novine” rekao Marinko Marčeta, vozač kamiona iz okoline Mrkonjić Grada, zaposlen u EU. U svoje Podbrdo, gdje ima porodicu – suprugu i troje djece, dolazi kad god mu se ukaže prilika. I sve ide “glatko” do ulaska u BiH.
Apsurd na Savi: Novi most čeka, stari puca po šavovima
“U Gradišci je, manje-više, uvijek gužva. Zamislite, kada ste umorni i jedva čekate da vidite svoje najmilije, da praktično pred kućnim pragom, morate ponekad i satima čekati da prođete granicu. Zato izbjegavam Gradišku i idem na druge granične prelaze”, kaže Marčeta.
Bruka koju je BiH doživjela u međunarodnim krugovima zbog neotvaranja novog graničnog prelaza u Gradišci, čini se, nema kraja, a građane, rasijane po Evropi, očekuje novi kolaps pri prelasku granice sa dolaskom uskršnjih praznika.
To je period kada mnogi državljani BiH spakuju kofere i iz evropskih gradova krenu prema rodnom kraju, a i ovaj put ih, po svemu sudeći, očekuje hladan tuš u Gradišci, na granici sa Hrvatskom, u vidu ogromnih kolona vozila.
U evropskim zemljama slijedi proljećni raspust, katolički Uskrs je 5. aprila, a u tom mjesecu počinje i potpuna primjena novog sistema izlaska/ulaska u EU, što će, kako strahuju mnogi, dodatno povećati gužve.
Politička rampa: Pravilnik kao nepremostiva prepreka
Podsjetimo, Zijad Krnjić, ekspert ispred Vlade FBiH u Upravnom odboru (UO) Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, već nekoliko puta je oborio pravilnik neophodan za otvaranje novog graničnog prelaza Gradiška. Za sada nema nikakvih naznaka kada će biti održana sjednica na kojoj bi ponovo bile razmatrane izmjene i dopune tog pravilnika.
Istovremeno, privrednici već duže vrijeme ukazuju na to da zbog neotvaranja novog graničnog prelaza u Gradišci privreda trpi ogromne gubitke.
Milionske investicije u službi “tjeranja inata”
Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport Republike Srpske, kaže da ništa ne ukazuje na to da će most i novi granični prelaz u Gradišci uskoro biti otvoreni. U pitanju je, kaže on, bruka za BiH.
“Nije ni na vidiku otvaranje tog graničnog prelaza. Navodno, razlog je to što treba da se izravnaju neki računi između Republike Srpske i FBiH. Nažalost, evo i sada su gužve više nego ogromne. Čekaju kamioni po devet-deset sati da pređu granični prelaz. Kolaps je i kada su u pitanju mala vozila. A sve je završeno, infrastruktura, sve”, rekao je Grbić za “Nezavisne novine”.
Dovoljno je, kaže, da se ode i sada, bez praznika, u Gradišku, TE da se vidi da gužve postoje i trenutno – od četvrtka do nedjelje.
“Kolone znaju biti po četiri-pet kilometara. Ovo stvarno nema nikakve ljudske norme, da se tolika sredstva ulože u taj granični prelaz i da imamo ogromne gužve. Nađu se pametni političari koji naprave problem. Ovo je samo tjeranje inata, dok ispaštaju građani. Političari, kada krenu na put, njih proprate rotacijama i oni ne osjete da građani čekaju toliko sati”, poručio je Grbić.
Međunarodna blamaža i cesta bez saobraćaja
Kako saznaju “Nezavisne novine”, u planu je redovna sjednica UO UIO BiH, ali još nije utvrđen termin za njeno održavanje.
BiH je, podsjetimo, još 11. decembra 2025. pretrpjela veliku međunarodnu blamažu, jer zbog internih svađa u BiH i međusobnih blokada nije održana ceremonija otvaranja brze ceste od Gradiške do Okučana, koja se nastavlja na trasu auto-puta Banjaluka – Gradiška.
“Hrvatske ceste” kao investitor, zajedno s “Integralom”, preduzećem koje je izgradilo cestu, planirale su da uz koordinaciju s hrvatskim i bh. vlastima organizuju ceremoniju kojom bi ova cesta, zajedno s mostom na Savi kod Gradiške i dva nova savremena granična prelaza trebalo da bude puštena na korištenje.
Ali, kako nije došlo do usvajanja izmjena Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji u UIO, nije bilo moguće otvoriti carinsku ispostavu na bh. strani graničnog prelaza, što praktično znači da ni cesta, iako je formalno otvorena, ne može biti puštena u saobraćaj.
Američki predsjednik Donald Tramp objavio je da su američke snage potopile devet brodova iranske mornarice.
Tramp je to objavio na Facebooku u nedjelju.
“Upravo sam obaviješten da smo uništili i potopili devet iranskih ratnih brodova, od kojih su neki relativno veliki i važni. Idemo za ostalima – uskoro će i oni biti na dnu mora! U drugom napadu uglavnom smo uništili njihovo pomorsko zapovjedništvo. Osim toga, njihova mornarica se jako dobro snalazi! PREDSJEDNIK DONALD J. TRAMP”, napisao je američki čelnik.
Amerika i Iran tvrde da su pogodile neprijateljska plovila
Ranije je američko Centralno zapovjedništvo objavilo da je potopilo iranski brod u Omanskom zalivu.
Iran je ranije objavio da su četiri njegove balističke rakete pogodile američki nosač aviona USS Abraham Linkoln u Zalivu.
Međutim, američka vojska izjavila je da su sve rakete usmjerene na nosač aviona presretnute i da nije nanesena nikakva šteta.
“Premium Times” izvještava da je pomorski rat dio tekućeg rata koji je započeo u subotu kada su SAD i Izrael napali Iran.
Iran je od tada lansirao nekoliko raketa na izraelske i američke baze i objekte na Bliskom istoku.
Američki ministar odbrane Pit Hegset izjavio je da je Ministarstvo Sjedinjenih Američkih Država tokom noći, po naređenju američkog predsjednika Donalda Trampa, započelo operaciju “Epski gnjev”, najsmrtonosniju, najsloženiju i najprecizniju vazdušnu operaciju u istoriji.
“Iranski režim je imao priliku, ali je odbio da postigne dogovor i sada snosi posljedice. Gotovo 50 godina Iran je napadao i ubijao Amerikance, uvijek nastojeći da dođe do najmoćnijeg oružja na svijetu kako bi unaprijedio svoju radikalnu agendu. Sinoć je, za razliku od svih prethodnih predsjednika, predsjednik Tramp započeo obračun sa tom pošasti”, napisao je Hegset na platformi Iks, prenosi Tanjug.
On je naveo da neće biti tolerisane moćne rakete usmjerene na američki narod.
“Te rakete biće uništene, zajedno sa iranskom proizvodnjom raketa. Iranska mornarica biće uništena. I, kako je predsjednik Tramp govorio čitavog života, Iran nikada neće imati nuklearno oružje”, istakao je Hegset.
On je kazao da SAD nisu započele ovaj sukob, ali da će ga okončati.
“Ako ubijete ili zaprijetite Amerikancima bilo gdje u svijetu, kao što je Iran činio, pronaći ćemo vas i ubiti. Naši ratnici su najbolji na svijetu i u potpunosti su angažovani kako bi ostvarili naše ciljeve. Neka ih Bog zaštiti u ovoj vitalnoj misiji”, naglasio je Hegset.
SAD i Izrael napali su juče ujutru Iran u, kako je saopšteno, “preventivnim napadima”, do kojih je došlo nakon neuspjeha u više rundi pregovora o iranskom nuklearnom programu.
Iran je zatim pokrenuo masovne udare u znak odmazde na Izrael i na mete koje se povezuju sa SAD širom regiona Bliskog istoka.