VRBAS Media

Autor: INFO

  • Trninić: Graditi povjerenje kroz konkretne rezultate

    Trninić: Graditi povjerenje kroz konkretne rezultate

    U vremenu kada je povjerenje građana jedan od ključnih izazova javnog djelovanja, narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Milan Trninić prepoznat je kao primjer dosljednosti, odgovornosti i poštovanja date riječi, čime je, kako ističu njegovi saradnici, stekao ugled u svojoj izbornoj jedinici.

    Tokom mandata u parlamentu Republike Srpske dao je značajan doprinos da se glas Semberije jasnije i snažnije čuje tamo gdje se donose najvažnije odluke, zastupajući interese lokalne zajednice i ukazujući na pitanja od značaja za građane ovog kraja.
    Trninić je poznat i kao čovjek koji ne zaboravlja svoje porijeklo, te ističe povezanost sa rodnim Popovima, ali i poštovanje prema očevim korijenima iz Krajine, kao i godinama provedenim u Zenici, što, prema riječima njegovih poznanika, dodatno oblikuje njegov odnos prema ljudima i zajednici.

    Posebnu pažnju posvećuje sportu i radu fudbalskog kluba iz svog mjesta, kojem aktivno pomaže, a odnedavno je i član uprave Fudbalskog kluba „Radnik“ Bijeljina. U klubu je angažovan s ciljem unapređenja organizacije, stabilizacije rada i stvaranja uslova za bolje rezultate premijerligaša.
    Njegov rad, kako navode saradnici, zasniva se na dugoročnom i odgovornom pristupu, bez improvizacija, uz fokus na konkretne rezultate i održiv razvoj.

    Trninić je oko sebe okupio tim mladih, školovanih i ambicioznih ljudi, kojima pruža priliku za rad i afirmaciju, vjerujući da nova energija, znanje i inicijativa mogu doprinijeti dodatnom napretku zajednice.
    Sagovornici ističu da upravo dosljednost i ispunjavanje preuzetih obaveza predstavljaju razloge zbog kojih uživa povjerenje građana, naglašavajući da autoritet gradi ličnim primjerom i karakterom, a ne funkcijom koju obavlja.

     

    (Moja Bijeljina)

  • Šta Trampova administracija želi u BiH

    Šta Trampova administracija želi u BiH

    Američka kompanija “Bechtel” zainteresovana je za izgradnju Južne interkonekcije, ali je realizacija ovog projekta neizvjesna, kako je priznao i Džastin Siberel, direktor američke građevinske firme “Bechtel” za regione i vladina pitanja.

    On je, naime, na panelu posvećenom zapadnom Balkanu, u organizaciji Atlantskog savjeta u Vašingtonu, tokom konferencije na kojoj je jedna od panelistkinja bila i Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, rekao da bi realizacija Južne interkonekcije bio projekat koji bi omogućio BiH da preko terminala za tekući gas na Krku u Hrvatskoj uveze gas koji nije ruski, ali da je problem političke prirode.

    Siberel je takođe rekao da je to projekat koji podržava američka administracija i naglasio je da su ga podržali i prva administracija Donalda Trampa, i administracija Džoa Bajdena, kao i druga Trampova administracija.

    “Mi smo analizirali projekat, mislimo da je jako interesantan, nedavno smo o tome razgovarali u Sarajevu, i mi mislimo da je to projekt koji se definitivno može finansirati, jer se radi o projektu koji će generisati prihod. Dakle, finansiranje nije problem, izgradnja nije poseban problem, problem je politički, domaći, i na koji način će oni ići naprijed. Mi jesmo zainteresovani, ali vidjećemo možemo li išta uraditi s vlastima. Čini se da namjera postoji, ali je komplikovano. Mi još nismo imali privilegiju da radimo u BiH, radili smo u susjednim zemljama, ovo bi bio sjajan projekt da počnemo, ali vidjećemo”, rekao je on.

    Cvijanovićeva: Srpska zainteresovana za američke investicije
    Na prethodnom panelu Cvijanovićeva je istakla da je i Srpska zainteresovana za američke investicije.

    “SAD konačno prvi put ikad imaju ekonomski pristup jer žele implementirati ekonomske projekte, i to ne samo u Federaciji, jer trenutno govore o drugom entitetu, koji je Federacija, u kojem će se projekat Južne interkonekcije implementirati, ali na drugoj strani i to je jedna od mojih tema o kojima razgovaram s predstavnicima američkih institucija, da vidimo šta od toga možemo ponoviti i u RS jer smo zainteresovani da imamo američke investitore. Razgovaramo o mnogo područja kao što su infrastruktura i energija, i rekla bih da sam optimista”, naglasila je Cvijanovićeva.

    Ona je naglasila da je uslov za saradnju to da američka administracija prema svima pristupa pošteno, da ne nameće rješenja, ne uvodi sankcije i ne favorizuje jednu stranu.

    Takođe je naglasila da će ostanak RS u BiH zavisiti i od toga da li će biti omogućeno narodima u BiH da se dogovaraju, a ne da, kako je rekla, neimenovani stranac, misleći na OHR, nameće rješenja koja nisu demokratska i stvar dogovora.

    Na jednom od panela govorili su i Džonatan Mur, bivši šef Misije OEBS-a u BiH i diplomata koji se u Stejt departmentu bavio BiH i zapadni Balkanom, kao i Kristofer Hil, bivši američki ambasador u BiH kojeg je imenovao Džo Bajden, prethodni predsjednik Amerike.

    Mur pozdravio ukidanje sankcija zvaničnicima Srpske
    Mur je pozdravio ukidanje sankcija zvaničnicima Srpske, tvrdeći da je nemoguće isključiti trećinu zemlje, a onda očekivati da dođe do dogovora.

    “Malo bi tronožaca uspjelo ostati uspravno ako mu ostavite samo dvije noge. To je bila poruka iz vrha administracije tokom konferencije u Dejtonu kada je rečeno da sami moraju preuzeti odgovornost. To nije bila samo poruka za one pod sankcijama, nego i za Bošnjake i Hrvate”, rekao je Mur.

    On je poručio da se ne može očekivati, barem ne od ove administracije, da će raditi posao domaćih lidera, te da taj posao moraju uraditi oni sami. Kada je riječ o američkim investicijama, Mur je rekao da ne možete doći u Vašington i moliti za investicije, već morate ponuditi konkretne projekte. Dodao je da u Americi postoji mnogo kompanija, poput “Bechtela”, koje bi željele investirati kao partneri u zemljama zapadnog Balkana.

    “Postoji više načina da donesete nešto pozitivno. Prekinite sa sukobima, predložite neku novu perspektivu, i izaberite lidere koji će za promjenu uraditi svoj posao, umjesto da se na hiljadu načina žale kako ne mogu ništa. To bi impresioniralo ovu administraciju, to bi impresioniralo Kongres i pokazalo bi da postoji zamah”, istakao je Mur.

    Šta zanima Trampovu administraciju
    Hil je rekao da je najveća promjena ove administracije u odnosu na sve prethodne to što su ranije Vašington i Brisel radili zajedno da uvedu region u EU, ali da to Trampovu administraciju ne zanima, već da će fokus biti na biznis i investicije, posebno u energetiku s ciljem smanjivanja ruskog i kineskog uticaja.

    “Tako da će interes biti u biznisu, onoliko koliko zemlje budu mogle naći načina da sarađuju. Znate, kada kao zemlja od dva miliona ljudi dođete u Vašington i pozivate na poslovnu saradnju, nećete naići na veliki interes. Ali ako dođete kao cijeli region i predložite veliki energetski koridor, mislim da možete pobuditi interes”, rekao je on. Takođe, kako je naglasio, predlaže zemljama da se ne svađaju i da predlažu projekte koji će uklanjati ruski i kineski uticaj iz regiona.

  • Mirovni sporazum Rusije i Ukrajine već u martu?

    Mirovni sporazum Rusije i Ukrajine već u martu?

    Sjedinjene Države i Ukrajina su razmatrali mogućnost postizanja mirovnog sporazuma između Moskve i Kijeva već u martu, objavio je Rojters, pozivajući se na izvore.

    – Američki i ukrajinski pregovarači su diskutovali o ambicioznom cilju, da mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine bude postignut do marta – navodi se u članku.

    Kako se navodi, teritorijalno pitanje i dalje nije riješeno i prepreka je za postizanje mirovnog sporazuma.

    Prema planu, bilo kakav sporazum o okončanju sukoba biće iznijet na referendum.

    Referendum će biti održan u isto vrijeme kada i izbori u Ukrajini.

    Specijalni izaslanik američkog predsjednika Stiven Vitkof i DŽared Kušner preneli su pregovaračima iz Kijeva da očekuju od Ukrajine da što prije bude referendum i izbori.

    Oni su, takođe, prenijeli ukrajinskoj strani da će se američki predsjednik sve više fokusirati na unutrašnja pitanja jer predstoje izbori za Kongres u novembru.

    Kako se navodi u članku Rojtersa, Kijev odbija da prihvati sporazum dok ne dobije garancije bezbjednosti od SAD i drugih država.

    – Zelenski i dalje vjeruje da može da dobije izbore u Ukrajini ukoliko budu održani – navodi britanska agencija.

  • Rusku vakcinu protiv raka prva u svijetu primiće – Srpkinja

    Rusku vakcinu protiv raka prva u svijetu primiće – Srpkinja

    Prva osoba na svijetu koja će početi sa liječenjem ruskom vakcinom protiv raka biće pacijentkinja iz Srbije Јovana Aleksić koja ima melanom, karcinom kože sa metastazama, i to u najskorije vrijeme, u narednih mjesec ili najkasnije dva.

     

    Ovo je za Sputnjik potvrdio šef katedre patologije na Sečenovskom univerzitetu u Moskvi dr Sergej Boljević, koji je rekao da su upravo danas na Institutu Hercen (Moskovski istraživački onkološki institut imenovan po P.A. Hercenu – ogranak Savezne državne budžetske institucije “NMIC radiologije” Ministarstva zdravlja Rusije) on i tim koji rade na ovoj vakcini ovu informaciju dobili od konzilijuma Instituta.

    Počinje liječenje

    – Dakle, nisu u pitanju klinička ispitivanja već liječenje! Već od ponedjeljka će početi pravljenje vakcine za nju (sve vakcine su inače personalizovane ) na Institutu za epidemiologiju i mikrobiologiju “Gamaleja”. To ne bi trebalo da oduzme puno vremena a odluka da prvi pacijent bude upravo iz Srbije je doneta iz čisto dobrih odnosa sa Srbijom. Naravno, postoji još pacijenata sa kojima se radi uporedo ali ovo će biti prva osoba na svijetu koja će početi liječenje ovog oblika raka na ovaj način – kaže dr Boljević.

    Kako objašnjava, poslije toga slijede dogovori sa drugim ljekarima iz tima i sa samom pacijentkinjom oko termina dolaska.

    – Vakcina je inače primjenjiva u bilo koje fazi raka i metastaza, i praktično može da se primjenjuje kod svih oblika karcinoma ali država Rusija je odlučila da se za sada radi sa melanomima i na raku pluća. Već sad imamo desetak bolesnika sa kojima radimo. Ovdje imamo i druge bolesnike ne samo sa melanomom, koji ulaze u dijagnostičku proceduru. Kada dobijemo dozvolu za rad sa drugim vrstama karcionoma, rak dojke na primjer, pacijenti koji su već u proceduri će biti prvi koji će biti dovedeni ovde da se liječe vakcinom – navodi on.

    Visokotehnološki postupak

    Boljević objašnjava da se u proceduri pravljenja vakcine koristi i jveštačka inteligencija, kao i da će cijeli tim uključen u ovaj proces o samom radu na vakcini govoriti na opsežnoj konferenciji početkom aprila u Sočiju.

    – Ako sve bude kako treba, već ćemo tada imati i klinički rezultat koji će svakako biti dobar ali vidjećemo u kojoj mjeri. Da neće biti rezultata, to ne vjerujem, a mi se nadamo odličnom rezultatu. Ali to, pošto smo prvi u svijetu, onda shvatate, ko je prvi, taj ne zna tačno sve. Mislim da ćemo imati odličan rezultat, ali to treba i potvrditi – ističe on.

    Prema njegovim riječima, pacijenti iz Rusije ali i iz Republike Srpske će se lečiti o trošku zdravstvenog fonda i zato su procedure za njih malo sporije.

    – Sa Srbijom i drugim zainteresovanim zemljama još nema sporazuma sa njihovim fondovima ali se nadamo da će uskoro i tu da nastanu neke promjene. Za sada pacijenti plaćaju liječenje sami a iz Srbije pacijenti za koje se procjeni da su kandidati do nas dolaze preko naših profesora koji rade u bolnicama u Srbiji. Oni su ti koji prvi ulaze u slučaj i dijagnostiku šalju nama poslije čega se vrše konsultacije sa ljekarima u Rusiji koju su dio tima i dalji tok liječenja se prebacuje kod nas. Mi pravimo analizu, onda se organizuje video veza, razgovor sa pacijentom i poslije toga se donosi odluka da pacijent možda dođe – objašnjava doktor.

    Boljević kaže da se ovdje radi o veoma složenim tehnološkim postupcima koji su skupi ali i efikasni u skoro 95 odsto.

    Kako funkcioniše vakcina

    – Neko ko se, na primjer, izliječi od raka melanoma vakcinom on više ne može da dobije taj oblik raka. Da uprostimo, faktički uzimamo podatke iz ćelije oboljelog tkiva, analiziramo i nalazi mu se lijek. Dakle, ajde tako da kažemo, nalazi se zaštita za koju mi poslije osposobljavamo naše ćelije, dajemo im informaciju kako da se bore protiv raka. Ne protiv normalnih ćelija, već samo protiv ćelija raka. Kad dobiju tu informaciju, one znaju kako da se bore – precizira on.

    Boljević napominje da ukoliko se pacijent prehladi ili iz nekog drugog razloga ne može u tom momentu da primi vakcinu, pravi se pauza od mjesec, dva nakon čega on prima vakcinu.

    – Pacijenti treba da prime ukupno 10 doza vakcine koja se prima na svake dvije nedjelje, a nakon dvije, tri doze može da se vidi da li se tumor povlači iz organizma, odnosno da li je liječenje efektivno – kaže on.

    Prema riječima Boljevića, vakcina će se u početku primjenjivati na pacijentima koji su iskoristili sve druge vidove liječenja koji nisu dali rezultate, kako bi se pokazala njena efektivnost.

  • Još pet miliona maraka za Srpsko-ruski hram u Banjaluci

    Još pet miliona maraka za Srpsko-ruski hram u Banjaluci

    Vlada Srpske prihvatila je danas informaciju o nastavku finansiranja prioritetnog kapitalnog projekta izgradnje Srpsko-ruskog hrama i pratećeg duhovno-kulturnog centra u Aleji Centar u Banjaluci, za koje će biti izdvojeno 5.000.000 KM.

    Ministarstvo finansija Srpske je zaduženo da u narednom periodu, u skladu sa mogućnostima, obezbijedi 5.000.000 KM iz budžeta Republike Srpske za realizaciju projekta, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose sa javnošću.

    Srpsko-ruski hram i duhovno-kulturni centar u Banjaluci gradi se u čast porodice Romanov. Kao prototip budućeg hrama izabran je nekadašnji Hram Čuda arhangela Mihaila, sagrađen 1358. godine, koji se nalazio u Kremlju i koji je porušen nakon Oktobarske revolucije.

    Temelji hrama osveštani su 17. septembra 2018. godine.

     

     

     

     

  • Ne postoje prepreke da se nastavi izgradnja mosta u Česmi

    Ne postoje prepreke da se nastavi izgradnja mosta u Česmi

    Grad posjeduje važeću građevinsku dozvolu za izgradnju pristupnih saobraćajnica na lijevoj obali rijeke Vrbas. Riječ je o dozvoli koja predstavlja prelazno rješenje i koja omogućava da se, u skladu sa njom, izvode građevinski radovi i da se most stavi u funkciju. Na osnovu te dozvole mogu se obezbijediti uslovi za bezbjedno odvijanje saobraćaja, što je i osnovni cilj cijelog projekta, rekla je ovlašteni potpisnik Odjeljenja za saobraćaj i puteve Valentina Balaban.

    Ona naglašava i to da je Grad u proteklom periodu održao niz sastanaka sa predstavnicima Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske, “Putevi” Republike Srpske i RUGIP-a.

    Podsjećamo, Miroslav Janković, direktor Javnog preduzeća “Putevi Republike Srpske”, kazao je da ukoliko danas dobiju saglasnost Grada Banjaluka za projektno-plansku dokumentaciju, već u ponedjeljak bi se mogli nastaviti radovi na pristupnim saobraćajnicama mostu u naselju Česma, kako bi se do kraja mjeseca most pustio u funkciju.

    Kako je rekao Janković, Vlada Republike Srpske radove na izgradnji mosta povjerila Putevima na upravljanje, iako se ne nalaze na mreži magistralnih i regionalnih puteva.

    “Vlada je prepoznala da je to zaista problem, obezbijedila sredstva i JP Putevi su to u predviđenom roku završili. Međutim, kada su radovi završeni uvidjeli smo da pristupne saobraćajnice nisu urađene i Vlada je zadužila Puteve da izgradi i pristupne saobraćajnice. Po tadašnjim informacija koje smo dobili od Grada, rečeno je da je Grad obezbijedio projektno-plansku dokumentaciju i riješio imovinske odnose na obje strane mosta. Odmah smo pristupili radovima i za sedam dana završili sve na desnoj obali, ali smo na lijevoj obali naišli na probleme – snježne padavine koje su onemogućile radove i neusklađenost projektno-planske dokumentacije sa stanjem na terenu”, kazao je Janković.

    “Razgovori su bili veoma konstruktivni i korisni, a fokus je bio na tehničkim aspektima i izazovima koji su se pojavili tokom izvođenja radova, što je u ovakvim projektima uobičajeno. Stav Grada je jasan, a to je da ne postoje apsolutno nikakve prepreke da se nastavi sa izvođenjem radova na terenu. Uz neophodno usaglašavanje sa projektantom, stručnim nadzorom, izvođačem radova i ostalim učesnicima u projektu, radovi se mogu nesmetano nastaviti i privesti namjeni, a što je u interesu svih građana Grada Banjaluke kao šire regije”, istakla je Balaban.

  • Vučić: Ustaška ideologija najgoreg nacizma nikada nije napustila Hrvatsku

    Vučić: Ustaška ideologija najgoreg nacizma nikada nije napustila Hrvatsku

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je da ustaška ideologija najgoreg nacizma nikada nije napustila Hrvatsku i da se danas u toj zemlji pokazuje u ogoljenoj formi, na svakom mjestu.

    – Oni se njome diče i hvale – izjavio je Vučić novinarima u Mladenovcu.

    Vučić je ukazao da ta politika revizionizma ide dotle da u Hrvatskoj kažu da nisu saglasni baš sa svim što su ustaše radile.

    – Svaki ustaša je najgori nacista i nema goreg. Obratite pažnju na narativ kojim pokušavaju da vas uvjere da ustaše nisu bili nacisti, nego su valjda bili dobri i divni domoljubi koji su štitili svoju zemlju od zlih Srba, pa su ih valjda zato sprovodili u logore od Јasenovca do Јastrebarskog i ubijali od Golubnjače do svih ostalih jama – rekao je Vučić.

    On je napomenuo da nije nikakva tajna o umiješanosti hrvatskih obavještajnih službi i hrvatskih političara u događanja u Srbiji, u proteste i izazivanje haosa.

    – U Hrvatskoj se nadaju da će u Srbiji na vlast da dođu neke sluge – dodao je Vučić.

  • Kremlj: Datum i mjesto naredne runde pregovora o Ukrajini još nisu poznati

    Kremlj: Datum i mjesto naredne runde pregovora o Ukrajini još nisu poznati

    Nova runda pregovora o ukrajinskom rješenju u Sjedinjenim Državama nije planirana i nije bilo razgovora o tome, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prenose RIA Novosti.

    Odgovarajući na pitanje RIA Novosti o tome da li bi nova runda pregovora o Ukrajini mogla biti održana u Sjedinjenim Državama, on je odgovorio “da nije”, prenio je RT Balkan.

    Peskov je najavio da će nova runda pregovora o ukrajinskom rješenju održati uskoro, ali tačan datum i mjesto, nije precizirao.

    – Јoš nema tačnog datuma. Ali biće uskoro – rekao je Peskov.

    U četvrtak su u Abu Dabiju završeni trilateralni pregovori o Ukrajini. Portparol Kremlja je opisao trilateralne razgovore u Abu Dabiju kao “konstruktivan i složen rad” koji će se nastaviti i potvrdio da je tema budućnosti Novog START sporazuma tada pokrenuta.

    Kako je istakao specijalni izaslanik američkog predsjednika Stiv Vitkof, danas su delegacije Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine i Rusije postigle dogovor o razmjeni 314 zarobljenika– što je prva takva razmjena u posljednjih pet meseci.

  • Cvijanović u Bijeloj kući sa višim direktorom za borbu protiv terorizma

    Cvijanović u Bijeloj kući sa višim direktorom za borbu protiv terorizma

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović sastala se u Bijeloj kući sa višim direktorom za borbu protiv terorizma u Savjetu za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država dr Sebastijanom Gorkom i njegovim saradnicima.

    – Razgovarali smo o ključnim bezbjednosnim izazovima u BiH i regiji. Sagovorniku sam zahvalila na iskazanom interesovanju i razumijevanju, te ukazala na značaj uspostavljanja saradnje sa ciljem kreiranja stabilnog okruženja i efikasne borbe protiv terorizma – napisala je Cvijanović na Instragamu.

  • Minić najavljuje kompromis sa sindikatima zdravstva, brani ugovor o lobiranju

    Minić najavljuje kompromis sa sindikatima zdravstva, brani ugovor o lobiranju

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić izjavio je da vjeruje da je moguće postići kompromis sa sindikatima u oblasti zdravstva, ističući da je cilj zaštita interesa građana i stabilnost zdravstvenog sistema.

    On je naveo da „beskrajno cijeni rad zdravstvenih radnika“ te najavio razgovore sa ministrom zdravlja i socijalne zaštite Alenom Šeranićem o njihovim zahtjevima. „Vjerujem da možemo postići kompromisno rješenje u interesu građana i zdravstvenog sistema“, objavio je Minić na društvenoj mreži Iks.

    Predstavnici četiri reprezentativna sindikata zdravstva na sastanku u Banjaluci zatražili su od Vlade povećanje plata zdravstvenim radnicima za 20 odsto, navodeći da je to neophodno radi poboljšanja njihovog materijalnog položaja i zadržavanja kadra u sistemu.

    Minić se istovremeno osvrnuo i na medijske navode o ugovoru Vlade Republike Srpske sa firmom „Madisson K Consulting“ iz Banjaluke, registrovanom krajem prošle godine na adresi Hotela „Bosna“, sa kojom je u januaru 2026. potpisan ugovor vrijedan dva miliona dolara, od čega je odmah isplaćeno 1,3 miliona maraka.

    Riječ je o firmi čiji je osnivač srpsko-američki državljanin Igor Mišić, a ugovor se odnosi na usluge lobiranja. Minić je poručio da u tom poslu ne vidi ništa sporno i da je lobiranje uobičajena praksa u svijetu.

    „Lobiranje je nešto što je sasvim normalno i onda se oko toga pravi neka drama“, rekao je Minić novinarima nakon sjednice Vlade. Dodao je da u brojnim državama postoje lobističke kuće i da se „samo tako može raditi“, dok se kod nas takve aktivnosti često pogrešno tumače.

    Prema njegovim riječima, i druge zemlje i entiteti koriste lobiranje radi ostvarivanja političkih i ekonomskih interesa. „Lobira se za Olimpijadu, lobira se kad je u pitanju komercijalni lobi, firme daju milione za lobiranje. A onda neko kaže – vi lobirate“, naveo je Minić.

    Povodom navoda o mogućim spornim finansijskim transakcijama oglasilo se i Tužilaštvo BiH, koje je saopštilo da je dežurni tužilac, nakon kontakta sa Finansijsko-obavještajnim odjelom SIPA, naložio detaljne provjere.

    Kako je navedeno, dodatnim provjerama nije utvrđeno postojanje obilježja krivičnog djela iz nadležnosti Tužilaštva BiH niti pravni osnov za blokadu transakcije, zbog čega tužilaštvu nije ni dostavljen prijedlog za dalje postupanje.

    Ipak, predmet je, s obzirom na to da se radi o ugovoru koji je zaključila institucija Republike Srpske, proslijeđen Republičkom javnom tužilaštvu Republike Srpske radi eventualnih dodatnih provjera. Iz SIPA do sada nisu odgovorili na upite u vezi sa ovim slučajem.