VRBAS Media

Autor: INFO

  • Siva ekonomija i niski porezi prazne fondove Srpske

    Siva ekonomija i niski porezi prazne fondove Srpske

    Odluka Narodne skupštine Republike Srpske da zaposlenima u javnom sektoru, uključujući zdravstvene radnike, poveća plate za pet odsto ponovo je otvorila raspravu o stvarnom stanju javnih finansija i načinu finansiranja zdravstvenog i penzijskog sistema.

    Iako vlast povećanje predstavlja kao nastavak unapređenja materijalnog položaja zaposlenih, sindikati i ekonomisti upozoravaju da se iza te odluke kriju dugogodišnji strukturni problemi zbog kojih Fond zdravstvenog osiguranja i Fond PIO sve teže funkcionišu.

    Jedan od najvećih izazova, ističu sagovornici, jeste raširena praksa isplate dijela zarada “na ruke”. Poslodavci radnike često prijavljuju na minimalnu platu, dok ostatak primanja isplaćuju mimo zakona, čime se izbjegava plaćanje doprinosa. Posljedica toga je da zdravstveni i penzijski fondovi ostaju bez značajnih prihoda koji bi trebalo da budu osnov njihovog finansiranja.

    Istovremeno, Republika Srpska nastavlja sa zaduživanjem, dok podaci pokazuju da su privredna društva prošle godine ostvarila više od četiri milijarde maraka dobiti. Na taj iznos plaća se porez od svega 10 odsto, što je među najnižim stopama u regionu, pa dio stručne javnosti smatra da upravo takva poreska politika podstiče izbjegavanje redovnog oporezivanja zarada.

    Dodatnu pažnju izazvala je izjava ministarke finansija Republike Srpske Zore Vidović da sredstva za povećanje plata neće biti obezbijeđena iz Fonda zdravstvenog osiguranja, već direktno iz budžeta Ministarstva finansija. Kritičari smatraju da se time privremeno rješava problem, ali ne i uzrok nedostatka novca u fondovima.

    Predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske Jovica Mišić podsjeća da su zdravstveni radnici u posljednjih nekoliko godina dobili određena povećanja plata, ali da su njihova primanja i dalje znatno niža u odnosu na kolege u Federaciji BiH.

    Kako navodi, osnovna plata ljekara opšte prakse u Federaciji BiH nakon posljednjih povećanja veća je za približno 1.000 KM od osnovne plate doktora u Republici Srpskoj. S druge strane, ljekarima u Srpskoj je od januara, zajedno sa najnovijim povećanjem od pet odsto, osnovna plata uvećana za oko 500 KM.

    Mišić priznaje da među zaposlenima postoji nezadovoljstvo, ali smatra da trenutno nema dovoljno spremnosti za ozbiljnije sindikalne aktivnosti poput štrajka.

    – Ljudi su izgubili volju kada vide na koji način država, odnosno Vlada, reaguje na njihove zahtjeve – poručio je Mišić.

    Ekonomisti smatraju da bi jedan od načina stabilizacije fondova bilo drugačije oporezivanje dobiti koja se podiže u gotovini. Prema njihovom mišljenju, veći porez na isplatu dobiti mogao bi podstaći poslodavce da više novca usmjeravaju kroz regularne plate, umjesto da dio zarada prikazuju kao dobit i tako plaćaju znatno manje poreze.

    Ekonomista Milenko Stanić upozorava da sadašnji sistem praktično stimuliše takvu praksu. Kako ističe, ukupno poresko opterećenje plata iznosi oko 39 odsto, dok je porez na dobit svega 10 odsto, zbog čega pojedini poslodavci biraju model koji im omogućava manje poreske obaveze.

    – Takva razlika predstavlja podsticaj svima koji žele da dio zarada isplaćuju mimo zakona, jer im je finansijski isplativije da novac vode kao dobit nego kao platu – objašnjava Stanić.

    On smatra da ni rekordna dobit privrede ne predstavlja dokaz snažnog ekonomskog razvoja.

    Prema njegovim riječima, značajan dio te dobiti ostvaruju preduzeća koja posluju u uslovima ograničene konkurencije ili zahvaljujući poslovima sa javnim sektorom, dok bi detaljna finansijska kontrola pokazala da brojna javna preduzeća zapravo posluju znatno lošije nego što zvanični izvještaji prikazuju.

    – Kada bi ozbiljna revizorska kuća analizirala poslovanje javnih preduzeća, pokazalo bi se da su mnoga od njih u stvarnom gubitku, a da opstaju zahvaljujući postojećem političkom i vlasničkom sistemu – rekao je Stanić.

    Sagovornici ocjenjuju da povećanja plata u izbornoj godini mogu kratkoročno ublažiti nezadovoljstvo zaposlenih, ali da bez ozbiljnih reformi ne mogu riješiti probleme javnih fondova niti zaustaviti rast javnog duga.

    Stanić smatra da je jedino trajno rješenje snažniji privredni razvoj, povećanje proizvodnje i rast bruto domaćeg proizvoda, jer samo veći broj zaposlenih i više legalno isplaćenih plata mogu obezbijediti stabilne prihode za zdravstveni i penzijski sistem.

    – Potrebno je stvarati realne izvore prihoda kroz razvoj privrede. Veći broj zaposlenih znači i više uplata poreza i doprinosa. Danas imamo ozbiljan problem jer je broj penzionera veći od broja zaposlenih koji pune fondove. U takvim okolnostima, bez obzira na visinu plata ili poreskih stopa, sredstva nisu dovoljna za održiv zdravstveni sistem – zaključio je Stanić.

    Dodaje da određene kratkoročne mjere, poput preraspodjele dijela poreskih prihoda ili akciza, mogu privremeno pomoći, ali da bez dugoročnog ekonomskog rasta neće biti moguće obezbijediti stabilno finansiranje zdravstvenog i penzijskog sistema Republike Srpske.

  • Nakon veta Cvijanovićeve: Bećirovićev kabinet optužen za nezakonito postupanje

    Nakon veta Cvijanovićeve: Bećirovićev kabinet optužen za nezakonito postupanje

    Bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović nastavio je sa proceduralnim zloupotrebama i nakon što je Narodna skupština Republike Srpske dvotrećinskom većinom podržala odluku srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović o zaštiti vitalnog interesa Republike Srpske, tvrde izvori Srne i član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika iz Republike Srpske Anđelina Ošap Gaćanović.

    Kako Srna saznaje, šef Kabineta bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Alija Kožljak dostavio je Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika odluku Predsjedništva BiH o imenovanju članova Komisije, iako ona, nakon veta Željke Cvijanović i potvrde Narodne skupštine Republike Srpske, ne može stupiti na snagu niti proizvoditi pravno dejstvo.

    Prema navodima Srne, ovakvim postupanjem nastavljena je, kako se ocjenjuje, proceduralna i ustavna zloupotreba, budući da prema Ustavu BiH i Poslovniku o radu Predsjedništva BiH akte Predsjedništva nadležnim institucijama može dostavljati isključivo Generalni sekretar Predsjedništva, a ne šef kabineta jednog od članova.

    Srna navodi da se iz ovakvog postupanja može zaključiti da je riječ o svjesnoj manipulaciji i pokušaju zaobilaženja ustavnih procedura.

    Podsjećanja radi, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović napustila je sjednicu Predsjedništva 29. juna, navodeći da su tokom rasprave o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika više puta prekršene ustavne i poslovničke procedure. Uprkos tome, preostala dva člana Predsjedništva glasala su o prijedlogu liste kandidata, na kojoj nije bilo predstavnika iz Republike Srpske.

    Cvijanović je potom ovu odluku proglasila destruktivnom po vitalni interes Republike Srpske, a Narodna skupština Republike Srpske juče je dvotrećinskom većinom potvrdila njenu izjavu, čime je odlučeno da sporna odluka Predsjedništva BiH za Republiku Srpsku neće stupiti na snagu.

    Član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika iz Republike Srpske Anđelina Ošap Gaćanović izjavila je da je o nezakonitom postupanju Kabineta Denisa Bećirovića obavijestila sve nadležne institucije.

    Ona je navela da je odluku elektronskom poštom Komisiji dostavio šef Bećirovićevog kabineta Alija Kožljak, mimo svih propisanih procedura, iako je riječ o aktu na koji je srpski član Predsjedništva uložila veto.

    • Nakon što je Narodna skupština Republike Srpske dvotrećinskom većinom podržala izjavu člana Predsjedništva BiH o zaštiti vitalnog interesa Republike Srpske, predmetna odluka ne može proizvoditi pravno dejstvo u skladu sa Ustavom BiH i ne može biti osnov za postupanje Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, a posebno zato što nije dostavljena propisanim procedurama – rekla je Ošap Gaćanović.

    Ona je pojasnila da Poslovnik o radu Predsjedništva BiH jasno propisuje da se usvojene odluke, nakon potpisivanja predsjedavajućeg, ovjeravaju službenim pečatom, evidentiraju u djelovodnom protokolu i putem Sekretarijata Predsjedništva dostavljaju nadležnim institucijama.

    • U konkretnom slučaju akt nije dostavljen putem propisane službene procedure Predsjedništva BiH, odnosno od strane Generalnog sekretara, već potpuno nezakonito putem Kabineta predsjedavajućeg. Akt je ovjeren pečatom Kabineta predsjedavajućeg Bećirovića i potpisan od strane šefa Kabineta Alije Kožljaka, što nije način dostavljanja akata propisan Poslovnikom – istakla je Ošap Gaćanović.

    Ona smatra da ovakvo postupanje predstavlja ozbiljno kršenje Ustava BiH i ustavnih prava Republike Srpske.

    • Ako je dosadašnje samostalno komuniciranje sa UNESKO-om i davanje garancija u ime BiH pokazivalo namjeru zaobilaženja institucija, onda ovaj potez ukazuje na pokušaj nametanja jednostranih i nezakonitih rješenja – upozorila je Ošap Gaćanović.

    Dodala je da je stručnu službu i članove Komisije obavijestila da po ovako dostavljenom aktu ne postupaju, jer smatra da on nije dostavljen u skladu sa važećim ustavnim i poslovničkim procedurama.

  • Evropska komisija: Srbija ispunila uslove za Klaster 3, ali dio članica EU i dalje protiv

    Evropska komisija: Srbija ispunila uslove za Klaster 3, ali dio članica EU i dalje protiv

    Evropska komisija ocijenila je da je Srbija ispunila obaveze preuzete krajem 2024. godine i da bi Klaster 3 u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom mogao biti otvoren već tokom jula, ali konačna odluka i dalje zavisi od saglasnosti država članica, među kojima dio i dalje ima ozbiljne rezerve.

    Portparol Evropske komisije Gijom Mersije izjavio je na brifingu za medije u Briselu da je Komisija obavijestila države članice o najnovijem napretku Srbije i zaključila da su u međuvremenu sprovedeni važni elementi obaveza preuzetih krajem prošle godine.

    • Mogu da potvrdim da je Komisija informisala države članice o najnovijim dešavanjima u vezi sa mogućim otvaranjem Klastera 3 za Srbiju. Naša procjena zaključuje da je Srbija u posljednje vrijeme sprovela važne elemente obaveza preuzetih krajem 2024. godine – rekao je Mersije.

    Prema njegovim riječima, napredak je ostvaren u oblasti pravosudnih reformi, imenovanja Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije, kao i kroz izmjene izbornog pravnog okvira.

    • Imajući to u vidu, Komisija smatra da bi Klaster 3 mogao biti otvoren u julu ove godine, jer je Srbija uložila određene napore u ovim ključnim oblastima i sada je ispunjen opšti balans neophodan za ovaj korak – istakao je Mersije.

    On je naglasio da će Evropska komisija nastaviti da pažljivo prati reformski proces i ostati u potpunosti angažovana kako bi Srbija nastavila sa sprovođenjem reformi.

    Klaster 3 obuhvata konkurentnost i inkluzivni rast.

    Međutim, uprkos pozitivnoj ocjeni Evropske komisije, portal Euraktiv prenosi da se osam država članica Evropske unije usprotivilo prijedlogu da se otvori novi pregovarački klaster sa Srbijom.

    Prema navodima tog portala, protiv otvaranja Klastera 3 izjasnile su se Hrvatska, Belgija, Bugarska, Estonija, Finska, Litvanija, Holandija i Švedska.

    Istovremeno, Danska, Letonija i Luksemburg zauzeli su nešto blaži stav, ali su izrazili sumnje u vezi sa ispunjavanjem uslova za otvaranje novog klastera, prije svega kada je riječ o borbi protiv korupcije i slobodi medija.

    Za otvaranje novog pregovaračkog klastera potrebna je jednoglasna saglasnost svih država članica Evropske unije, zbog čega će konačna odluka zavisiti od nastavka konsultacija među članicama.

  • Stevandić odgovorio Crnatku: Laži i podmetanja neće me zaustaviti, ugrožena je bezbjednost moje porodice

    Stevandić odgovorio Crnatku: Laži i podmetanja neće me zaustaviti, ugrožena je bezbjednost moje porodice

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić reagovao je na objavu narodnog poslanika Igor Crnadak, poručivši da su optužbe koje iznosi dio dugotrajne kampanje laži i podmetanja usmjerene protiv njega, te upozorio da takva retorika direktno ugrožava bezbjednost njegove porodice.

    Stevandić je naveo da se protiv njega godinama plasiraju neistinite tvrdnje, posebno u javnom prostoru Federacije BiH, s ciljem njegove političke i lične diskreditacije.

    „Jeste, ovaj izdajnički ološ je širio laži, naročito u FBiH, o meni i crvenom kombiju, koji nikad nisam vidio. Tako svi ekstremisti koje je time pozvao konstantno prijete i ugrožavaju bezbjednost meni i mojoj porodici. Hulja izdajnička to zna i podmuklo nastavlja. Neće ga laži izvući“, poručio je Stevandić.

    Njegova reakcija uslijedila je nakon što je Crnadak na društvenim mrežama objavio da je Stevandić navodno uputio ozbiljnu prijetnju pominjanjem „crvenog kombija“, pozivajući policiju i tužilaštvo da reaguju.

    Stevandić, međutim, kategorično odbacuje takve tvrdnje i ističe da nikada nije imao bilo kakve veze sa pričama koje mu se pokušavaju pripisati, ocjenjujući da je riječ o nastavku političke kampanje zasnovane na manipulacijama i pokušajima da se protiv njega podstakne atmosfera linča.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske naglašava da će nastaviti da obavlja svoju funkciju odgovorno i u skladu sa zakonom, uprkos, kako navodi, kontinuiranim pokušajima političke diskreditacije i pritiscima kojima su izloženi i on i njegova porodica.

  • Stevandić: Crnadak demaskiran, presuđen i bez prava da govori o moralu i odgovornosti

    Stevandić: Crnadak demaskiran, presuđen i bez prava da govori o moralu i odgovornosti

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić rekao je tokom posebne sjednice parlamenta Srpske da je narodni poslanik Igor Crnadak „demaskiran čovjek u panici“, ocijenivši da njegove optužbe predstavljaju pokušaj skretanja pažnje sa činjenica i vlastite odgovornosti.

    Stevandić je u obraćanju poslanicima istakao da se o presudama ne odlučuje političkim govorima, već na sudovima, te da postoje pravosnažne odluke koje, kako je naveo, govore o Crnatkovim ranijim obavezama prema privatnim firmama i institucijama.

    „Vi ste, po meni, demaskiran čovjek u potpunoj panici. Morate pričati o presudama, a presude ne donosi Igor Crnadak. Presude donose sudovi“, rekao je Stevandić.

    On je naveo da su protiv Crnatka vođeni postupci zbog neizmirenih obaveza prema više subjekata, ističući da su u pojedinim slučajevima donesene odluke kojima je bilo naloženo izvršenje.

    „Postoje presude zbog neplaćenih obaveza prema komunalnim službama, osiguranju i drugim firmama. I onda se taj isti čovjek našao da govori o moralu, korupciji i odgovornosti“, rekao je Stevandić.

    Prema njegovim riječima, posebno je sporno što se, kako tvrdi, neistine koriste za stvaranje pritiska i ugrožavanje ljudi koji se nalaze na javnim funkcijama.

    „Vi lansirate priče koje su 26 puta odbačene, a posljedice toga trpi moja porodica. Moje dijete i moja supruga dobijaju prijetnje od ljudi koji povjeruju u takve konstrukcije“, rekao je Stevandić.

    On je poručio da neće dozvoliti da se, kako je rekao, bez dokaza napadaju ljudi i stvaraju mete prema onima koji brane svoje političke stavove i institucije Republike Srpske.

    „Ti crtaš metu svakom Srbinu patrioti koji drugačije misli od vas. To nije politika, to je neodgovornost“, istakao je Stevandić.

    Govoreći o kritikama koje su mu upućene, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske rekao je da iza njega ne postoje pravosnažne presude, za razliku od onih koji ga napadaju.

    „Ja sam nepresuđen. Jak sam kao zemlja. Vi ćete snositi odgovornost za sve što ste uradili, a ne Nenad Stevandić“, poručio je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

    Stevandić je zaključio da politička borba mora biti zasnovana na činjenicama, a ne, kako je rekao, na konstrukcijama, pritiscima i pokušajima diskreditacije ljudi koji obavljaju javne funkcije.

  • Kad odustajanje postane politički kapital

    Kad odustajanje postane politički kapital

    U politici se često pokazalo da najveću korist ne ostvaruje onaj ko osvoji najviše glasova, već onaj ko u pravom trenutku povuče potez koji mijenja raspored snaga. Upravo zbog toga nije nemoguće da poslije opštih izbora najveći politički profit ostvari čovjek čije ime građani neće ni pronaći na glasačkom listiću.

    Odlukom da Pokret za državu „Sigurna Srpska“ ne kandiduje svog predstavnika ni za predsjednika Republike Srpske ni za srpskog člana Predsjedništva BiH, Draško Stanivuković napravio je potez koji će se tek nakon izbora moći u potpunosti ocijeniti. Međutim, već sada je jasno da je promijenio političku dinamiku unutar opozicije.

    Mjesecima su mu politički protivnici, ali i dio opozicione javnosti, spočitavali da insistiranjem na vlastitoj kandidaturi razbija opozicioni blok i direktno ide naruku SNSD-u. Tvrdilo se da lične ambicije stavlja ispred zajedničkog cilja i da je spreman žrtvovati opoziciono jedinstvo zbog vlastitog političkog interesa.

    Odustajanjem od kandidature taj argument je praktično nestao. PDP je podržao zajedničke opozicione kandidate Branka Blanušu i Marinka Božovića, dok je Stanivuković javno poručio da su političke promjene važnije od pojedinačnih funkcija. Time je odgovornost za izborni rezultat prepustio onima koji će se zaista naći u izbornoj trci.

    Na prvi pogled moglo bi se zaključiti da je najveći politički dobitnik takvog raspleta SDS, koji je dobio oba kandidata za najvažnije funkcije. Međutim, kada se stvari posmatraju dugoročnije, slika izgleda znatno drugačije.

    Ukoliko opozicija ostvari istorijski uspjeh i nakon dvije decenije pobijedi kandidate vladajuće koalicije, Stanivuković će imati sasvim legitimno pravo da tvrdi kako je upravo njegovo odustajanje omogućilo jedinstven nastup. U tom slučaju neće biti čovjek koji je izgubio vlastitu političku bitku, već neko ko je, kako će vjerovatno predstavljati, stavio zajednički interes ispred ličnog.

    Drugi scenario, koji mnogi danas smatraju vjerovatnijim, za njega može biti jednako povoljan.

    Ako opozicija ponovo ne uspije osvojiti najvažnije funkcije, politička odgovornost gotovo sigurno neće biti usmjerena prema čovjeku koji nije bio kandidat. Teret poraza nosiće prije svega oni koji su učestvovali u izbornoj trci, kao i stranke koje su ih predložile. Stanivuković će u takvoj situaciji moći reći da je učinio sve što je bilo u njegovoj moći kako bi opozicija nastupila jedinstveno.

    To otvara sasvim novu političku perspektivu.

    Iskustvo Republike Srpske pokazuje da svaki ozbiljniji izborni poraz opozicije gotovo automatski pokreće pitanje odgovornosti i budućeg liderstva. Ukoliko SDS doživi još jedan neuspjeh, teško je očekivati da će unutar opozicionog bloka izostati rasprava o tome ko treba preuzeti vodeću ulogu u narednom političkom ciklusu.

    U takvom raspletu Stanivuković ulazi bez najvećeg političkog tereta koji izbori mogu donijeti. Ostaje gradonačelnik Banjaluke, zadržava kontrolu nad vlastitom političkom organizacijom i izbjegava etiketu političara koji je izgubio predsjedničku ili članovsku utrku. Istovremeno može graditi narativ da je bio spreman na kompromis, dok su drugi dobili priliku da pokažu da mogu pobijediti SNSD i nisu uspjeli.

    Naravno, politika ne priznaje unaprijed napisane scenarije. Iznenađenja su uvijek moguća, a izborni rezultati često demantuju procjene analitičara. Međutim, upravo zato ovaj potez djeluje kao jedna od rijetkih odluka koja ostavlja prostor za politički dobitak bez obzira na konačan ishod.

    Ako opozicija pobijedi, Stanivuković će biti jedan od kreatora uspjeha. Ako izgubi, neće biti među poraženim kandidatima. U oba slučaja ostaje relevantan faktor i potencijalni pretendent na vodeću poziciju unutar opozicionog bloka.

    Zbog toga njegovo povlačenje iz kandidature ne treba posmatrati kao znak političke slabosti, već prije kao pokušaj dugoročne strategije. Ponekad se najveći politički kapital ne stvara izlaskom na izbore, nego odlukom da se u pravom trenutku napravi korak unazad kako bi se kasnije otvorio prostor za nekoliko koraka naprijed.

    Da li je riječ o potezu koji će obilježiti naredni politički ciklus ili samo o kratkoročnoj taktičkoj odluci, pokazaće izborni rezultat. Ali jedno je već sada izvjesno – Draško Stanivuković uspio je da se pozicionira tako da, bez obzira na ishod izbora, ostane jedan od najvažnijih aktera opozicione političke scene.

  • Danska odbacila Trampove izjave: Grenland nije na prodaju

    Danska odbacila Trampove izjave: Grenland nije na prodaju

    Premijerka Danske Mete Frederiksen izjavila je u srijedu da Grenland nije na prodaju i poručila da se mora poštovati pravo njegovih stanovnika na samoopredjeljenje.

    Govoreći na samitu NATO-a u Ankari, Frederiksen je naglasila da je Danska spremna da brani “svaki pedalj” teritorije Alijanse, uključujući i Kraljevinu Dansku.

    Istakla je da NATO ostaje od ključnog značaja za bezbjednost zemlje, navodeći da Danska bez tog saveza ne bi mogla da zaštiti svoje građane.

    Frederiksen je pozvala i na veću podršku Ukrajini, poručivši da saveznici moraju da obezbijede da “jedini pobjednik ovog rata bude Ukrajina”, prenosi Baha.

    Njene izjave uslijedile su dan nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp rekao da bi Grenland “mogao biti pod kontrolom SAD, a ne Danske”, ocijenivši da Vašington neće dozvoliti Kini ili Rusiji da steknu uticaj nad ovim arktičkim ostrvom.

  • Rute: Tramp izjednačio izdvajanja Evrope i SAD za odbranu

    Rute: Tramp izjednačio izdvajanja Evrope i SAD za odbranu

    Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je uoči samita Alijanse u Ankari da je američki predsjednik Donald Tramp uspio da ostvari ono što su, kako je rekao, američki predsjednici pokušavali još od vremena Dvajta Ajzenhauera – da evropske članice značajno povećaju izdvajanja za odbranu i tako izjednače teret sa Sjedinjenim Američkim Državama.

    Rute je naglasio da je sada fokus na sprovođenju ranije dogovorenih planova, povećanju proizvodnje vojne opreme i izgradnji snažnije evropske komponente unutar NATO-a, ističući koncept takozvanog “NATO 3.0”.

    Podrška američkim udarima na Iran i upozorenje protivnicima

    Govoreći o bezbjednosnim izazovima, Rute je poručio da će NATO braniti “svaki pedalj svoje teritorije” i da Alijansa ostaje isključivo odbrambeni savez.

    Takođe je ocijenio da su nedavni američki vojni udari na Iran bili “apsolutno neophodni”, navodeći da je Teheran prekršio primirje i da su napadi na trgovačke brodove u Ormuskom moreuzu zahtijevali odlučan odgovor Vašingtona.

    On je dodao da saveznici dijele stav da Iran ne smije doći u posjed nuklearnog oružja, kao i da je očuvanje slobode plovidbe kroz Hormuški moreuz od ključnog značaja za globalnu bezbjednost.

    Rute je istakao i da NATO mora spriječiti Rusiju i Kinu da prošire svoj uticaj na Arktiku, dok je odbacio sumnje u posvećenost SAD Alijansi uprkos nedavnim raspravama o Grenlandu i mogućem smanjenju američkog vojnog prisustva u Evropi.

    Prema njegovim riječima, interes Vašingtona ostaje čvrsto vezan za bezbjednost Evrope, jer ona direktno utiče i na bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država, navodi “Anadolija”.

  • Kremlj pažljivo prati NATO samit u Ankari

    Kremlj pažljivo prati NATO samit u Ankari

    Kremlj je saopštio da pažljivo prati tok samita NATO-a u Ankari i da će detaljno analizirati sve odluke i zaključke koje usvoje lideri država članica Alijanse.

    Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je da će Moskva posebnu pažnju posvetiti odlukama koje se odnose na jačanje odbrambenih kapaciteta NATO-a, vojnu politiku i buduće odnose sa Rusijom, naglasivši da će Rusija preduzeti sve mjere koje smatra neophodnim za zaštitu svoje nacionalne bezbjednosti.

    U fokusu širenje NATO-a i evropska bezbjednost

    Iz Kremlja poručuju da širenje aktivnosti NATO-a i njegovo vojno prisustvo u blizini ruskih granica i dalje predstavljaju jedno od ključnih bezbjednosnih pitanja za Moskvu.

    Istovremeno, na dvodnevnom samitu u Ankari lideri država članica razgovaraju o povećanju izdvajanja za odbranu, jačanju vojne industrije, nastavku podrške Ukrajini i budućem pravcu evropske bezbjednosti, dok su nedavni sukob između SAD i Irana i stanje na Bliskom istoku dodatno nametnuli bezbjednosne teme kao jedan od glavnih prioriteta sastanka.

    Rusija već duže vrijeme kritikuje širenje NATO-a prema svojim granicama, smatrajući da takvi potezi ugrožavaju njene strateške interese, dok Alijansa ističe da su njene aktivnosti isključivo odbrambenog karaktera.

    Zbog toga se očekuje da će zaključci samita u Ankari dodatno uticati na odnose između Rusije i Zapada, koji su i dalje opterećeni ratom u Ukrajini i sve izraženijim geopolitičkim tenzijama, navodi VOE.

  • Usvojena Deklaracija: Traži se vraćanje dejtonskih nadležnosti, zatvaranje OHR-a i borba protiv korupcije

    Usvojena Deklaracija: Traži se vraćanje dejtonskih nadležnosti, zatvaranje OHR-a i borba protiv korupcije

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Deklaraciju o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa srpskog naroda u BiH, koju su predložili Boračka organizacija Republike Srpske i Asocijacija “Stvaraoci Republike Srpske”. Dokument definiše ključne političke, ustavne, ekonomske i nacionalne prioritete Republike Srpske, među kojima su vraćanje dejtonskih nadležnosti, zatvaranje OHR-a, zaštita imovine Republike Srpske, borba protiv kriminala i korupcije, te unapređenje saradnje sa Srbijom.

    Deklaracijom se naglašava važnost zaštite demokratski izabranih institucija Republike Srpske od pokušaja prenosa njihovih nadležnosti na nivo zajedničkih institucija BiH, uz ocjenu da bi takvi procesi vodili unitarizaciji zemlje, suprotno Ustavu Republike Srpske, Ustavu BiH i Dejtonskom mirovnom sporazumu.

    Jedan od ključnih zahtjeva odnosi se na pokretanje postupaka za poništenje odluka visokih predstavnika donesenih na osnovu bonskih ovlašćenja, za koja se navodi da nikada nisu formalno prihvaćena od strana potpisnica Dejtonskog sporazuma. U Deklaraciji se ističe da je potrebno vratiti dejtonske nadležnosti Republici Srpskoj, okončati mandat OHR-a i visokog predstavnika, te budućnost BiH zasnivati na dijalogu i dogovoru predstavnika tri konstitutivna naroda.

    Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Republike Srpske Milovan Gagić rekao je da je cilj očuvati postojeće pozicije Republike Srpske i postepeno vratiti ono što je izgubljeno.

    • Ja želim da gledamo u sutra, da pokušamo ovo što sada imamo sačuvati, i ako Bog da vraćati polako našom slogom, odlučnošću i svim onim što možemo, ono što smo izgubili u međuvremenu – rekao je Gagić.

    Predsjednik Asocijacije “Stvaraoci Republike Srpske” Stevan Medić poručio je da Dejtonski mirovni sporazum mora biti dosljedno primjenjivan.

    • Dejtonski mirovni sporazum ne smije biti u fiokama nego na stolovima. Mora se primjenjivati. Ako se primjenjuje onda neće biti ugroženi nacionalni interesi ni jednog ni drugog naroda – istakao je Medić.

    Poseban dio Deklaracije odnosi se na zaštitu imovine Republike Srpske. Navodi se da je potrebno spriječiti svaki pokušaj prenosa vlasništva nad imovinom na nivo BiH, pooštriti zakonske propise i sankcionisati sve zloupotrebe koje se odnose na ovo pitanje, uz pozivanje na međunarodne dokumente koji regulišu pravo naroda na samoopredjeljenje.

    Dokument ističe i značaj zaštite kulturno-istorijskog nasljeđa, jezika, pisma, pravoslavnih hramova, srpskih grobalja i drugih obilježja nacionalnog identiteta od negiranja, prisvajanja i revizije istorijskih činjenica.

    Jedan od ciljeva Deklaracije jeste stvaranje demografski i ekonomski održive, te socijalno stabilne Republike Srpske u kojoj će svi njeni dijelovi imati ravnomjerne uslove razvoja. Posebno se naglašava da stabilan ekonomski razvoj podrazumijeva najoštriji obračun sa kriminalom i korupcijom, naročito u javnim preduzećima i institucijama.

    Poslanik SNSD-a Ranka Perić Romić istakla je da očuvanje institucija i vraćanje odlučivanja na nivo entiteta predstavlja osnov za stvaranje boljih uslova života budućih generacija.

    • Očuvanje institucija isto kao i vraćanje nivoa odlučivanja na entitet i ono što entitetima pripada, stvara dobru podlogu za kreiranje optimalnih uslova života za buduće generacije i mlade naraštaje u Republici Srpskoj – rekla je Perić Romić.

    Predstavnici opozicije podržali su usvajanje Deklaracije, ali su upozorili da ona ne smije ostati samo politička poruka.

    • Koristim ovu priliku da podržimo Deklaraciju, ali da to ne bude samo ceremonijalno, nego nešto što nas obavezuje – izjavio je poslanik PSS-a Milanko Mihajlica.

    Istovremeno, dio opozicije optužio je vlast da kroz usvajanje Deklaracije zloupotrebljava boračke organizacije u predizborne svrhe, što je premijer Savo Minić odbacio.

    • U ovoj Deklaraciji je navedeno sve ono što Republici Srpskoj treba. Ona želi da to uradi preko Narodne skupštine, kao što je to radila Skupština 9. januara – rekao je Minić.

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ocijenila je da je cilj Deklaracije podizanje svijesti o pravima i ustavnoj poziciji srpskog naroda u BiH.

    • Šta je normalnije nego da imate poziciju u kojoj nemate preglasavanje? Šta je normalnije nego da imate puni kapacitet ustavni da ga možete primjenjivati na način kako to treba da primjenjujete? Šta je to da imate ista prava kao svi drugi, šta je to da sjedite, dogovarate, pravite aranžmane sa drugima koji bi bili dobri za sve? – poručila je Cvijanovićeva.

    Deklaracija poziva i na dalje produbljivanje saradnje Republike Srpske i Srbije na osnovu Sporazuma o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa u ekonomiji, kulturi, obrazovanju, infrastrukturi, bezbjednosti i drugim oblastima. U dokumentu se navodi da takva saradnja nije usmjerena protiv druga dva konstitutivna naroda niti susjednih država, već da doprinosi miru i stabilnosti, uz cilj jačanja srpskog nacionalnog identiteta i očuvanja opstanka srpskog naroda.