Autor: INFO

  • Do 17 sati glasalo 32,20 odsto birača, novi podaci CIK-a

    Do 17 sati glasalo 32,20 odsto birača, novi podaci CIK-a

    Do 17 sati na Opštim izborima u BiH glasalo je 32,20 odsto upisanih birača, pokazuje službeni izvještaj Centralne izborne komisije BiH, javlja ATV.

    Do 17 časova glasalo je 1.097.589 od ukupno 3.408.517 birača, od čega je 535 glasova prikupljeno u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. Izvještaj obuhvata 5.320 od 5.642 biračka mjesta, odnosno 94,29 odsto.

    U odnosu na izvještaj od 15 sati, kada je izlaznost iznosila 26,88 odsto, odziv je porastao za 5,32 procentna poena. U protekla dva sata glasalo je dodatnih oko 181.000 birača.

    U Republici Srpskoj do 17 sati glasalo je 37,28 odsto birača, 452.778 od 1.214.449. U Federaciji BiH izlaznost je 30,03 odsto, 621.343 od 2.068.973. U Brčko distriktu glasalo je 29,77 odsto, 22.933 od 77.026.

  • Stevandić glasao u Banjaluci

    Stevandić glasao u Banjaluci

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić glasao je danas u Banjaluci, u Osnovnoj školi „Branko Radičević“, prenosi Srpska info.

    U Republici Srpskoj i Federaciji BiH biračka mjesta otvorena su od 7 časova, u sklopu Opštih izbora. Bira se predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske, Predsjedništvo BiH, Narodna skupština Republike Srpske, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Federacije i skupštine kantona. Ukupno se bira 518 nosilaca mandata među 7.028 ovjerenih kandidata.

  • GIK Zvornik: Predsjednik biračkog odbora pravio nevažećim glasačke listiće

    GIK Zvornik: Predsjednik biračkog odbora pravio nevažećim glasačke listiće

    Iz Gradske izborne komisije Zvornik Srni je rečeno da je predsjednik biračkog odbora na mjestu „Ekonomija dva“, kojeg je imenovala Centralna izborna komisija BiH, istjerao člana odbora, javljaju Nezavisne.

    Član GIK-a Zoran Đukanović rekao je da je predsjednik odbora „Ekonomija dva“ uzimao glasačke listiće od glasača i pravio ih nevažećim ako su zaokružili nekoga iz SNSD-a. Istjerani član povukao se poslije napada na njega. Đukanović je dodao da tog predsjednika ne mogu razriješiti, jer je direktno biran od CIK-a.

  • Skeneri zakazuju, podrška preopterećena na biračkim mjestima

    Skeneri zakazuju, podrška preopterećena na biračkim mjestima

    Nova izborna tehnologija danas je na pojedinim biračkim mjestima donijela probleme tehničarima i operaterima. Skeneri su, prema svjedočenju jednog od tehničara angažovanih na području Banjaluke, počeli da prijavljuju greške već oko sat vremena nakon početka glasanja, a pozivni centri za podršku bili su preopterećeni, piše BL Portal.

    Tehničar koji je danas radio na biračkim mjestima u Banjaluci kaže da problemi nisu bili samo u uređajima, nego i u obuci, organizaciji i komunikaciji sa ljudima na terenu. „Najveći problemi su to što nije bilo adekvatne obuke, istu obuku su imali i tehničari i operateri, call centri su preopterećeni pozivima, a informacije koje dobijamo nisu tačne“, kaže.

    Kvarovi su krenuli brzo. „Skeneri su počeli sat nakon glasanja na svakom drugom mjestu pokazivati greške i nisu uvlačili glasačke listiće“, tvrdi. Kad uređaj zakaže, tehničari zovu podršku, ali je i taj dio bio opterećen. „Mi smo se međusobno počeli dogovarati da što manje izlazimo na teren, nego da samo zovemo call centar, jer je nemoguće sve stići“, kaže. Dodatnu konfuziju pravile su informacije iz aplikacije kompanije Smartmatik. „Nema tačnih brojeva operatera niti imamo prave informacije“, navodi.

    Organizacione poteškoće, tvrdi, nisu počele jutros. Prethodnog dana radio je od sedam ujutru do ponoći, a instalacija je krenula tek popodne jer oprema nije stigla na vrijeme. „Bilo je rečeno da će uređaj stići u sedam, a uređaji su kasnili i tek poslije podne se krenulo sa instalacijama“, kaže. „Bio je predviđen samo jedan broj za podršku, a noćas u pola dva ujutru nam je stigao mejl u kojem su bila dva broja. Kako važno obavještenje može stići u pola dva ujutru?“, pita se.

    Novu tehnologiju opisuje i ovako: „Država je za sve oblasti u 15. vijeku, a za izbore smo odlučili biti 22. vijek.“ Iskustva se odnose na biračka mjesta u Banjaluci. Potpunija slika o tome koliko je problema izazvala nova tehnologija biće poznata poslije izbornog dana i podataka sa svih mjesta.

  • Izlaznost do 11.00 manja u odnosu na izbore 2022.

    Izlaznost do 11.00 manja u odnosu na izbore 2022.

    Na opštim izborima u BiH do 11.00 časova glasalo je 406.847 birača, ili 11,94 odsto, javlja RTRS. Izlaznost je manja nego na opštim izborima 2022, kada je iznosila 15 odsto.

    Predsjednik CIK-a Jovan Kalaba rekao je na konferenciji za novinare da pojedina biračka mjesta nisu otvorena u 7.00, da pojedina još nisu otvorena ili su otvorena pa zatvorena zbog poteškoća sa izbornim tehnologijama. „Najviše problema bilo je u Bijeljini, ali se situacija stabilizovala i tamo samo jedno biračko mjesto nije otvoreno do 11.00 časova“, rekao je.

    Pravo glasa ima 3,4 miliona birača u BiH i 48.000 izvan nje. Izbori se sprovode za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, Predsjedništvo BiH, Narodnu skupštinu Republike Srpske, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Federacije i skupštine kantona. Bira se 518 nosilaca mandata među 7.028 ovjerenih kandidata.

  • OEBS: Izborni dan protiče mirno, konačne ocjene sutra

    OEBS: Izborni dan protiče mirno, konačne ocjene sutra

    Predstavnici posmatračke misije Parlamentarne skupštine OEBS-a ocijenili su da Opšti izbori u Bosni i Hercegovini za sada protiču mirno i bez značajnijih poteškoća. Konačni nalazi biće predstavljeni nakon izvještaja s terena, javljaju Nezavisne.

    Luis Grasa, specijalni koordinator OEBS-a za Opšte izbore u BiH i šef kratkoročne posmatračke misije, izjavio je u Sarajevu da je glavni cilj procijeniti u kojoj mjeri se poštuju demokratski standardi i obaveze preuzete u okviru OEBS-a. „Jako smo ponosni što smo ovdje kako bismo izrazili solidarnost građanima Bosne i Hercegovine. Stalo nam je do demokratskih standarda u OSCE-u i nastojimo vidjeti da li se obećanja koja su data zaista i ispunjavaju. Posmatramo i postoji li bilo kakav pritisak na birače“, rekao je.

    Misija OEBS-a i ODIHR-a nije fokusirana samo na izborni dan, podsjetio je, nego i na cijeli predizborni proces. „OEBS i ODIHR imaju svoje timove prisutne ovdje još od avgusta. Nije riječ samo o onome što se događa danas, već i o periodu prije izbora, odnosno da li su sve političke stranke imale jednake mogućnosti tokom kampanje“, dodao je.

    Alesija Kles, šefica misije Parlamentarne skupštine OEBS-a i zastupnica belgijskog parlamenta, o razlikama u odnosu na izbore prije četiri godine istakla je nove tehnologije. „Ono što danas vidimo su nove tehnologije poput skeniranja glasačkih listića i autentifikacije birača. Te mašine koriste se kako bi glasači izrazili svoju izbornu volju“, rekla je.

    Preliminarni utisci, naveo je Grasa, ukazuju na uredan tok glasanja. „Izgleda da sve protiče bez većih problema, ali imamo oko 100 članova delegacije koji danas posmatraju izborni proces na približno 400 lokacija. Oni razgovaraju s učesnicima procesa i prikupljaju informacije, tako da ćemo sačekati kraj dana kako bismo imali potpunu sliku“, rekao je, prenosi Fena. Nove tehnologije, dodao je, mogu doprinijeti većoj transparentnosti. „Ovo je 12. put da posmatramo izbore u BiH, a transparentnost je uvijek bila jedna od najvažnijih stvari za nas“, naglasio je.

    Kles je dodala da je riječ o širokoj međunarodnoj operaciji. „Ova posmatračka misija nije samo misija Parlamentarne skupštine OEBS-a. Sarađujemo i sa parlamentarnim skupštinama NATO-a i Savjeta Evrope, tako da danas imamo više od 400 posmatrača raspoređenih širom zemlje“, istakla je.

  • Evropi je za opstanak potrebna ruska energija, poručio Dmitrijev

    Evropi je za opstanak potrebna ruska energija, poručio Dmitrijev

    Evropi je za opstanak potrebna ruska energija, izjavio je specijalni izaslanik predsjednika Rusije za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom i direktor Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitrijev, javlja B92.

    „Zima je blizu. Kao što je i predviđeno, uporne ideološke greške koje je EU napravila u oblasti energetike već su dovele do ozbiljnih posledica. Evropi je potrebna ruska energija da bi preživela“, napisao je na Iksu, komentarišući objavu o rastu cijena gasa u Evropi.

    Prema podacima RIA Novosti, sukob na Bliskom istoku doveo je do značajnog rasta cijena gasa. Prosječne berzanske cijene u martu porasle su gotovo 60 odsto u odnosu na februar i premašile 600 dolara za 1.000 kubnih metara.

    Moskva je ranije u više navrata saopštavala da je odustajanje Evropske unije od ruskih energenata nanijelo štetu evropskoj privredi, dovelo do povećanja troškova energije i smanjenja konkurentnosti evropske industrije, navodi ruska agencija.

  • Centralna izborna komisija: Zbog problema sa skenerima kasni otvaranje biračkih mjesta

    Centralna izborna komisija: Zbog problema sa skenerima kasni otvaranje biračkih mjesta

    Manji broj biračkih mjesta u BiH još nije otvoren zbog poteškoća sa radom skenera glasačkih listića, saopšteno je iz Centralne izborne komisije BiH, javljaju Nezavisne.

    „Prema informacijama opštinskih/gradskih izbornih komisija, manji broj biračkih mjesta još nije otvoren zbog poteškoća sa radom skenera glasačkih listića, a koje se rješavaju“, saopšteno je iz CIK-a. Biračka mjesta za opšte izbore otvorena su u sedam časova, a sa radom je počelo i 385 mobilnih timova.

  • Ulazak u Evropu po novim pravilima: Putnici još uvijek čekaju

    Ulazak u Evropu po novim pravilima: Putnici još uvijek čekaju

    Iako je još zvanična informacija da bi novi način kontrole ulaska u šengenski prostor, ETIAS, mogao početi s radom do kraja godine, sve je više naznaka novog odgađanja, pa bi sistem trebalo da krene tokom naredne godine, piše BL Portal.

    Glavni razlog, po svemu sudeći, mogla bi biti činjenica da je došlo do nepredviđenih poteškoća u primjeni EES-a, sistema za digitalnu registraciju i biometrijsku provjeru putnika na granicama, aktivnog od aprila ove godine. Proteklih mjeseci mediji širom Evrope izvještavali su o gužvama na aerodromima i kopnenim prelazima, a čekanja su u nekim slučajevima postala višestruko duža.

    Najbolji dokaz da je priprema ETIAS-a u finišu jeste odluka Evropske komisije od prošle sedmice o završnim aktivnostima. Dokument je, na primjer, definisao arhitekturu i tehničke specifikacije Agencije EU za operativno upravljanje velikim informacionim sistemima u području slobodnog kretanja, bezbjednosti i pravde (LISA), koja bi trebalo da upravlja svim aspektima sistema. Tu su i pravila kako će biti uvezan sa graničnim prelazima, imigracionim vlastima, ETIAS odjeljenjima u članicama i Europolom, te kako će biti integrisan sa EES-om. Sve to ukazuje da je zvanično spremno za skori početak.

    U julu je „Fajnenšel tajms“, pozivajući se na zvanične izvore, javio da će početak vjerovatno ipak biti pomjeren za 2027. Evropska komisija je sa stranice uklonila formulaciju da ETIAS kreće u posljednjem kvartalu 2026. Sada se samo navodi da još nije u funkciji i da će EU datum objaviti „nekoliko mjeseci prije njegovog pokretanja“. Vlada Poljske je 23. septembra 2026. objavila obavještenje da je pokretanje planirano za 2027, a precizan datum naknadno.

    Upravni odbor eu-LISA sastao se 23. i 24. septembra i razgovarao o planiranju implementacije i narednim koracima, kao i o revidiranom planu interoperabilnosti za 2027–2028, bez konkretnog datuma početka.

    „Fajnenšel tajms“ je objavio da su osobe upoznate sa razgovorima navele da je odgađanje direktno povezano sa problemima pri uvođenju EES-a. Jedan izvor je rekao da je prioritet prvo „popraviti EES“ prije ETIAS-a, jer bi pokretanje moglo dodatno pogoršati gužve. List je takođe objavio da je LISA zaključila da pokretanje tokom 2026. više nije izvodljivo.

    Odgađanje se može posmatrati kao indirektno priznanje da su problemi sa EES-om bili dovoljno ozbiljni da Unija ne želi još jedan veliki sistem prije nego što postojeći budu riješeni. To ne znači da je Komisija formalno priznala neuspjeh EES-a. Zvanični stav i dalje je da funkcioniše, uz priznanje operativnih problema. Odluka da se prednost da njihovom rješavanju ipak daje težinu pritužbama aerodroma i avio-kompanija tokom ljeta.

  • Stevandić: Kultura sjećanja je kultura identiteta

    Stevandić: Kultura sjećanja je kultura identiteta

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić prisustvovao je danas u Banjaluci premijernoj projekciji filma Lordana Zafranovića „Zlatni rez 42 – Djeca Kozare“, koji govori o stradanju srpske djece i naroda sa Kozare u ustaškom logoru Jasenovac u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

    Premijeri u dvorani „Borik“ prisustvovali su predsjednik Republike Srpske Siniša Karan, ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Borivoje Golubović i ministar uprave i lokalne samouprave Senka Jujić.

    Premijernom prikazivanju filma prisustvovali su i predstavnici Srpske pravoslavne crkve, diplomatskog kora, predstavnici Republike Srpske u zajedničkim institucijama, predstavnici Trećeg puka /Republika Srpska/ Oružanih snaga BiH, preživjeli logoraši, te brojni predstavnici političkog, društvenog i kulturnog života Republike Srpske.

    Stevandić je prije početka projekcije rekao da kultura sjećanja predstavlja kulturu identiteta.

    „Svi oni koji su srpskom narodu branili da njeguje kulturu sjećanja i da dozvoli da se zločin nad njim legalizuje, uništavali su i njegov identitet“, rekao je Stevandić novinarima u Banjaluci.

    On je naglasio značaj očuvanja sjećanja na nevine žrtve i prenošenja tog sjećanja na buduće generacije.

    „Kroz naše duhovno podizanje i našu samosvijest vratili smo kulturu sjećanja. Zato bez loših namjera prema drugima smatramo da njegovanje pijeteta prema nevinim žrtvama i žrtvama genocida nad našim narodom mora da bude dio identiteta koji se vidi, prepoznaje i prenosi na generacije“, rekao je Stevandić.

    Stevandić je ocijenio da je očuvanje identiteta i sjećanja važno i u kontekstu zaštite prava i položaja Republike Srpske.

    „To je neophodno da bismo kao narod mogli da se odupremo svima onima koji misle da imaju šanse da ‘ponište naše pravo, suverenitet, teritoriju i identitet'“, rekao je Stevandić.

    Projekcija i promocija filma održavaju se pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Srpske, a snimanje filma pomogle su institucije Republike Srpske i Srbije.

    Film je zasnovan na istorijskim događajima i svjedočenjima o stradanju srpskog, jevrejskog i romskog naroda tokom Drugog svjetskog rata, sa posebnim fokusom na djecu koja su tokom ofanzive na Kozaru 1942. godine odvojena od roditelja i deportovana u logore i druga mjesta širom tadašnje NDH.