VRBAS Media

Autor: INFO

  • Bil i Hilari Klinton pred Kongresom zbog veza sa Epstinom, otvoreno pitanje formata saslušanja

    Bil i Hilari Klinton pred Kongresom zbog veza sa Epstinom, otvoreno pitanje formata saslušanja

    Bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Bil Klinton i bivša državna sekretarka Hilari Klinton pristali su da svjedoče pred Nadzornim odborom Predstavničkog doma u okviru istrage o njihovim kontaktima sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, ali uslovi i format saslušanja još nisu konačno dogovoreni.

    Predsjednik Odbora, republikanac Džejms Komer, u ponedjeljak je pokrenuo postupak za nepoštovanje Kongresa protiv oboje Klintonovih, navodeći da su odbili da se odazovu na ranije upućene sudske pozive. Kako je rekao, advokati Klintonovih su naknadno obavijestili Odbor da su spremni da se pojave „u međusobno prihvatljivim terminima“.

    „Nemamo ništa u pisanom obliku“, izjavio je Komer novinarima, dodajući da je otvoren za dogovor, ali da će sve „zavisiti od onoga što kažu“.

    Advokati bivšeg predsjednika i bivše državne sekretarke zatražili su da se obustavi postupak za nepoštovanje Kongresa, koji bi mogao rezultirati visokim novčanim kaznama, pa čak i zatvorskom kaznom ukoliko ga potvrdi Predstavnički dom i procesuira Ministarstvo pravosuđa. Komer je poručio da za sada ne planira povlačenje optužbi.

    Istovremeno, Hilari Klinton je zatražila da saslušanje bude javno i prenošeno uživo, navodeći da je potpuna transparentnost jedini način da se uklone sumnje u političku zloupotrebu istrage. Klintonovi insistiraju na prisustvu medija i direktnom televizijskom prenosu.

    Republikanci, s druge strane, predlažu da se iskazi daju iza zatvorenih vrata, uz snimanje i naknadno objavljivanje transkripta, tvrdeći da je to uobičajena praksa u osjetljivim istragama. Demokrate smatraju da bi takav pristup ostavio prostor za selektivno tumačenje izjava.

    Klintonovi su mjesecima osporavali zakonitost sudskih poziva, ocjenjujući ih politički motivisanim. Međutim, nakon što su pojedini demokratski članovi Odbora podržali republikansku inicijativu za pokretanje postupka zbog nepoštovanja Kongresa, pristali su da se odazovu i svjedoče.

    Svjedočenje bivšeg predsjednika pred Kongresom predstavlja izuzetno rijedak događaj u američkoj političkoj praksi. Prema dostupnim podacima, posljednji bivši predsjednik koji je svjedočio bio je Džerald Ford 1983. godine.

    Istraga se odnosi na kontakte sa Džefrijem Epstinom, finansijerom osuđenim za seksualne zločine koji je preminuo u zatvoru 2019. godine. Njegove veze sa brojnim uticajnim ličnostima godinama su predmet javnih polemika i istraga.

    Bil Klinton je ranije priznao da je poznavao Epstina, ali tvrdi da nikada nije posjetio njegovo privatno ostrvo i da je prekinuo kontakt prije više od dvije decenije. Evidencije, međutim, pokazuju da je četiri puta letio Epstajnovim privatnim avionom tokom 2002. i 2003. godine. Iako protiv njega nije utvrđena direktna nezakonitost, ti kontakti i dalje izazivaju političke rasprave.

    U narednim danima očekuje se odluka o tome da li će saslušanje biti javno ili zatvoreno za javnost, kao i eventualna objava transkripata. Bez obzira na format, slučaj Klintonovih i njihovog odnosa sa Epstinom ostaje u fokusu američke i međunarodne javnosti.

  • Ukrajinci sve bliži predaji teritorija

    Ukrajinci sve bliži predaji teritorija

    Dok se u Abu Dabiju vode ključni pregovori oko okončanja najvećeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata, a Donald Tramp pritiska Kijev da preda Rusiji teritoriju kao zalog mira, sve je više Ukrajinaca koji sada razmatraju nezamislivo – da predaju zemlju.

    ako se većina njih i dalje protivi predaji teritorije u Donbasu u zamjenu za mir, raste broj onih koji bi je dali, ukoliko bi to okončalo rat.

    Ovakvi stavovi su značajna promjena među ukrajinskom populacijom, umornom od četiri godine rata. Davanje teritorije Rusiji – dijela veličine Šumadije u Donjecku koji još nije uspjela vojno da osvoji – dugo se smatralo crvenom linijom i za zvanični Kijev i za obične Ukrajince.

    Ali, sada ono što je izgledalo nemoguće djeluje izglednije, dok Moskva insistira da će pregovori oko mira napredovati samo ako Ukrajina ustupi ostatak Donjecke oblasti, čime bi Rusija dobila kontrolu nad čitavim regionom Donbas. Jer, Lugansk već kontroliše 100%, dok u Donjecku drži oko 77%.

    Većina Ukrajinaca protiv predaje teritorije

    Ipak, većina Ukrajinaca i dalje se protivi predaji teritorije zarad mira, dok je, kako piše “Kijev post”, sve veći broj onih koji su spremni da se bore protiv ruskih snaga “koliko god je potrebno”. Prema velikoj anketi među 1.003 ispitanika sprovedenoj od 23-29. januara na teritorijama pod ukrajinskom kontrolom, koju je u ponedjeljak objavio Kijevski istraživački institut sociologije (KIIS):

    – 52% ispitanika “kategorički odbacuje” ideju o prenosu kontrole nad Donbasom Rusiji u zamjenu za bezbjednosne garancije

    – 40% je spremno da to razmotri

    – Preovlađujuće mišljenje u ukrajinskom društvu jeste da zemlja ne bi postala bezbjednija ako prepusti Kremlju oblasti Lugansk i Donjeck – otprilike 20% teritorije i stanovništva Ukrajine – gdje je linija fronta stabilna i nije se mijenjala mjesecima – naveo je u saopštenju izvršni direktor KIIS‑a Anton Hrušecki.

    Trampov pritisak

    Trampova Bijela kuća pritiska ukrajinskog predsjednika Vladomira Zelenskog da Rusiji ustupi suverenitet na Donbasom u mirovnom sporazumu koji bi nalikovao dogovoru o nekretninama, piše “Kijev post”.

    Zelenski je do sada rekao da je to nemoguće ispuniti jer njihov Ustav to brani i Ukrajinci ne bi pristali na to. On je u četvrtak, kad su direktni pregovori sa ruskom delegacijom u Abu Dabiju ušli u drugi dan, rekao da očekuje postizanje mira u ratu sa Rusijom za manje od godinu dana i naglasio da bi poraz Ukrajine značio gubitak nezavisnosti.

    – Gubitak suvereniteta i moguća apsorpcija od strane Rusije bila katastrofa za Ukrajince – rekao je Zelenski, dodajući da se nada da će se rat okončati diplomatskim putem.

    Kad bi rat mogao da se okonča?

    Anketirani Ukrajinci nisu optimistični da će rat skoro da završi:

    Svega 20% njih očekuje mir sa Rusijom u prvoj polovini 2026.

    Oko 18% u drugoj polovini 2026.

    Većina od 43% predviđa da će se to dogoditi tek 2027. ili kasnije.

    Tokom sedmodnevnog istraživanja javnosti, Rusija je pokrenula četiri velika napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, šaljući ukupno 22 rakete i preko 750 kamikaza-dronova na Kijev, Harkov, Černigov, Dnjepar, Odesu i Zaporožje. U napadima je stradalo najmanje troje ljudi dok je preko tri miliona ostalo bez struje ili grijanja, u nekim slučajevima danima, pod izrazito niskim temperaturama.

    Kijev 4. februara

    Prema anketi, najmanje 88% Ukrajinaca vjeruje da Rusija takvim napadima na energetski sektor pokušava da ih ostavi bez struje i grijanja i tako primora na predaju, dok 90% ispitanika smatra da Ukrajina treba da uzvrati napadima na rusku teritoriju.

    Predaji teritorija najviše se protive Kijevljani

    Nespremnost da se prihvate zahtjevi Kremlja i Bele kuće u vezi sa statusom Donbasa najizraženija je među stanovnicima Kijeva, gdje 59% ispitanika to odbacuje. Ipak, većina građana u svim dijelovima zemlje protivi se prenosu teritorije, čak i u istočnoj Ukrajini, gdje pretežno živi rusko jezično stanovništvo, navodi “Kijev post”.

    Još veći dio Ukrajinaca – 65% – spremno je da izdrži rat “onoliko dugo koliko bude potrebno”. Ta spremnost je bila nešto niža u istraživanjima sprovedenim ranije, u septembru i decembru 2025. – 62%, navodi “Kijev post”.

    Najveći procenat građana odlučnih da nastave otpor ruskoj invaziji zabilježen je u Kijevu (72%), ali spremnost na dalju borbu ostaje visoka širom zemlje: na zapadu 66%, na sjeveru 64%, na jugu 64%, na istoku 58%.

    Ipak, značajnih 17% Ukrajinaca reklo je da bi bili spremni da razmotre značajne ustupke Rusiji ako rat ne bi bio okončan za manje od godinu dana.

    “Raste broj onih koji bi predali Donbas za mir”

    Prema “Njujork tajmsu”, broj Ukrajinaca koji smatraju da bi trebalo predati ostatak Donbasa Rusiji je sve veći.

    – Za mene je mir prioritet i ako definitivno neće biti rata nakon što predamo Donbas, bila bih spremna da ga napustim – rekla je listu Kristina Jurčenko koja živi u regionu.

    Dodala je da bi podržala predaju zemlje samo ukoliko bi saveznici Kijeva ponudili snažne garancije za poslijeratnu bezbjednost Ukrajine.

    Budućnost Donbasa jedno je od najosjetljivijih pitanja na pregovorima u Abu Dabiju. Ukrajina je 2014. godinama utvrđivala gradove u Donbasu i izgubila veliki broj vojnika braneći ovaj industrijski region. Za one koji smatraju da bi Donbas eventualno mogao da se prepusti, ključne su bezbjednosne garancije, ističu analitičari. Ukoliko bi Ukrajina povukla svoje trupe bez takvih garancija, mnogi strahuju da bi malo toga spriječilo Rusiju da se ponovo pregrupiše i iskoristi taj Donbas kao lansirno mjesto za nove napade prema otvorenim nizinama izvan utvrđenih donbaskih gradova.

  • U planu zabrana društvenih mreža mlađim od 16 godina

    U planu zabrana društvenih mreža mlađim od 16 godina

    Vladajuća Hrišćansko-demokratska unija Njemačke na predstojećem kongresu trebalo bi da razmatra prijedlog zakona kojim bi se zabranilo korištenje društvenih mreža licima mlađim od 16 godina, saopšteno je iz ove stranke.

    U saopštenju se navodi da bi stroga starosna ograničenja za korištenje društvenih mreža mogla efikasno zaštititi djecu i tinejdžere od štetnog sadržaja na internetu.

    Ukoliko novi zakon bude usvojen u Bundestagu, korisnici će morati da verifikuju svoje godine.

    U dokumentu se navodi da bi se zabrana za maloljetne odnosila na korištenje platformi kao što su “Instagram”, “Fejsbuk” i “TikTok”.

    Iz Hrišćansko-demokratske unije napominju da slična zabrana već uvedena u Australiji.

  • Medvedev: EU je sama sebe uhvatila u zamku odbijajući isporuke ruskih energenata

    Medvedev: EU je sama sebe uhvatila u zamku odbijajući isporuke ruskih energenata

    Evropa je sama sebe uvukla u monstruoznu zamku i našla se kritično zavisnom od Sjedinjenih Američkih Država odbijajući ruske isporuke energenata, izjavio je danas zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

    – U svojoj antiruskoj pomami, Evropska unija čak ni ne shvata u kakvu je monstruoznu zamku upala. Na kraju krajeva, Vašington, koji trenutno preziru, nesumnjivo će učvrstiti svoju ulogu spasioca, snabdijevajući je energijom. Ali ulog za proširenje pomoći biće neuporedivo veći od samog novca – napisao je on na mreži Maks.

    Evropa, “kritično zavisna od američkog gasa”, uradiće sve što joj Vašington kaže, uvjeren je Medvedev.

    Savjet EU je 26. januara odobrio potpunu zabranu isporuke ruskog tečnog prirodnog gasa (TPG) u EU od 1. januara 2027. godine, i gasa iz gasovoda od 30. septembra 2027. godine.

  • Pokušaj atentata na visokog zvaničnika ruskog Ministarstva odbrane u Moskvi

    Pokušaj atentata na visokog zvaničnika ruskog Ministarstva odbrane u Moskvi

    U Moskvi je izvršen pokušaj atentata na general-potpukovnika Vladimira Aleksejeva, zvaničnika Ministarstva odbrane, saopštila je portparolka Istražnog komiteta Rusije Svetlana Petrenko za RIA Novosti.Prema izvještaju, 6. februara, u stambenoj zgradi na Volokolamskom auto-putu, nepoznata osoba je ispalila nekoliko hitaca na Aleksejeva i pobjegla sa mjesta događaja.

    General je hospitalizovan u gradskoj bolnici, dok potraga za napadačem i dalje traje.

    Istražitelji i forenzičari pregledaju snimke nadzornih kamera i ispituju očevice.

    Pokrenut je krivični postupak zbog pokušaja ubistva i nedozvoljene trgovine vatrenim oružjem.

    Moskovsko tužilaštvo preuzelo je kontrolu nad istragom.

  • Kampanja za člana Predsjedništva BiH iz FBiH već uveliko u toku

    Kampanja za člana Predsjedništva BiH iz FBiH već uveliko u toku

    Nešto manje od devet mjeseci je do opštih izbora, a stranke u Federaciji već objavljuju imena kandidata za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Među njima uglavnom već dobro poznata lica na političkoj sceni. Kampanja, čini se, već uveliko je u toku. Prave se računice, naročito među bošnjačkom populacijom, na čije glasove, očekivano, računa i dio kandidata iz reda Hrvata.

     

    Da mu se fotelja u Predsjedništvu mnogo svidjela, Denis Bećirović je svima jasno stavio do znanja. SDP-ova perjanica i onaj koji se sa Elmedinom Konakovićem žestoko bori za titulu “prvog u Bošnjaka” ima namjeru da ostane na istoj poziciji, pa tako najavljuje borbu za drugi mandat. I u tome, zasad, ima podršku 12 stranaka. Da li ih i sam zna nabrojati, nije poznato. Ali, kako tvrdi, da on bude kandidat traže svi.

     

    Play Video

    – To traže prije svega masovno građani. Traže brojna udruženja, organizacije i traže brojne političke stranke. U narednim sedmicama imaću prve razgovore na tu temu, ali ponavljam neću se baviti predizbornom kampanjom u ovoj godini – naglasio je Denis Bećirović, bošnjački član Predsjedništva BiH

    Da zamijeni Bećirovića bi i Ramo Isak , ali snove mu je srušilo Predsjedništvo njegove stranke koje je podržava aktuelnog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. A ko će mu stati na crtu u ime SDA, u toj stranci će tek odlučiti. Da li će se suprotstaviti Bećiroviću od kojeg je na prošlim izborima izgubio za više od sto hiljada glasova, Bakir Izetbegović ne otkriva. Uz njega, u opticaju je nekoliko imena. Među njima Edin Ramić i prva dama stranke, Sebija Izetbegović.

    – Imamo i mi sposobnih žena, je li? Možda hoće, vidjećemo. Zavisi to ljudi u SDA, a mi, ja mislim imamo u ovom času, da ne pretjeram hiljadu veoma sposobnih političara, afirmisanih u raznim sferama života koje imaju decenije iskustva. Mislim da to ustvari niko nema osim nas – naglasio je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA.

    Izetbegoviću žao što protiv “Trojke” ne ide ujedinjeni blok u kojem vidi Demokratsku frontu, ali i Stranku za BiH čiji je lider Semir Efendić najavio kandidaturu za člana Predsjedništva. Nekadašnja uzdanica SDA već zna ko bi mu bio idealan saradnik iz Republike Srpske.

    – Vidio sam da u entitetu Republika Srpska da se Nebojša Vukanović odlučio kandidovati. Nadam se da će dobiti podršku od ostatka opozicije i moram reći, kada bi on pobijedio onda bi bilo sigurno da u narednom mandatu SNSD ne bi više bio u ovoj ulozi na nivou države BiH i Savjeta ministara – naglasio je Semir Efendić, predsjednik Stranke za BiH.

    Da Efendić odustane od kandidature indirektno ga poziva Slaven Kovačević, kandidat DF-a za hrvatskog člana Predsjedništva. Vjerovatno najpoznatiji po promjenama etničke pripadnosti po potrebi i “šamaru” Evropskog suda za ljudska prava na njegovu apelaciju o navodnoj diskriminaciji u izbornom procesu. Dok se hvali kako je jedini kandidat koji je bio pripadnik takozvane Armije BiH i otkriva da mu je među glavnim motivima uklanjanje HDZ-a, “Komšić poslije Komšića” istovremeno i računa. A u toj računici lider Stranke za BiH nema šanse.

    – Ali mu treba 250 hiljada i ja mislim da to nije realno, uz dužno poštovanje. Јa sa 140 hiljada, bliži sam. Pozivam ga da se pridruži meni i mome timu i da zajedno pobijedimo za člana Predsjedništva tako što će on mene podržati za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda – poručio je Slaven Kovačević, kandidat DF-a za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

    I tako bi po istoj matrici hrvatski član Predsjedništva bio izabran glasovima Bošnjaka. Istovremeno, do željenih izmjena Izbornog zakona HDZ će teško. Zato oprezni sa kandidaturama. Kao protivkandidat Slavenu Kovačeviću pominje se potpredsjednica stranke Darijana Filipović. Dragan Čović o imenima još ne bi.

    – Sve druge kolege koje izlaze sa različitim prijedlozima, te prijedloge će u konačnici morati potvrditi kad CIK raspiše izbore, to je već šesti mjesec, tako da ne treba žuriti s tim. Mislim da će HDZ sa svojim partnerima izaći sa ovim prijedlogom negdje krajem trećeg mjeseca, kroz odluke Glavnog odbora – istakao je Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH.

    Neizvjesno je i ko će u izbornu trku iz hrvatskog opozicionog bloka. Kao opcija pominjao se Martin Raguž, osnivač i bivši predsjednik HDZ-a 1990. Iz te stranke zasad poručuju kako će predložiti nestranačku osobu.

  • Most u Česmi i dalje na čekanju

    Most u Česmi i dalje na čekanju

    Očekujemo danas saglasnost Grada Banjaluka za projektno-plansku dokumentaciju kako bismo već u ponedjeljak nastavili radove na pristupnim saobraćajnicama mostu u naselju Česma i do kraja mjeseca pustili most u funkciju, rekao je direktor Јavnog preduzeća “Putevi Republike Srpske” Miroslav Јanković.

    Јanković je podsjetio da je Vlada Republike Srpske radove na izgradnji mosta povjerila Putevima na upravljanje, iako se ne nalaze na mreži magistralnih i regionalnih puteva.

    – Vlada je prepoznala da je to zaista problem, obezbijedila sredstva i ЈP Putevi su to u predviđenom roku završili. Međutim, kada su radovi završeni uvidjeli smo da pristupne saobraćajnice nisu urađene i Vlada je zadužila Puteve da izgradi i pristupne saobraćajnice. Po tadašnjim informacija koje smo dobili od Grada, rečeno je da je Grad obezbijedio projektno-plansku dokumentaciju i riješio imovinske odnose na obje strane mosta. Odmah smo pristupili radovima i za sedam dana završili sve na desnoj obali, ali smo na lijevoj obali naišli na probleme – snježne padavine koje su onemogućile radove i neusklađenost projektno-planske dokumentacije sa stanjem na tarenu – pojasnio je Јanković.

    Dodao je da je urađena dopuna projektno-planske dokumentacije, da su Putevi Srpske dali saglasnot, te da očekuje da i Grad to danas učini.

    Јanković je naveo da će ukupna vrijednost projekta izgradnje mosta i pristupnih saobraćajnica iznositi oko devet miliona KM.

    Јanković je naveo da će Putevi Srpske tražiti od Vlade da upravljaju saobraćajnicom i mostom kako bi nastavili gradnju saobraćajnice do Vrbanje.

    Kada je riječ o putu Trnovo-Miljevina-Foča koji je zatvoren za saobraćaj zbog lošeg stanja i ugrožene bezbjednosti putnika, Јanković je rekao da bi za 45 dana trebalo da budu završeni radovi na sanaciji i put vraćen u funkciju, ali i da će pokušati da ubrzaju dinamiku radova.

    – Most na rijeci Bistrici se nalazi u zoni gradilišta hidrocentrale i prilikom izvođenja radova došlo je do aktiviranja klizišta u samoj zoni gradilišta. Dio saobraćajnice i dio mosta su postali ugroženi. Pratili smo pomjeranje mosta, došlo je do kritične tačke i donesena je odluka o obustavi saobraćaja. HE Bitrica je odmah pristupila sanaciji, već se izvode radovi. Nakon toga ćemo mi pristupiti dijelu sanacije kolovozne funkcije mosta – rekao je on za RTRS.

    Јanković je naveo da je u funkciji pristupni put i zamolio građane za strpljenje.

  • U Varešu porastao broj otrovanih, olovo u krvi djece

    U Varešu porastao broj otrovanih, olovo u krvi djece

    Masovno trovanje stanovništva olovom u opštini Vareš prerasta u jednu od najozbiljnijih zdravstvenih kriza zabilježenih u Bosni i Hercegovini, upozoravaju iz Udruženja građana Fojničani-Maglaj.

    Objavljeni rezultati testiranja

    Novi nalazi testiranja na prisutnost olova u krvi, objavljeni tokom ove sedmice za više od 100 stanovnika Vareša, potvrđuju da je trovanje ovim teškim metalom daleko većeg obima nego što se u početku moglo pretpostaviti.

    Ovoga puta prisustvo olova u krvi utvrđeno je ne samo kod žitelja u neposrednoj blizini deponije rudnika kompanije DPM Metali, u naseljima Pržići i Daštansko, nego i kod građana koji žive u samom centru Vareša.

    Najnovija testiranja pokazuju da su kod nekolicine zabilježene naročito visoke koncentracije iznad referentne vrijednosti, koje zahtijevaju posebnu medicinsku pažnju.

    “Prisustvo olova u krvi predstavlja izuzetno kompleksan zdravstveni problem, jer u ljudskom organizmu ne postoji fiziološka potreba za olovom. Savremena medicina zastupa stav da ne postoji ‘sigurna’ doza olova u organizmu”, ističu stručnjaci iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

    Podsjećamo da su prethodna ispitivanja, provedena u decembru prošle godine, pokazala da je kod svih 44 testirane osobe, različitih starosnih grupa, zabilježeno prisustvo olova u krvi, a kod njih 17 iznad granične vrijednosti. U međuvremenu je, u privatnom aranžmanu, testirano još devet osoba, a njihovi nalazi samo su potvrdili alarmantne pokazatelje. Posebno zabrinjava činjenica da je olovo pronađeno i u nalazima petoro djece mlađe od šest godina.

    Povećanje koncesione naknade

    U intervjuu za lokalni radio, vršitelj dužnosti načelnika Opšine Vareš Malik Rizvanović izjavio je da će mu zdravlje građana biti prioritet, ukoliko osvoji mandat načelnika na predstojećim vanrednim izborima. Međutim, dodatnu zabrinutost izaziva informacija da je neposredno prije objave novih rezultata o trovanju olovom kompanija DPM Metali uputila zahtjev Vladi Zeničko-dobojskog kantona za povećanje koncesione naknade.

    “U petak je ispred DPM Metali zvanično upućena inicijativa Ministarstvu privrede Zeničko-dobojskog kantona i u narednim mjesecima doći će do povećanja koncesije. Ono što sam uspio dogovoriti s kompanijom jeste da, nakon potpisivanja novog ugovora, koncesiona naknada bude isplaćena retroaktivno od 1. januara 2026. godine”, izjavio je za lokalni radio Rizvanović.

    Građani: Zdravlje nema cijenu

    Činjenica da sama rudarska kompanija traži od domaćih vlasti povećanje koncesije koju mora plaćati djeluje zaista nevjerovatno i otvara ozbiljna pitanja o tome ko zapravo donosi odluke i upravlja mineralnim resursima u Zeničko-dobojskom kantonu.

    “Ako se radi o pokušaju kompanije da ovim potezom kupi socijalni mir, jasno poručujemo da zdravlje građana nema cijenu i da je krajnje neprimjereno razgovarati o koncesionim naknadama u trenutku kada su životi ljudi u Varešu ozbiljno ugroženi”, ističu stanovnici Pržića i Daštanskog, prenosi “Radio Sarajevo”.

    U ovakvim okolnostima vrijedi podsjetiti i na odredbe Zakona o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine. Prema tom zakonu, nadležno federalno ministarstvo dužno je ukinuti dozvolu za eksploataciju mineralnih sirovina ukoliko se rudarskim radovima ugrožavaju život i zdravlje zaposlenika i drugih građana, a druge zakonom propisane mjere nisu dovoljne da se takvo ugrožavanje spriječi.

    Vlasti bez odgovora

    Vlasti Zeničko-dobojskog kantona i Federacije BiH još uvijek nemaju jasan odgovor na situaciju u Varešu. Iako su se već odavno stekli svi uvjeti, vanredno stanje još uvijek nije proglašeno.

    Takođe, nije poznato je li Tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona uopše pokrenulo istragu o trovanju. Naprotiv, uprkos snažnom protivljenju mjesnih zajednica i organizacija civilnog društva, nadležne kantonalne vlasti nastavljaju podržavati nove, potencijalno opasne rudarske projekte u Varešu, uključujući i planirano rudarenje hroma u slivu rijeke Krivaje.

  • Simulacija: NATO bi mogao pasti za nekoliko dana

    Simulacija: NATO bi mogao pasti za nekoliko dana

    Evropske države užurbano jačaju odbrambene kapacitete zbog sve većih napetosti s Rusijom, ali rezultati jedne nedavne ratne simulacije ukazuju na ozbiljan problem.

    Kontinent možda nema dovoljno vremena. Prema tom scenariju, potencijalni ruski napad mogao bi dovesti do brzog sloma odbrane, znatno prije nego što bi Evropa uspjela reagovati.

    Kako navodi The Wall Street Journal, vjerovatnoća ruskog udara na zemlje NATO-a i Evropske unije porasla je zbog pogoršanih odnosa između evropskih saveznika i administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa, ali i činjenice da je Moskva u potpunosti prešla na ratnu ekonomiju.

    Sigurnosni analitičari sve češće naglašavaju da se pitanje više ne postavlja u smislu da li će doći do krize, već kada. Procjene koje su ranije govorile da Rusija neće biti sposobna ozbiljno ugroziti NATO prije 2029. godine sada se dovode u pitanje, jer se smatra da bi kritični trenutak mogao nastupiti mnogo ranije.

    Posebnu pažnju izazvala je simulacija ruskog upada u Litvaniju, održana u decembru, koju su organizovali njemački list Die Welt i Univerzitet Helmut-Schmidt, povezan s njemačkim oružanim snagama. U vježbi je učestvovalo 16 bivših visokorangiranih NATO zvaničnika i vojnih stručnjaka.

    U zamišljenom scenariju, Rusija koristi navodnu „humanitarnu krizu“ u Kaliningradu kao izgovor za zauzimanje litvanskog grada Marijampole, strateški važnog dijela Suwalki koridora koji povezuje Baltičke zemlje s ostatkom NATO teritorije.

    Takav narativ bio je dovoljan da Sjedinjene Američke Države odbiju aktivirati Član 5 NATO-a, koji predviđa kolektivnu odbranu.

    Njemačka se u simulaciji pokazala neodlučnom, dok je Poljska mobilizovala snage, ali ih nije uputila preko granice. Njemačka brigada raspoređena u Litvaniji ostala je blokirana nakon što su ruski dronovi minirali izlaze iz baze.

    Ishod vježbe bio je porazan po Zapad – Rusija je, sa svega 15.000 vojnika, u roku od nekoliko dana uspjela potkopati kredibilitet NATO-a i uspostaviti kontrolu nad Baltičkim regionom.

    Vojni analitičar Franz-Stefan Gady, koji je u simulaciji imao ulogu šefa ruskog Generalštaba, istakao je da je ključ pobjede bila procjena političke volje Zapada, a ne vojna snaga. „Znali smo da će Njemačka oklijevati – i to je bilo dovoljno“, rekao je.

    Upozorenja stižu i od zvaničnika. Nizozemski ministar odbrane Ruben Brekelmans naveo je da Rusija ubrzano gomila strateške rezerve i jača vojno prisustvo uz granice NATO-a. Prema njegovim riječima, Moskva bi mogla biti spremna za veće vojne operacije već u roku od godinu dana.

    Iako dio analitičara ukazuje na spor napredak Rusije u Ukrajini i velike gubitke, procjenjuje se da bi Moskva u kratkom roku mogla osloboditi i do 200.000 iskusnih vojnika, samo promjenom taktike na postojećem frontu – više nego što je korišteno u početnoj fazi invazije 2022. godine.

    Simulacija je pokazala da je najveći problem Zapada nedostatak odlučnosti. Rusija je u scenariju vješto koristila hibridne metode i informacione manipulacije kako bi paralizirala reakciju saveznika.

    Poljski sigurnosni analitičar Bartłomiej Kot naglasio je da zapadne vlade često instinktivno teže deeskalaciji, čak i kada se suoče s agresivnim potezima Moskve.

    Iako Litvanija tvrdi da bi se branila bez oklijevanja i da bi Rusija u stvarnom sukobu rizikovala gubitak Kaliningrada, neizvjesnost oko američke uloge dodatno pojačava zabrinutost u Evropi.

    Zaključak vježbe je jasan: Kremlju za postizanje strateških ciljeva ne treba masovna invazija.

    Dovoljni su ograničeni vojni potezi, dobra procjena trenutka i kratko oklijevanje Zapada kako bi se ozbiljno narušilo jedinstvo NATO-a i dovela u pitanje njegova vjerodostojnost.

  • Američki državljani pozvani da napuste Iran

    Američki državljani pozvani da napuste Iran

    Američkim državljanima upućen je apel da napuste Iran, pri čemu je naglašeno da bi plan evakuacije trebali napraviti samostalno, bez pomoći Ambasade Sjedinjenih Američkih Država. Ako odlazak iz zemlje nije moguć, preporučeno im je da potraže sigurno mjesto ili zgradu.

    Takođe je savjetovano da imaju zalihe hrane, vode i lijekova te da prate lokalne medije radi najnovijih vijesti.

    Užurbano akumuliranje američkih vojnih snaga na Bliskom istoku znatno je povećalo rizik od rata koji bi zahvatio Iran i regiju, s dalekosežnim regionalnim i globalnim posljedicama.

    Iranski ministar vanjskih poslova izjavio je da njegova zemlja ulazi u diplomatiju otvorenih očiju i sa “čvrstim sjećanjem na proteklu godinu” uoči razgovora sa SAD-om u Omanu koji će biti održani danas.

    Iz perspektive SAD, povoljan sporazum bi zahtijevao od Irana da uništi svoj program obogaćivanja urana i kapacitete balističkih raketa, a istovremeno smanji svoj regionalni utjecaj.

    Međutim, Teheran tumači maksimalističke zahtjeve SAD kao potencijalnu prijetnju promjenom režima.