VRBAS Media

Autor: INFO

  • Bitkoin naglo pada

    Bitkoin naglo pada

    ​Bitkoin je u četvrtak (5. februara) naglo pao, a njegov pad ubrzava se usred slabljenja sentimenta prema riziku, dijelom podstaknutog volatilnošću plemenitih metala i širokim padom tehnoloških dionica.

    Najveća svjetska kriptovaluta pala je na najniži nivo od 63.295,74 američkih dolara, što je njen najniži nivo od oktobra 2024., mjesec dana prije nego što je republikanac Donald Tramp pobijedio na američkim predsjedničkim izborima, signalizirajući svoju namjeru da podrži kriptovalute u kampanji.Posljednji put je pala za 12.6 odsto na 63.525 američkih dolara, na putu najvećeg jednodnevnog pada od novembra 2022. godine.

    ​Bitkoin je u četvrtak (5. februara) naglo pao, a njegov pad ubrzava se usred slabljenja sentimenta prema riziku, dijelom podstaknutog volatilnošću plemenitih metala i širokim padom tehnoloških dionica.

    Najveća svjetska kriptovaluta pala je na najniži nivo od 63.295,74 američkih dolara, što je njen najniži nivo od oktobra 2024., mjesec dana prije nego što je republikanac Donald Tramp pobijedio na američkim predsjedničkim izborima, signalizirajući svoju namjeru da podrži kriptovalute u kampanji.

    Posljednji put je pala za 12.6 odsto na 63.525 američkih dolara, na putu najvećeg jednodnevnog pada od novembra 2022. godine.

  • Mještani Česme traže postavljanje radara

    Mještani Česme traže postavljanje radara

    Nova saobraćajnica bez trotoara u naselju Česma postala je izvor straha za mještane, jer zbog učestale bahate vožnje i nedostatka bezbjednosnih mjera roditelje svakodnevno brine kako će njihovi mališani doći do škole.

    Mještanka Ružica Kresojević rekla je za “Glas Srpske” da se sa ovim problemom suočavaju otkad je napravljena nova saobraćajnica u naselju, te da je ulica Petra Velikog najopasnija.

    Pisali su Gradskoj upravi i obraćali se policiji.

    – Dobili smo odgovore kako su postavljeni saobraćajni znakovi. Tu, realno, ne mogu da se postave ležeći policajci jer bi ih na toj dionici trebalo više od deset. Radari su, kako nam je rečeno, prevelika investicija – navela je Kresojevićeva.

    Adekvatno rješenje, kako kaže, bio bi izlazak patrole na teren najmanje dva puta sedmično ili postavljanje radara.

    – Kada bi patrole regulisale saobraćaj, ljudi bi stvorili naviku i pazili na brzinu. U Česmi ima nas nekoliko aktivista i imamo ideju kako da sami preuzmemo stvar u naše ruke, ali i upozorimo vozače, kao roditelji i zabrinuti mještani. O tome će se znati više možda već sljedeće sedmice – poručila je Kresojevićeva.

    Ovaj problem neće prepustiti slučaju, jer se često dešava da vozači udaraju u ograde.

    – Više puta, s obzirom na to da poštujem ograničenje brzine, desilo mi se da vozim 50 kilometara na sat, a da me pretiče neko ko vozi preko 100 i upada u makaze. Tu djeca idu u školu. Skoro se neko na mostu kod “Incela” zaletio i zabio u ogradu. Bilo je i situacija u kojima su se motorima vozači zalijetali u automobile – ispričala je ona.

    Gornji dio glavne saobraćajnice modernizovan je bez trotoara, rekla je Kresojevićeva, što dodatno dovodi pješake i djecu u opasnost.

    – Tu uvijek ima pješaka koji nemaju gdje da se pomjere i prilično je opasan dio puta. Svoje dijete ću do petog razreda voditi u školu jer ne želim da se dogodi neka nesreća i da baš moje dijete bude nauk da se postavi radar – naglasila je ona.

    Nesavjesnim mještanima koji brzo voze poručila je da čuvaju drugu djecu kao što čuvaju i svoju.
    – Pitam se da li biste vozili tako brzo kroz naselje gdje vaša djeca svaki dan pješače do škole. Nemojte da žurite i jurite, nego krenite na vrijeme. Nemojte ugrožavati našu djecu. Neka djeca ne paze kad prelaze preko pješačkog prelaza  jer misle da će im vozači stati i propustiti ih. Nedavno je dijete udareno kod škole na pješačkom, srećom je prošlo bez povreda, ali vozač koji tada nije vozio brzo jednostavno nije stao prije zebre – istakla je Kresojevićeva dodavši da kazne za bahate vozače moraju biti strože.

    Dodala je da roditelje iz ovog naselja muči i stanje u petogodišnjoj školi u naselju u koju se, kako tvrdi, slabo ulaže.

    – Moja kći pohađa školu u Adi, ali ni ta, a ni škola u Česmi nema fiskulturnu salu. Zagađenje vazduha je ozbiljno i opasno, a đaci časove fizičkog vaspitanja imaju vani. Imaju igralište, a i poprilično dotrajalu ogradu – navela je Kresojevićeva.

    Inicijativa u Adi

    Ružica Kresojević ranije je pokrenula inicijativu za postavljanje pješačkog semafora na prelazu preko magistralnog puta kojim djeca idu do škole u Adi.

    – Dobila sam informaciju da je izrada referata u toku i da će postavljanje semafora biti riješeno. Sljedeće sedmice planiram otići na sastanak kako bih saznala da li i kad možemo očekivati da počnu radovi – poručila je ona.

    Starčevica

    Mještanka naselja Starčevica Indira S. rekla je za “Glas” da su više puta slali dopise nadležnima da im je prijeko potreban ležeći policajac u ulici Đede Kecmanovića u blizini bivšeg restorana “Ognjište”. Ona je istakla da bahati vozači na ovom pravcu razvijaju veliku brzinu i ugrožavaju mještane.

    – Umjesto lokacije na kojoj je to potrebno, postavljen je ležeći policajac u ulici Vaclava Havlika Vene, gdje mislimo da nije potreban jer je to uska ulica sa uzbrdicom i ne vidim zbog čega su nadležni odlučili baš tu da ga postave – kazala je ona.

    – Bilo je mnogo rupa i to je u neku ruku sputavalo vozače da voze brzo. Sada strašno jure, pogotovo vozila brze pošte jer je put ravan, a znaju da patrole nikad nema – kazala je ona.

  • Tramp popustio?

    Tramp popustio?

    Oko dva miliona barela venecuelanske teške sirove nafte isporučuje se u rafinerije španske naftne kompanije “Repsol”, prema rasporedima isporuke u koje je uvid imao Rojters.

    Nafta je kupljena preko trgovačke kuće “Trafigura”. “Trafigura” i “Vitol” su prošlog meseca dobile američke licence za izvoz miliona barela venecuelanske nafte u SAD i druge destinacije.

    Od tada kompanije skladište naftu u karipskim terminalima i prodaju teret rafinerijama u SAD i Evropi.

    “Repsol” je odbio da komentariše, a “Trafigura” nije odgovorila na zahtev za komentar.

    Španija nije uvozila venecuelansku sirovu naftu od prvog kvartala prošle godine, kada je američki predsednik Donald Tramp povukao ovlašćenja stranim kompanijama za prijem i transport nafte iz zemlje pod američkim sankcijama.

     

  • Marko Rubio podnio ostavku

    Marko Rubio podnio ostavku

    Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država Marko Rubio podnio je ostavku na mjesto vršioca dužnosti šefa Nacionalnog arhiva SAD, saopštila je Nacionalna uprava za arhive i evidenciju (NARA).

    On se povukao sa funkcije u skladu sa Zakonom o reformi federalnih upražnjenih radnih mjesta, koji ograničava trajanje vršilaca dužnosti, a svoja ovlašćenja u Nacionalnom arhivu delegirao je Džejmsu Bajronu, višem savjetniku arhivara.

    Nacionalni arhivista je odgovoran za nadzor vladinih evidencija i rukovođenje Nacionalnim arhivom, agencijom koju je američki predsjednik Donald Tramp kritikovao zbog rukovanja povjerljivim dokumentima 2022. godine, prenio je Rojters.

    Rubio je imenovan za vršioca dužnosti šefa arhiva nakon što je Tramp otpustio tadašnju arhivistkinju Kolin Šogan.

    Nacionalni arhiv ranije je tražio dokumenta koja su uklonjena iz Bijele kuće tokom Trampovog prvog mandata, što je dovelo do racije FBI-a na imanju Mar-a-Lago 2022. Godine, prenosi Tanjug.

  • Srbi neće dozvoliti povratak zastave RBiH pod kojom su brutalno ubijani

    Pod zastavom RBiH sa šest ljiljana su devedesetih godina prošlog vijeka počinjena brutalna ubistva Srba i njeno vraćanje u upotrebu je nedopustivo, poručeno je iz Republike Srpske.

    Inače, tu ideju iznio je istoričar Enver Imamović, koji je naveo da je “žalosno to što se dogodilo sa zastavom ljiljana jer je bila u srcima onih koji vole BiH”.

    “Sada imamo zastavu koja je uspostavljena od druga dva naroda, što je nepravda prema onima koji vole ovu zemlju. I ovu trenutnu zastavu poštujemo jer je naša sve dok ne vratimo onu sa ljiljanima”, rekao je Imamović za Hayat.

    Guranje prsta u oko

    Isidora Graorac, predsjednica Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila, kaže da je zahtjev za vraćanje ljiljana na zastavu BiH toliko paradoksalan da ga je suvišno i komentarisati. Dodaje da te zastave sve porodice koje su stradale u proteklom ratu podsjećaju na ratna dešavanja.

    “I danas kad vidimo te ratne zastave, koje ističu predstavnici bošnjačkog navoda, to sasvim sigurno stvara nelagodu i vrlo negativan osjećaj kod svih Srba, a ne samo kod onih koji su u ratu izgubili nekoga. I zamislite da se jedan takav zahtjev razmatra, a da ne govorim da se takvo nešto prihvati i vrati na zastavu BiH. Prosto se pitam da li ovdje ima ikakve druge namjere osim guranja prsta u oko svima nama. Na kraju krajeva, ovo je još jedan od znakova da je zajednička budućnost naroda u BiH skoro pa nemoguća”, rekla je Graorac za “Nezavisne novine”.

    Kakva je bila uloga SDA

    Istoričarka Milena Mihaljević, viši stručni saradnik za memorijalizaciju, kulturu i politiku pamćenja Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, kaže da zahtjev za vraćanje zastave sa ljiljanima kao državnog simbola u BiH, te izjave Envera Imamovića koje se odnose na to pitanje, neodoljivo podsjećaju na dešavanja sa početka devedesetih godina prošlog vijeka.

    “Zapravo, isti arheolog i istoričar Imamović je februara 1991. godine u dnevnom listu ‘Oslobođenje’ kroz feljton, koji je, kako sam navodi, smišljeno datumski tempirao, aktuelizovao tematiku srednjovjekovnih grbova na kojima se nalazio simbol ljiljana”, kaže Mihaljevićeva za “Nezavisne novine”.

    To je, dodaje ona, dovelo do toga da nekoliko dana kasnije Stranka demokratske akcije u skupštinskim klupama pokrene inicijativu za zamjenu dotadašnjih socijalističkih obilježja SRBiH, a nakon skupštinske rasprave odlučeno je da se zaduži stručna podgrupa, sastavljena od stručnjaka iz različitih oblasti kako bi izradili prijedlog obilježja, koje je kasnije trebalo da usvoji Skupština.

    “Temelji izmišljene tradicije”

    “Interesantno je da je na čelu te podgrupe upravo bio Imamović, koji je na temeljima izmišljene tradicije insistirao da se za osnovu uzme grb kralja Tvrtka I Kotromanića. Valja spomenuti da su prilikom izrade obilježja sa tog grba, kako sami navode, uklonili suvišnu heraldičku dekoraciju, koja se ogledala u lozi od krstova koji su ukrašavali kosu gredu. Iako je stručna podgrupa završila idejna rješenja za zastavu i grb, ona nikada nisu verifikovana od strane Skupštine zbog izbijanja rata”, kaže Mihaljevićeva.

    Čak ni to, dodaje ona, nije spriječilo Imamovića.

    “Nije ga spriječilo, već mu je dalo vjetar u leđa, da odmah po održavanju nelegalnog referenduma od 29. februara i 1. marta 1992. godine, ista ta idejna rješenja sa sitnim izmjenama u boji i obliku, ponudi za obilježja tzv. Republike BiH, ali i tzv. ARBiH. Time su muslimanski, odnosno bošnjački političari i intelektualci pokušali služeći se metodama simboličke strategije, preko ljiljana i obilježja na kojima se nalazio, da navedu sopstveno stanovništvo da istoriju srednjovjekovne Bosne dožive kao nacionalnu”, rekla je Mihaljevićeva.

    Elementi rata

    Prema njenim riječima, ovakav razvoj događaja, “iako možda ne u očekivanom pravcu, ipak je doveo do određene vrste ujedinjenja oko ljiljana, ali je istovremeno njegovo značenje bitno udaljilo od izvornog, ispunivši ga elementima rata i negativnog osjećanja prema drugima”.

    “Samim tim, koliko god ga isticali u vidu kolektivnog simbola, te upućivali zahtjeve kojima smo danas svjedoci, zastava sa ljiljanom će za njih sa sobom uvijek nositi simbolički kapital vezan za tzv. ARBiH i ratni period od 1992. do 1995. godine, a ne kao nešto što ukazuje na njihovu vezu sa dalekom prošlošću na ovim prostorima. Sa druge strane, ljiljan kao oličenje Presvete Bogorodice, čistote, čednosti, kao stari simbol hrišćanske tradicije, te obilježje dinastija Nemanjića i naročito Kotromanića, treba da ostane sastavni dio srpskog kulturno-istorijskog nasljeđa, bez obzira na bilo kakve zahtjeve ili izjave zasnovane na krivotvorenju istorijskih činjenica sa kojima se danas susrećemo”, kaže Mihaljevićeva za “Nezavisne novine”.

    Inicijativu treba odbiti

    Milorad Kojić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, rekao je da, ako bi ova inicijativa došla na dnevni red u parlament BiH, svi Srbi u oba doma treba da je odbiju. Štaviše, dodaje on, ne smije se dozvoliti da ona prođe ni sjednicu Kolegijuma i dođe na dnevni red.

    “Znamo da su upravo pod tom zastavom Srbi brutalno ubijani u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu, te da su takve zastave koristili i mudžahedini koji su odsijecali srpske glave. Dovoljno je da se prisjetimo Ozrena i Vozuće. Povratak takve zastave bi probudio traumu kod porodica žrtava i definitivno takvu inicijativu srpski predstavnici moraju jednoglasno odbiti. Ne smije se naći ni na dnevnom redu”, rekao je Kojić u izjavi za “Nezavisne novine”.

  • Objavljene poruke bivšeg norveškog premijera i Epstina, pokrenuta istraga

    Objavljene poruke bivšeg norveškog premijera i Epstina, pokrenuta istraga

    Norveška policijska jedinica za ekonomski kriminal, Oekokrim saopštila je da je pokrenula istragu protiv bivšeg premijera te zemlje i predsjednika Norveškog Nobelovog komiteta Torbjerna Jaglanda zbog sumnje na tešku korupciju.

    U saopštenju se navodi da je odluka o istrazi protiv Jaglanda, koji je i bivši generalni sekretar Savjeta Evrope, zasnovana na informacijama koje su otkrivene u dokumentima vezanim za pokojnog američkog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina, koje je objavilo američko Ministarstvo pravde, prenosi Rojters.

    Norveška policija pokrenula istragu protiv Torbjerna Jaglanda

    “Smatramo da postoje razumni razlozi za istragu, s obzirom na to da je obavljao funkcije predsjednika Nobelovog komiteta i generalnog sekretara Savjeta Evrope tokom perioda koji pokrivaju objavljeni dokumenti”, rekao je direktor Oekokroma Pal Loeset u saopštenju, prenosi Tanjug.

    Jagland nije optužen ni za jedan zločin, a istraga će, između ostalog, obuhvatiti da li je on poklone, putovanja i kredite primao povezano sa njegovom pozicijom.

    Policija je zatražila da se Jaglandu ukine imunitet zbog njegove pozicije bivšeg šefa međunarodne organizacije, što je zahtjev koji je odobrilo Ministarstvo spoljnih poslova.

    “Važno je da se činjenice ovog slučaja iznesu na vidjelo. Stoga sam odlučio da će Norveška podnijeti prijedlog Komitetu ministara Savjeta Evrope da se Jaglandu ukine imunitet”,  rekao je norveški ministar spoljnih poslova Espen Bart Eide.

    Advokat Torbjerna Jaglanda rekao je da pozdravlja činjenicu da je policija otvorila istragu i da će njegov klijent u potpunosti doprinijeti njoj.

    Jagland je jedna od nekoliko istaknutih norveških ličnosti koje se suočavaju sa istragom zbog svojih veza sa Epstinom, zajedno sa prestolonasljednicom Mete-Marit, koja je rekla da je pokazala loše rasuđivanje u održavanju veza sa Epstinom, nakon što je on bio osuđen.

    Novi dokumenti otkrili spornu komunikaciju

    Istraga je uslijedila nakon što je američko Ministarstvo pravosuđa prošle sedmice objavilo novu zbirku od gotovo tri miliona dokumenata povezanih s Epstinom. Razmjena poruka između Jaglanda i Epstina izazvala je buru u Norveškoj.

    “Bio sam u Tirani, izvanredne djevojke”, napisao je Jagland u poruci Epstinu u maju 2012. godine. U drugoj poruci iz januara 2013. naveo je: “Ne mogu nastaviti samo s mladim ženama, kao što znate”. Jagland je u nedjelju za dnevni list Aftenposten priznao da je pokazao “lošu prosudbu” održavanjem veza s Epstinom.

    Pretraga imena “Jagland” u Epstinovoj arhivi daje 2.250 rezultata datiranih između 2011. i 2018. godine. Mnoge poruke odnose se na praktične dogovore i piše ih Epstinova sekretarica. Brojni su mailovi o sastancima i sporazumima, naročito tokom 2013. i 2014. godine.

    Epstin je 2008. osuđen za seksualno zlostavljanje djece.

    Jagland se u porukama često potpisuje s “T” ili “TJ”, što upućuje na to da je njegov odnos s Epstinom u tom periodu postao prilično ličan.

    U martu 2014. mnogi mailovi bave se praktičnim detaljima odlaska cijele porodice Jagland s djecom na Epstinovo ostrvo.

    “Ako ste provjerili polaske letova i pronašli nešto što vam odgovara, samo nam javite”, napisala je Epstinova asistentica u jednoj poruci.

    “Tvoj prijatelj”

    U mailu od 8. septembra 2013. Jagland piše: “Je li moguće posjetiti tvoje ostrvo za Božić ili Uskrs? Što tebi više odgovara?” Poruku potpisuje s “tvoj prijatelj”.

    U poruci poslanoj 28. septembra 2014. Jagland spominje mogući stan u Oslu te navodi da može dobiti kredit do 7.5 miliona kruna (oko 650.000 evra).

    Zatim od Epstina traži pomoć za preostali iznos. Jagland smatra da mu je za dobar stan potrebno 10 miliona kruna, ali traži da mu posudi 2.5 miliona kruna (oko 215.000 evra).

    “Ne želim imati previše dugova kad odem u penziju”, napisao je bivši norveški premijer, prenosi Index.hr.

  • Epstin Putinov špijun?

    Epstin Putinov špijun?

    Kremlj je poručio da nema namjeru da troši vrijeme na komentarisanje neprovjerenih tvrdnji koje se pojavljuju u zapadnim medijima i izjava poljskog premijera Donalda Tuska, prema kojima je pokojni seksualni prestupnik Džefri Epstin navodno bio povezan sa ruskim obavještajnim službama.

    Poljski premijer je u utorak izjavio da Varšava planira da pokrene istragu o, kako je naveo, mogućim vezama Epstina sa ruskom obavještajnom službom, kao i o potencijalnom uticaju tih veza na Poljsku. Međutim, Tusk nije iznio nijedan dokaz koji bi potkrijepio te tvrdnje, iako su pojedini zapadni mediji posljednjih dana spekulisali da je Epstin mogao biti ruski agent koji je prikupljao kompromitujući materijal o bogatim i moćnim ljudima.

    Komentarišući za agenciju “Reuters” izjave Donalda Tuska i napise zapadnih medija, portparol Kremlja, Dmitrij Peskov, rekao je da ne vidi nikakav smisao u raspravi o takvim verzijama.

    “Mogao bih da se našalim na račun takvih tvrdnji, ali nemojmo gubiti vrijeme” izjavio je Peskov.

    U Moskvi smatraju da se priče o navodnoj povezanosti Epstina sa ruskim specijalnim službama namjerno plasiraju u javnost kako bi se skrenula pažnja sa samog skandala, koji je, prema ocjenama ruskih zvaničnika, razotkrio licemjerje uticajnih i moćnih ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi.

    U dokumentima o slučaju Džefrija Epstina, koje je objavilo američko Ministarstvo pravde, Rusija se pominje više hiljada puta. U tim materijalima navodi se i da su među mladim ženama sa kojima je Epstin bio u kontaktu bile i državljanke Rusije, uključujući 26-godišnju ženu koju je, prema navodima, pokušao da upozna sa Endruom Mauntbaten-Vindzorom, mlađim bratom britanskog kralja Čarlsa Trećeg.

    Pored toga, pojedini mediji i blogeri iznosili su i pretpostavke da je Epstin mogao sarađivati sa izraelskom obavještajnom službom Mosad ili sa Centralnom obavještajnom agencijom Sjedinjenih Američkih Država. Ipak, do sada nijedan relevantan medij nije objavio konačne ili pouzdane dokaze koji bi potvrdili da je Epstin radio za bilo koju obavještajnu službu.

    Kremlj je ovom reakcijom još jednom stavio do znanja da optužbe zasnovane na spekulacijama ne smatra vrijednim komentarisanja, dok se priča o Epstinu i dalje koristi kao političko i medijsko oružje u međunarodnim odnosima, prenosi “24Sedam”.

  • London podržava Dejton, EU put BiH i postepeno gašenje OHR-a

    London podržava Dejton, EU put BiH i postepeno gašenje OHR-a

    Ujedinjeno Kraljevstvo vidi Bosnu i Hercegovinu kao jedinstvenu državu sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda, snažno podržava Dejtonski sporazum, evropski put zemlje i konstruktivan dijalog sa legitimno izabranim predstavnicima Republike Srpske, poručila je u intervjuu za „Nezavisne“ dama Karen Pirs, specijalna predstavnica UK za zapadni Balkan. Naglasila je da London nema netrpeljivost prema Srbima i da želi partnerstvo sa svim građanima BiH.

    „Mi smo prijatelji svih građana. Prijatelji smo i Srbima. Nemamo nikakvu netrpeljivost prema Srbima“, rekla je Pirs.

    Govoreći o međunarodnim okolnostima, ocijenila je da i dalje postoji snažna podrška BiH i Dejtonskom sporazumu unutar međunarodne zajednice. Kao najveći problem na Balkanu izdvojila je ruski uticaj, posebno kroz dezinformacije i političko djelovanje.

    „Ruska pozicija predstavlja problem. Nakon ilegalne invazije na Ukrajinu opravdano je da budemo zabrinuti zbog malignog ruskog uticaja“, navela je ona.

    Istakla je da rat u Ukrajini dodatno naglašava geostrateški značaj proširenja Evropske unije na zapadni Balkan. Prema njenim riječima, to je ubrzalo razmišljanja o integraciji regiona u EU.

    „Zemlje zapadnog Balkana treba da iskoriste ovaj trenutak, jer nema garancije da će te prilike trajati zauvijek“, rekla je Pirs, dodajući da bi eventualni ulazak pojedinih susjeda u EU mogao ostale zemlje dovesti u težu poziciju.

    Na pitanje o odnosu Evrope i SAD, navela je da razlike u stavovima postoje, ali da je zajednička podrška BiH neupitna. Smatra da promjene u američkoj politici neće imati negativan uticaj na stabilnost zemlje.

    „Ono što nam je svima zajedničko jeste snažna podrška državi BiH, njenim građanima i njihovoj evroatlantskoj integraciji“, kazala je.

    Govoreći o Dejtonskom sporazumu, istakla je da ga London u potpunosti podržava, ali da je neophodno njegovo prilagođavanje savremenim okolnostima. Kao otvorena pitanja navela je presudu „Sejdić i Finci“, državnu imovinu i evropske integracije.

    „Dejton mora evoluirati kako bi BiH mogla funkcionisati kao moderna država“, poručila je.

    Dodala je da je moguće imati decentralizovanu državu i istovremeno biti članica EU, navodeći primjere Belgije i Ujedinjenog Kraljevstva. Naglasila je da rješenja treba da proisteknu iz dogovora domaćih političkih aktera.

    „O tome treba da odluče sami građani BiH. Postoji više mogućih modela“, rekla je.

    Kada je riječ o Republici Srpskoj, Pirs je navela da je tokom posjete Banjaluci razgovarala sa predstavnicima vlasti i opozicije. Poručila je da London želi otvoren i konstruktivan dijalog sa onima koje građani izaberu.

    „Želimo konstruktivan dijalog s onima koje građani Republike Srpske izaberu za svoje lidere“, istakla je.

    Naglasila je da se od izabranih zvaničnika očekuje poštovanje vladavine prava i sudskih odluka, kao i razvoj pluralističke politike zasnovane na programima, a ne isključivo etničkoj pripadnosti.

    Govoreći o OHR-u, rekla je da ne podržava postavljanje rokova za njegovo zatvaranje. Prema njenim riječima, ključno je ispunjavanje uslova „pet plus dva“.

    „Ako žele brže, mi im nećemo stajati na putu. Ali insistiramo da se uslovi ispune u potpunosti, bez prečica“, kazala je, dodajući da OHR i visoki predstavnik i dalje imaju ulogu jer je BiH, kako je navela, i dalje krhka država.

    U vezi sa članstvom u EU i NATO-u, istakla je da je to odluka građana BiH, ali da UK podržava takav pravac. Pozitivnim je ocijenila potpisivanje Individualnog prilagođenog partnerskog plana sa NATO-om.

    „Ukoliko je to demokratska volja građana, snažno ćemo podržati napore ka članstvu“, rekla je.

    Pirs je navela da su BiH i Balkan i dalje među spoljnopolitičkim prioritetima Ujedinjenog Kraljevstva, uprkos krizama u drugim dijelovima svijeta. Kao razloge je navela iskustva iz ratova devedesetih, bezbjednosne izazove i potrebu za stabilnom i demokratskom Evropom.

    Govoreći o Rusiji, ocijenila je da Moskva danas koristi region za osporavanje evropskih vrijednosti i pokušaje destabilizacije. Podsjetila je da je Rusija ranije podržavala ključne odluke vezane za Dejton.

    „Danas, nažalost, Rusija BiH vidi kao priliku da ospori evropske vrijednosti i demokratiju“, rekla je.

    O kineskom prisustvu u BiH navela je da je za sada pretežno ekonomsko, ali da bi politički uticaj koji bi vodio destabilizaciji bio problematičan.

    Na kraju je poručila da građani sami treba da odluče o svom pravcu, ali je ukazala na ekonomske i životne standarde zapadnoevropskih zemalja kao primjer.

    „Ljudi izborom mjesta života jasno pokazuju gdje vide bolju budućnost“, zaključila je Pirs, ponavljajući da je cilj Londona stabilna i uspješna Bosna i Hercegovina.

  • Vidović se sastao sa Perovićem u Moskvi

    Vidović se sastao sa Perovićem u Moskvi

    Siniša Vidović, potpredsjednik Ujedinjene Srpske i savjetnik predsjednika NSRS, sastao se danas sa Duškom Perovićem, šefom Predstavništva Republike Srpske u Moskvi.

    Tokom sastanka razgovarano je o položaju i potrebama građana Republike Srpske koji žive i rade u Rusiji kao i o načinima unapređenja saradnje sa srpskom dijasporom.

    Vidović i Perović razmijenili su mišljenja o dosadašnjem radu Predstavništva u Moskvi, te ocijenili da ono ima važnu ulogu u povezivanju institucija Republike Srpske sa ruskim partnerima ali i u pružanju podrške građanima Srpske koji borave u ovoj zemlji.

  • Dodik: O Srpskoj se više ne priča, s njom se razgovara kao s kredibilnim partnerom

    Dodik: O Srpskoj se više ne priča, s njom se razgovara kao s kredibilnim partnerom

    General Majkl Flin u čast delegacije Republike Srpske koja boravi u posjeti Sjedinjenim Američkim Državama priredio je večeru u Golden institutu.

    – Prijatno me iznenadio gest Flina, koji je u čast Ane, Željke i mene priredio večeru u Golden institutu, kojoj su prisustvovali i kongresmeni Rič Makormik, Bet Van Dajn, Bajron Donalds, Ana Paulina Luna – istakao je lider SNSD-a Milorad Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks.

    Dodik je dodao da se o Republici Srpskoj se više ne priča, s njom se razgovara kao s kredibilnim partnerom.

    Podsjećamo, na poziv administracije američkog predsjednika, Molitvenom doručku prisustvovali su srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović, vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić i lider SNSD-a Milorad Dodik.

    Delegacija iz Republike Srpske imala je važne susrete i sastanke sa najužim krugom administracije Donalda Trampa.