Autor: INFO

  • Karan: Sabornost danas važnija nego ikada

    Karan: Sabornost danas važnija nego ikada

    Ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske Siniša Karan istakao je da je Srpska pravoslavna crkva vijekovima stub očuvanja srpskog naroda i da je sabornost danas važnija nego ikada.

    Karan je u objavi na društvenoj mreži Iks naveo da je sa radošću prisustvovao okupljanju vjernog naroda u parohijskom domu hrama Svetog Save u Bronzanom Majdanu kod Banjaluke.

    – Naš zadatak je da čuvamo, obnavljamo i podižemo svetinje, kako bismo sačuvali vjeru i narod – napisao je Karan.

  • Stjepanović: Svjetska javnost imaće priliku da vidi ko i kako donosi zakone u BiH

    Stjepanović: Svjetska javnost imaće priliku da vidi ko i kako donosi zakone u BiH

    Sav “prljav veš” poslan je u Strazbur i svjetska javnost imaće priliku da vidi ko i kako donosi zakone u BiH, rekao je Lazar Stjepanović, pravni predstavnik Republike Srpske, gostujući u Јutarnjem programu RTRS.

    Pravni tim predsjednika Milorada Dodika uputiće Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu apelaciju, kojom će nastojati oboriti odluke “krnjeg” Ustavnog suda BiH.

    – Zato možemo s pozitivne strane da posmatramo ovu odluku Suda BiH, po prvi put imaćemo priliku da se pravo i pravda traže na mjestu gdje je možemo i očekivati – istakao je Stjepanović.

    Prema njegovim riječima, ukoliko se Evropski sud bude pridržavao konvencija, velike su šanse da apelacija obori odluke iz Sarajeva.

    – Uvijek se vraćamo na aneks 10 gdje je potrebna saglasnost Savjeta bezbjednosti UN za imenovanje visokog predstavnika, a znamo da nju Šmit nikada nije dobio i to će pravni tim objasniti i obrazložiti. Kada sve saberete i sumirate možete doći do zaključka da je Ustavni sud ukinuo volju građanu BiH – dodao je Stjepanović.

    On je istakao da će i Evropski sud u Strazburu imati specifičan slučaj pored sobom.

    – Trebao bi da bude presedan, jer oni se nisu susretali sa ovakvom situacijom da strano lice mijenja krivične zakone u jednoj državi. Naravno da će oni pokušati da opravdaju sve ovo što se dešavalo, iako će imati jako težak posao – rekao je Stjepanović.

    Stjepanović je pojasnio i proceduru buduće apelacije.

    – Četiri mjeseca je rok da se podnese apelacija u Strazbur, a rok za odluku Suda je između dvije -tri godine,. Vjerujem da bi Sud zbog svega mogao mnogo ranije da to uradi i donose odluku, svi vjerujemo pozitivnu – poručio je Stjepanović.

  • Ekonomisti o Dodikovoj tvrdnji da bi Srpska trebalo da dobije Nobelovu nagradu: To nema veze sa stvarnošću

    Ekonomisti o Dodikovoj tvrdnji da bi Srpska trebalo da dobije Nobelovu nagradu: To nema veze sa stvarnošću

    Izjava Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, da bi on i ljudi koji vode Republiku Srpsku trebalo da dobiju Nobelovu nagradu za ekonomiju izazvala je lavinu reakcija i nevjericu među ekonomskim stručnjacima i građanima.

    „Svi su više zaduženi nego što to evropski standardi nalažu. Mi se zadužujemo u skladu sa evropskim standardima. Mi treba da dobijemo Nobelovu nagradu za ekonomiju, mi, koji vodimo Republiku Srpsku“, rekao je Dodik, izazvavši burne komentare.

    Ekonomistkinja Svetlana Cenić poručila je da bi takva nagrada imala jednaku logiku kao i „Nobelova nagrada za mir koju je dobila osoba koja traži bombardovanje“.

    „Mislim da je trebao sebi da prvo izmjeri temperaturu tog jutra, da vidi da mu neko nešto nije sipao u hranu, je li dobar s mozgom kad tako priča!? Drugo zaista ne znam šta bih komentarisala. To veze sa životom nema i ljudi se samo grohotom smiju, ali njemu je to potpuno svejedno, njemu je bitno da priča“, rekla je Cenićeva.

    Na pitanje o aktuelnom ekonomskom stanju u Republici Srpskoj, ona je odgovorila: „Loše, jako loše, ništa se ne dešava, praktično sve su paušalne, populističke mjere.“

    Cenićeva je istakla da nedostatak ulaganja u proizvodnju i inovacije predstavlja ključni problem.

    „Na prvom mjestu nema ulaganja u proizvodnju, u inovacije. Trend je i evo ako ste gledali članke analize i knjige, zašto je njemačka ekonomija došla u krizu, a kineska nije i slične stvari – zbog inovacija, zbog novih tehnologija, jer treba stalno razvijati nove tehnologije“, rekla je ona, dodajući da se u Srpskoj ne cijeni znanje, niti se podstiče razvoj novih tehnologija.

    „I sad čovjek koji kaže da treba Nobelovu nagradu da dobije, a njemu Šume u minusu. Znači 20 godina vlada, Šume u minusu, Elektroprivreda, ne postoji jedno javno i državno preduzeće које nije u deficitu, koje nije u minusu, koje ne pravi gubitke. I za to Vlada zaslužuje Nobelovu nagradu za ekonomiju. On treba da dobije Nobelovu nagradu za ekonomiju ali za to kako je izvarao sve ove ljude, pa sklopio dil sa onim Serdarovim, pa kako je od gotovine pravio veresiju i na Biraču i na koječemu, kako je on postao tako bogat i profitirao, a mi nismo i slične stvari. Treba da dobije Nobelovu nagradu, kako je izvarao stanovnike, građane, naciju“, zaključila je Cenićeva.

    Slično mišljenje iznio je i ekonomista Milenko Stanić, koji smatra da se prvo mora utvrditi da li je Dodik govorio u šali ili ozbiljno.

    „Ako nije šala u pitanju, onda je takva izjava neodgovorna i nerazumna“, rekao je Stanić, istakavši da podaci koje je iznio Dodik „nisu tačni“ i da predstavljaju „potcjenjivanje građana i njihovog zdravog razuma“.

    „Te podatke koje je iznio gospodin Dodik, da je broj zaposlenih 293.000, po zadnjim podacima statistike iz marta ove godine broj je 289.000, broj penzionera je veći od broja zaposlenih jer je zapravo broj penzionera 293.000. Tako da je to netačan podatak“, naveo je on.

    Prema njegovim riječima, i stanje budžeta je lošije od onoga što je Dodik tvrdio.

    „Konsolidovani izveštaj revizije budžeta za 2023. koji smo imali objavljen, jer za 2024. nisu još objavljeni rezultati konsolidovanog izveštaja o budžetu, deficit je bio 320 miliona, znači 2% BDP koliko znam Dodik je govorio o 0,3%-0,4% deficita budžeta u odnosu na BDP“, rekao je Stanić.

    Dodao je da ni podaci o ekonomskom rastu nisu tačni, jer je „rast BDP iznosio 1,5% u prvom kvartalu i 1,9% u drugom, što daje prosjek od 1,7%“.

    Govoreći o zaduženju, Stanić je istakao da apsolutni iznos duga stalno raste, a da je najveći problem u tome što sve veći dio budžeta odlazi na otplatu dugova.

    „U idućoj godini ćemo 1,6 milijardi morati izdvojiti za otplatu duga, glavnice i kamata“, upozorio je Stanić, dodajući da je to ogroman teret s obzirom da je „ukupni izvorni prihod budžeta oko šest milijardi“.

    Zaključio je da nijedan parametar o kojem je govorio Dodik „ne pokazuje zdravlje ekonomije“.

    „Njegova tvrdnja da zaslužuju nagradu oni koji su upravljali, vodili ekonomiju apsolutno je ovo nerazumna i po osnovu rezultata više zaslužuju kaznu, svakako kaznu od birača da ne biraju takvu vlast“, rekao je Stanić.

  • Evropi prijeti manjak goriva i radnih mjesta

    Evropi prijeti manjak goriva i radnih mjesta

    Evropa bi mogla da se suoči s problemima u snabdijevanju gorivom i gubitkom radnih mjesta ako regulatori ne odobre dogovor Gunvor grupe o preuzimanju međunarodne imovine kompanije Lukoil vrijedan oko 22 milijarde dolara.

    Izvršni direktor i većinski vlasnik Torbjorn Tornkvist (Thorbjorn Tornqvist) kaže da bi švedska Gunvor grupa sa sjedištem u Ženevi trebalo da preuzme imovinu Lukoila u Srbiji, Bugarskoj i Rumuniji, mreže benzinskih stanica u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama, kao i naftna i gasna polja na Bliskom istoku, u Centralnoj Aziji i Africi.

     

     

    Realizacija ovog dogovora zavisi od odobrenja američkih, britanskih i švajcarskih institucija, a vrijeme je ograničeno jer nove američke sankcije protiv Lukoila i Rosnjefta stupaju na snagu 21. novembra, piše SEEbiz.

    Tornkvist je u intervjuu za Financial Times upozorio da je ključno produžiti operativne dozvole za Lukoil, jer bi u suprotnom “kapacitet rafinerija mogao biti ozbiljno ugrožen”.

    Lukoil rafinerija u Burgasu obezbjeđuje više od dvije trećine goriva u Bugarskoj, dok Petrotel u Rumuniji pokriva oko trećinu prerade nafte u toj zemlji. Prema njegovim riječima, svaki prekid rada direktno bi uticao na energetsku stabilnost regiona.

    Istovremeno, švedski milijarder Tornkvist odbacio je nagađanja da Gunvor samo privremeno preuzima imovinu kako bi je Lukoil kasnije povratio, istakavši da će vlasti zahtijevati „potpuni prekid vlasničkih veza“ s ruskom kompanijom.

     

    Istorijske veze Gunvor grupe s Rusijom dodatno komplikuju ovu transakciju. Jedan od suosnivača kompanije bio je saveznik ruskog predsednika Vladimira Putina, Genadij Timčenko, koji je svoj udeo prodao Tornkvistu nakon što je 2014. godine bio obuhvaćen sankcijama.

    Gunvor se postepeno povukao iz većine ruskih projekata, ali i dalje postoji reputacioni rizik, navodi Fajnenšl tajms.

    Sjedinjene Američke Države su prošlog mjeseca stavile Lukoil i Rosnjeft na listu sankcionisanih subjekata, kao dio napora da se smanje ruski prihodi tokom rata u Ukrajini.

    Zbog toga je za finalizaciju transakcije neophodno odobrenje Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) pri amerčkom ministarstvu finansija

     

  • Tramp: Iran pita da li američke sankcije mogu da se ukinu

    Tramp: Iran pita da li američke sankcije mogu da se ukinu

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je u petak (7. novembar) da je Iran postavio pitanje da li američke sankcije protiv te zemlje mogu da se ukinu.

    “Iran pita da li sankcije mogu da se ukinu. Oni se suočavaju sa veoma teškim američkim sankcijama, što im otežava da rade ono što bi željeli. Otvoren sam da to čujem i videćemo šta će se desiti, ali bih bio otvoren za to”, rekao je Tramp novinarima sinoć u Bijeloj kući, prenio je Rojters.

    Zvaničnici iranske misije pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku nisu odgovorili na zahtjev za komentar, prenosi Tanjug.

    Ranije ove nedjelje, vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamnei, rekao je da saradnja sa SAD nije moguća sve dok Vašington nastavlja da podržava Izrael, održava vojne baze i miješa se u Bliski istok.

    U junu su SAD bombardovale iranske nuklearne objekte, dok su dvije zemlje održale pet rundi nuklearnih pregovora, koji su prethodili dvanaestodnevnom sukobu između Irana i Izraela u junu.

    Međutim, razgovori su naišli na ozbiljne prepreke, uključujući pitanje obogaćivanja uranijuma u Iranu, koje zapadne sile žele da eliminišu kako bi smanjile rizik od razvoja nuklearnog oružja – što Teheran odbija, ističe Rojters.

  • Špirić: Nećemo dozvoliti da se od Doma naroda napravi građanski dom

    Špirić: Nećemo dozvoliti da se od Doma naroda napravi građanski dom

    Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić izjavio je da opozicija iz Republike Srpske i stranke “trojke” pokušavaju da od Doma naroda naprave građanski dom, što srpski delegati iz reda SNSD-a neće dozvoliti.

    Špirić je poručio da trojica srpskih delegata u Domu naroda iz reda SNSD-a čine ustavnu većinu bez koje ovaj dom ne može raditi.

    – Kad to shvate, biće lakše – rekao je Špirić novinarima, podsjećajući da kvorum za rad Doma naroda čine po troje delegata iz reda srpskog, hrvatskog i bošnjačkog naroda.

    On je naveo da će Dom naroda moći da radi bez srpskih delegata iz SNSD-a kada budu imali troje Srba za kvorum.

    – Dok nemaju, radićemo po Ustavu – naglasio je Špirić i dodao da se građanska većina iz Predstavničkog doma nastoji uvesti u Dom naroda, čime bi ovaj dom izgubio svoj ustavni smisao i svoje ustavne kompetencije.

    Prema Špirićevim riječima, opozicija iz Republike Srpske i “trojka” iz Sarajeva žele inerciju iz Predstavničkog doma da prenesu u Dom naroda.

    Špirić je naveo da je Kolegijum Doma naroda bio dogovorio sa predsjedavajućim Doma Kemalom Ademovićem na koji način će biti sazvane prošla i ova sjednica, ali da je Ademović nakon toga imao sastanak sa opozicijom i odstupio od dogovora.

    – Zapravo oni su u filmu da traže krivce, a ne da traže rješenje. Ne radi se ni o kakvoj blokadi, kada oni budu posvećeni stvarima o kojima postoji konsenzus u Savjetu ministara, mi ćemo raditi – rekao je Špirić i poručio opoziciji da će sve dotle dok budu radili na način da podrivaju izbornu volju birača na prošlim izborima, morati da sačekaju izbore 2026. godine.

    Komentarišući poziv bošnjačkog delegata Šefika DŽaferovića za intervenciju Kristijana Šmita, Špirić je konstatovao da oni odavno priželjkuju intervenciju i da zato kaže da se nastavlja film da se krivac vidi u predstavnicima Republike Srpske, SNSD-u prije svega i predsjedniku Miloradu Dodiku.

    – Oni su u filmu da traže krivca, da blokiraju procese, da pokažu da ništa ovdje ne može da se uradi na evropskom putu. To je sve laž i podmetanje – rekao je Špirić i podsjetio da je Dom naroda za njegovog donedavnog predsjedavanja pomjerao stvari u okviru onoga što je politički konsenzus u BiH.

    On je pozvao na povratak razgovoru, navodeći da će ono što se dogovori, biti tačke dnevnog reda.

    – Ovaj pokušaj da se od Doma naroda pravi građanski dom je posljednja faza unitarizacije BiH. Mi ćemo tome pružati otpor, to javno kažemo. Ako mogu da drže sjednicu bez nas, to mogu da urade. Mi se ne ljutimo. Ako su mogli danas da održe sjednicu, zašto je nisu održali – rekao je Špirić.

    On je podsjetio da su u prošlim vremenima viđene intervencije visokih predstavnika, a da od toga BiH ništa bolje nije bilo, te da političko Sarajevo spava dok se cio svijet mijenja.

    – Nažalost, u svoja kola izgradnje unitarne BiH su uzeli opoziciju iz Republike Srpske. Јa sam ubijeđen ne zadugo jer će građani ponovo na izborima reći gdje je mjesto opoziciji koja radi sa bošnjačkim političkim partijama na razgradnji Republike Srpske i urušavanja njenih institucija – konstatovao je Špirić.

    Zbog nedostatka kvoruma današnja sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH nije mogla da bude održana.

  • Radnici RiTE Ugljevik vratili se na posao, nakon što je smijenjena uprava

    Radnici RiTE Ugljevik vratili se na posao, nakon što je smijenjena uprava

    Smijenjena je uprava preduzeća Rudnika i Termoelektrane Ugljevik na čelu sa direktorom Dikom Cvijetinovićem. Za vršioca dužnosti direktora izabran je Žarko Novaković, koji je ranije bio rukovodilac radne jedinice Termoelektrane.

    Premijer Savo Minić rekao je da je štrajk radnika prekinut i da su se vratili na posao nakon što je ispoštovan njihov zahtjev o smjeni rukovodstva preduzeća.

    O situaciji u Elektroprivredi Srpske, naredne sedmice, biće održana tematska sjednica Vlade, koja je danas dala saglasnost na konačni ugovor, da preduzeće “Gas-res” preuzme kompaniju “Komsar”.

    Rudari su tražili smjenu direktora i uprave Rudnike i Termoelektrane Ugljevik. Njihov zahtjev je ispunjen. Diko Cvjetinović nije više direktor ovog preduzeća.

    – Јuče je održana deveta sjednica Nadzornog odbora, na kojoj su donesene dvije odluke – prva odluka o razrješenju cjelokupne uprave. Druga odluka o imenovanju nove uprave na želu sa Žarkom Novakovićem – izjavio je Aleksandar Maksimović, predsjednik Nadzornog odbora RiTE Ugljevik.

     

    Riječ je o inženjeru mašinstva, koji je bio i rukovodilac termoelektrane. A osim njega, imenovani su i izvršni direktori za proizvodnju električne energije i razvoj i za opšte i pravne poslove. Ovim se stiču uslovi da se proizvodnja nastavi.

    – Obezbijeđeni su uslovi za rad. Nadam se da će biti pozitivno riješeno – naveo je Maksimović.

    Uskoro bi trebalo da bude završena procedura u vezi sa preuzimanjem koncesije Istok 2 od Komsara, nakon čega bi mehanizacija RiTE Ugljevik trebalo da uđe u sporni kop. Što je takođe zahtjev sindikata.

    – Vlada je dala saglasnost na prijedlog konačnog ugovora o preuzimanju te firme, prethodno su bila dva ugovora koja su bila realizovana a sad smo dali saglasnost i na konačan ugovor, tako da se sa tim procesom ide dalje u cilju razrješavanja problematike koja se tiče ove ustanove – naveo je Alen Šeranić, potpredsjednik Vlade Republike Srpske.

    Situaciju u matičnom preduzeću, Elektoprivredi Republike Srpske, Vlada Srpske trebalo bi da razmatra sljedeće sedmice. Sve je spremno za tematsku sjednicu.

    – Sav materijal je tu u svim onim rokovima o kojima smo pričali. Neka moja procjena je da će to biti između srijede i petka sljedećih, ako to vrijeme dozvoli – ističe Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske.

    U međuvremenu, istražni organi su ušli u Rudnik i Termoelektranu Ugljevik. Pod nadzorom Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini, tamo je i policija.

  • Narodna skupština Srpske usvojila više zakona, nastavak sjednice u utorak

    Narodna skupština Srpske usvojila više zakona, nastavak sjednice u utorak

    Narodna skupština Republike Srpske danas je u danu za glasanje Šesnaeste redovne sjednice, po hitnom postupku, usvojila Zakon o dopuni Zakona o lokalnoj samoupravi, Zakon o izmjenama Zakona o razvoju malih i srednjih preduzeća i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Pravobranilaštvu Republike Srpske.

    U redovnoj skupštinskoj proceduri usvojeni su Zakon o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Zakon o predmetima od dragocjenih metala u Republici Srpskoj, Zakon o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj, Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o kulturi, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o metrologiji u Republici Srpskoj i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima.

    Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o razvoju malih i srednjih preduzeća – po hitnom postupku
    Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o razvoju malih i srednjih preduzeća – po hitnom postupku

    Usvojen je i Nacrt zakona o računovodstvu i reviziji Republike Srpske, uz prihvaćen Zaključak o upućivanju ovog nacrta zakona u stručnu raspravu, koja će biti sprovedena u roku od 60 dana, a za čije organizovanje i sprovođenje je zadužen skupštinski Odbor za reviziju.

    Narodna skupština usvojila je i Izvještaj o radu i poslovanju Garantnog fonda Republike Srpske a. d. Banjaluka za 2024. godinu, kao i Izvještaje Fiskalnog savjeta Republike Srpske: Izvještaj o sprovođenju Zakona o fiskalnoj odgovornosti u Republici Srpskoj za 2024. godinu, Izvještaj o radu za period 1.1 – 31. 12. 2024. godine.

     

    Šesnaesta redovna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske biće nastavljena u utorak, 11. novembra 2025. godine, u 10 časova.

    Preostale tačke dnevnog reda Šesnaeste redovne sjednice:

    14. Izvještaji Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske: a) Izvještaj o provedenoj finansijskoj reviziji Konsolidovanog godišnjeg finansijskog izvještaja za korisnike budžeta Republike Srpske za period 1. 1 – 31. 12. 2024. godine; b) Godišnji revizorski izvještaj za 2025. godinu,

    15. a) Izvještaj o radu Republičke komisije za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske za 2024. godinu; b) Izvještaj o radu Komisije za žalbe za 2024. godinu,

    16. Izvještaj o radu Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske za 2024. godinu,

    17. Informacija o aktivnostima institucija Republike Srpske i predstavnika iz Republike Srpske u zajedničkim institucijama BiH u vezi sa namjerama Republike Hrvatske da odlaže radioaktivni i nuklearni otpad na lokaciji Trgovska gora,

    18. Prijedlog odluke o prihvatanju zaduženja Republike Srpske kod Svjetske banke – Međunarodne banke za obnovu i razvoj po Projektu održive, integrisane i bezbjedne putne infrastrukture (97800 – BA),

    19. Izbor i imenovanja.

  • Stevandić: Neću da pustim magarce da vode kolo

    Stevandić: Neću da pustim magarce da vode kolo

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je na društvenim mrežama da „u životu ne treba dozvoliti magarcima da vode kolo“.

    Stevandić je poruku ilustrovao starim narodnim pričama, naglašavajući da one nose važnu životnu pouku. „Najvažnija stvar u životu je da nikada ne dozvolite magarcima da odlučuju ili da vode kolo. Tako ćete napraviti veliku prevenciju od velikih šteta“, naveo je Stevandić.

    U objavi je ispričao i dvije simbolične priče o magarcu. Prva govori o tome da su, kako kaže, „magarce u vojsci uvijek morali nositi po dva vojnika, jer ako ga puste, on bi ušao u minsko polje i svi bi nastradali“.


    Druga, po njegovim riječima, opisuje situaciju u kojoj je đavo u jednom selu odvezao magarca s jedne njive, pa je on ušao u drugu i uništio usjeve, što je izazvalo niz tragedija među mještanima.

    „Pitali su đavola šta je uradio, a on je odgovorio: ‘Nisam ništa radio, samo sam pustio magarca’“, naveo je Stevandić.

    Zaključio je da, poučen tim primjerima, neće da pušta magarce da išta rade niti da odlučuju.

    „Svi koji su se prepoznali u ovome što sam pričao — drago mi je ako su baš ti na koje sam mislio“, dodao je Stevandić.

    Ovu priču Stevandić je ispričao i tokom sjednice Narodne skupštine Republike Srpske.

  • Iduće sedmice tematska sjednica Vlade o stanju u “ERS-u”

    Iduće sedmice tematska sjednica Vlade o stanju u “ERS-u”

    Premijer Republike Srpske Savo Minić najavio je da će iduće sedmice biti održana tematska sjednica Vlade Srpske o stanju u “Elektroprivredi Republike Srpske”.

    Minić je rekao novinarima u Berkovićima da je pripremljen sav materijal za ovu sjednicu.

     

     

    “Očekujem da će sjednica biti održana između srijede i petka iduće sedmice, zavisno od dinamike ostalih aktivnosti”, istakao je Minić.