VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stevandić u Crnoj Gori: Saradnja, identitet i mir na Balkanu

    Stevandić u Crnoj Gori: Saradnja, identitet i mir na Balkanu

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, dr Nenad Stevandić, boravio je u Podgorici gdje se sastao s predsjednikom Skupštine Crne Gore, Andrijom Mandićem. Tokom posjete, dao je intervju Srpskoj radio-televiziji, ističući pozitivne promjene u odnosima između Republike Srpske i Crne Gore.

    Stevandić ističe da su novi odnosi u Vladi i Skupštini Crne Gore rezultat zajedničkih napora, posebno ističući zasluge predsjednika Skupštine Crne Gore, Andrije Mandića. Rješenja koja su pronađena odgovaraju svim građanima, bez obzira na političke, etničke i vjerske razlike, te se postepeno razrješavaju složeni odnosi između Srba i Crnogoraca.

    “Današnja posjeta Parlamentu Crne Gore odvijala se u duhu pripadnosti jednom narodu i jednoj kulturi. Mi poštujemo sve vrste specifičnosti i ne dozvoljavamo da nas uvuku u priče o tome da smo mi faktor destabilizacije ili da gradimo neku ‘Veliku Srbiju’ – to su velike laži. Ipak, ne odričemo se svojih kultura, vjere, međusobnih dobrih odnosa i činjenice da se uvijek zagrlimo kao svoji”, poručio je Stevandić.

    Stevandić izražava nadu da će razgovarati sa Mitropolitom crnogorsko-primorskim Joanikijem, naglašavajući da je doživio obnovu svog ličnog nacionalnog identiteta kroz litije u Crnoj Gori.

    “Litije u Crnoj Gori su nešto što je ponovo budilo nacionalni identitet. One nisu važne samo za Crnu Goru i vraćanje prava srpskom narodu, već su značajne za sve Srbe širom svijeta”, zaključuje Stevandić.

    U vezi sa komentarima o “srpskom svetu”, Stevandić ističe opreznost u tumačenju takvih izjava koje bi mogle biti zloupotrebljene. Naglašava da, iako postoji plemenitost u kulturnom kontekstu, neko je to pretvorio u teritorijalnu pretenziju.

    Stevandić se osvrće na svoje iskustvo u Budimpešti gdje je, zajedno s predstavnicima albanske nacionalnosti, bio na sastanku s predstavnicima drugih balkanskih zemalja. Ističe da je mudrost i pametnost ključna u ovakvim situacijama.

    U posljednjem dijelu, Stevandić šalje pozdrave građanima Crne Gore, ističući snažnu povezanost između Srba i Crnogoraca. Ističe da je dugogodišnje prijateljstvo s Andrijom Mandićem i Milanom Kneževićem, kao i zadovoljstvo što danas možemo racionalnije sagledati međusobne odnose na Balkanu. Komentarišući popis stanovništva u Crnoj Gori, Stevandić ističe da su neki prethodni problemi sada nerelevantni, a naglašava mir kao zajednički interes na Balkanu. Osvrće se i na situaciju u Republici Srpskoj u vezi s visokim predstavnikom Kristijanom Šmitom, ističući specifičnosti situacije. Na kraju, poziva na mudro ponašanje u odnosima između Hrvata i Bošnjaka, naglašavajući važnost očuvanja mira i stabilnosti.

  • Američki lunarni lender “Odisej” sletio na Mesec

    Američki lunarni lender “Odisej” sletio na Mesec

    Lunarni lender “Odisej” postao je prva svemirska letelica američke proizvodnje koja je sletela na Mesec u poslednjih 50 godina i počeo je da šalje podatke.

    Ovo je saopštila američka kompanija Intuitive Machines.

    Kompanija je navela da su inženjeri morali da prevaziđu probleme sa navigacijom kako bi izveli veoma teško sletanje, kao i da se uskoro očekuju prve fotografije lendera sa površine Meseca, javio je Si-En-En (CNN).

    Američka svemirska agencija NASA objavila je na platformi X da je lender bez posade sleteo na površinu Meseca i da se u letelici nalaze instrumenti NASA-e, čiji će podaci omogućiti pripremu budućih istraživanja Meseca sa ljudskom posadom.

    Misija lendera “Odisej” ima za cilj da proceni okruženje južnog pola Meseca pre nego što, prema planu, na Zemljin satelit ode misija NASA-e sa posadom, krajem 2026. godine.

    Američka lunarna misija prošlog meseca nije uspela, pošto je svemirska letelica “Peregrine One”, lansirana u januaru sa ciljem sletanja na Mesec, uništena iznad Pacifika jer se suočila sa problemima curenja pogonskog goriva.

    Tu misiju je organizovala američka privatna kompanija Astrobotik.

    “Odisej” je prva letelica lansirana iz SAD koja je sletela na površinu Meseca posle misije “Apolo 17” 1972. godine.

  • Gori zgrada u Španiji, ima mrtvih, povrijeđeno i malo dijete

    Gori zgrada u Španiji, ima mrtvih, povrijeđeno i malo dijete

    U ogromnom požaru koji je zahvatio zgradu u španskom gradu Valenciji poginule su najmanje 4 osobe. Povrijeđeno je 14 ljudi, među kojima je šest vatrogasaca i malo dijete. Još uvijek se traga za 19 osoba koje se za sada vode kao nestale.

    Vatra je zahvatila objekat od 14 spratova u četvrti Campanar jučer oko 17:30 sati i proširila se na susjednu zgradu. Vatrogasci su spašavali ljude s balkona, dok je jak vjetar raspirivao požar.

    U zgradi se nalazi 138 stanova, u kojima je živjelo oko 450 ljudi. Lokalni mediji navode da su vatrogasne službe spasile nekoliko stanara pomoću dizalica, uključujući par koji živi na sedmom katu. Jedna je žena izjavila za TVE kako su vatrogasci spašavali tinejdžera zarobljenog na prvom spratu zgrade.

    “Vatra se proširila u roku od 10 minuta”
    “Vatrogasne službe se bore s požarom i trenutno rade isključivo na hlađenju vanjskih dijelova zgrade. S obzirom na karakteristike objekta, vatrogasci nisu mogli ući unutra te su mogli gasiti vatru jedino izvana”, rekao je juče Jorge Suarez, zamjenik direktora za hitne slučajeve, a prenosi CNN.

    Esther Puchades, potpredsjednica Fakulteta industrijskih tehničkih inženjera u Valenciji, rekla je za špansku novinsku agenciju Efe da je pregledala zgradu prije požara i da je njen vanjski dio napravljen od poliuretanskog materijala koji više nije u širokoj upotrebi jer je lako zapaljiv.

    Čovjek koji živi na drugom spratu zgrade rekao je za TV kanal La Sexta da se požar izuzetno brzo proširio nakon što je izbio na četvrtom katu. “Vatra se proširila u roku od 10 minuta, možda zbog materijala u fasadi”, kazao je.

    Postavljena terenska bolnica
    Tu sumnju je potvrdio i inženjer David Higuera koji je kazao za El País da je uzrok ovakvom širenju požara doista materijal u vanjskom dijelu objekta. “Aluminijske ploče s pjenastim izolatorom koje čine vanjski sloj zgrade vrlo su dobre u izolaciji od topline i hladnoće, ali su jako zapaljive”, rekao je.

    Vlasti su na tom području postavile poljsku, odnosno privremenu terensku bolnicu i saopštile da će stanari koji su morali izaći iz svojih kuća biti smješteni u hotelima, piše BBC. Oglasio se i španski premijer Pedro Sanchez.

    “Užasnut sam groznim požarom u zgradi u Valensiji… Iskazujem solidarnost sa svim ljudima pogođenima požarom i priznanje osoblju za hitne slučajeve koje je već raspoređeno na mjestu događaja”, napisao je na X-u.

  • Oglasio se Borenović nakon sjednice Predsjedništva PDP, a ovo je dogovoreno

    Oglasio se Borenović nakon sjednice Predsjedništva PDP, a ovo je dogovoreno

    Rukovodstvo PDP će u narednim danima izaći u javnost sa jasnim i jedinstvenim stavom po pitanju kandidature za najvažniju funkciju u Banjaluci.Napisao je ovo na društvenim mrežama lider PDP, Branislav Borenović nakon današnje maratonske sjednice Predsjedništva stranke koja je trajala duže od šest časova.

    Napisao je ovo na društvenim mrežama lider PDP, Branislav Borenović nakon današnje maratonske sjednice Predsjedništva stranke koja je trajala duže od šest časova.

    Borenović navodi da PDP ostaje “čvrst, snažan i odlučan u daljoj afirmaciji svojih politika, rezultata i budućih pobjeda”.

    – Na bazi zaključka Predsjedništva PDP, rukovodstvo stranke će u narednim danima izaći u javnost sa jasnim i jedinstvenim stavom po pitanju kandidature za najvažniju funkciju u Banjaluci nakon čega očekujemo podršku i ostalih političkih subjekata, jer PDP svojom snagom i ostvarenim rezultatima to i zaslužuje – napisao je Borenović.

    Dodao je da će u skladu sa redovnom dinamikom, “u danima i sedmicama koje su pred njima izaći i sa imenima kandidata za lokalne izbore, za sve liste uvažavajući partijsku strukturu, mjesne, opštinske, gradske odbore i rukovodstvo”.

  • Odobrena eksploatacija uglja kod Prijedora

    Odobrena eksploatacija uglja kod Prijedora

    Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske odobrilo je upotrebu rudarskog objekta na ležištu “Bistrica” kod Prijedora privrednom društvu “Drvo eksport” iz Teslića.
    Upotrebna dozvola je izdata nakon što je koncesionar pribavio svu potrebnu dokumentaciju propisanu zakonom, dobio vodnu i ekološku dozvolu i nakon što mu je odobrena projektna dokumentacija, saopšteno je iz resornog ministarstva.

    Koncesionar tek sada može da eksploatiše ugalj u komercijalne svrhe i da uplaćuje koncesionu naknadu za eksploataciju u visini od 2,6 KM po toni eksploatisanog uglja.

    Ovaj iznos predstavlja prihod budžeta Republike Srpske i budžeta lokalne zajednice, kojoj se uplaćuje 70 odsto prikupljenih sredstava.

    U Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske podsjećaju da je koncesioni ugovor za eksploataciju uglja na ovoj lokaciji zaključen krajem septembra prošle godine.

    Koncesionar je od tada pripremao svu potrebnu dokumentaciju te je, u skladu sa zakonskim propisima koji regulišu ovu oblast, u međuvremenu vršio probni rad, dodaje se u saopštenju.

  • Šeranić: Memorandum o transplantaciji značiće život velikom broju pacijenata iz Srpske

    Šeranić: Memorandum o transplantaciji značiće život velikom broju pacijenata iz Srpske

    Memorandum o transplantaciji organa, koji je potpisan u Bjelorusiji, značiće život velikom broju pacijenata iz Republike Srpske, izjavio je ministar zdravlja Alen Šeranić.

    Šeranić je istakao da je posjeta delegacije Republike Srpske na čelu sa predsjednikom Miloradom Dodikom Bjelorusiji donijela brojne pogodnosti, te napomenuo da su, pored transplantacije bubrega, razmatrane i opcije transplantacije drugih organa.

    On je podsjetio da pacijenti iz Republike Srpske već obavljaju transplantacije bubrega u Bjelorusiji i da je u posljednje tri godine u Centru za transplataciju u Minsku urađeno više od 20 transplantacija bubrega za odrasle i djecu.

    • Nastavljamo sa saradnjom. Naši građani su već imali mogućnost da se u Belorusiji izvrši transplantacije, 21 odrasli pacijent i troje dece je operisano, još 28 pacijenata je na čekanju – rekao je Šeranić za Raša tudej.

    On je naveo da je najvažnije bilo dogovoriti edukaciju ljekara u vezi sa transplantacijama, kao i za praćenje pacijenata u predtransplantacionom i posttransplantacionom periodu u Republici Srpskoj.

    Šeranić je naveo da su on i predsjednik Srpske željeli da obiđu Centar za transplataciju i da su se na licu mjesta uvjerili u stručnost i visokotehnološke karakteristike, kao i znanje i vještine bjeloruskih hirurga.

    On je dodao da je sa premijerom Bjelorusije Romanom Golovčenkom i sa tamošnjim ministrom zdravlja razgovarano i o uvozu bjeloruskih lijekova, te da slijedi razmatranje načina njihovog uvoza.

    On je najvio da će do kraja ove sedmice biti upućen poziv bjeloruskim kolegama da dođu u Srpsku kako bi sa ovdašnjim kolegama razmjenili iskustva i znanje.

    • Republika Srpska pokazala je odlične rezultate u oblasti intenzivne medicine, a bjeloruski centar se bavi i time – ukazao je Šeranić i pojasnio da je u pitanju rad na uređajima koji mijenjaju srce i pluća, što su ljekari u Srpskoj perfektno činili, posebno u vrijeme pandemije virusom korona.
  • Šmit početkom marta nameće izmjene Izbornog zakona BiH

    Šmit početkom marta nameće izmjene Izbornog zakona BiH

    Rasplet događaja na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini upućuje da domaći političari neće sami usvojiti izmjene Izbornog zakona koji se odnose na integritet izbora, odnosno tehničke izmjene.

    To do maksimuma povećava šanse da posao završi Kristijan Šmit, kojeg institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika u BiH.

    Klix.ba nezvanično saznaje da je Šmit pripremio odluku te vjerovatno početkom marta mogao nametnuti odluku o tehničkim izmjenama Izbornog zakona.

    Razlog zašto to do sada nije uradio, iako je najavio je što čeka da prođe rok koji su domaći političari sami sebi postavili i obećali da će u sklopu evropskih zakona usvojiti i tehničke izmjene Izbornog zakona.

    Suštinski, predstavnici vlasti na nivou BiH su prije nešto više od mjesec dana od Šmita tražili da ne nameće nikakvu odluku, a iz SNSD su čak i prijetili osnivanjem izborne komisije Srpske, kazavši da će sami usvojiti neophodne izmjene.


    Sve meritorne međunarodne ustanove su godinama ranije preporučile šta BiH mora promijeniti u svom izbornom sistemu, kako bi ispunila evropske norme u procesu organizacije izbora.

    To je prije svega smanjivanje mogućnosti za zloupotrebe i izborne krađe, zatim uvođenje tehnologije koja će to omogućiti, depolitizacija biračkih odbora, uvođenje videonadzora i skenera i tako dalje.

    Međutim domaći politički predstavnici u prethodnih nešto više od mjesec dana, nisu posebno odmakli u tom segmentu.

    Usvojen je Zakon o sprečavanju pranja novca te je ostalo usvajanje zakona o sprečavanju sukoba interesa i zakona o sudovima BiH.

    Priča o Izbornom zakonu je zakočila na zahtjevima HDZ da se usvoje izmjene koje će definisati način izbora člana Predsjedništva iz reda Hrvata.

    Međutim, tehničke izmjene Izbornog zakona niko detaljno ne komentariše i sve je ostalo na prvobitnom obećanju da će se izmjene usvojiti.

    Čak je u Domu naroda oboren prijedlog zakona koji je ranije usvojen u Predstavničkom domu, po inicijativi SDA, pod izgovorom da je taj zakon pun manjkavosti.

    Podsjetimo, Šmit je 19. decembra prošle godine sazvao konferenciju za medije i imperativno poručio da domaći lideri imaju nekoliko dana da usvoje tehničke izmjene Izbornog zakona.

    U međuvremenu je Šmit prolongirao svoju odluku. To je najviše urađeno da bi se Milorad Dodik umirio i kako ne bi blokirao ostale evropske zakone, što u naumu za dobijanje statusa pregovarača za EU vlastima nije išlo u prilog.

    Ali, Šmit je dobio dovoljno podrške pa čak i na nedavno završenoj Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji te bu svoju odluku trebao nametnuti veoma brzo.

  • Oglasili se iz Delegacija EU u BiH o sastanku Dodika sa Putinom i Lukašenkom

    Oglasili se iz Delegacija EU u BiH o sastanku Dodika sa Putinom i Lukašenkom

    Samo nekoliko dana uoči druge godišnjice početka ruske invazije na Ukrajinu, koju je osudio skoro cijeli svijet, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sastao se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a prethodno s bjelorskim liderom Aleksandrom Lukašenkom.

    Sdruge strane, Dodik tvrdi da je za evropski put, a radi sve što je u suprotnosti s načelima Evropske unije.

    Iz Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini prokomentirali su Dodikove sastanke s Lukašenkom i Putinom.

    – Ničim izazvana vojna agresija Rusije na Ukrajinu, izvedena uz podršku Bjelorusije, predstavlja grubo kršenje međunarodnog prava i temeljnih ljudskih vrijednosti, te ugrožava evropsku i globalnu bezbjednost i stabilnost. Dvije godine protivpravne, neopravdane invazije punog obima na Ukrajinu uzrokovale su ogromnu patnju, prije svega stradalih, ranjenih i traumatizovanih u Ukrajini, ali i ljudi širom svijeta, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, usljed rasta cijena hrane i energije, te povećane globalne nestabilnosti – naveo je portparol Delegacije EU u BiH Ferdinand Koenig u odgovoru za “Avaz”.

    Naglašeno je da “režimi Vladimira Putina i Aleksandra Lukašenka nisu samo prijetnja stabilnosti i miru u cijelom svijetu, već i sigurnosti i slobodi vlastitih građana.”– Nedavne, šokantne smrti političkih zatvorenika Alekseja Navaljnog u Rusiji i Ihara Lednika u Bjelorusiji ukazale su na porast sistemske represije u tim zemljama. Evropska unija je dogovorila 13 opsežnih paketa sankcija, bez presedana, kao odgovor na invaziju punog obima na Ukrajinu. Na najvišem nivou je jasno rečeno da je održavanje bliskih veza sa Rusijom i Bjelorusijom nespojivo s evropskim putem. Od Bosne i Hercegovine se, kao države s jasnom i kredibilnom evropskom perspektivom, očekuje da svoju spoljnu, bezbjednosnu i trgovinsku politiku uskladi sa politikama Evropske unije – zaključio je Koenig.

  • Ljekari završili pregled Mladića

    Ljekari završili pregled Mladića

    Tim ljekara Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, završio je preglede komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića u pritvorskoj jedinici u Hagu. Tim je stupio u kontakt i sa Stojanom Župljaninom, koji je sa Mladićem u pritvorskoj jedinici, a koji je ljekarima prenio značajne podatke o Mladićevim zdravstvenim problemima.

    Od Župljanina smo uzeli podatke kolike su mogućnosti Mladića pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti što će doprinijeti našem generalnom nalazu, odnosno konzilarnom mišljenju koje ćemo dostaviti Haškom tribunalu – rekao je generalni direktor UKC-a Vlado Đajić.

    Naveo je da je Mladiću bilo drago što su ga posjetili doktori iz Srpske, kao i mogućnost da na srpskom jeziku kaže koje ima tegobe.

    Đajić je juče u izjavi za RTRS rekao da kod generala Ratka Mladića dominiraju kardiološke i neurološke tegobe.

    • Uradili smo potrebne međunarodne testove prevedene na naš jezik i kroz te testove ćemo napraviti određenu analizu – rekao je sudski psihijatar Milan Stojaković.

    Kroz dva dana pregleda koje smo uradili, dodaje Stojaković, i testove koje smo uradili vidjećemo kakve su posljedice ostavljene nakon moždanih udara na generalovo mentalno zdravlje.

    S obzirom da je zdravstveno stanje osuđenika povjerljivo, ljekari koji su posjetili generala će sačiniti detaljan izvještaj, koji će osim Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za krivične sudove dostaviti i porodici i advokatima generala Mladića.

    Ljekarski tim čine kardiolog Nikola Šobot, neurolog Siniša Miljković, forenzičar psihijatrije Milan Stojaković i Đajić, koji je profesor neurologije i dugogodišnji šef Odjeljenja za cerebrovaskularne bolesti.

    Tim ljekara UKC-a Republike Srpske doputovao je u Hag 20. februara.

    Nekadašnji komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske general Ratko Mladić operisan je 8. januara u holandskoj bolnici kada mu je ugrađen pejsmejker. Već sljedećeg dana vraćen je u pritvorsku sobu u Sheveningenu.

    Bivši komandant Vojske Republike Srpske služi u haškom pritvoru kaznu doživotnog zatvora.

  • Dodik: Srpska se nada statusu posmatrača u BRIKS-u

    Dodik: Srpska se nada statusu posmatrača u BRIKS-u

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je BRIKS interesantan za Srbe i da se nada da će Srpska u budućnosti imati mogućnost da dobije status posmatrača u ovoj organizaciji.

    Dodik je pojasnio da BRIKS predlaže novi format saradnje među državama i narodima, otkriva novo tržište, ideje, pristup naprednim tehnologijama iz drugih dijelova svijeta zbog čega je interesantan Srbima.

    On je za Rusku gazetu rekao da na Zapadu postoji stereotip prema BRIKS-u, koji podržavaju Bošnjaci, zapadni saveznici u Sarajevu, koji stavljaju veto na inicijative koje su važne za Srpsku.

    Dodik je istakao da je Republika Srpska opredijeljena za razvijanje odnosa sa Ruskom Federacijom u oblasti ekonomije, trgovine, obrazovanja i nauke, te za razmjenu tehnologije, a da se Bošnjaci plaše da razočaraju svoje mentore i pokrovitelje – Amerikance i Britance.

    On je naveo da se u Kazanju sreo sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, predsjednikom Tatarstana Rustamom Minihanovim i drugim ruskim političarima.

    • Težimo da sačuvamo i jačamo dobre bilateralne odnose – dodao je Dodik.

    Na pitanje na šta su sve spremni Anglosaksonci da ga kao predsjednika Srpske sklone sa političke scene BiH, Dodik je rekao da su spremni na sve, što i pokazuju i da Zapad, posredstvom kolonijalnog inkvizitorskog suda koji nema ustavnog osnova u BiH, pokušava da presudi legalno izabranom predstavniku srpskog naroda.

    • Na taj način hoće da me disciplinuju i natjeraju da ispunjavam njihove zahtjeve. Naravno, to neće uspjeti. To se ne dešava prvi put – istakao je Dodik.

    On je ukazao da se već mnogo godina bori protiv pokušaja Zapada da ukine Republiku Srpsku i centralizuju BiH, koja ne odgovara srpskim nacionalnim interesima.

    • To ne bi bilo dobro ni za druge narode. To je samo interes kolonizatora koji žele da samostalno upravljaju BiH, da iskoriste legalno izabrane predstavnike naroda u vidu marioneta i dekoracije – dodao je Dodik.

    Predsjednik Srpske se u intervjuu osvrnuo i na migrante, navodeći da će se vidjeti kako će se EU snaći sa tim izazovom.

    On je rekao da Srpska želi da sačuva bezbjednost na svom prostoru, da ga sačuva od radikalnih pokreta i njihovih terorističkih aktivnosti, navodeći da među migrantima ima i radikalnih elemenata i da Srpska nastoji da ih identifikuje i spriječi njihove eventualne aktivnosti.

    Kada je riječ o Igrama budućnosti, koje su počele u Kazanju, predsjednik Srpske je reao je da je to ogroman uspjeh Rusije koja je na potpuno nova takmičenja uspjela da privuče više od 2.000 sportista iz više od 100 zemalja.

    On je naglasio da u sportu ne bi trebalo da bude političke diskvalifikacije, kao i da je i bez političke podrške teško organizovati krupne događaje.

    • Fidžital-sport je novi format koji definitivno predstavlja igre budućnosti. To je mogućnost za Rusiju da pokaže da je spremna i sposobna da predstavi inovacioni pristup i u sportu – dodao je Dodik.

    Na pitanje kako će srpski narod prihvatiti simboličan gest Moskve da postavi spomenik Aleksandru Prvom Karađorđeviću, Dodik je ocijenio da će Srbi podržati tu ideju, napomenuvši da je srpska nacionalna istorija dugo godina bila opterećena prećutkivanjem uloge nacionalnih vođa, uključujući vrijeme okupacije komunističke vlasti.