Autor: INFO

  • Srpska odugovlači sa oporezivanjem dividende

    Srpska odugovlači sa oporezivanjem dividende

    Neoporeziva dividenda u Republici Srpskoj brojne privrednike je stimulisala da je podižu, a zatim na ruke kao dio plate isplaćuju svojim radnicima.

    Oni koji primjenjuju ovaj model kradući od svojih radnika i države mogu da se opuste najmanje još godinu dana jer Vlada oporezivanje dividende planira tek 2025. godine.

    Iako je ovo jedan od najvećih problema u privredi, u Programu ekonomskih reformi za period od 2024. do 2026. godine on se spominje samo u nekoliko rečenica.

    Tako se navodi da će se dividenda oporezovati izmjenom Zakona o porezu na dohodak što će biti jedna od glavnih aktivnosti u 2025. godini.

    „Sa ciljem smanjenja sive zone u oblasti rada, a uvažavajući inicijative Saveza sindikata Republike Srpske, planira se i oporezivanje dividende. Na ovaj način došlo bi do smanjenja sive zone i bio bi olakšan inspekcijski nadzor, a vezano za kontrolu pojave isplata dijela plata u gotovini koje nisu prikazane“, zaključuju autori dokumenta.

    U kojem procentu bi se taj porez obračunavao u Vladi ne otkrivaju.

    Ekonomista Zoran Pavlović mišljenja je da to neće dati velikog efekta, naprotiv.

    „To bi bilo ubijanje privrede i poslovne aktivnosti. Poslovni ljudi će pobjeći u susjednu Federaciju BiH koja neće po tom pitanju ništa mijenjati, a što se već jednom ranije i desilo“, kaže on.

    Po njemu, rješenje je u rasterećenju privrede kroz smanjenje poreskih nameta, a kao primjer navodi Crnu Goru koja troškove zdravstvenog osiguranja finansira iz budžeta.

    Podsjećamo, kako smo nedavno pisali, Republika Srpska nije uspostavila mehanizam koji bi bio uspješan u borbi protiv onih poslodavaca u realnom sektoru koji dio plata svojim radnicima isplaćuju u gotovini, na ruke ili u koverti.

    Nedavno se navršilo dvije godine kako je Poreska uprava pokrenula kampanju „Deblja koverta, tanja penzija“, sa ciljem da se poveća svijest radnika o značaju plaćanja doprinosa na cjelokupnu mjesečnu platu, međutim rezultata nije bilo.

    Prijedlogom budžeta Republike Srpske za 2024. godinu planirano je da će prihodi od poreza na dobit biti veći od 400 miliona maraka, što je za 34 miliona KM ili 9,3 odsto više u odnosu na 2023. godinu.

  • Predstavnici organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata pružiće podršku predsjedniku Srpske

    Predstavnici organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata pružiće podršku predsjedniku Srpske

    Predstavnici brojnih organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata pružiće danas u Sarajevu podršku instituciji predsjednika Republike Srpske.

    Suđenju predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i vršiocu dužnosti direktora Službenog glasnika Milošu Lukiću pred Sudom BiH prisustvovaće delegacije Boračke organizacije Republike Srpske, Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, Saveza logoraša, Saveza organizacija i udruženja ratnih vojnih invalida, žene žrtve rata, Veterani i Starješine Vojske Republike Srpske.

    Podršku predsjedniku Srpske daće i predstavnici Srba u Federaciji, veliki broj odbornika u lokalnim zajednicama i brojni funkcioneri.

    Predsjednik Boračke organizacije Istočno Novo Sarajevo Dragiša Tuševljak rekao je za RTRS da Boračka organizacija Republike Srpske podržava institucije Srpske, posebno instituciju predsjednika Republike koja je trenutno na udaru. Zbog toga će danas doći u Sarajevo da bi poručili: Vrijeme je da nas puste da živimo u miru!

    Danas počinje glavni pretres u postupku koji se u Sudu BiH vodi protiv Dodika i Lukića.

  • Vulić: Marfi naredio da presuda Dodiku mora biti osuđujuća

    Vulić: Marfi naredio da presuda Dodiku mora biti osuđujuća

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u PD PS BiH Sanja Vulić istakla je u Jutarnjem programu ATV-a da je američki ambasador “naredio da presuda predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku mora biti osuđujuća.


    “Mi imamo informacije da je rekao da bar prvostepena presuda predsjedniku Dodiku mora biti osuđujuća kako bi ga ponizio”, rekla je Vulićeva za našu televiziju.

    Ona je istakla da se od današnjeg ročišta u Sarajevu očekuje velika senzacija.

    “Znate da je ročište predsjedniku Dodiku jedan od najvećih događaja u Sarajevu. Njima se ništa ne dešava i jedva čekaju kada će Dodik doći u Sarajevo”, kaže Vulićeva.

    Istakla je da je političkom Sarajevu cilj da se ponize Republika Srpska i cijeli Srpski narod.

    “Pokazaćemo da se ne plašimo ni njih ni njih nalogodavaca. Pravda će pobijediti. Ovo će biti predmet koji će se izučavati na pravnim fakultetima i ostati upamćen kao apsurd koji se nije dogodio nigdje u svijetu”, naglašava šef Kluba poslanika SNSD-a u PD PS BiH.

    Najavila je da će Dodik i v.d. direktora Službenog glasnika Miloš Lukić imati podršku predstavnika srpskog naroda.

    “Doći će veliki broj funkcionera iz Istočnog Sarajeva i ostalih dijelova Republike Srpske. Idemo svi da vide da se ne plašimo”, kaže Vulićeva.

    Kako kaže, ovaj predmet pokazuje da u političkom Sarajevu nisu samo protiv Dodika već protiv cijele Republike Srpske.

    “Za njih je Republika Srpska remetilački faktor i smeta im na ostvarenju njihovih ciljeva a to je unitarna BiH. Možda im jeste cilj ЕU, ali im je cilj zagrljaj sa dijelom međunarodne zajednice koja je srbomrzačka. Međunarodna zajednica nikad nije bila Srbima naklonjena i za njih je predsjednik Dodik remetilački faktor jer ne da imovinu Republike Srpske. Predsjednik Dodik radi samo ono što je Ustav rekao i ono što smo mapirali, a to je da čuva teritoriju Republike Srpske”, naglašava Vulićeva.

    Govoreći o Šmitu, ona kaže da je on jedna imaginacija i da je nebitan.

    “Ko drugom čini zlo zlo mu se vrati i vjerujem da su njegovi dani odbrojani, zbog onoga što je sam uradio”, rekla je Vulićeva.

  • Erdogan smatra da Netanjahu ugrožava budućnost i sigurnost regije s jednim ciljem

    Erdogan smatra da Netanjahu ugrožava budućnost i sigurnost regije s jednim ciljem

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je oštro osudio ono što je nazvao “ratnim zločinima” Izraela i “zločinima protiv čovječnosti” u Gazi.

    “Izraelski ratni zločini i njegovi zločini protiv čovječnosti u Gazi ne bi smjeli ostati bez odgovora”, rekao je Erdogan dok je govorio na samitu Vijeća za saradnju u Zaljevu (GCC) u glavnom gradu Katara Dohi.

    Erdogan je također rekao da je prioritet Turske osigurati provedbu trajnog prekida vatre u Gazi i isporuku humanitarne pomoći bez ikakvih prekida.

    Kritikovao je i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, kazavši da kreira haos samo s jednim ciljem.

    “Netanyahu ugrožava budućnost i sigurnost regije kako bi produžio svoj politički život”, rekao je Erdogan.

    Turski čelnik je nadalje pohvalio Katar i Organizaciju islamske konferencije (OIC) za njihove akcije za Gazu.

    “Razgovori tokom Organizacije islamske konferencije o Gazi bili su značajni za zajedničku akciju u daljnjem praćenju tog pitanja”, rekao je Erdogan, pozdravljajući “napore Katara da ostvari humanitarnu stanku u Gazi”.

  • Izraelci potvrdili da razmatraju opciju upumpavanja morske vode u Hamasove tunele

    Izraelci potvrdili da razmatraju opciju upumpavanja morske vode u Hamasove tunele

    Načelnik generalštaba izraelske vojske Herzi Halevi potvrdio je informacije o tome da Izrael razmatra opciju u kojoj bi se Hamasovi tuneli potpuno uništili upumpavanjem morske vode.

    Između ostalog, Halevi je komentirao izvještaj Wall Street Journala u kojem se navodi kako je jedna od opcija za Izrael upravo i ona koja se odnosi na potpuno uništavanje tunela koje koristi Hamas.
    “Vidimo mnogo podzemne infrastrukture u Gazi. Znali smo da će biti tako. Dio cilja je i uništenje ove infrastrukture. Ideja sa morskom vodom je dobra”, rekao je Halevi.

    Poručio je kako Izrael razmatra nekoliko opcija kada je riječ o tunelima.

    “Imamo razne načine da se nosimo sa tunelima, neću govoriti o pojedinostima, ali one uključuju eksplozive za uništavanje i druga sredstva da spriječimo operativce Hamasa da koriste tunele kako bi nanijeli štetu našim vojnicima. Stoga, svako sredstvo koje nam daje prednost nad neprijateljem je ujedno i sredstvo koje mi procjenjujemo. Ovo je dobra ideja, ali neću komentarisati specifičnosti”, poručio je.

    Podsjetimo, prema informacijama WSJ-a u kojima se citiraju američki zvaničnici, izraelske vojne snage prošlog mjeseca su postavile pet velikih pumpi za vodu u blizini izbjegličkog kampa Al-Shati u gradu Gaza, a koje su sposobne poplaviti tunele u roku od nekoliko sedmica upumpavanjem na hiljade kubnih metara vode na sat.

    “Zvaničnici su rekli da je Izrael upozorio SAD o planu još prošlog mjeseca, ali još nije odlučio da li će plan implementirati”, navodi se.

    Kako je navedeno, morska voda bi se crpila iz Sredozemnog mora, a tim potezom Izrael bi imao za cilj uništavanje podzemne mreže prolaza i skrovišta Hamasa te “izbacivanje” boraca iznad zemlje.

    Prema izvještaju, mišljenja u Bidenovoj administraciji o ovom pitanju bila su pomiješana, a neki zvaničnici su izrazili zabrinutost zbog izraelskog plana, dok su drugi rekli da podržavaju napore Izraela da uništi tunele.

    “Nismo sigurni koliko će pumpanje vode biti uspješno jer niko ne zna detalje tunela i tla oko njih”, rekao je jedan od zvaničnika za WSJ.

  • Prvi čovjek Rusije na velikoj turneji

    Prvi čovjek Rusije na velikoj turneji

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin najavio je kako će danas otputovati u jednodnevnu posjetu Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a kao glavna tema susreta najavljena je ekonomska saradnja.

    Kako je ruski predsjednik naglasio uoči putovanja, nakon povratka u Moskvu održat će i susret sa predsjednikom Irana Ebrahimom Raisijem, a ovakve diplomatske događaje Putin je opisao kao “moćan pogodak”.

    “Tri najsnažnija međunarodna događaja za jedan i po dan. Ovo je tako moćan pogodak. Čini mi se da će to biti korisno sa stanovišta razvoja naših odnosa sa ove tri države i sa stanovištva, da tako kažem, relevantnih signala međunarodnoj zajednici”, rekao je Putin.

    Prethodni put, Putin je u Emiratima i Saudijskoj Arabiji boravio 2019. godine. Iako su se međunarodni odnosi od tada drastično izmijenili, Moskva ističe kako je Rusija zadržala stabilne odnose sa ovim zemljama.

    “Planirano je da se razmotri stanje i izgledi za dalji razvoj višestruke saradnje Rusije i Emirata kao i aktuelna dešavanja na Bliskom istoku. UAE su glavni ekonomski partner u arapskom svijetu. Ove godine saradnja se također razvija veoma dobro”, saopćeno je iz Kremlja.

    U Rijadu, Putin bi se trebao sastati sa prijestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom.

    Oni će, kako napominju u Kremlju, razgovarati o pitanjima bilateralne saradnje u trgovinskoj, ekonomskoj i investicionoj oblasti, različitim aspektima interakcije u multilateralnim formatima. Planirana je i razmjena mišljenja o pitanjima regionalne i međunarodne agende.

    Osim Putina, u ruskoj delegaciji naći će se i šef diplomatije Sergej Lavrov, predsjednica Centralne banke Rusije Elvira Nabiulina, šefovi Roskosmosa i Rosatoma kao i niz ministara i drugih zvaničnika vlade.

  • Maduro sprema zakone za pripajanje Gvajane, formira se i posebna vojna divizija

    Maduro sprema zakone za pripajanje Gvajane, formira se i posebna vojna divizija

    Predsjednik Venecuele Nicolas Maduro predložio je stvaranje zakona koji bi ozvaničio rezultate nedjeljnog referenduma, na kojem su Venecuelanci jednostrano odobrili aneksiju spornog Gvajanskog teritorija, koji čini većinu ove države.

    “To je zakon koji regulira stvaranje države Guayana Esequiba”, rekao je Maduro tokom sastanka s ministrima, guvernerima, gradonačelnicima, diplomatima, vojnicima i drugim visokim dužnosnicima.
    Maduro je predao nacrt zakona predsjedniku Nacionalne skupštine Venecuele Jorgeu Rodriguezu, koji je obećao da će se o njemu brzo raspravljati i da će svi njegovi članci biti odobreni.


    Maduro je zatražio od zastupnika da se “svim sredstvima suprotstave” ustupcima Gvajane u vodama koje Caracas smatra da su u “procesu razgraničenja”.

    Maduro je također najavio stvaranje vojne divizije koja će se brinuti o teritoriju u sporu s Gvajanom.

    Zodi, kako će se divizija zvati, bit će smještena u gradu Tumeremo, rudarskom gradu u državi Bolivar, u blizini Brazila i graniči sa spornim područjem, koje Gvajana smatra sastavnim dijelom svog teritorija.

    Osim toga, venecuelanski predsjednik naredio je stvaranje odjela državne naftne kompanije PDVSA kako bi se “odmah” počelo s “davanjem operativnih dozvola za istraživanje i eksploataciju nafte, plina i rudnika” na spornom području.

    Maduro je također pozvao na stvaranje odjela CVG-a, konglomerata državnih rudarskih, šumarskih i elektroenergetskih kompanija, za razvoj projekata u spornom području.

    Granični spor između Gvajane i Venecuele datira iz 19. stoljeća, ali je u fokusu od 2018. godine, kada je Međunarodni sud pravde (ICJ) prihvatio slučaj i pozvao Venecuelu da ne mijenja trenutnu dinamiku na tom području.

    Maduro, međutim, odbacuje posredovanje ICJ-a, što je osnažio referendumom na kojem su Venecuelanci glasali da ne priznaju nadležnost međunarodnog suda.

    Uprkos tome, sud će u nadolazećim mjesecima donijeti odluku obavezujuću za obje nacije.

    Spor između dviju zemalja prvobitno je riješen arbitražnom presudom iz 1899. u korist Velike Britanije, koju je Venecuela kasnije odbacila, tvrdeći da je donesena pod britanskim pritiskom.

    Maduro je u ponedjeljak rekao da je “narodni mandat otvorio novu fazu u borbi za našu Guayanu Esequibo, za koji imamo plan, koncept i viziju”.

    Većina građana koji su učestvovali u referendmu odgovorila je potvrdno na pet pitanja.

    Posljednji je pitao slažu li se Venecuelanci s uključivanjem teritorije Esequibo u kartu Venecuele, stvaranjem nove države pod nazivom Guayana Esequiba i provedbom “ubrzanog plana” za zbrinjavanje stanovništva, davanjem državljanstva i ličnih karata.

  • U pohvalama na račun Milanovića opozicija vidi dokaz da je predsjednik Srpske agent hrvatskih interesa

    U pohvalama na račun Milanovića opozicija vidi dokaz da je predsjednik Srpske agent hrvatskih interesa

    Gostovanje predsjednika Republike Srpske i lidera SNSD Milorada Dodika u programu HRT, te njegove pohvale na račun hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića s kojim, kako je rekao, dijeli iste vrijednosti, izazvale su najoštrije reakcije i osude opozicije u Srpskoj.

    Navodeći da je Dodik svojim sinoćnjim nastupom na HRT potvrdio sve ono što opozicija o njemu govori već dugi niz godina od toga da je “agent hrvatskih interesa u BiH”, pa do optužbi da je prije nekoliko mjeseci dao prećutnu saglasnost Zoranu Milanoviću da u Derventi odlikuje zloglasnu brigadu HVO koja je ubijala srpske civile – predstavnici opozicije za Srpskainfo tvrde da nakon posljednjeg intervjua Dodika hrvatskim medijima o svemu navedenom nema nikakve sumnje.

    Iste vrijednosti
    – Stvar je jasna. Dodik je svojim nastupom potvrdio da postoje emocije između njega i Milanovića i da mu je zato i dozvolio da u Derventi odlikuje one koji su ubijali srpske civile i djecu. Sada je usred Zagreba pokazao da su njemu važniji Milanović i Hrvatska od svog naroda i Republike Srpske – kaže za Srpskainfo potpredsjednik PDP i šef poslaničkog kluba te stranke u Narodnoj skupštini RS, Igor Crnadak.

    Inače, u navedenom intervju za HRT, aktuelni predsjednik Republike Srpske, između ostalog, istakao je da je Zoran Milanović “konzistentan političar koji dobro razumije stvari”, kao i da njih dvojica “dijele iste vrijednosti”.

    – Milanović je konzistentan predsjednik. Volim s njim razgovarati. On je uvijek neformalan i zato je zanimljiv. Čovjek koji štiti interese svoje države. I ona je potpisnik Dejtonskog sporazuma i time i garant tog sporazuma. Nepravedno je izbačena, kao i Srbija, iz procesa odlučivanja preko Saveza za implementaciju mira u BiH – rekao je Dodik, dodajući i da “bolje sarađuje s Draganom Čovićem nego s Bakirom Izetbegovićem”.

    Predsjednica Narodnog fronta, Jelena Trivić, za Srpskainfo kaže da je Dodiku “očigledno bilo malo nastupanja po srpskim medijima”, pa je, kako kaže, morao otići u Hrvatsku da pošalje poruku javnosti u BiH, ali i široj javnosti u čijem interesu radi.

    jelena trivić narodni front FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
    – Mnogo sam govorila o tome da je Dodik često izlazio u susret hrvatskim interesima. Od Pelješkog mosta, Trgovske gore, puštanja Milanovića da odlikuje zloglasnu 103. brigadu HVO u Derventi, žmurenja na diskriminaciju Srba u kantonima s hrvatskom većinom, predaje jasenovačke građe, kao i mnogih drugih stvari. O tome bi se moglo pričati u nedogled – ističe Trivićeva.

    Ona dodaje da lider SNSD “očigledno ima vezu s Milanovićem”, podsjećajući da ga je i ranije nazivala “igračem hrvatskih interesa”.

    “Lažni nacionalizam”
    – I dalje stojim pri toj tvrdnji. On (Dodik) to svojim postupcima samo nastavlja da potvrđuje. Ako je za njega Milanović konzistentan i da sam njim dijeli iste vrijednosti, mislim da je time Dodik rekao sve o sebi i da je svaki moj komentar suvišan – kaže Trivićeva.

    Poslanik SDS u Narodnoj skupštini RS, Ognjen Bodiroga, takođe tvrdi da je posljednjim izjavama za HRT lider SNSD pokazao da “više i ne krije veliku emociju prema Hrvatskoj i Hrvatima”.

    – Očigledno ih, kako je sam priznao, vezuju iste vrijednosti. Inače, Dodik ne može biti nikakav nacionalista. On je priznao genocid u Srebrenici, Radovana Karadžića i Ratka Mladića nazivao je kukavicama, bio je miljenik Medlin Olbrajt koja ga je nazivala “svježim daškom na Balkanu”, a Alija Izetbegović ga je nazivao “normalnim Srbinom”. To je jedan lažni patriota koji koristi nacionalnu retoriku u vlastitom interesu, a svi znamo kakvo je bilo njegovo učešće u ratu i kakva je bila njegova nacionalna svijest u tim vremenima – kaže Bodiroga.

  • Egićevo ministarstvo dobilo budžet veći za 122 miliona KM, evo koje stavke su uvećane, a gdje se štedilo

    Egićevo ministarstvo dobilo budžet veći za 122 miliona KM, evo koje stavke su uvećane, a gdje se štedilo

    Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, na čelu sa Danijelom Egićem (SNSD), sljedeće godine imaće na raspolaganju budžet od 480 miliona maraka, što je za 122 miliona maraka više u odnosu na ovogodišnji budžet.

    Narodna skupština Republike Srpske iduće sedmice bi trabalo da raspravlja o Prijedlogu budžeta RS za narednu godinu i to po hitnom postupku, koji je za 212 miliona KM veći od okvira Rebalansa Budžeta Srpske za 2023. godinu.

    Među onima koji su dobili veći budžet je i Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, a ovo uvećanje se uglavnom odnosi na izdvajanja za borački dodatak, koja će umjesto 102 miliona KM naredne godine iznositi 228,5 miliona KM.

    Putovanja i smještaj
    I nije to jedina stavka u budžetu koja će biti uvećana.

    Kako se može vidjeti iz Prijedloga budžeta, uvećanja su planirana i za putovanja i smještaj službenika ovog Ministarstva. Ta stavka je uvećana za 30.000 KM i sljedeće godine će Egićevo ministarstvo za te namjene na raspolaganju imati 130.000 KM.

    Uvećani su i grantovi za pola miliona maraka, a veća izdvajanja predviđena su i za subvencije.

    Tako će za subvencije Ministarstvo umjesto 360.000 KM sljedeće godine na raspolaganju imati 400.000 KM, a one će biti dodjeljene u jednakom iznosu domovima penzionera u Banjaluci i Trebinju.

    Iz Prijedloga budžeta vidljivo je da će Ministarstvo za porodične invalidnine sljedeće godine umjesto 86,5 miliona KM na raspolaganju imati 94 miliona KM, što je 7,5 miliona maraka više.

    Za isti taj iznos uvećana je i stavka ličnih invalidnina.

    Ministarstvo će tako za lične invalidnine iduće godine na raspolaganju imati 97 miliona maraka.

    Nema novca za podsticaj zapošljavanja
    Doznake za civilne invalidnine su povećane za 600.000 KM i iznosiće 6,8 miliona maraka, a za pola miliona maraka povećana su i izdvajanja Fondu za zdravstveno osiguranje za zdravstvenu zaštitu boraca, vojnih invalida, PPB i CŽR. Za te namjene iduće godine će biti izdvojeno 14,5 miliona maraka.

    I za program socijalnog izdvajanja radnika predviđena su dva miliona maraka više od ovogodišnjih. Tako će sljedeće godine za te namjene biti izdvojeno šest miliona maraka.

    Iako je budžet Ministarstva veći, neće baš svi korisnici profitirati od tog povećanja.

    Tako su, na primjer, tekuće doznake za unapređenje materijalnog položaja boraca sa navršenih 65 godina života smanjene za 100.000 KM pa će sljedeće godine iznositi 2,8 miliona KM.

  • Zelenski ne može, nešto se dogodilo

    Zelenski ne može, nešto se dogodilo

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski otkazao je neočekivano danas svoje predviđeno obraćanje pred američkim Kongresom.

    Obraćanje je otkazano zbog događaja koji je iskrsao u “poslednjem trenutku”, rekao je šef demokrata u Senatu Čak Šumer.

    “Zelenski ne može da se pojavi na našem brifingu u 15.00, nešto se dogodilo u poslednjem trenutku”, rekao je Šumer novinarima.

    Ukrajinski predsednik je trebalo virtuelno da govori pred američkim Kongresom u nadi da će uticati na to da Kongres odobri novi paket pomoći njegovoj zemlji.

    Vašington daje najviše vojne pomoći Kijevu, i dao je desetine milijardi dolara od početka ruske invazije u febrauru 2022.

    Ali obećanje američkog demokratskog predsednika Džoa Bajdena da će nastaviti finansijski da podržava Ukrajinu ozbiljno je dovedeno u pitanje, što bi bilo katastrofalno za Kijev čija razočaravajuća kontraofanziva nije donela očekivane teritorijalno napredovanje.

    Američki Kongres koji je do sada odobravao ogromne pakete vojne, humanitarne i makroekonomske pomoći Kijevu sastavljen je iz dva doma. U Predstavničkom domu većinu imaju republikanci, i jedan broj njih traže da se odmah prekine davanje pomoći Kijevu.

    U Senatu, gde su demokrate u večini, opozicioni republikanci su za pružanje podrške Ukrajini.

    Ukrajinski zvaničnici kažu da im je potrebno još oružja da izbegnu da se u ruskim udarima ne uništi energetska infrastruktura i dovede do toga da milioni ljudi ostanu u mraku ove zime, kao što se desilo prošle godine.

    Sama Bela kuća je juče upozorila da bi američka vojna pomoć Ukrajini mogla da bude prekinuta narednih nedelja ako se ne postigne budžetski dogovor sa republikancima.

    Republikanci traže, da bi odobrili pomoć, da se zaoštri politika prema migrantima na granici sa Meksikom, što za sada demokrate odbijaju da urade.

    Predsednik Predsrtavničkog doma republikanac Majk Džonson je danas rekao u pismu Beloj kući da nikakva nova pomoć Ukrajini neće biti odobrena bez „radikalne promene“ američke migrantske politike.

    Predviđajući zamor velikog američkog saveznika Zelenski je lično došao u Vašington u septembru kada se sastao sa predsednikom Bajdenom ali i sa članovima Kongresa. Ali poseta nije imala očekivan rezultat, Kongres, zaokupljen sopstvenim problemima oko smene predsednika, nije odobrio nova sredstva za Ukrajinu i njenu ofanzivu