VRBAS Media

Autor: INFO

  • Velika istraga otkrila da su Amerikanci bijesni na Ukrajinu

    Velika istraga otkrila da su Amerikanci bijesni na Ukrajinu

    Sastanak u Briselu 15. juna između američkog ministra odbrane Lojda Ostina i ukrajinskog kolege Oleksija Reznikova otkrio je da je Vašington nezadovoljan potezima koje je Kijev u tom trenutku povlačio na terenu.

    Ostin je Reznikovog rešetao pitanjima, od toga zašto ukrajinske snage ne koriste opremu za razminiranje koju im je Zapad isporučio i zašto Ukrajinci ne upotrebljavaju dim za prikrivanje napredovanja. Suočen sa sve većim frustracijama američkog kolege, Reznikov je poručio da su ukrajinski vojni komandanti ti koji donose odluke te da su bez vazdušne podrške ograničeni u napredovanju.

    List “The Washington Post” je intervjuisao više od 30 visokih zvaničnika iz Ukrajine, Amerike i zemalja članica EU, koji su otkrili da je Vašington otpočetka bio uključen u vojno planiranje ukrajinske protivofanzive. Konačne odluke ipak su donosili ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, vrhovni vojni komandant Valerij Zalužni i drugi ukrajinski zapovjednici.

    Razgovori o proljetnoj protivofanzivi počeli su još u jesen 2022. Na Ostinovo pitanje što je ukrajinskim snagama potrebno u kontraofanzivi, Zalužni je kao iz topa odgovorio: “Hiljadu oklopnih vozila i devet novih brigada, obučenih u Njemačkoj i spremnih za bitku”.

    “To je bilo gotovo nemoguće osigurati”, rekao je tad Ostin.

    Početkom godine ukrajinski, američki i britanski zvaničnici počeli su s ratnim vježbama u Njemačkoj. Održali su ukupno osam vježbi, koristeći se specijalizovanim softverima, proračunskim tablicama u Excelu ili jednostavno pomičući figure po karti.

    Kroz simulacije ratnih operacija, zapadnim zvaničnicima ubrzo je postalo jasno da bi za Ukrajinu najbolje bilo da koncentriše svoje snage na jedan strateški cilj, odnosno da pokrene masovni napad do Azovskog mora, čime bi prekinula kopneni most od Rusije do Krima, kritičnu rusku liniju snabdijevanja. Najoptimističniji scenario za presijecanje tog kopnenog mosta bio je 60-90 dana. Vježbe su predviđale da će to biti teška borba u kojoj će Ukrajina izgubiti 30-40 odsto svojih vojnika i opreme.

    Američki zvaničnici bili su uvjereni da će još više ukrajinskih vojnika biti ubijeno ako se protivofanziva pretvori u dugotrajan rat iscrpljivanja. Pentagon je htio da napad započne sredinom aprila, ali Ukrajinci su oklijevali, insistirajući da nisu spremni za ofanzivu bez dodatnog oružja i obuke.

    Umjesto usmjerenog napada prema Azovskom moru, ukrajinski zvaničnici su vjerovali da njihove snage moraju napasti tri različite tačke duž fronta od oko hiljadu kilometara – južno prema Melitopolju i Berdjansku te istočno prema Bahmutu. Amerikanci su na kraju ipak popustili i pristali podržati Ukrajince u njihovom naumu, prenosi “Jutarnji list”.

    “Oni poznaju teren. Oni poznaju Ruse. To nije naš rat”, rekao je visoki američki zvaničnik za “Washington Post”.

    Na kraju se pokazalo da su mnogi u Ukrajini i na Zapadu podcijenili sposobnost Rusije da se oporavi od gubitaka na bojnom polju, što je dovelo do toga da je ukrajinska protivofanziva napredovala vrlo sporo i postigla male dobitke.

  • “SAD bi mogle biti odgovorne za poraz Ukrajine”

    “SAD bi mogle biti odgovorne za poraz Ukrajine”

    Sjedinjene Američke Države biće “odgovorne za poraz Ukrajine” ukoliko Kongres ne odobri nov zahtjev Bajdenove administracije za višemilionsko finansiranje ratom razorene zemlje, izjavila je Sekretar finansija Dženet Jelen, nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otkazao obraćanje američkom Kongresu.

    Ona je u utorak novinarima u Meksiko Sitiju kazala da je finansiranje, naročito opšteg državnog budžeta Ukrajine, “potpuno neophodno”, i da predstavlja preduslov da podrška Međunarodnog monetarnog fonda nastavi da stiže Ukrajini, prenosi Tanjug.

    Jelen je rekla da je finansiranje Ukrajine od suštinskog značaja za sve američke saveznike u Evropi, koji su pružali pomoć toj zemlji da pobjedi u svojoj borbi protiv ruske invazije.

    Šef kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog rekao je ranije da je odlaganje pomoći Sjedinjenih američkih država stvorilo “veliki rizik” da će Ukrajina izgubiti taj skoro dvogodišnji rat.

    Lider Ukrajine kasnije je otkazao planove da se obrati Kongresu sa zahtjevom za direktnu američku pomoć, dok su kongresmeni raspravljali oko republikanskog zahtjeva da se ta pomoć poveže sa izmjenom američke imigracione i granične politike.

    Kasnije je ukrajinski predsjednik Zelenski otkazao planove da se obrati Kongresu sa zahtjevom za direktnu američku pomoć, dok su kongremeni raspravljali o dodatnom paketu potrošnje od preko 100 milijardi dolara koji bi uključio pomoć Ukrajini i Izraelu, kao i finansiranje zaštite granice.

  • Zakazan sastanak SB UN na zahtjev Rusije

    Zakazan sastanak SB UN na zahtjev Rusije

    Savjet bezbjednosti UN sastaće se 11. decembra kako bi razmotrio zapadne isporuke oružja Ukrajini, izjavio je zamjenik ruskog ambasadora u UN Dmitrij Poljanski.

    “Sastanak će biti održan 11. decembra u 15 časova po lokalnom vremenu po pitanju isporuka oružja Zapada Ukrajini”, rekao je Poljanski.

    On je dodao da se sastanak održava na zahtjev Rusije.

  • CNN: Kritična tačka; “Putin će nas pobjediti jer će nas nadživjeti”

    CNN: Kritična tačka; “Putin će nas pobjediti jer će nas nadživjeti”

    Gotovo sedam nedelja otkako je Bajden zatražio od Kongresa 60 milijardi dolara za Ukrajinu, sa još 14 milijardi dolara za Izrael, ništa se nije dogodilo.

    Kako navodi CNN, sada su republikanci zapretili da će blokirati paket pomoći Ukrajini i Izraelu ako promene granične politike ne budu uključene. Zastoju doprinosi i činjenica da se bliže praznici, vremena je sve manje, dok je Bela kuća u ponedeljak najavila “kritičan trenutak u ratu“.

    “Ponestaje nam novca i skoro nam je ponestalo vremena“, rekao je novinarima savetnik za nacionalnu bezbednost američkog predsednika Džozefa Bajdena, Džejk Salivan.

    Pooštravanje administrativne retorike sugeriše da je svaki kongresmen koji se protivi finansiranju Ukrajine na strani ruskog lidera.

    Direktorka Kancelarije za menadžemnt i budžet Šalanda Jang u pismu je već upozorila predsednika Predstavničkog doma Majka Džonsona da “prekid protoka američkog oružja i opreme Ukrajini ne samo što će ugroziti dobitke koje je Ukrajina ostvarila već i povećati verovatnoću ruske vojne pobede“.

    Sad se postavlja pitanje, navodi dalje CNN, da li je ovakva frustracija administracije zapravo politička taktika, osmišljena da podstakne Kongres na akciju ili odražava istinsku zabrinutost da je vojna pomoć SAD koja podržava ukrajinski otpor zaista ugrožena.

    S obzirom na neuspeh Kongresa i, posebno haotične većine u Predstavničkom domu, da ispune čak i najosnovnije dužnosti vlade, zabrinutost koja se graniči sa panikom mogla bi biti opravdana u zapadnom krilu.

    Sve veće sumnje u posvećenost SAD poklapaju se sa gorkom zimom u kojoj se očekuje da će Rusija ponovo gađati ukrajinske civile i elektrane koje ih greju.

    Postoje novi znaci da je Moskva uspela da povrati svoje iscrpljene snage i naoružanje i da razmešta nove rakete i bespilotne letelice, koje je dobila od saveznika kao što su Severna Koreja i Iran.

    Izraelski rat protiv Hamasa je, u međuvremenu, zasenio Ukrajinu poslednjih nedelja – situacija zbog koje je predsednik Volodimir Zelenski javno zabrinut poslednjih dana.

    Ali u pitanju je ne samo opstanak Ukrajine već i reputacija Sjedinjenih Država kao globalnog lidera. Pre samo dve nedelje ministar odbrane Lojd Ostin u Kijevu je javno rekao Zelenskom: “Ostaćemo sa vama na duge staze“.


    Sada je realan scenario i da se Donald Tramp vrati u Belu kuću, a on je neprijateljski nastrojen prema Ukrajini i ima naklonost Putina.

    Takav scenario ne samo da bi razbio zapadnu odlučnost u Ukrajini; mogao bi i poslati znak protivnicima poput Rusije i Kine da američke bezbednosne garancije saveznicima ne znače ništa.

    Političke snage koje bi mogle da preoblikuju svet u Trampovom drugom mandatu već su u igri u Vašingtonu, posebno u Predstavničkom domu, i prete da transformišu spoljnu politiku SAD.

    Pristalice nastavka pomoći Ukrajini upozoravaju da ih Putin posmatra. Republikanski senator Džim Riš iz Ajdaha, koji radi u odborima za obaveštajne poslove i spoljne poslove, rekao je prošlog meseca na Međunarodnom bezbednosnom forumu u Halifaksu da “Vladimir Putin ima razloga da veruje da će pobediti u ovom ratu tako što će nas nadživeti“.

    Penzionisani general-potpukovnik američke vojske Ben Hodžis ponovio je da Moskva prati svaki korak u američkom Kongresu.

    “Veliki test volje je između Kremlja i zapadnih prestonica — Vašingtona, Berlina, Pariza, Londona i drugih“, rekao je Hodžiz na brifingu koji je prošle nedelje organizovao Spirit of America, neprofitna grupa koja radi zajedno sa vojnicima i diplomatama na promovišu vrednosti SAD.

    Iste političke snage koje su razjedinile i pretvorile Kongres u ćorsokak i koje podstiču mogućnost drugog Trampovog mandata, udružile su se da ugroze američko finansiranje ukrajinskog otpora.

    Desničarski republikanci zahtevaju paket čvrstih promena imigracione politike na južnoj granici u zamenu za finansiranje Ukrajine koje su neprihvatljive za demokrate u Senatu.

    I malo je toga zajedničkog ali i poverenja između Predstavničkog doma koji vode republikanci i Senata koji vode demokrate. Bajdenov rejting koji opada ograničava njegovu sposobnost da kontinuirano prodaje ogromnu pomoć Ukrajini dok američka javnosti postaje sve skeptičnija usred svakodnevnih borbi u SAD, uključujući i visoke cene hrane.

    Neuspeh Ukrajine da svoju dugo obećanu kontraofanzivu pretvori u konkretne dobitke, u međuvremenu, naveo je skeptike u pogledu veće pomoći da se zapitaju da li se ona efikasno koristi i koliko dugo će rat trajati.

    Putin, sa svojom visokom tolerancijom prema ogromnim ruskim žrtvama, izgleda spreman da vodi rat na iscrpljivanje kako bi pustio svog neprijatelja da iskrvari i da sačeka političke promene u SAD i Evropi.

    Paket pomoći Ukrajini sada je upleten u najnerešivije političko pitanje SAD – o imigraciji.

    Bajden je zatražio 13,6 milijardi dolara za bezbednost na granici između SAD i Meksika, zajedno sa svojim zahtevima za pomoć Izraelu i Ukrajini, u pokušaju da olakša usvajanje mere, koja takođe uključuje 7,4 milijarde dolara za Tajvan.

    Ali republikanci žele promene politike, kao i nova sredstva. Lider demokratske većine u Senatu Čak Šumer pojačaće pritisak na republikance u Senatu koji se zalažu za veću pomoć Ukrajini, ali su taoci baze naklonjene Trampu.

    On planira da ove nedelje iznese paket pomoći Ukrajini i Izraelu na glasanje bez imigracionih mera.

    “Nacionalna bezbednost Amerike je na kocki širom sveta, u Evropi, na Bliskom istoku, na Indo-Pacifiku. Autokrate, diktatori vode rat protiv demokratije, protiv naših vrednosti, protiv našeg načina života“, kazao je njujorški demokrata.

  • Crnadak sumirao rezultate sastanaka u Briselu

    Crnadak sumirao rezultate sastanaka u Briselu

    Potpredsjednik PDP Igor Crnadak istakao je “pet najjačih utisaka” još jednog, kako ga je nazvao, velikog briselskog dana koji je iza nas.

    Crnadak je na društvenim mrežama objavio da su pet najjačih utisaka sa sastanaka koji su danas održani u Briselu sljedeći:

    – Komesar za proširenje Varhelji izjavio da vidi posvećenost Evropskoj Uniji i pozitivan razvoj događaja u BiH. Niko ne zna na šta je mislio, možda na kriminalizaciju klevete u Republici Srpskoj!? Saša Magazinović oduševljen kako su svi u Briselu govorili jednim, evropskim glasom i žao mu je što narod nije mogao da vidi tu ljepotu i zajedništvo svojih funkcionera. No comment – objavio je Crnadak na Fejsbuku.

    Dalje, on navodi da su sljedeći utisci to što Koalicija SNSD-Trojka-HDZ nastavlja da “varaka” i sebe i narod, odmjeravajući na kašičicu evropski napredak.Jedna trećina jednog uslova, pola drugog, treći zakon dogodine itd. I, uz to, aplaudiraju sebi da dobro rade. Izjava Dine Konakovića da je dobro što se koalicija, uprkos neslaganjima, redovno sastaje. Dajte se onda dogovorite na tim sastancima ima li ruskih kampova u Rogatici, paradžemata i ćelija ISIL u Federaciji, ima li granice, ima li 25. novembra u Banjaluci, smjenjujete li Košarca i Heleza, nemojte dalje sluđivati narod. Dosta je šuplje! Naslov teksta u jednim dnevnim novinama, posvećenog današnjem odlasku 40 funkcionera iz BiH u Brisel – naveo je Crnadak.

  • Okružni sud u Banjaluci osudio doktora i medicinsku sestru zbog mita

    Okružni sud u Banjaluci osudio doktora i medicinsku sestru zbog mita

    Okružni sud u Banjaluci osudio je Vladimira Čančara, specijalistu ginekologije i akušerstva iz Univerzitetske bolnice Foča na šest mjeseci zatvora i novčanu kaznu od 20.000 KM zato što je uzeo mito od Danijela Vesića kako bi njegovu suprugu Jovanu porodili carskim rezom.

    Ovom presudom je obuhvaćena i Gordana Sokolović, medicinska sestra u ovoj zdravstvenoj ustanovi, koja je dobila uslovnu kaznu od šest mjeseci zatvora ako u roku od tri godine ne učini krivično djelo.

    Njima je presuđeno na osnovu sporazuma o priznanju krivice koje su zaključili sa Republičkim tužilaštvom.

    Kako se navodi u presudi, Čančar ovu novčanu kaznu mora da plati u roku od tri mjeseca nakon pravosnažnosti presude, a ukoliko to ne učini, kazna će biti zamijenjena zatvorom tako što će se za svakih 100 KM odrediti dan zatvora.

    Od optuženih je presudom oduzet novac koji su primili kao mito, i to 100 KM i četiri pocijepane novčanice od po 100 KM.

    Ovaj novac je pocijepao Čančar, koji je pokušao da vrati novac Vesiću kada se saznalo da je beba nakon poroda pala na pod, što je Vesić odbio, a novac je pokušala da vrati i medicinska sestra.

    Kako je pisalo u optužnici, Čančaru je stavljeno na teret da je primio 400 KM mita, a Sokolovićeva 100 KM, i to 18. avgusta ove godine.

    Oni su to, kako se navodi, uzeli kako bi preduzeli radnje vezane za medicinski tretman Vesićeve supruge Jovane tokom prijema u bolnicu, porođaja i postporođajnog oporavka, a koje su u skladu sa svojim ovlaštenjima morali izvršiti.

    Podsjećamo, Vesićeva supruga Jovana se porodila dan kasnije i rodila djevojčicu J.V., koja je nakon porođaja medicinskom osoblju pala na pod.

    Beba je tada zadobila ozbiljne povrede, i to glave, odnosno obostranu frakturu lobanje i hematom.

    Ukazana joj je pomoć, međutim zdravstveno stanje se pogoršalo pa je odvezena u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, gdje je hitno operisana i stabilizovana, te joj se zdravstveno stanje značajno popravilo.

    Otac djevojčice Danijel Vesić iz Trebinja je na osnovu priznanja ranije osuđen, i dobio je kaznu u iznosu od 5.000 KM.

    Okružno javno tužilaštvo u Trebinju je okončalo istragu zbog pada bebe te podiglo optužnicu protiv Čančara i babice u bolnici Foča Biljane Kulić.

    Kako se navodi u ovoj optužnici, terete ih za nesavjesno pružanje ljekarske pomoći. Kulićeva je krivično djelo počinila kao zdravstveni radnik, a Čančar kao ljekar zaposlen u bolnici Foča na poslovima šefa Ginekološkog odjeljenja.

    “Kulićeva je pri pružanju medicinske pomoći nakon poroda pacijenta V.J. iz Trebinja, kao babica postupila suprotno pravilima ljekarske struke te je zbog neadekvatnog postupanja novorođenče ispalo sa pomoćnog stola na pod. Čančaru se na teret stavlja da je prilikom vršenja poroda pacijentkinje V.J. postupao suprotno pravilima ljekarske struke, pa je tako, nakon što je beba pala na pod propustio o tome obavijestiti roditelje, a nakon toga propustio je preduzeti i sve mjere i radnje u cilju blagovremenog ukazivanja medicinske pomoći novorođenčetu. Usljed toga kod novorođenčeta su nastupile teške tjelesne povrede opasne po život i značajno je pogoršano zdravstveno stanje. Zbog tih povreda je novorođenče 19. avgusta prevezeno u UKC Sarajevo na dalje liječenje”, ističe se u optužnici.

  • Rebalans budžeta Grada Banjaluka 233 miliona KM

    Rebalans budžeta Grada Banjaluka 233 miliona KM

    Rebalans budžeta Grada Banjaluka za ovu godinu trebalo bi da iznosi 233 miliona maraka.

    Neophodna su dodatna sredstva za Dom zdravlja Banjaluka, Centar za socijalni rad, isplatu dugovanja prevoznicima, Elektrokrajini, ali i za uređenje grada.

    U Nacrtu budžeta za narednu godinu koji je predviđen u iznosu od oko 188 miliona maraka nisu uneseni kapitalni projekti, a sve kako bi svi zajedno kreirali budžet i kako bi se izbjegla situacija da se nameću odluke, pojasnio je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

    Gradonačelnik je ovo izjavio nakon sastanka sa šefovima klubova i odborničkih grupa i rukovodstvom Skupštine grada na kome je bilo riječi o budžetu.

  • Kojić: Paradžemati – ozbiljna bezbjednosna prijetnja

    Kojić: Paradžemati – ozbiljna bezbjednosna prijetnja

    Član Zajedničke komisije za nadzor nad radom Obavještajno-bezbjednosne agenije /OBA/ Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić smatra da je zabrinjavajuće prisustvo paradžemata koji su bliski terorističkoj “Islamskoj državi” jer predstavljaju ozbiljnu potencijalnu bezbjednosnu prijetnju u BiH.

    • Sve bezbjednosne agencije u BiH znaju da postoje radikalne islamističke grupe. Prema jednom izvještaju koji sam čitao, italijanska obavještajna služba je navela podatak da postoji 20 različitih lokacija u BiH na kojima se nalaze paradžemati koji su bliski “Islamskoj državi” – rekao je Kojić novinarima u Banjaluci.

    On smatra da ovi paradžemati predstavljaju potencijalnu bezbjednosnu prijetnju, ali da o njima treba govoriti, ne da bi se uznemirila javnost, nego da se ukaže na taj problem.

    Kojić je podsjetio da su uspostavljene određene granične kontrole kada je počeo izraelsko-palestinski sukob.

    • U dijelu Šengena između Hrvatske i Slovenije, gdje nisu postojale, uspostavljene su granične kontrole zbog opasnosti od radikalnih ekstremističkih pokreta i grupa – rekao je Kojić.

    U Narodnoj skupštini Republike Srpske danas je održan zajednički sastanak parlamentarnih radnih tijela iz oblasti bezbjednosti na kojem je ocijenjeno da je bezbjednosna situacija u BiH na zadovoljavajućem nivou.

    Sastanku, čiji je domaćin bio Odbor za bezbjednost Narodne skupštine Republike Srpske, prisustvovali su predstavnici Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost i Zajedničke komisije za nadzor nad radom Obavještajno-bezbjednosne agencije /OBA/ Parlamentarne skupštine BiH, kao i komisija za bezbjednost Predstavničkog i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.

  • Košarac: U Briselu jasno istaknuti opredijeljenost za EU i stavovi Srpske

    Košarac: U Briselu jasno istaknuti opredijeljenost za EU i stavovi Srpske

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac izjavio je da su na današnjem sastanku na visokom nivou u Briselu o evropskim integracijama BiH, istaknuti jasni stavovi Republike Srpske i opredjeljenje za članstvo u EU, kao spoljnopolitički cilj, te da će Srpska snagom ustavnog kapaciteta pokazati svoju spremnosti, kompetencije i kredibilne politike.

    Košarac je u Briselu rekao da je na sastanku ukazano i na permanentne stavove Srpske o stanju u BiH, pod uticajem nelegitimnog visokog predstavnika, te narativa koji proizvodi ambasador SAD u BiH Majkl Marfi, a kojima se pokušava naštetiti Republici Srpskoj.

    Košarac je istakao da je Republika Srpska potvrdila svoje opredjeljenje kroz vrlo jasne politike i stavove koje je iskazivala, kako u BiH tako i u Briselu.

    Košarac je ukazao da postoji raspoloženje u Evropskoj komisiji da Savjet EU definiše određeni datum pregovora za BiH, te da se procjenjuje da bi to realno moglo biti nekada u martu.

    • Smatramo da postoje aktivnosti koje možemo provesti u toku ove godine, a nešto i do marta. Nisam pretjerani optimista s obzirom na aktuelne i političke uticaje na partnere koji dolaze iz Federacije BiH – rekao je Košarac.

    On smatra da će Republika Srpska snagom ustavnog kapaciteta koje ima pokazati svoju spremnosti, kompetencije, snagu i kredibilne politike iznoseći svoja gledišta stanja na sprovođenje 14 ključnih prioriteta.

    • Smatram da su neka zakonska rješenja gotovo i spremna. Treba apostrofirati prije svega potrebu za zatvaranje OHR-a. Suspenzijom nelegitimnog /Kristijana/ Šmita u BiH, zatvaranjem OHR-a s jedne strane i ono što je fundamentalno pitanje i što smo potpuno argumentovano govorili jeste o potrebi da u Ustavnom sudu BiH nema stranaca – napomenuo je Košarac.

    Košarac je naveo da postoji potreba da se Zakon o sudu definiše tako da Apelaciono vijeće ima sjedište u Banjaluci.

    • Zakon o sprečavanju pranja novca može biti aktuelan vrlo brzo. Oko Fronteksa postoje neka neslaganja sa bošnjačkom komponentom, ali mislim da i to pitanje značajno može biti determinisano kao jedno od riješenih pitanja – izjavio je Košarac.

    Prema Košarčevim riječima, ostaje da na se temelju domaćih političkih kretanja, ta pitanja defininišu i da se krene ka ispunjavanju uslova.

    • Naš osnovni stav je da je važno implementirati slovo Dejtona – da je BiH sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda. I da u tom smislu sva kretanja treba da idu u budućnosti, bez uplitanja stranaca u politike koje će donositi domaći političari i institucije kako Republike Srpske, tako i FBiH i BiH – dodao je Košarac.

    Košarac je naveo da je na sastanku bilo riječi i o finansijskom paketu EU, vrijednom šest milijardi evra.

    • Mi nećemo razgovarati o primamljivosti i nekim novčanim svotama. Ovdje je veoma važno sačuvati ustavni kapacitet Republike Srpske, FBiH i BiH i da vidimo kako možemo definistati zajedničko kretanje kako bismo mogli “nadolazeća sredstva” da koristimo – rekao je Košarac.

    Košarac je ukazao da i po tom pitanju postoje određeni uslovi, te da u slučaju da oni znače prekompoziciju ustavnih rješenja BiH, predstavnici Republike Srpske nisu partneri za to.

    • Ako ti uslovi znače prekompoziciju ustavnih rješenja, moramo biti potpuno svjesni činjenice da mi iz Republike Srpske nismo partner za tako nešto. Za nas je najznačajnija ustavna BiH i potpuna implementacija Ustava BiH – dodao je Košarac.

    Evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji izrazio je nadu da će Evropski savjet moći u martu da odobri otvaranje pregovora sa BiH o pridruživanju EU.

    Varhelji je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto nakon drugog političkog foruma na visokom nivou o evropskim integracijama BiH u Briselu rekao da je potreban dodatni napredak na polju reformi i ključnih obaveza, te da je Evropska komisija spremna da tada preporuči Savjetu EU da otvori pregovore, kada se sve to ispuni.

    Na političkom forumu učestvovali su i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, premijer Radovan Višković, kao i drugi predstavnici svih nivoa vlasti u BiH.

  • Predsjednik Srpske prisustvovaće glavnom pretresu u Sudu BiH

    Predsjednik Srpske prisustvovaće glavnom pretresu u Sudu BiH

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sutra će se odazvati pozivu Suda BiH i sa pravnim timom prisustvovati glavnom pretresu, potvrdio je za RTRS advokat predsjednika Srpske Goran Bubić.

    Bubić je rekao da se Sud još nije oglasio o jučerašnjem zahtjevu odbrane da sudski postupak protiv predsjednika Srpske i v.d. direktora Službenog glasnika Miloša Lukića bude premješten u banjalučki Osnovni sud.

    Osim advokata Bubića, glavnom pretresu prisustvovaće i članovi šireg tima za odbranu predsjednika Srpske, među kojima su advokati Goran Petronijević i Anto Nobilo.

    Petronijević je u izjavi za Tanjug istakao da će nekoliko kolega iz Centra za obnovu međunarodnog prava takođe biti u sudnici i javnosti objasniti regularnost ovog postupka.

    • To što oni Dodiku stavljaju na teret je jedna vrsta tolikog licemerja, to je kao tužiti patrijarha što nas je krstio. Tužiti Dodika zbog toga što je potpisao Ukaz o stupanju na snagu zakona ili izvršenju zakona koji je donijela Narodna skupština Republike Srpske kao predstavnički organ. On je imao obavezu da potpiše akt donesen u Parlamentu – kaže Petronijević.

    Da Dodik nije postupio po odluci NSRS, Petronijević kaže da bi to bilo kršenje Ustava i prijetila bi mu zatvorska kazna do 12 godina. On pojašnjava da iza svega stoje napadi na Republiku Srpsku i njenu imovinu, a sve je uslijedilo nakon neslaganja sa odlukom da određena svojinska prava Srpske pređu i na Federaciju BiH.

    Riječ je o pravu na vlasništvo nad šumama, nad prostorima na kojima se nalaze kasarne.

    Sa tim udarom se, podsjeća Petronijević, nisu složili ni NSRS ni Dodik, pa je u Parlamentu Republike Srpske donesen Ukaz da se ta odluka o svojinskim pravima ne objavljuje u Službenom glasniku Srpske.

    Nakon što je potpisao Ukaz i njegovog objavljivanja u Službenom glasniku Republike Srpske, predsjednik Republike Srpske i v.d. direktor Službenog glasnika su okarakterisani kao simbol otpora u otimanju te imovine, i stupanju BiH u NATO.

    • Predsjednika Republike Srpske sada treba ukloniti sa političke scene jer iza osude, koju oni namjeravaju da donesu, stoji i zabrana političkog djelovanja. To je borba ne za Milorada Dodika, nego za Republici Srpsku – jasan je Petronijević.

    Budući da je, kako ističe, Kristijan Šmit sebe proglasio visokim predstavnikom u BiH, on nema mogućnost da donosi zakone već samo da predlaže, da lobira, da vrši pritisak da se određeni zakon donese.

    • Dok Parlamentarna skupština BiH ne donese zakon, taj zakon nije donesen – kaže Petronijević.

    Šmit je, ističe, sebe samoproglasio vrhovnim vladarom, objedinio je sve tri vlasti izvršnu, zakonodavnu i sudsku, i donosi zakon, izvršava zakon, presuđuje.

    • To je jedno flagrantno kršenje međunarodnog prava i osnovnih pravnih pravila koja postoje u svijetu, i instituta prava – ističe Petronijević.

    Na osnovu tih Šmitovih zakona, protiv Dodika kao predsjednika Republike Srpske i v.d direktora Službenog glasnika se, precizira Petronijević, vodi montirani politički postupak, koji nema veze sa krivičnim pravom nego sa politikom poništavanja Republike Srpske i pravljena unitarne države Bosne.

    • To je jedna strategija koja dovodi do flagrantnog kršenja međunarodnog prava i izvora prava na kojima je BiH, kao samostalna međunarodno priznata, a to su Dejtonski sporazum i Ustav – naveo je.

    Petronijević je podsjetio da Kristijan Šmit nije po proceduri izabran za visokog predstavnika, što su potvrdile dvije stalne članice Savjeta bezbjednosti, Rusija i Kina, koje su izričete da on nije visoki predstavnik BiH.

    • Savjet bezbjednosti nije zasjedao na tu temu, nema jedinstven stav i nikada nije donesena rezolucija da se Šmit postavi za visokog predstavnika. On je, prenebregavajući tu činjenicu, došao, predstavio se kao visoki predstavnik, njega u tome podržava jedan dio Zapada, SAD, Velika Britanija i Njemačka, i oni ga predstavljaju kao visokog predstavnika. On iz toga crpi svoja ovlašćenja koja ne bi imao – naveo je Petronijević.