VRBAS Media

Autor: INFO

  • Putin sprema aneksiju?

    Putin sprema aneksiju?

    Nova analiza Instituta za proučavanje rata (ISW) upozorava da Rusija možda priprema hibridnu operaciju protiv još jedne države.

    Kako navode, u pitanju je Moldavija, čiji region Pridnjestrovlje bi mogao da organizuje referendum o pripajanju Rusiji kako bi podržao rusku hibridnu operaciju.

    “Proruski otcepljeni region Pridnjestrovlja potencijalno bi mogao da organizuje referendum o pripajanju Rusiji na nedavno najavljenom pridnjestrovskom Kongresu poslanika koji je planiran za 28. februar”, stoji u objavi na društvenoj mreži Iks.

    “Povod za ovo bi bila navodna potreba da se ruski građani i ‘sunarodnici’ u Pridnjestrovlju zaštite od pretnji Moldavije ili NATO-a”, stoji u upozorenju.

    Ruski predsednik Vladimir Putin mogao bi, kao najopasniji razvoj situacije, da proglasi rusku aneksiju Pridnjestrovlja tokom svog planiranog obraćanja Ruskoj Saveznoj skupštini 29. februara, iako se to čini malo verovatnim.

    Putin će najverovatnije pozdraviti svaku akciju koju preduzme Kongres poslanika Pridnjestrovlja.

    Institut naglašava da nije poznato da li su u toku pripreme za ovu hibridnu akciju, iako je moguće da se vode tajne pripreme.

    “Ruske snage koje se trenutno nalaze u Pridnjestrovlju nisu u stanju da budu značajna vojna pretnja Ukrajini bez pojačanja. One bi mogle biti mnogo veća pretnja stabilnosti Moldavije. Stoga je najverovatniji način delovanja da će Pridnjestrovski kongres i Putinov govor označiti preokret u pripremama Rusije za hibridni rat protiv Moldavije”, dodaje ISW.

    Moldavija je bivša sovjetska država koja se nalazi između Rumunije i Ukrajine, a Pridnjestrovlje je proruski otcepljeni region u istočnoj Moldaviji sa oko 470.000 stanovnika koji je nezakonito proglasio nezavisnost od Moldavske Sovjetske Socijalističke Republike 1990. godine.

    Nijedna članica Ujedinjenih nacija ne priznaje njen suverenitet i smatraju je delom Moldavije.

  • Šolc na tankom ledu: Zar su tenkovi i municija bitniji od penzija?

    Šolc na tankom ledu: Zar su tenkovi i municija bitniji od penzija?

    Kancelar Olaf Šolc želi uskoro da Bundesver naoruža iz tekućeg budžeta. Na račun socijalnih izdavanja? Toga se posebno plaše političari iz redova SPD i Zelenih.

    Kancelar Olaf Šolc (SPD) zategao je živce političkom Berlinu kada je prošlog vikenda u intervjuu za “Zidojče cajtung” rekao: “Moj cilj je da, nakon isteka specijalnog fonda, finansiramo Bundesver iz opšteg budžeta”.

    Specijalni fond – to je sto milijardi evra koje je vlada stavila na raspolaganje nemačkoj vojsci pre dve godine, nakon ruskog napada na Ukrajinu. Finansiran je kreditima, piše Dojče vele.

    Udvostručenje budžeta za odbranu?

    Ali, prema sadašnjim planovima, novac će biti potrošen već 2027. Nabavljena je municija i naručeni skupi sistemi naoružanja. Ali, samo do 2027.

    Stručnjaci su izračunali da će posle toga, umesto oko 52 milijarde evra koje su ranije bile predviđene za odbranu, u budžetu biti potrebno više nego duplo: 108 milijardi evra.

    Ti dodatni troškovi trebalo bi jednostavno da “…budu ušteđeni na drugom mestu”, kao što je to Šolc usput primetio u intervjuu.

    To se može desiti samo u najvećoj budžetskoj stavci, onoj za socijalnu potrošnju. Ove godine država izdvaja oko 176 milijardi evra, više od trećine ukupnog budžeta, za građane bez posla, za druge socijalno ugrožene grupe i za penzionere.

    Kizeveter: “Bez bezbednosti nema socijalnog budžeta”

    Roderih Kizeveter, stručnjak za odbranu opozicione CDU, takođe smatra da je Bundesveru neophodno drastično više novca da bi mogao da deluje kao istinski moderna vojska i da brani zemlju od mogućeg napada.

    Kizeveter je bivši oficir, a danas je poslanik nemačkog parlamenta i slaže se s poverenicom Bundestaga za odbranu Evom Hegl iz redova SPD koja procenjuje sumu na 300 milijardi evra.

    U intervjuu za DW, Kizeveter podseća na mnoge krize koje su pogodile Nemačku u veoma kratkom vremenskom periodu: ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku, na primer.

    “U ovoj situaciji, imperativ je da se stanovništvu konačno jasno stavi do znanja da moramo promeniti prioritete ako želimo da nastavimo da živimo u slobodi i demokratiji”, kaže poslanik najveće opozicione stranke.

    Bez neophodne sigurnosti, privreda bi dugoročno bila upropašćena, a bila bi neophodna i potpuno drugačija ograničenja u budžetu za socijalna davanja ako bi se, na primer, Ukrajina raspala i ako bi bili raseljeni milioni ljudi.

    Kinert tvrdi: Šolc je pogrešno shvaćen

    Kizeveterov zaključak glasi: “Mislim da je suprotstavljanje troškova odbrane socijalnom budžetu apsolutno pogrešna debata, s obzirom na pretnju kojoj je Nemačka takođe izložena”.

    Ipak, isprva je nastalo veliko uzbuđenje, posebno među Socijaldemokratama i Zelenima. Tenkovi i oružje umesto socijalne pomoći građanima i penzija? Tako glase mnogi naslovi u nemačkim medijima.

    Prema rečima generalnog sekretara SPD, Kevina Kinerta, Šolc je u intervjuu bio pogrešno shvaćen: Kinert je za javni servis ARD rekao da su socijalna sigurnost i teritorijalna bezbednost Nemačke, Evropske unije i NATO “dve neodvojive strane iste medalje”.

    Ukinuti kočnicu duga?

    Poslanik Bundestaga Ralf Stegner (SPD), je konkretniji. On je za magazin “Špigel” rekao da unutrašnju i spoljnu bezbednost “nikada ne bi trebalo staviti nasuprot društvene kohezije”. Stoga je, dodaje, “neophodan, ili poseban fond za modernizaciju naše zemlje, ili bar reforma kočnice duga”. Stegner je upozorio da bi veća vojna potrošnja, socijalna štednja i istovremeno poštovanje kočnice duga, ojačali desničarske populiste.

    Zeleni su za obnavljanje specijalnih fondova

    I to je zapravo ono o čemu se radi: zakonska kočnica duga predviđa nove kredite samo u vrlo ograničenom obimu. Za specijalni fond Bundesvera vlada je zato izabrala kontroverznu konstrukciju specijalnog fonda. To su nova zaduženja koja se preuzimaju van budžeta. Ali, vlada ne može da stvara takve posebne fondove u nedogled – tako se verovatno može razumeti Šolcov komentar.

    Ipak, predsednica Zelenih Rikarda Lang veruje da je takav put moguć. Ona je u ponedeljak u Berlinu izjavila: “To bi bio način da osiguramo da trošimo dovoljno na odbranu. Finansiranje ne može doći samo iz tekućeg budžeta. Moramo osigurati da bezbednosna situacija ne bude konkurencija socijalnoj sigurnosti u zemlji”.

    FDP se zalaže za prepakivanje budžeta

    Međutim, najmanji koalicioni partner u vladi, Liberali (FDP), očigledno ima manje problema sa socijalnim rezovima. Aleksander Miler, stručnjak te stranke za odbranu, za “Špigel” je rekao: “Potrebno nam je više sredstava da trajno finansiramo troškove osoblja, zaliha i municije. To ne radite s dodatnim dugovima, ali morate da promenite prioritete u normalnom budžetu”.

    Sve u svemu, debata je tek počela, ali se već vrti u krug: kočnica duga zabranjuje nova dugovanja u budžetu. Da bi se suspendovala kočnica, vladi je potrebna dvotrećinska većina u Bundestagu, a time i glasovi opozicije, odnosno poslanika CDU i CSU. Ali, opozicija odbija takav plan.

    Dakle, opet nova posebna sredstva? Specijalni fondovi? To izgleda najverovatnije. Niko ne poriče da Bundesver pod hitno mora da se modernizuje.

  • Vukanović isprozivao Šmita i Dodika

    Vukanović isprozivao Šmita i Dodika

    Poslanik u NSRS Nebojša Vukanović je iznio teške optužbe na račun Kristijana Šmita, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika (SNSD), govoreći o tome zašto Šmit još nije nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona.

    Tvrdi da su entitetske vlasti u tajnosti, kako je izjavio, predale strancima prirodna bogatstva. Smatra da je to razlog zašto Kristijan Šmit nije nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona iako je nedavno najavio da će to učiniti.

    – Svi smo svjedoci da je Šmit 19. decembra rekao da ima jedan čovjek koji može donijeti odluku. Onda se taj čovjek po ko zna koji put nagodio s Dodikom i povukao pred njegovim ucjenama i prijetnjama – naglasio je Vukanović.

    Među onima je koji su pri stavu da domaći političari kupuju vrijeme kako bi izostalo nametanje tehničkih izmjena Izbornog zakona. Konstatovao je da ne bi bilo dovoljno vremena da se predstojeći lokalni izbori provedu po novim propisima ako bi tehničke izmjene već danas bile nametnute.

    – Lokalni izbori će proći u mafijaškoj atmosferi, baš kao što gledamo u seriji ‘Narkos’ – dodaje.

    Napomenuo je da su i bivši šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Lars-Gunnar Wigemark i bivši visoki predstavnik Valentin Incko bili svjesni velikih nedostataka u izbornom procesu, ali da se od tada ništa nije promijenilo. Poručio je stranim zvaničnicima da su i oni odgovorni za postojeći politički sistem u Bosni i Hercegovini.

    – Šta je to problem da EU donira (skenere i videonadzor za izborni proces)? Samo mafija je protiv toga. Moramo se boriti da odbranimo izbornu volju građana – rekao je.

    Prema riječima Vukanovića koji predvodi listu “Za pravdu i red”, jedini spas su skeneri i videonadzor, ali se oni neće uvesti jer to odgovara korumpiranim političarima, piše Bosnainfo.

    Naglasio je da neće podržati aktuelnog gradonačelnika Banjeluke Draška Stanivukovića (PDP) na predstojećim lokalnim izborima. Uvjerava je da je riječ o “prekrivenom kandidatu” SNSD, te mu je poručio da će se “lično založiti da razbije njegovu političku karijeru”.

  • Dodik: Evropski put igra mačke i miša

    Dodik: Evropski put igra mačke i miša

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas da je evropski put BiH igra mačke i miša i da nema ništa od “evropske priče”.

    Ako dođe do neke odluke, to će biti pokrivalica za Zapad, koji će reći da se otvara pregovarački proces bez datuma. Turska je čekala na to 40 godina. To je igra mačke i miša. To služi onim u evropskoj kancelariji kako bi rekli “eto pritisnuli smo domaće političare da nešto rade” – rekao je Dodik.

    Dodik je rekao da je među 14 prioriteta koje BiH mora ispuniti za proces pristupanja zakon o Ustavnom sudu BiH i podsjetio da je u Sarajevu dogovoreno donošenje nekoliko zakonskih propisa, između ostalog i onog o sukobu interesa u kojem je Srpska definisala da se to odnosi na sukob interesa na javnim funkcijama na nivou imenovanja u zajedničkim institucijama, a ne na nivou entiteta.

    Dodao je da je razlog za to što Srpska već imamo svoj zakon o sukobu interesa, a ne zato što štiti nezakonitosti.

    Dodik je ponovio na to da Sud i Tužilaštvo BiH nemaju ustavnu osnovu i da ne može da se pravi nikakav novi sud na nivou BiH nego apelaciono odjeljenje koje može da odlučuje samo po zakonima koje donosi Parlamentarna skupština BiH.

  • Dodik: Razgovor sa Putinom jedan od najuspješnijih do sada

    Dodik: Razgovor sa Putinom jedan od najuspješnijih do sada

    Razgovor sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom je bio jedan od uspješnijih razgovora koje smo do sad imali, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Primljeni smo sa puno uvažavanja i dobili smo priliku da pričamo o stanju u Srpskoj i BiH – rekao je Dodik na konferenciji za novinare u Banjaluci nakon povratka iz Rusije i Bjelorusije, gdje je predvodio delegaciju Republike Srpske u višednevnoj posjeti.

    Naveo je da je pozitivan odnos Putina prema Srpskoj pokazan i ovaj put.

    • Došao sam do zaključka da Rusija brani Dejtonski sporazum od Amerike – rekao je Dodik.
    • Nastavljamo da sarađujemo, na svim poljima. Rusija je spremna da nastavi sa isporukama, prije svega gasa. Imaćemo i neke određene nove okvire saradnje, koji će biti poznati kroz vrijeme koje dolazi. Putin je posvećen očuvanju stabilnosti i mira, kako ovdje, tako i u regionu – rekao je Dodik.

    Dodik je naveo da je jedna od tema bila i Kristijan Šmit, odnosno postojanje neizabranog stranca u BiH.

    • Putin je to već znao, te je rečeno da je to nedopustiva praksa – rekao je Dodik.

    Naglasio je da Ruskoj Federaciji veoma cijeni što Republika Srpska nije dozvolila uvođenje sankcija Rusiji.

    Dodao je da Srbija nije uvela sankcije Rusiji, kao što nije ni BiH zahvaljujući Srpskoj, ali da bi muslimani, pa i Hrvati u BiH to učinili.

    Dodik je naveo da ni u Srbiji kao i u BiH nema formalne saglasnosti Ustavom predviđenih organa da donesu takvu odluku.

    • Tu odluku nije donijelo ni Predsjedništvo BiH, ni Savjet ministara, ni Parlamentarna skupština BiH, jer Republike Srpska za to ne da svoju saglasnost – istakao je Dodik.

    On je naglasio i da Srpska ne želi članstvo u NATO.

    • I to nije stvar Putina, to je naša stvar, jer mi ne vidimo benefite koje bi mogli da dobijemo od toga. Ohrabrili smo i Putina da njihove kompanije nastave sa radom i investiranjem. Mnogi žele da sakriju da je Rusija najveći investitor u BiH u prošloj godini – rekao je Dodik.

    Podsjetio je da se sastao i sa predsjednikom Bjelorusije Aleksandrom Lukašenkom, premijerom ove zemlje, kao i ministrima poljoprivrede i obrazovanja.

    • Bjelorusija ima izuzetno razvijenu industriju i uspjeli smo da dogovorimo razne aranžmane bitne za Srpsku – rekao je predsjednik Srpske.

    U Bjelorusiji, dodao je Dodik, Srpska ima prijatelja.

    • To je razvijena zemlja i nije omotana bodljikovom žicom kako to neki pokušavaju da predstave – rekao je Dodik.

    Predsjednik Srpske je naglasio da je veoma važno što se Srpska pokazala kao važan sagovornik i ruskoj i bjeloruskoj strani.

    Za naredni period Dodik je najavio niz posjeta različitim zemljama, kako u regionu, tako i u svijetu, te napomenuo da će u naredna četiri mjeseca dva puta posjetiti Rusku Federaciju.

    • U aprilu ću učestvovati na bezbjednosnoj konferenciji u Sankt Peterburgu, a u junu ću opet posjetiti taj grad u kojem će biti održan Ekonomski forum, koji se godišnje održava pod pokroviteljstvom predsjednika Rusije Vladimira Putina. Početkom sljedeće sedmice idem u Crnu Goru, pa ću krajem te sedmice biti u Antaliji, na poziv prijatelja iz Turske – rekao je Dodik.

    Najavio je da će Srpska do kraja marta ugostiti i mađarskog premijera Viktora Orbana, a planiran je i susret sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

  • Stevandić: Temelj saradnje unapređenje i poštovanje kulturnih, duhovnih i tradicionalnih vrijednosti

    Stevandić: Temelj saradnje unapređenje i poštovanje kulturnih, duhovnih i tradicionalnih vrijednosti

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić istakao je danas na Cetinju da se saradnja sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom temelji na unapređenju i poštovanju kulturnih, duhovnih i tradicionalnih vrijednosti.

    Stevandić je nakon sastanka sa mitropolitom crnogorsko-primorskim Joanikijem rekao da je saradnja Narodne skupštine Republike Srpske i njega lično sa Mitropolijom i mitropolitom na najvišem mogućem nivou, te da je to prijateljstvo, koje je započelo buđenjem srpske ideje u Crnoj Gori i litijama, dobilo i formalni karakter, saopšteno je iz Narodne skupštine Srpske.

    “Ta saradnja čini nas međusobno ponosnim, ali i čvrstim da u budućnost ponesemo sve ono što su nam djedovi ostavili kao dostignuće i nadahnuće”, rekao je Stevandić.

    Stevandić je dodao da očekuje da će odnosi koje je Narodna skupština Republike Srpske razvila sa svim eparhijama u Republici Srpskoj, te mitropolijama i eparhijama širom Evrope i svijeta biti još plodonosnija i da će služiti u interesu i na ponos svih građana Republike Srpske.

  • Stevandić: Srbi i Crnogorci najbliži narod na planeti

    Stevandić: Srbi i Crnogorci najbliži narod na planeti

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je Srni nakon ragovora sa predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem u Podgorici da je današnji susret nova stranica u odnosima Srpske i Crne Gore, jer na planeti nema bližih naroda.

    Stevandić je istakao da je red da bude podvučena crta dosadašnjih odnosa Crne Gore i Republike Srpske i da oni budu bolji.

    “Imamo zajedničke politike koje su posvećene miru i stabilnosti, razvoju i pristupanju evropskim integracima, ali, osim toga, ne odričemo se pripadnosti jednom narodu, kulturnom krugu i vjeri”, istakao je Stevandić.

    On je naglasio da, uvažavajući sve specifičnosti Crne Gore, ističe da su Srbi i Crnogorci najbliži narodi na planeti, niti je bilo bližih niti će biti.

    “Uvažavamo razlike u Crnoj Gori i zadovoljni smo kako je predsjednik parlamenta Andrija Mandić napravio dobar balans u cilju mirnije i bolje budućnosti. I mi u Republici Srpskoj uvažavamo sve narode”, istakao je Stevandić.

    On je ocijenio da su pred Crnom Gorom i Republikom Srpskom ljepši dani, “a kakvi god da budu” – zajedništvo, pripadnost vjeri, naciji i kulturi i poštovanju svih drugih naroda će ostati na prvom mjestu u međusobnim odnosima

  • Stevandić sa Mandićem: Politike Crne Gore i Srpske posvećene miru i stabilnosti

    Stevandić sa Mandićem: Politike Crne Gore i Srpske posvećene miru i stabilnosti

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić sastao se danas u Skupštini Crne Gore u Podgorici, sa predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem.

    Na sastanku se govorilo o procesima evropskih integracija i razvoju ekonomske saradnje.

    Zaključeno je da Republika Srpska i Crna Gora imaju iste zajedničke težnje za ulazak u Evropsku uniju i ekonomski razvoj.

    • Imamo zajedničke politike koje su posvećene miru i stabilnosti, razvoju i pristupanju evropskim integracima, ali, osim toga, ne odričemo se pripadnosti jednom narodu, kulturnom krugu i vjeri – istakao je Stevandić.

    On je naglasio da, uvažavajući sve specifičnosti Crne Gore, ističe da su Srbi i Crnogorci najbliži narodi na planeti, niti je bilo bližih niti će biti.

    • Uvažavamo razlike u Crnoj Gori i zadovoljni smo kako je predsjednik parlamenta Andrija Mandić napravio dobar balans u cilju mirnije i bolje budućnosti. I mi u Republici Srpskoj uvažavamo sve narode – istakao je Stevandić.

    Republika Srpska, kao i Crna Gora ima više konstitutivnih naroda čija su prava u potpunosti zaštićena, što je okvir za održavanje mira i ekonomskog razvoja.

    Prilikom posjete Mandiću, Stevandić je razgovarao i sa predsjednikom Kluba DNP Milanom Kneževićem o nastavku dugogodišnje saradnje i bratskih odnosa na korist Republike Srpske i Crne Gore.

  • “Katastrofa”

    “Katastrofa”

    Poznati britansko-američki istoričar Najal Ferguson sa Univerziteta Harvard, koji je predvideo sukob u UKrajini i Gazi, otkriva koja je sledeća tačka sukoba.

    On je u intervju za švajcarski list Neue Zürcher Zeitung, govoreći o izboru između Džozefa Bajdena i Donalda Trampa na izborima u januaru i pitanju ko je bolji za SAD i Zapad, rekao da su američki birači pred teškom odlukom.

    Ako odaberu Bajdena, mogli bi da sačuvaju republiku, ali će gotovo sigurno izgubiti carstvo, a gotovo jednako su veliki ulozi i u slučaju pobede Trampa, ocenio je Ferguson.

    “Još jedan Bajdenov mandat zapečatiće pad Amerike kao supersile i kraj ‘Pax Amerikane‘. S druge strane, ako glasači izaberu Trampa, koji je jasno dao do znanja da prezire američki Ustav, rizikuju da se oproste od republike. S druge strane, možda i uspeju da sačuvaju imperiju jer neprijatelje Amerike puno više plaši Donald Tramp nego Džo Bajden”, rekao je Ferguson.

    S druge strane, kako kaže, SAD je vrlo stabilna demokratija, koja bi sigurno mogla preživeti drugi Trampov mandat.


    Upitan koje su tri najkatastrofalnije odluke koje bi Tramp mogao doneti ako ponovo postane predsednik, Ferguson na prvo mesto stavlja napuštanje NATO saveza.

    Dok je Tramp bio predsednik, navodi, jasno je dao do znanja da na saveznike gleda kao na “vetropire” koji samo uzimaju od SAD, a ne daju ništa zauzvrat.

    Kao drugo, ističe kako je siguran da bi Ukrajina s Trampom u Beloj kući bila izgubljena, što bi po njemu bila katastrofa.

    “Možda je to već tako jer su sredstva blokirana zbog protivljenja u Predstavničkom domu. Po meni bi bila katastrofa da Ukrajina izgubi rat protiv Rusije. To bi dovelo do potpuno nove bezbednosne situacije u Evropi i nateralo sve evropske zemlje da značajno povećaju svoje odbrambene budžete, za što politički nisu dobro pozicionirane”, ističe Ferguson.

    Ipak, kao najozbiljniji problem novog Trampovog mandata ističe pitanje Tajvana. Ferguson upozorava da Tramp možda za to uopšte ne mari.

    “Ako čitate memoare (bivšeg Trampovog savetnika) Džona Boltona, Tramp je u suštini ravnodušan prema Tajvanu. Dakle, jedna je mogućnost da bi Tramp rekao Kini: ‘Možete učiniti Tajvanu ono što ste učinili Hong Kongu. Baš me briga. Razgovarajmo o tarifama‘.

    Ali ako pogledate retoriku u kampanji, on kritikuje Bajdena jer je bio mek prema Kini. Tako da bi Trampova administracija zapravo mogla zauzeti restriktivniji pristup. Tada bismo se mogli naći u sukobu na koji sam odavno upozoravao”, dodaje Ferguson.


    Ističe i da se za scenario pobede Trampa mora pripremiti i ostatak sveta. U tom pogledu, ističe Ferguson, Evropa se mora ozbiljno pozabaviti strateškom autonomijom, na čemu je pre nekog vremena počeo insistirati francuski predsednik, što je daleko od realizacije – Japan je, kako navodi, bliži strateškoj autonomiji nego evropske članice NATO-a.

    “Vreme je da zemlje Evrope, velike i male, ozbiljno shvate sopstvenu odbranu jer više ne mogu pretpostaviti da će uvek postojati američki garant njihove nacionalne bezbednosti. U Indo-Pacifiku, Japan, Južna Koreja i ostali moraju doneti odluku hoće li prihvatiti kinesku dominaciju i pripremiti se za nju. Pokušaće uveriti Sjedinjene Države da zadrže svoju dominaciju u regionu. Mnogo će stoga zavisiti od stava Trampa i njegovog tima za nacionalnu bezbednost”, smatra Ferguson.

    Kada je u pitanju Bliski istok, Ferguson navodi da Izrael mora da pokuša da iskoreni Hamas, ali napominje da je Iran najveći problem. “Gotovo svi loši glumci zapravo su iranski posrednici. Obuzdavanje Irana mnogo je važnije od obuzdavanja Izraela. Mislim da je Izrael već ozbiljno ograničen od strane Sjedinjenih Država”.

    Kao osoba koja je predvidela sukobe u Ukrajini i Gazi, upitan šta predviđa za 2024. godinu, odgovara da je, po njemu, Tajvan najvjerojatnije iduća tačka sukoba.

    Na konstataciju autora intervjua kako se svet nalazi u novom “Hladnom ratu” i kako bi Zapad mogao odneti pobjedu, Ferguson ističe da bi u prvom redu mladim zapadnjacima trebalo objasniti kako izgleda poraz.

    “Mladi s obe strane Atlantika vrlo su zadovoljni slobodom. Čini se da ih to baš i ne zanima. To je zato što zapravo ne mogu zamisliti kako bi bilo ne imati slobodu. Voleo bih kad bismo mogli bolje objasniti kako bi izgledao svet kojim bi dominirala kineska komunistička partija. Kako bi bilo da su svi naši pozivi i e-mailovi i svaka transakcija pod nadzorom visoko ideološkog režima”.

    Takođe, kako navodi, trebalo bi podsetiti zapadne zvaničnike na jednu od lekcija klasične istorije i večnu istinu o moći – jedna od njih sastoji se u poznatoj izreci “Ako želiš mir, pripremi se za rat”.

    Treće je lekcija koju je, kako kaže, nedavno preminuli Henri Kisindžer, bivši američki ministar spoljnih poslova, tumačio još 70-ih godina, a po Fergusonu vredi i danas, a to je strategija detanta.

    “To znači da se ne pretvaramo da Kina i Rusija postaju dobri momci. Prepoznajemo ih kao neprijatelje što i jesu. A svesni smo da su njihove namere gotovo uvek zlonamerne. Ali, pokušavamo ih angažovati na način da kupimo vreme, a to je vreme koje nam najviše treba. Biće potrebno najmanje deset godina pre nego što Evropa bude mogla verodostojnije da se brani. Sjedinjenim Državama trebaće deset godina da moderniziraju svoje sve više zastarele vojne sposobnosti. Trebaće deset godina da se Tajvan uspe odbraniti od kineske agresije. Treba nam vremena”, zaključuje Ferguson.

  • Netanjahu otkrio plan za Pojas Gaze

    Netanjahu otkrio plan za Pojas Gaze

    Benjamin Netanjahu predstavio je članovima ratnog kabineta plan za Gazu, prema kojem je cilj da se umjesto Hamasa instaliraju “lokalni zvaničnici”.

    To je prvi put da su planovi za Pojas Gaze nakon rata zvanično predstavljeni kabinetu na odobrenje, piše “Times of Israel”.

    U dokumentu koji je Netanjahu predstavio na sastanku u četvrtak ne pominje se konkretno Palestinska uprava, niti se isključuje njeno učešće u poslijeratnom upravljanju Pojasom Gaze.

    Umjesto toga navodi se da će civilne poslove u Gazi voditi “lokalni zvaničnici” koji imaju “administrativno iskustvo” i koji nisu povezani sa, kako je navedeno, “zemljama ili entitetima koji podržavaju terorizam”.

    U saopštenju se ističe da će dokument poslužiti kao osnova za buduće diskusije u vezi sa poslijeratnim upravljanjem Pojasom Gaze. U planu je navedeno da je neposredan cilj da Izraelske odbrambene snage nastave postizanje svojih ciljeva, a to su uništavanje vojnih kapaciteta i infrastrukture Hamasa i Islamskog džihada i oslobađanje talaca, a kao dugoročan cilj navedeno je uklanjanje svake bezbjednosne prijetnje iz Pojasa Gaze.

    Kao srednjoročni cilj navodi se da će IDF zadržati neograničenu slobodu da djeluje u cijelom Pojasu Gaze kako bi spriječio ponovnu pojavu “terorističkih aktivnosti”. Ističe se da će Izrael nastaviti već pokrenuti projekat uspostavljanja sigurnosne tampon zone na palestinskoj strani granice Pojasa Gaze.

    U dokumentu se navodi da će Izrael nametnuti zatvaranje granice Pojasa Gaze sa Egiptom kako bi spriječio, kako se ističe, “oživljavanje terorističkih aktivnosti i krijumčarenje”. Netanjahuov plan predviđa i “potpunu demilitarizaciju” Pojasa Gaze iznad onoga što je potrebno za održavanje javnog reda.

    Planom je takođe predviđeno zatvaranje Agencije Ujedinjenih nacija za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA) zbog navodne umješanosti 12 članova njenog osoblja u napad Hamasa na jug Izraela 7. oktobra.

    Navodi se da će Izrael raditi na tome da tu agenciju zamijeni “odgovornim međunarodnim organizacijama za pomoć”. U dokumentu se ističe da će plan za obnovu Pojasa Gaze finansirati i voditi zemlje koje su, kako se navodi, prihvatljive za Izrael, prenosi “b92”.