VRBAS Media

Autor: INFO

  • Pratio srpske vojnike, vrbovao političare i dobijao novac: Lista pronađenih stvari kod špijuna

    Pratio srpske vojnike, vrbovao političare i dobijao novac: Lista pronađenih stvari kod špijuna

    Uhapšeni Lj.G. (61), osumnjičen da je bugarski špijun, inače rezervni oficir Vojske Srbije i radnik Centra za kulturu u Bosilegradu, poslednjih nekoliko mjeseci intenzivno je radio na prikupljanju podataka o aktivnostima srpskih službi bezbjednosti, vojske i policije i stanju na administrativnoj liniji sa Kosovom i Metohijom, saznaju “Novosti” iz dobro upućenih izvora.

    Bezbjednosno-informativna agencija i Vojno-bezbjednosna agencija su otkrile priznanice o “nagradama” za špijunažu koje je dobijao od bugarske tajne službe DANS.

    On je isplate primao u bugarskim levima, uvek u Sofiji, a prilikom svake transakcije je uredno i svesno potpisivao priznanicu. Istraga je pokazala da “pipci” njegove mreže sežu i do bugarskog konzulata u Nišu.


    Osumnjičeni je preko saradnika, među kojima je bilo i lokalnih političara i vojnih lica, sakupljao informacije o brojnosti, kadrovskoj hijerarhiji i strukturi, rasporedu, naoružanju jedinica Vojske Srbije na jugu države, prije svega Četvrte brigade raspoređene uz administrativnu liniju.

    Agent DANS-a je prikupljao detaljne informacije o pripadnicima srpskih službi bezbjednosti iz pograničnog pojasa uz Bugarsku. Brojeve njihovih telefona, adrese i podatke o vozilima koje koriste prosleđivao je DANS-u. Struktura tih podataka ukazuje na nameru prćenja komunikacija i kretanja srpskih bezbjednjaka, ali s obzirom na to da su tražena i mjesta njihovog stanovanja, moguće je da su postojale i opasne ideje.

    Nije neočekivano ovako djelovanje DANS-a u dijelu Srbije sa bugarskom manjinom, gdje ova agentura već duže vrijeme obnavlja velikobugarske ideje, ali kako tumačiti interesovanje za srpsku vojsku i službe uz administrativnu liniju sa KiM?


    Stručnjaci za bezbjednost podsjećaju da je bugarska agentura prisutna u srpskoj pokrajini još od vremena agresije NATO 1999. godine kada je djelovala kao filijala njemačke BND. Najprljaviji posao koji je, srećom neuspješno, pokušala da obavi je izmišljanje “srpske genocidne operacije Potkova”.

    Bugarski špijuni su tada prodavali podatke albanskim službama, pa je očekivano da to rade i sada. Ipak, bezbjednosni eksperti kažu da su bugarski interesi samo vrh ledenog brijega.

    “Otkrivanje bugarskog špijuna i njegovih saradnika mora se staviti u isti kontekst sa otkrivanjem agenturne mreže Hrvoja Šnajdera, donedavnog prvog sekretara Ambasade Hrvatske u Beogradu. Njihove službe su samo podizvođači u velikoj obavještajnoj operaciji NATO prema Srbiji koja je, što je veoma značajno, intenzivirana baš uoči izbora. Balkanske filijale svoje ambicije i aspiracije samo uklapaju u prvorazredne zadatke koje su dobili od CIA, BND i MI-6”, kaže penzionisani pukovnik Ljuban Karan, nekadašnji rukovodilac KOS-a.

    Stručnjaci ukazuju da velike službe koriste balkanske “šegrte” da se ne bi kompromitovale u slučaju provale, kao 2002. kada je u motelu “Šarić” na djelu uhapšen bivši šef CIA za Balkan i formalno nekadašnji prvi sekretar Ambasade SAD u Beogradu Džon Dejvid Nejbor.

  • Tri vojske na granicama

    Tri vojske na granicama

    Nakon što je venecuelanski predsednik objavio da namerava da pripoji dve trećine Gvajane, Brazil počeo da raspoređuje vojsku na granicu s Venecuelom.

    Podsetimo, NIkolas Maduro je u javnom obraćanju nakon nedeljnog refernduma o pripajanju regiona Esekibo pokazao mapu na kojoj je ta teritorija Gvajane na venecuelanskoj strani.

    Regija Esekibo bogata je naftom i sporna je teritorija još od 19. veka kada je Gvajana bila britanska kolonija.

    Venecuela je obnovila svoja potraživanja za tim zemljištem nakon što su pre nekoliko godina otkrivene rezerve nafte i gasa na moru.

    Tenzije u regionu su stigle na vrhunac nakon referenduma na kom su Venecuelanci glasali o pet pitanja i svako se ticalo pripajanju Esekiba Venecueli. Prema rezultatima glasanja, 95 odsto izašlih je glasalo za pripajanje Esekiba.

    Planovi Madura izazvali su strah u celom regionu. Gvajana je odavno raspodelila trupe na granici s venecuelom, a sada je i brazilska vojska saopštila da premešta više vojnika u pogranični grad Boa Vista, glavni grad države Roraima, kao i da dovodi više naoružanih vozila.

    Međutim, svaki vojni upad Venecuele u Esekibo će biti logistički veoma izazovan, jer venecuelanski vojnici moraju da prođu kroz brazilsku teritoriju, ako uđu u Esekibo, zbog nepristupačnog terena na drugim mestima, navodi BBC.

    Prema novinskoj agenciji AFP, brazilska vojska je saopštila da pojačava svoje prisustvo u regionu kao deo napora da se “garantuje nepovredivost teritorije“.

    U međuvremenu, helikopter gvajanske vojske sa sedam ljudi u njemu je u sredu nestao u blizini granice sa Venecuelanom. Međutim, načelnik štaba Gvajane Omar Kan rekao je da nema “informacija koje sugerišu da je Venecuela umešana“.

  • Bošnjaci blokirali sporazum sa Fronteksom

    Bošnjaci blokirali sporazum sa Fronteksom

    I dok se deklarativno zaklinju u evropski put BiH, bošnjački političari konkretnim djelima samo otežavaju i zaustavljaju.

    Pokazalo se to i blokadom sporazuma sa Evropskom agencijom za graničnu i obalsku stražu – Fronteksom.

    Za razliku od srpskih i hrvatskih ministara u Savjetu ministara, bošnjački su odbijanjem da pristupe glasanju za predloženi sporazum obezbijedili BiH mjesto jedine u regionu koja nije dio evropske kolektivne bezbjednosti.

    Fronteks pokazuje ko je za ulazak u Evropsku uniju, a ko za sukobe i podjele – jasan je ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić koji je iznenađen nerazumijevanjem i kukavičlukom kolega iz bošnjačkog naroda sa kojima sjedi, a koji se zaklinju u posvećenost evropskom putu BiH.

    • Sve probleme što se tiču Fronteksa čuo sam uglavnom preko sredstava javnog informisanja što govori o licemjerstvu bošnjačkih predstavnika koji zaustavljaju evropski put BiH, oni nijedan primjer nečega što im se ne sviđa u tom prijedlogu teksta okvira za pregovore nisu zvanično dostavili – rekao je ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić.

    A izgleda da smeta bošnjačkim predstavnicima vidljivost Republike Srpske u sporazumu.

    • Ono što oni moraju znati, prvenstveno političko-bošnjačko Sarajevo jeste da njihove ucjene neće biti naš kompromis, koliko mi je poznato njima je ovaj sporazum zasmetao zbog ovlašćenja koje ima MUP Republike Srpske u istom, mi ne pristajemo ni na pedalj kompromisa kada je to ovlaštenje u pitanju, jer MUP Srpske je svjetlosnu godinu iznad svih ostalih agencija u BiH – kaže član Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost PS BiH Sanja Vulić.

    Očigledno u Sarajevu i dalje sanjaju da je ovo socijalistička republika BiH u kojoj bi se sve upravljalo iz jednog mjesta, a zaboravljaju da je riječ o dejtonskoj BiH– sa jasno vidljiva i definisana dva entiteta i tri naroda.

    Nevjerovatno je da sada nekima smeta vidljivost Republike Srpske u međunarodnim sporazumima, ocijenjuje Sredoje Nović i dodaje da je to upereno, ne samo protiv Republike Srpske, već praktično protiv srpskog naroda.

    • To je cilj da se centralizuje apsolutno policija BiH, želja da se iz jednog mjesta komanduje, želja očigledno nije ih napustila da i postoji žal da na nivou BiH nema sada u ovakvoj atmosferi jedna specijalna jedinica koja bi očigledno služila kao kaznena ekspedicija za sve one koji su neposlušni – dodao je šef Kluba delegata srpskog naroda u Domu naroda PS BiH Sredoje Nović.

    Odbijanjem podrške Fronteksu bošnjački ministri zaustavljaju evropski put BiH koja ostaje jedina u regiji bez ovog sporazuma, a kako je naglasio i ministar bezbjednosti u Savjetu ministara, ogoljeno se demonstrira politika koja sve u BiH vuče nazad .

  • Krišto Varheljiju uputila radnu verziju “Plana reformi za BiH”

    Krišto Varheljiju uputila radnu verziju “Plana reformi za BiH”

    Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto uputila je danas evropskom komesaru za proširenje Oliveru Varheljiju inicijalnu radnu verziju dokumenta “Plan reformi za BiH”.

    Ovaj dokument je pripremilo ad hok tijelo Savjeta ministara i sadrži četiri prioriteta, a to su – “Zelena i digitalna tranzicija”, “Razvoj privatnog sektora i poslovnog okruženja”, “Razvoj i zadržavanje ljudskog kapitala” i “Vladavina prava”, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    Na osnovu ovih prioriteta sačinjena je indikativna lista projekata i prioriteta, koja će se dalje razvijati u dijalogu sa Evropskom komisijom do marta sljedeće godine, kada bi trebala biti usaglašena i finalna Reformska agenda u kojoj bi bile pobrojane sve reforme i uslovi koji su potrebni za odobravanje sredstava i investicionih projekata.

    Nakon toga će ovaj proces do okončanja voditi stalni radni tim, kojeg će naknadno u 2024. godini imenovati Savjet ministara.

    U pismu, uz koje je uručila dokument “Plan reformi”, Krištova je istakla da novi Paket rasta za zapadni Balkan otvara nove mogućnosti investiranja u privredu BiH, integraciju sa tržištem EU i pristup dobrobitima članstva u Uniji, koje su do sada bile nedostupne zemljama kandidatima za članstvo.

    Krištova je rekla da je pred BiH značajan izazov pripreme konačnog “Plana reformi”, koji je važan dio “Plana rasta za zapadni Balkan”.

    Ona je istakla da je izuzetno važno da u tom procesu bude zadržano razumijevanje i podrška Evropske komisije kako bi proces bio sproveden i uspješno završen, uz apsolutnu uključenost i podršku svih ustavno nadležnih nivoa vlasti u BiH.

    Krištova je zahvalila Varheljiju za Drugi politički forum na visokom nivou između BiH i EU u Briselu.

  • Nobilo: Šmit će biti ključni svjedok – moraće objasniti ko ga je imenovao i otkud mu ovlašćenja

    Nobilo: Šmit će biti ključni svjedok – moraće objasniti ko ga je imenovao i otkud mu ovlašćenja

    U procesu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika ključni svjedok će biti Kristijan Šmit i mi ćemo ga pozvati da svjedoči, rekao je u Teleringu član tima odbrane predsjednika Republike Srpske i advokat Anto Nobilo.

    • Šmit će pred Sudom BiH morati da objasni ko ga je imenovao i ko mu je dao ovlašćenja. On će nama veoma važan svjedok – istakao je Nobilo.

    Naveo je da odbrana ima pravo dokazivati da Šmit nema ovlašćenja, jer je Šmit “upetljan” u optužnicu.

    Kaže da su se preračunali oni koji su kreirali ovaj proces.

    Ističe da su oni Dodiku kao političkom oponentu dali veliku platformu.

    • On sada može krenuti sa suverenističkom politikom. To može biti početak demontiranja “visokog predstavnika”. I BiH je nefunkcionalna, jer nisu dopustili da se narodi preko svojih izabranih predstavnika dogovore kako će živjeti. I u političkom i svakom drugom smislu ovaj postupak će se vratiti onima koji su ga inicirali – rekao je Nobilo.

    Na pitanje šta ako Šmit ne bude želio doći da svjedoči, Nobilo je rekao da se svjedok koji odbije da svjedoči, može privesti.

    Kaže da je potpuno je jasno da se protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika vodi montirani-politički proces.

    • I to samo sa jednim ciljem – da se Dodik trajno eliminiše sa političke scene – rekao je Nobilo.

    Uz pravne argumente, pojašnjava, dokazaće se da je predsjednik Republike radio sve po slovu Ustava.

    • Potpuno je jasno, da je ovo politički postupak, jer ima politički cilj. Svi znamo, da je politički cilj – eliminisati Milorada Dodika iz politike, kako ne bi mogao obavljati nijednu funkciju. Samo se koriste sredstva krivičnog postupka. Јa bih htio vjerovati, da će Sud kolik-toliko nepristrasno suditi. Danas je Sud donio razumne i na Zakonu osnovane odluke – naveo je Nobilo.
  • Guterresov poziv na Član 99. zabolio Izraelce

    Guterresov poziv na Član 99. zabolio Izraelce

    Izraelski ministar vanjskih poslova Eli Cohen uputio je oštru kritiku generalnom sekretaru UN-a Antoniju Guterresu te je poručio kako on podržava Hamas.

    Nakon što je Guterres zatražio hitan prekid vatre te se pozvao na Član 99. Povelje UN-a, što predstavlja izuzetno rijedak potez, Cohen je naglasio kako je upravo Guterres najveća prijetnja po svjetsku sigurnost.
    “Guterresov mandat je opasnost za svjetski mir. Njegov zahtjev da se aktivira Član 99. i poziv na prekid vatre u Gazi predstavlja podršku terorističkoj organizaciji Hamas i odobravanje ubistava staraca, otmice beba i silovanja žena. Svako ko podržava mir u svijetu mora podržati oslobađanje Gaze od Hamasa”, rekao je Cohen.

    Od početka rata u Gazi, Guterres je više puta pozivao na prekid vatre, a u svom pismu Vijeću sigurnosti UN-a prvi put se pozvao i na Član 99. Povelje UN-a. To je prvi put da je neki generalni sekretar koristio ovaj član Povelje još od 1989. godine.
    Inače, Član 99. dozvoljava generalnom sekretaru UN-a da skrene pažnju Vijeću sigurnosti na bilo koji problem za koji vjeruje da ugrožava međunarodni mir i sigurnost.”Humanitarni uslovi u Gazi usred rata između Hamasa i Izraela brzo pogoršavaju katastrofu s potencijalno nepovratnim implikacijama za Palestince u cjelini. Međunarodna zajednica ima odgovornost da iskoristi sav svoj utjecaj kako bi spriječila dalju eskalaciju i okončala ovu krizu”, poručio je Guterres.

  • Šmit tvrdi da nije imao tajni sastanak s predsjednikom Srpske

    Kristijan Šmit, koga institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, tvrdi da nisu tačne priče da je imao tajni sastanak s predsjednikom Srpske Miloradom Dodikom.

    Gostujući u programu BHRT, Šmit je, između ostalog, poručio da bi Dodik prvi objavio da je bilo takvih sastanaka.

    – Moram reći da se u tom slučaju radi o teorijama zavjere i malo se šalim o tome. Budite sigurni da ukoliko bih se sreo s Miloradom Dodikom u Laktašima, on bi to sam obznanio. Nisam se sastao s njim. Ja mogu potvrditi da nismo imali nikakav sastanak i da niko na tom sastanku nije bio prisutan – rekao je Šmit.

    Dodao je da od lidera SNSD ima “određena očekivanja”, te da je uvijek spreman na razgovor.

    – Ukoliko želite da se stvari promijene ili da se razvijaju, morate razgovarati s ljudima. On, tako mislim, iskustveno zna da njegovi pokušaji da proglasi irelevantnim neme i moju poziciju nisu tačni. Često sam ga pozivao i ponavljao mnogo puta, jer ga znam vrlo dobro, od ranije, kada je bilo saradnje s njim, nekada u prošlosti sa Republikom Srpskom, sa BiH. Kada sam tada bio u nekim drugim mandatima, ja bih mu rekao smiri se. Ne morate vi mene nigdje pozivati, ni u Laktaše niti u bilo koje drugo mjesto. Dajte da sjednemo. Ne moramo biti ni prijatelji. Bolje da se sredite nego da izolujete svoj entitet – rekao je Šmit.

    On je dodao i to da je radna grupa eksperata OHR završila svoj posao oko državne imovine, te da su sada “na putu izrade, nacrta, prikupljanja i konsolidacije ideja”.

    – Samo da kažem da to nije nacrt zakona. To je nacrt materijala koji zakonodavci mogu koristiti. Mislim da je vrlo važno da država, entiteti, kantoni, opštine i svi imaju to u tom kontekstu, da imaju rezultate tog rada i hitno je da uradimo nešto. Mi ćemo završiti naš dio posla za nekoliko sedmica, najkasnije tokom januara i onda ćemo predati taj materijal ljudima u parlamentu, u vlastima, u vladama tako da oni mogu dalje raditi na tom pitanju – poručio je Šmit.

  • Biden: Ako Putin zauzme Ukrajinu, američke trupe će se boriti protiv ruskih

    Biden: Ako Putin zauzme Ukrajinu, američke trupe će se boriti protiv ruskih

    U govoru u srijedu, američki predsjednik Joe Biden pozvao je članove Kongresa da podrže dodatno finansiranje Ukrajine prije božićnih praznika izjavljujući da će se američke trupe, ako Putin preuzme Ukrajinu, boriti protiv ruskih.

    Biden je kazao da odobrenje dodatne pomoći ne može čekati.

    “Kongres mora odobriti dodatna sredstva za Ukrajinu prije nego odu na odmor. To je jednostavno”, rekao je Biden.

    Odbijanjem da to učini, dodao je Biden, Kongres je voljan dati Putinu najveći poklon kojem se mogao nadati.

    On je podsjetio na ruske ratne zločine u Ukrajini, od otmice djece do uništavanja civilne infrastrukture.

    “Ako Putin zauzme Ukrajinu, neće stati na tome. Ovdje je važno vidjeti dugoročan put. On će nastaviti dalje. To je prilično jasno rekao. Ako Putin napadne NATO saveznika, a mi smo se obavezali, kao članica NATO-a, da branimo svaki pedalj teritorije NATO-a, onda ćemo imati nešto što ne tražimo, a što danas nemamo, američke trupe borba protiv ruskih trupa”, rekao je Biden.

    Američki predsjednik je naglasio da SAD ne mogu dozvoliti da Rusija pobijedi, a njen neuspjeh da pomogne Ukrajini “jasno jača Putinovu poziciju”.

    U međuvremenu Senat je odbio usvojiti prijedlog o pomoći Ukrajini i i Izraelu u vrijednosti od 105. milijardi dolara.

  • Blokada za Ukrajinu i Izrael

    Blokada za Ukrajinu i Izrael

    Paket nove bezbednosne pomoći Ukrajini i Izraelu vredan milijarde dolara blokirali su u sredu republikanci u američkom Senatu.

    Oni insistiraju na strožijim merama kontrole imigracije na granici SAD sa Meksikom.

    Za paket pomoći glasalo je 49 senatora protiv 51 protiv, što znači da je mjera od 110,5 milijardi dolara manja od 60 glasova potrebnih u Senatu od 100 članova da otvori put za debatu.

    Glasanje je bilo po partijskoj liniji, a svi republikanci u Senatu su glasali protiv, zajedno sa senatorom Bernijem Sandersom, nezavisnim kandidatom koji inače glasa sa demokratama, ali je izrazio zabrinutost zbog finansiranja trenutne izraelske “nehumane vojne strategije” protiv Palestinaca.

    Lider demokratske većine u Senatu Čak Šumer takođe je glasao protiv kako bi mogao da podnese zahtev za ponovno razmatranje.

    Posle glasanja, Šumer, demokrata, rekao je da je to “ozbiljan trenutak koji će imati trajne posledice po 21. vek”, rizikujući pad zapadne demokratije.

    Republikanci su rekli da je glasanje od suštinskog značaja da bi se podvukao njihov zahtev za strožom imigracionom politikom i kontrolom južne granice.

    “Današnje glasanje je ono što je potrebno lideru demokrata da prepozna da republikanci u Senatu misle ono što mi kažemo. Onda hajde da glasamo. A onda hajde da konačno počnemo da ispunjavamo prioritete američke nacionalne bezbednosti, uključujući i ovde kod kuće”, rekao je lider republikanaca u Senatu Mič Mekonel u govoriti ranije u sredu.

    Republikanci i demokrate u Kongresu mesecima raspravljaju o tome kako da odgovore na zahtev demokratskog predsednika Džoa Bajdena za milijarde dolara finansiranja Ukrajine za borbu protiv ruskih osvajača, Izraela nakon napada islamističkih militanata Hamasa 7. oktobra, američkih interesa u Indo-Pacifiku i međunarodnu humanitarnu pomoć.

    Dva zahteva Bele kuće da Kongres usvoji zakone o potrošnji, međutim, nisu uspela da prođu, a u američkom Kongresu se širi nervoza jer zastoj preti da se produži do 2024. Demokrate tvrde da je pomoć saveznicima od suštinskog značaja za podršku globalnoj demokratiji i odbijanje autokratija.

    “Da ne bude greška, današnje glasanje će se dugo pamtiti. Istorija će biti oštro suđena… ne možemo dozvoliti (ruskom predsedniku Vladimiru) Putinu da pobedi”, rekao je Bajden ranije u obraćanju u Beloj kući.

    Grupa demokrata u Senatu sazvala je konferenciju za novinare da bi tvrdila da bi blokiranje zakona poslalo poruku i protivnicima i saveznicima SAD da Sjedinjene Države ne stoje uz svoje međunarodne partnere.

    “Vreme ističe. Imamo samo nekoliko dana da napravimo jasan, pozitivan napredak ka razradi konačnih detalja potrebnih da se pokaže da su Sjedinjene Države pouzdan saveznik”, rekao je senator Kris Kuns.

    Republikanci tvrde da je prekomerna ilegalna imigracija preko južne granice sa Meksikom izuzetno važan bezbednosni problem i kažu da žele više odgovornosti nego što dobijaju od Bajdenove administracije za sredstva američkih poreskih obveznika koja idu u inostranstvo.

    Šumer je u utorak rekao da će pokušati da izađe iz ćorsokaka tako što će republikancima ponuditi šansu da dodaju amandman na graničnu politiku na zakon.

    Do srede uveče takav amandman nije najavljen.

  • Fajzer tuži Mađarsku

    Fajzer tuži Mađarsku

    Slučaj se odnosi na plaćanje 3 miliona doza vakcina BioNTech/Pfizer, u vrednosti od oko 60 miliona evra.

    Naime, sudski dokument, do kojeg su došli novinari Politica, pokazuje da je Fajzer, zajedno sa partnerom BioNTechom, pokrenuo pravni postupak protiv mađarske vlade još u januaru ove godine vezano uz isporuku vakcina protiv kovida-19.

    Portparol Pfizera potvrdio je slučaj koji se odvija na belgijskom sudu.

    “Razgovori s vladom u Budimpešti se nastavljaju”, poručio je. Dokument pokazuje da se slučaj odnosi na plaćanje 3 miliona doza vakcina BioNTech/Pfizer, u vrednosti od oko 60 miliona evra. Spor je započeo kada je Mađarska u novembru prošle godine obavestila Pfizer da ne namerava da plati sporne doze farmaceutskoj kompaniji, navodeći kao razlog sukob u Ukrajini.

    Sudija je održao prvo ročište o slučaju u martu i odbacio Pfizerov zahtev za brzom presudom. Od tada slučaj nije napredovao. Pfizerova tužba protiv Mađarske paralelna je s onom koju je farmaceutska kompanija pokrenula protiv Poljske. U oba slučaja, zemlje su tužene na građanskom sudu zbog odbijanja da preuzmu i plate isporuke vakcina protiv kovida-19.

    U slučaju Poljske dogovoreno odlaganje ročišta

    Juče je prvostepeni sud u Briselu održao kratko prvo ročište u vezi s Pfizerovim slučajem protiv Poljske. Obe strane dogovorile su odlaganje ročišta do 30. januara. Spor se u slučaju Poljske vodi oko isporuke 60 miliona doza koje je zemlja odbila da prihvati u aprilu prošle godine.

    U to vreme, Varšava se pozvala na višu silu – navodeći kao razlog pritisak na svoje finansije nakon priliva izbeglica u jeku ruske invazije na Ukrajinu. Prošlog meseca, nedugo nakon izbora u Poljskoj, Pfizer je objavio da tuži Varšavu na sudu zbog propuštene isplate, koju je Politico procenio na oko 1,2 milijarde evra.

    Nemački BioNTech takođe se pridružio tim postupcima. Ova dva slučaja priključuju se rastućem broju pravnih postupaka povezanih s naporima Evropske unije u nabavi vakcina u doba pandemije. U Rumunjskoj tužioci žele da ukinu imunitet bivšem premijeru Florinu Čituu i dvojici bivših ministara zdravstva, tvrdeći da su kupili previše vakcina i time naneli štetu državi od više od milijardu evra.

    Sporne poruke Ursule fon der Lajen

    Belgijski lobista Frederik Baldan podneo je krivičnu prijavu protiv predsednice Komisije Ursule fon der Lajen zbog njene navodne uloge u posredovanju u najvećem ugovoru o vakcinama u Evropskoj uniji, za 1,1 milijardu doza. Mala belgijska politička stranka Vivant i tri njena lokalna zastupnika takođe su se pridružila tom postupku, potvrdio je zastupnik Alan Mertes.

    U međuvremenu, New York Times tuži Komisiju jer je odbila da otkrije tekstualne poruke spomenute u intervjuu s Von der Lajen za NYT u april 2021. U članku je predsednica Komisije govorila o svojim naporima oko kupovine vakcina i porukama koje je razmijenila s izvršnim direktorom Pfizera Albertom Burlom.

    Konačno, evropski nadzornik finansijskog kriminala, Ured evropskog javnog tužioca, objavio je u kratkom saopštenju za medije prošlog oktobra kako je otvorio istragu o nabavci vakcina. Nije navedeno koga istražuje.