VRBAS Media

Autor: INFO

  • Na računima UIO BiH blokiran novac dovoljan za 15 km auto-puta

    Na računima UIO BiH blokiran novac dovoljan za 15 km auto-puta

    U ovom trenutku na računima Uprave za indirektno oporezivanje BiH postoji 245 miliona KM koje su prikupljene po osnovu putarine za izgradnju auto-puteva, ali taj novac, koji po pravilu pripada “Autoputevima RS”, “Autocestama FBiH” i Brčko distriktu, i dalje čeka na raspodjelu, jer Upravni odbor UIO, koji je nadležan za to pitanje, ne može da se dogovori.

    A da se novac sada prebaci na račune pomenutih preduzeća, BiH bi, kažu dobro upućeni, imala mogućnost da napravi još 15 kilometara auto-puta (ovdje su u obzir uzete cijene materijala za izgradnju i opremanje saobraćajnica i inflacija).

    Zbog ovakve situacije trpe svi, od preduzeća do države, a prema riječima predstavnika UIO BiH, dodatni problem je i to što je Uprava primorana da Centralnoj banci BiH plaća proviziju sve dok je novac od putarina na njenim računima.

    “Zaista je šteta da ta sredstva ostanu neraspoređena”, kazao je Ratko Kovačević, portparol UIO BiH, koji je potvrdio da je sve u rukama Upravnog odbora UIO.

    “Čeka se da Upravni odbor UIO BiH donese odluku ili o metodologiji konačne raspodjele putarine ili da privremeno raspodjeli ta sredstva”, naveo je Kovačević.

    Prema očekivanoj raspodjeli, Federaciji BiH trebalo bi da pripadne oko 59 odsto sredstava, Republici Srpskoj oko 39, a Brčko distriktu oko dva odsto.

    “To se ne dira od 2017. godine. A inflacija je sigurno pojela oko 30 odsto vrijednosti tog novca. To su strašni problemi”, kaže dobro upućen izvor “Nezavisnih novina”.

    Pojašnjavajući koliko je inflacija uticala na cijena usluga i u o ovom sektoru, navodi da u ovom trenutku jedan kilometar auto-puta košta oko 20 miliona KM.

    “Za 100 miliona može se napraviti 5-6 kilometara auto-puta, što praktično znači da bi za ovih 245 miliona maraka, mogli napraviti negdje oko 15 kilometara. To je neki prosjek, jer sve zavisi od terena i uslova, da li je ravnica ili brdsko-planinski predio. A da je sve to urađeno na vrijeme, onda kada je gorivo bilo 1,8 KM, moglo se napraviti i 20 kilometara auto-puta”, dodaje naš izvor.

    Ove stavove potvrđuje i Nedeljko Ćorić, direktor JP “Autoputevi Republike Srpske”.

    “Ono što smo mogli napraviti prije, recimo, tri godine, danas možemo napraviti 30 odsto manje, jer su sredstva devalvirala i rastom cijena, znači, samom inflacijom. Dakle, taj novac nema više istu vrijednost na tržištu kao prije nekoliko godina kada je prikupljen, već daleko manju”, kazao je Ćorić.

    Ističe da svako dalje zadržavanje sredstava na računima Uprave za indirektno oporezivanje predstavlja ozbiljan problem za funkcionisanje ne samo preduzeća kojim on rukovodi, već i JP “Autoceste FBiH”.

    “Ono što je apsurdno u ovom trenutku jeste da, dok sredstva stoje na računu UIO BiH, i ‘Autoputevi RS’ i ‘Autoceste FBiH’ povlače kredite po izuzetno visokim kamatnim stopama, zadužuju se na tržištu kapitala da bi se obezbijedila sredstva za finansiranje određenih projekata i aktivnosti iz redovnog poslovanja. Čini mi se da tu nema sluha, prije svega u FBiH, kod ljudi koji odlučuju o tome”, poručio je Ćorić.

    Podsjećamo, o ovom problemu govorio je i u intervjuu za “Nezavisne novine” Zoran Tegeltija, direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Tom prilikom, on je kazao da je neraspodjela novca najlošija politička odluka koja je donesena, jer novac od putarina nije mjesto gdje se politički poravnavaju bilo kakvi odnosi.

    “Odluka je loša i finansijski zato što imamo gubitke preduzeća ‘Autoputeva RS’ i ‘Autocesta FBiH’, a sa druge strane i gubitke zbog inflacije”, kazao je tada Tegeltija te podsjetio i da zbog svega navedenog trpi i Uprava.

    “Mi plaćamo proviziju Centralnoj banci BiH za novac koji se nalazi na računu, a to nije naš novac, mi smo ga samo prikupili i njime ne možemo upravljati. Mi smo dosad držeći ovaj novac platili proviziju od skoro 300.000 KM”, naveo je Tegeltija.

    Podsjećanja radi, UIO BiH prikuplja prihode po dvije vrste putarina.

    Prva se odnosi na putarinu za održavanje puteva i ona se naplaćuje u iznosu od 0,15 KM po litru naftnog derivata, a druga na putarinu za izgradnju auto-puteva i ona iznosi 0,25 KM po litru derivata.

  • Dobojlija vozio sa 3,52 promila alkohola u krvi

    Dobojlija vozio sa 3,52 promila alkohola u krvi

    Policija je zbog vožnje pod dejstvom alkohola uhapsila dva vozača u Petrovu i Doboju, a zbog vožnje pod uticajem droge jednog vozača u Tesliću, saopšteno je iz dobojske Policijske uprave.

    U Doboju je uhapšen vozač sa područja ovog grada čiji su inicijali S.Č, koji je u krvi imao 3,52 promila alkohola, a u Petrovu vozač iz te opštine čiji su inicijali M.M, sa 1,60 promila alkohola u krvi.

    Policija je u Tesliću uhapsila vozača Lj.P. iz ove opštine jer je odbio testiranje na drogu.

    Navedena lica su uhapšena juče i izdat im je prekršajni nalog u skladu sa Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, navodi Srna.

  • Kadirov najavio kraj rata

    Kadirov najavio kraj rata

    Lider Čečenije Ramzan Kadirov rekao je u direktnom prenosu na svom Instagram profilu da bi rat u Ukrajini mogao da se završi sledeće godine.

    “Mislim da završetak treba očekivati na proleće sledeće godine, u junu ili julu. Sve mogućnosti su već iscrpljene, nema dovoljno ljudskih resursa, novca takođe, imaju problema sa oružjem. Da sam doneo odluku, to bi moglo da se završi u roku od tri meseca”, rekao je Kadirov.

    Čečenski lider je dodao da bi zauzimanje Kijeva bilo “čak i lakše” nego Mariupolj, “ali je ruska vojska fokusirana na očuvanje gradova i pregovore sa onima koji žele da odustanu”.

  • Rusija ponovo “na tronu”

    Rusija ponovo “na tronu”

    Rusija je ponovo postala najveći dobavljač nafte u Kini i Indiji, navodi se u izveštaju Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK).

    Rusija je obezbedila skoro 17 odsto ukupnog kineskog uvoza nafte, Saudijska Arabija 14 odsto, a Malezija oko 12 procenata, prenosi TASS.

    Uvoz nafte u Kinu je porastao za četiri odsto u oktobru u odnosu na septembar i iznosio je 11,6 miliona barela na dnevnom nivou.

    Podaci agencije “Kpler”, koje citira OPEK, pokazuju da je Rusija već godinu lider u snabdevanju naftom u Indiji, obezbeđujući 36 odsto od ukupnog uvoza u toj zemlji.

    Ukupan uvoz nafte u Indiju u oktobru porastao je za 2 odsto u odnosu na septembar, na 4,4 miliona barela na dnevnom nivou.

  • Banke u Srpskoj stabilne, očekuje se pad kamatnih stopa

    Banke u Srpskoj stabilne, očekuje se pad kamatnih stopa

    Direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske Srđan Šuput rekao je u ATV jutru da je došlo da pada euribiroa što će posljedično dovesti i do pada kamatnih stopa za kredite.
    “Еvropska Centralna banka kreira referentnu kamatnu stopu u Еvropi i samim tim kreira kretanje šestomjesečnog ili dvanaestomjesečnog euribiroa“, rekao je Šuput.

    Kako je dodao, 2024. godina biće godina stabilizacije.

    “Očekujemo da euribiro sa rekordnih četiri procentna poena koji je bio ove godine se spusti ispod tri odsto pa i do 2,5 odsto krajem naredne godine“, rekao je on.

    Šuput je dodao da će banke nakon što padne euribiro, biti dužne da koriguju kamatne stope, odnosno da anuiteti budu niži.

    Šuput je dodao da se gradi i kupuje mnogo nekretnina ali ističe da stambeni krediti ne rastu.

    Za deset mjeseci ove godine, kaže Šuput, štednja građana Republike Srpske porasla je više od 300 miliona KM.

    Kada je riječ o cijenama nekretnina, Šuput smatra da one neće padati ali hoće, kako je dodao, stati, odnosno stagnirati.

    Uloga Agencije za bankarstvo je očuvanje finansijskog sektora i Šut kaže da su u tome i uspjeli.

    “Situacija u bankarskom sektoru je odlična. Bankarski sektor ove godine se oporavio od uvezene krize prošle godine, bilansna aktiva je porasla, depoziti su porasli. Bankaraski sektor je profitabilan“, rekao je Šuput.

    Šuput kaže da posebno raduje činjenica da skoro sve banke, domaće naročito ali i strane, svu svoju dobit ostavljaju u Republici Srpskoj – ne isplaćuju dobit svom krajnjem vlasniku što je jako dobro.

    Šupu kaže da su u razgovoru sa bankama insistirali da se poveća kreditiranje privrede, realnog sektora i da se vodi računa o kreditiranju stanovništva.

    “Bojali smo se te uvezene krize, inflacije, da plate ne mogu da prate standard života građana“, rekao je Šuput.

    Šuput je naglasio da su banke u ovoj godini više kreditirale privredu a smanjili su kreditiranje države i javnih institucija.

    “Banke su dobar motor ekonomije. Sve banke u Srpskoj su stabilne“, kaže Šuput.

  • Prije 28 godina u Parizu potpisan Dejtonski mirovni sporazum

    Prije 28 godina u Parizu potpisan Dejtonski mirovni sporazum

    Predsjednici Srbije, Hrvatske i BiH Slobodan Milošević, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović na ceremoniji u Јelisejskoj palati u Parizu potpisali su na današnji dan, prije 28 godina, Mirovni sporazum o BiH, koji je prethodno dogovoren u Dejtonu.

    U jugoslovenskoj delegaciji koja je prisustvovala svečanosti potpisivanja bio je i potpredsjednik Republike Srpske Nikola Koljević.

    Sporazum, koji je na snagu stupio časom potpisivanja, sastoji se od 11 članova u kojima su samo načelno navedeni aranžmani, koji su razrađeni u Dejtonskom sporazumu.

    Članom 10. Mirovnog sporazuma osigurano je uzajamno priznavanje Savezne Republike Јugoslavije i BiH u međunarodnim granicama.

    Do očekivanog priznavanja između Јugoslavije i Hrvatske nije došlo jer je Hrvatska povukla svoje obećanje o tajnoj zamjeni teritorija između Savezne Republike Јugoslavije, Republike Srpske i Hrvatske, to jest o ustupanju Prevlake za takozvano dubrovačko zaleđe.

    Pariski mirovni sporazum za BiH kao predstavnici zemalja organizacija garanta sporazuma potpisali su i Bil Klinton, predsjednik SAD, Žak Širak, predsjednik Francuske, DŽon Mejdžor, premijer Velike Britanije, Helmut Kol, kancelar Njemačke, Viktor Černomirdin, premijer Ruske Federacije i Felipe Gonzales, u ime Evropske zajednice.

  • Borelj: EU poziva na ubrzanje procesa pridruživanja zemalja Zapadnog Balkana Uniji

    Borelj: EU poziva na ubrzanje procesa pridruživanja zemalja Zapadnog Balkana Uniji

    Šef diplomatije Evropske unije Žozep Borelj izjavio je da EU poziva na ubrzanje procesa pridruživanja zemalja Zapadnog Balkana evropskom bloku.
    “Ponovo potvrđujemo našu punu i nedvosmislenu posvećenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji i pozivamo na ubrzanje procesa pridruživanja”, napisao je Borelj na platformi X (Tviter).

  • Službeno pokrenuta istraga o opozivu Bajdena: Da li je pogodovao poslovima svog sina?

    Službeno pokrenuta istraga o opozivu Bajdena: Da li je pogodovao poslovima svog sina?

    Zastupnički dom američkog Kongresa predvođen republikancima izglasao je u srijedu otvaranje službene istrage za opoziv predsjednika Joea Bidena.

    Istraga je motivirana upitnim poslovnim aktivnostima njegovog sina Huntera u inostranstvu, tačnije u Ukrajini i Kini, od kojih je, prema republikancima, imao koristi i Joe Biden. I demokrati i predsjednik odbacuju ove optužbe kao neutemeljene.

    Glasalo se strogo prema stranačkoj pripadnosti zastupnika. Pokretanje istrage nema velike šanse za uspjeh, ali bi moglo poljuljati Bijelu kuću, jer Biden planira reizbor za predsjednika 2024. godine.

    Sam Biden u srijedu je osudio glasanje Predstavničkog doma za njegov opoziv, kritizirajući taj potez kao “neopravdani politički trik” protiv njega.

    “Umjesto da obave posao koji hitno treba obaviti, (republikanci) radije gube vrijeme na ovaj neopravdani politički trik, čak i sami republikanci u Kongresu priznaju da to nije potkrijepljeno činjenicama”, rekao je Biden u izjavi nekoliko minuta nakon glasanja.

    Američki Kongres, na temelju Ustava, ima ovlasti opozvati predsjednika zbog izdaje, podmićivanja ili drugih teških zločina. Nakon moguće uspješne ustavne tužbe u Zastupničkom domu, suđenje bi se održalo u Senatu, a predsjednik bi bio opozvan ako bude dovoljno glasova.

    Međutim, republikanci još nisu iznijeli dokaze o korupciji Bidena i njegove porodice, a malo je vjerojatno da bi Senat predvođen demokratima osudio američkog predsjednika čak i ako istraga dovede do procesa opoziva (ustavna tužba).

    Bez obzira na to, situacija daje republikancima novu priliku da napadnu Bidena, koji već vodi kampanju za reizbor u Bijelu kuću, ali i da skrenu pažnju sa saveznih suđenja s kojima se suočava njegov gotovo sigurni predsjednički protivnik, republikanac Donald Trump.

    Glasanje je bilo strogo po stranačkim linijama, 221 prema 212, pri čemu su svi republikanci odobrili istragu, a svi demokrati su joj se protivili.

    Konzervativci optužuju Bidenova sina Huntera za trgovinu utjecajem, odnosno korištenje imena svoje porodice u poslovanju u Ukrajini i Kini.

    Optužbe protiv Huntera Bidena odnose se na slučajeve koji su se dogodili prije nego što je njegov otac postao predsjednik, a Bijela kuća je naglasila da Joe Biden nije kriv.

  • Fon der Lajen o putu BiH ka EU

    Fon der Lajen o putu BiH ka EU

    Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da pregovori o pristupanju BiH EU mogu da počnu kada se ispuni određeni stepen neophodnih kriterijuma.

    Smatramo da možemo da otvorimo pregovore o pristupanju sa BiH kada se postigne neophodni stepen ispunjenja kriterijuma za članstvo – rekla je ona na konferenciji za novinare nakon samita sa liderima zemalja Balkana.

    Ona je rekla da za Srbiju i samoproglašeno Kosovo “put naprijed vodi kroz ispunjenje obaveza pod okriljem dijaloga koji vodi EU”.

    – Važan korak ove godine je bio Ohridski sporazum – ocijenila je Fon der Lajenova.

    Ona je rekla da Komisija želi da otvori pristupne pregovore o fundamentalnom klasteru pitanja što je prije moguće sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

    – Kada je riječ o Crnoj Gori, postoji novi momenat – nova Vlada koja treba da se vrati na put prijema u EU”, rekla je Fon der Lajenova.

    “Ekonomija Balkana može da se udvostruči u periodu od 10 godina”
    Fon der Lajen izjavila je da postoji potencijal da se ekonomija balkanskog regiona udvostruči u periodu od 10 godina.

    – Potrebna nam je odlučna akcija, upravo sada, da bismo nam približili partnere sa zapadnog Balkana. To je ono što predstavlja novi Plan rasta za zapadni Balkan. On ima potencijal da udvostruči veličinu ekonomije regiona u roku od decenije – rekla je Fon Der Lajen na konferenciji za novinare u Briselu.

    Ona je nakon samita sa liderima zemalja Balkana izjavila da je “u sve podjeljenijem svijetu potrebna još jača i ujedinjenija zajednica vrijednosti”.

    – Proširenje je ključno da se to postigne. Zbog toga je to bio prioritet od prvog dana mog mandata – naglasila je Fon Der Lajenova i dodala da ostaje posvećena “budućnosti sa svim partnerima sa zapadnog Balkana u Uniji”.

    Ona je zaključila da su pristupni pregovori jedan dio, a drugi je ekonomija.

  • Brnabićeva reagovala na Briselsku deklaraciju

    Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić uložila je rezervaciju na deklaraciju Evropske unije, štiteći interese Republike Srbije, saznaje “Blic” u Vladi Srbije.

    Jasne crvene linije Srbije su nepriznavanje Kosova i Metohije i neprihvatanje Kosova i Metohije kao člana Ujedinjenih nacija, kao i člana u sistemu organizacija i agencija Ujedinjenih nacija.

    Republika Srbija je u rezervaciji jasno stavila do znanja da Kosovo i Metohija ostaje integralni deo Republike Srbije u skladu sa Rezolucijom 1244 Ujedinjenih nacija.

    Pun tekst rezervacije na deklaraciju nalazi se u nastavku:
    „Republika Srbija, posvećena procesu evropske integracije i pregovorima, generalno se, sa rezervama, usklađuje sa Deklaracijom „Samit EU-Zapadni Balkan, Brisel 13. decembar 2023.“ kao političkom izjavom i pravno neobavezujućim dokumentom. “Dogovor o putu ka normalizaciji i njegov prilog o implementaciji,” kako je navedeno u ovoj Deklaraciji, smatra se prihvatljivim samo u kontekstu koji se ne odnosi na bilo kakvo de fakto ili de jure priznavanje tzv. “Kosova”. Republika Srbija naglašava da usklađivanje nikako ne znači priznavanje članstva tzv. “Kosova” u UN, sistemu organizacija i agencija UN, niti takozvanog teritorijalnog integriteta tzv. “Kosova”. Gore pomenuti dokument ne predstavlja pravno obavezujući ugovor po međunarodnom pravu. Dalje, usklađivanje sa ovom Deklaracijom ne utiče ni na činjenicu da Kosovo i Metohija ostaje integralni dio teritorije Republike Srbije pod međunarodnom upravom u skladu sa Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti UN iz 1999. godine”.

    Šta sadrži Briselska deklaracija?
    Na samitu lidera EU i Zapadnog Balkana, na kojem Srbiju predstavlja premijerka Ana Brnabić objavljena je “Briselska deklaracija”

    Evropska unija poziva na ubrzanje procesa pristupanja Zapadnog Balkana tom bloku i traži od Beograda i Prištine brz napredak u normalizaciji odnosa i da u potpunosti, bez daljih odlaganja ili preduslova, primene postignute sporazume, uključujući sporazum o putu ka normalizaciji odnosa i njegov implementacioni aneks, navodi se u objavljenoj deklaraciji, piše Blic.