Autor: INFO

  • Orban blokirao 50 milijardi evra pomoći Ukrajini

    Orban blokirao 50 milijardi evra pomoći Ukrajini

    Mađarska je blokirala 50 milijardi evra pomoći EU za Ukrajinu, i to samo nekoliko sati nakon što je postignut dogovor o početku pregovora o članstvu. “Sažetak noćne smjene: veto na dodatni novac Ukrajini”, rekao je mađarski premijer Viktor Orban nakon razgovora kasno sinoć u Briselu.

    Čelnici EU rekli su da će se pregovori o pomoći nastaviti početkom sljedeće godine. Ukrajina kritično zavisi o finanswiranju EU i Amerike dok se nastavlja boriti protiv ruskih snaga. Orban je najavio blokadu pomoći ubrzo nakon što su čelnici EU odlučili otvoriti pregovore o članstvu s Ukrajinom i Moldavijom i dodijeliti status kandidata Gruziji.

    Mađarska – koja održava bliske veze s Rusijom – dugo se protivila članstvu Ukrajine, ali nije stavila veto na taj potez. Orban je na trenutak napustio pregovaračku sobu, što su dzvaničnici opisali kao “unaprijed dogovoreno” i “konstruktivno”, dok je ostalih 26 čelnika nastavilo s glasanjem.

    Potparol Šarla Mišela, predsjednika Evropskog savjeta, rekao je da je dogovor postignut jednoglasno. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je odluku EU o pregovorima o članstvu kao “pobjedu”.

    Komentarišući Orbanovo protivljenje finansijskoj pomoći Ukrajini, nizozemski premijer Mark Rute rekao je: “Imamo još malo vremena, Ukrajina neće ostati bez novca u sljedećih nekoliko sedmica.”

    “Dogovorili smo se s 26 zemalja. Viktor Orban to još nije mogao učiniti. Prilično sam uvjeren da možemo postići dogovor početkom sljedeće godine. Mislimo na kraj januara.”

    Na brifingu za novinare u ranim jutarnjim satima u petak Mišel je potvrdio da su se svi čelnici EU osim jednog složili oko paketa pomoći i širih prijedloga budžeta za blok – iako se Švedska još uvijek mora konsultovati sa svojim parlamentom.

    “Vratićemo se na ovo pitanje početkom sljedeće godine i pokušaćemo postići jednoglasnost”, rekao je.

    Odluku o novom paketu pomoći za Ukrajinu otežala je činjenica da je nastavak finansijske podrške Kijevu dio zakonodavnog prijedloga opsežne revizije dugoročnog budžeta EU. Evropska unija radi sa sedmogodišnjim budžetskim sistemima, a trenutno period zajedničkog budžćeta je do 2027. godine.

    Evropska komisija je ranije ove godine predložila Ukrajini do 2027. finansijsku podršku od 50 milijardi evra, od čega bi 33 milijarde evra bile izdane kao zajmovi, a 17 miliona evra kao bespovratna sredstva.

    Ukrajina takođe očajnički traži odobrenje američkog paketa odbrambene pomoći, vrijednog 61 milijardu dolara – ali ta se odluka takođe odgađa zbog velikih neslaganja između demokratskih i republikanskih zastupnika.

    Ukrajinska protivofanziva protiv ruskih snaga zaustavljena je početkom zime, a postoje strahovi da bi Rusi mogli brojčano nadmašiti Ukrajinu na frontu.

    Prošle sedmice supruga predsjednika Zelenskog, Olena upozorila je u intervjuu za “BBC” da će Ukrajinci biti u “smrtnoj opasnosti” ako zapadne zemlje ne nastave pružati finansijsku podršku.

    Ukrajina i susjedna Moldavija podnijele su zahtjev za pridruživanje EU nakon što je Rusija pokrenula svoju specijalnu vojnu operaciju na Ukrajinu u februaru 2022. Obje su dobile status kandidata prošlog juna, dok je Gruzija tada zaobiđena.

    Zelenski je bio oduševljen objavom EU o članstvu. “Ovo je pobjeda za Ukrajinu. Pobjeda za cijelu Evropu. Pobjeda koja motiviše, nadahnjuje i jača”, napisao je u objavi na Twitteru.

    Predsjednica Moldavije, Maia Sandu rekla je da je čast dijeliti put ka pristupanju EU s Ukrajinom. “Danas ne bismo bili ovdje bez hrabrog otpora Ukrajine brutalnoj invaziji Rusije”, napisala je. Ranije ove godine Moldavija je tvrdila da Rusija želi preuzeti vlast u Kišinjevu.

    Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Džejk Saliven pozdravio je “istorijski” potez EU da otvori pristupne pregovore s Ukrajinom i Moldavijom, nazivajući to “ključnim korakom prema ispunjavanju njihovih evroatlantskih težnji”.

    Njemački kancelar Olaf Šolc pohvalio je svoje kolege čelnike jer su pokazali “snažan znak podrške”, dodavši da je jasno da i Ukrajina i Moldavija pripadaju “evropskoj porodici”. Diplomata na samitu rekao je da je bila Šolcova ideja da Orban napusti prostoriju kako bi se omogućilo da glasanje prođe.

    Mađarski čelnik kasnije se ogradio od svojih kolega videoporukom na Facebooku: “Članstvo Ukrajine u EU je loša odluka. Mađarska ne želi učestvovati u ovoj lošoj odluci.”

    Orban je takođe tvrdio da Ukrajina ne bi trebala dobiti velika sredstva od EU jer nije dio bloka.

    Ranije juče predsjednik Vladimir Putin skrenuo je pažnju na Ukrajinu i utvrdio da zapadna podrška ponestaje: “Oprostite na mojoj vulgarnosti, ali sve to njima stiže besplatno. Ali ta besplatna pomoć bi u jednom trenutku mogla nestati.”

    Zemlje kandidati za članstvo u EU moraju sprovesti niz reformi kako bi se pridržavale standarda u rasponu od vladavine prava do privrede, iako je izvršna vlast EU već pohvalila Ukrajinu jer je dovršila više od 90 odsto do sada preduzetih koraka na području pravosuđa i borbe protiv korupcije, prenosi “Index”.

  • Stanivuković: Potrebna vanredna sjednica Skupštine Grada

    Stanivuković: Potrebna vanredna sjednica Skupštine Grada

    Banjaluci je potrebna vanredna sjednica Skupštine Grada kako bi se proširio budžetski okvir i po hitnom postupku isplatio dodatni grant za Dom zdravlja, subvencije za povoljnije privatne vrtiće, dodatna novčana sredstva za funkcionisanje javnog prevoza, subvencije za besplatan i povoljniji prevoz penzionera, dodatne troškove električne energije usljed poskupljenja, te plate radnicima na bolovanju.

    Poručio je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković, koji je uputio zahtjev Skupštini za zakazivanje vanredne sjednice.

    “Međutim, predsjednik Skupštine Grada i rukovodstvo već danima ne odgovaraju na ovaj zahtjev. Potrebno je hitno reagovati kako bismo sproveli sve potrebne procedure i prije praznika izmirili zaostale isplate našim sugrađanima i ustanovama. Ovo nisu ničije političke greške nego novonastala ekonomska situacija tokom koje su svi troškovi narasli i reflektovali se na sve potrebe Grada i gradskih ustanova. Zbog toga je potrebna odgovornost svih”, kazao je gradonačelnik.

    Napomenuo je da je gradska administracija ponudila rješenje, jedino realno i moguće.

    “Zato očekujemo podršku svih stranaka i odbornika Skupštine grada Banja Luka. Jednostavno, pojedina poskupljenja i troškovi se ne mogu unaprijed predvidjeti, zato postoji zakonski propisana procedura za rebalans i preraspodjelu budžeta, a koju skupštinsko rukovodstvo ne želi da sprovede”, zaključio je gradonačelnik.

  • Nova strategija za slom Rusije

    Nova strategija za slom Rusije

    Američki i ukrajinski vojni zvaničnici traže novu strategiju koju bi mogli da počnu da sprovode početkom iduće godine kako bi preokrenuli tok rata.

    Ovaj potez usledio je jer ukrajinska višemesečna kontraofanziva nije uspela da ostvari cilj ponovnog preuzimanja teritorija izgubljenih u napadima ruske vojske. Neuspesi Ukrajine dolaze u trenutku kada opada podrška Kijevu u američkom Kongresu.

    Ruska vojska, s druge strane, napravila je zaokret i ponovo gradi svoju moć. Moskva sada ima više vojnika, municije i projektila, a povećala je i svoju prednost u vatrenoj moći s flotom borbenih bespilotnih letelica, od kojih je mnoge isporučio Iran.

    SAD su poslale visokog generala u Kijev kako bi proveo više vremena na terenu. I američki i ukrajinski vojni zvaničnici kažu da se nadaju da će razraditi detalje nove strategije idućeg meseca u nizu ratnih simulacija koje će biti sprovedene u nemačkom gradu Vizbadenu, piše Njujork tajms.

    Amerikanci se, prema tvrdnjama tog lista, zalažu za konzervativnu strategiju koja bi se fokusirala na očuvanje teritorija koje Ukrajina ima u svojim rukama, ukopavanje i punjenje zaliha i povećanje snaga tokom godine. Ukrajinci, pak, žele da krenu u napad, bilo kopnenim putem ili udarima dalekog dometa, u nadi da će opet pridobiti pažnju sveta.

    Pritom, ulozi su veliki. Bez nove strategije i dodatnog finansiranja, američki zvaničnici navode da bi Ukrajina mogla da izgubi rat.

    Službenici administracije tvrde da se Putin kladi na smanjenje američke podrške Ukrajini, ukazujući na svoje nedavne izjave da će Rusija, ako Ukrajina ostane bez municije koju osigurava NATO, prevladati u nekoliko dana.

    Mnogi ukrajinski zvaničnici ne shvataju koliko je neizvestan nastavak finansiranja od SAD, navode američki zvaničnici. Ti ukrajinski generali i visoki civilni zvaničnici, kako navode, imaju nerealna očekivanja o tome šta će Sjedinjene Države isporučiti. Oni, na primer, traže milione artiljerijskih projektila iz zapadnih zaliha koje ne postoje.

    Američki stratezi smatraju da bi bez promene strategije 2024. mogla biti slična 1916, najsmrtonosnijoj godini Prvog svetskog rata, kada su hiljade mladih ljudi izgubili živote, a borbene linije su se vrlo malo pomerile.

    Ovogodišnja kontraofanziva već je građena oko preoblikovanja ukrajinske vojske po uzoru na Ameriku. Bio je to, rekli su kritičari, pristup koji su Sjedinjene Države pokušale u Vijetnamu, Iraku i Avganistanu, uglavnom neuspešno.

    Navodi se da ni Amerikanci, koji su obučavali Ukrajince, a ni Ukrajinci, uopšte nisu bili svesni koliko je jaka ruska odbrana, a probleme Ukrajine dodatno su pogoršale oštre nesuglasice s američkim generalima o tome kako i gde angažovati nove mehanizovane jedinice.

  • Dodik: Sve prioritete koje je EU postavila pred BiH, Srpska uspješno realizovala

    Dodik: Sve prioritete koje je EU postavila pred BiH, Srpska uspješno realizovala

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da svi prioriteti koje je EU postavila pred BiH, a koji su bili direktno u nadležnosti ministarstava kojima rukovode kadrovi iz Republike Srpske, uspješno su realizovani.Svi procesi dogovaranja i usaglašavanja koje su vodili kadrovi iz Republike Srpske, završeni su dogovorom. Usvajanje Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma posljednji je dokaz. To svjedoči o istinskoj opredijeljenosti Republike Srpske za članstvo BiH u EU, ali i o našoj spremnosti da se dogovaramo o svim pitanjima poštujući Ustav i Dejtonski sporazum. Nažalost, tu spremnost ne pokazuju oni koji se kunu u EU, već blokiraju evropski put BiH – naveo je Dodik na društvenoj mreži Iks.

  • NSRS usvojila budžet i Program ekonomskih reformi

    NSRS usvojila budžet i Program ekonomskih reformi

    Narodna skupština Republike Srpske večeras je na sedmoj redovnoj sjednici usvojila budžet Republike Srpske za 2024. godinu – po hitnom postupku, čiji ukupni okvir iznosi 5.735.000.000 KM, što predstavlja uvećanje od 212 miliona KM, odnosno 3,8 odsto u odnosu na ukupna budžetska sredstva predviđena Rebalansom budžeta Republike Srpske za 2023. godinu.

    Donošenjem budžeta po hitnom postupku omogućuje se pravovremeno finansiranje budžetskih korisnika, kao i izmirivanje obaveza propisanih zakonima i drugim pravnim aktima Republike Srpske.

    Narodna skupština je usvojila i Program ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2024–2026. godine – po hitnom postupku, koji podrazumijeva sedam strukturnih reformi sa 17 reformskih mjera.

    Strukturne reforme organizovane su u tri oblasti, i to konkurentnost, održivost i otpornost, te ljudski kapital i socijalne politike.

    Usvojeno je deset zakona po hitnom postupku: Zakon o izvršenju budžeta Republike Srpske za 2024. godinu, Zakon o dopunama Zakona o porezu na dohodak, Zakon o dopunama Zakona o doprinosima, Zakon o izmjeni Zakona o otpisu potraživanja, Zakon o izmjeni Zakona o platama zaposlenih u oblasti kulture Republike Srpske, Zakon o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u oblasti visokog obrazovanja i studentskog standarda Republike Srpske, Zakon o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima u Republici Srpskoj, Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dječjoj zaštiti i Zakon o izmjeni Zakona o radu.

    Narodna skupština usvojila je četiri odluke: Odluku o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske za 2024. godinu, Odluku o kratkoročnom zaduživanju Republike Srpske emisijom trezorskih zapisa za 2024. godinu, Odluku o iznosu garancija koje može izdati Republika Srpska u 2024. godini i Odluku o prihvatanju zaduženja Republike Srpske prema Svjetskoj banci – Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj za Programsko finansiranje razvojnih politika za zdravstvene sisteme u Bosni i Hercegovini – po hitnom postupku.

    Sedma redovna sjednica biće nastavljena u četvrtak, 21.decembra, u 10 časova.

  • Cvijanović: Šmit iskoristio priliku za sliku pred kamerama

    Cvijanović: Šmit iskoristio priliku za sliku pred kamerama

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da je Kristijan Šmit iskoristio priliku da se sa njom večeras slika pred kamerama, pošto nisu urodili plodom njegovi napori za održavanje sastanka.

    • Nije baš pretjerano srdačno, ali da se malo našalim, rekla bih da je gospodin Šmit iskoristio priliku da se sa mnom slika pred kamerama, pošto nisu urodili plodom njegovi napori za održavanje sastanka. Zato je iskoristio božićni prijem gospođe /predsjedavajuće Savjeta ministara Borjane/ Krišto, očigledno unaprijed pripremivši i scenario i kamere i fotoaparate napisala je Cvijanovićeva na Instagramu.

    Cvijanovićeva je dodala da to što je vaspitana i pristojna i dalje ne znači da je Kristijan Šmit visoki predstavnik.

    • Kao što i nije, jer nije prošao proceduru imenovanja u Savjetu bezbjednosti UN. I iako se pretvara da nije tako, mislim da je duboko svjestan da ima problem legaliteta – naglasila je Cvijanovićeva.

    Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto organizovala je večeras u Sarajevu božićni prijem kojem su među ostalim zvanicama prisustvovali i Cvijanovićeva i Šmit.

  • Mišel: Otvoreni pristupni pregovori sa Ukrajinom i Moldavijom; BiH na čekanju

    Mišel: Otvoreni pristupni pregovori sa Ukrajinom i Moldavijom; BiH na čekanju

    Evropski savjet odlučio da otvori pristupne pregovore sa Ukrajinom i Moldavijom, dodijelio status kandidata Gruziji, rekao je predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.

    • EU će otvoriti pregovore sa BiH kada se postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo i pozvao Evropsku komisiju da podnese izvještaj do marta u cilju donošenja takve odluke – saopštio je Mišel na društvenoj mreži Iks.
  • Uvažena žalba na presudu u predmetu “Kovačević protiv BiH”

    Uvažena žalba na presudu u predmetu “Kovačević protiv BiH”

    Kancelarija Savjeta ministara pri Evropskom sudu za ljudska prava žalila se na presudu tog suda u predmetu “Slaven Kovačević protiv BiH”.

    Kako RTRS saznaje, žalba je uvažena i postoji mogućnost da se obori presuda koja je loša po Republiku Srpsku.

    Podsjećamo, Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je presudu u predmetu “Slaven Kovačević protiv Bosne i Hercegovine”.

    U presudi se, između ostalog, navodi da je sa šest glasova “za” i jednim “protiv”, odlučeno da je došlo do povrede člana 1. Protokola br. 12. (opšta zabrana diskriminacije) uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima zbog toga što Kovačević nije adekvatno zastupljen u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvu BiH.

    Sud je utvrdio da je trenutni politički sistem etničku zastupljenost učinio relevantnijom od političkih, ekonomskih, socijalnih, filozofskih i drugih razmatranja i na taj način pojačao etničke podjele u zemlji i narušio demokratski karakter izbora.

    Konstitutivni narodi, smatra Sud, očigledno uživaju privilegovan položaj u sadašnjem sistemu.

    Podnosilac apelacije se žalio da zbog kombinacije teritorijalnih i etničkih uslova koji se primjenjuju na Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim Opštim izborima, koji su održani 2022. Slično, nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim izborima za nivo Predsjedništva BiH.

  • Putin: Naša ocjena situacije u BiH se u potpunosti podudara sa stavovima rukovodstva Srpske

    Putin: Naša ocjena situacije u BiH se u potpunosti podudara sa stavovima rukovodstva Srpske

    Budućnost Republike Srpske i BiH treba da određuju ljudi koji tamo žive, bez obzira na to kakva rješenja pokušavaju da im nametnu, poručio je ruski predsednik Vladimir Putin na godišnjoj konferenciji za novinare.

     Poznata nam je situacija u Srpskoj i BiH. Ocjene te situacije se od strane Rusije potpuno se podudara sa stavovima rukovodstva Republike Srpske. Što se tiče budućnosti BiH i Srpske, nju treba da određuju ljudi koji žive na toj teritoriji i ma kakva rješenja da iz prošlosti da se nameću, ako želimo da živimo u uravnoteženom svetu, na kraju treba uzeti u obzir planove i težnje ljudi koji tamo žive – poručio je Putin.

    Upravo na tim principima gradićemo budućnost naših odnosa sa Srpskom i BiH, rekao je Putin odgovarajući na pitanje novinarke iz Republike Srpske, banjalučke ATV.

    Dodao je da je šteta što u Srpskoj i BiH nema ruskih medija, te dodao da se to pitanje treba rije

  • Dodik: Evropa da oslobodi BiH kolonijalnog statusa, Šmita i stranaca u Ustavnom sudu

    Dodik: Evropa da oslobodi BiH kolonijalnog statusa, Šmita i stranaca u Ustavnom sudu

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da Evropa treba da oslobodi BiH kolonijalnog statusa, Kristijana Šmita i stranaca u Ustavnom sudu BiH.

    Dodik je istakao da u EU nema jedinstva i da Evropu ne čekaju svijetli dani, što će se odraziti i na zemlje Balkana, o čemu će biti riječi na Samitu EU koji se održava u Briselu.

    • Ako donesu odluku da BiH dobije pregovarački status, onda je to politička odluka. To će uraditi ako taj status daju Ukrajini i Moldaviji. BiH treba da oslobode kolonijalnog statusa, Šmita i stranaca u Ustavnom sudu BiH – rekao je Dodik.

    Dodik smatra da se u Briselu održava veoma težak samit koji će pokazati u kakvom je stanju EU, dodajući da nema jedinstva o ključnim pitanjima.

    • Evropa je puna problema i to sam vidio nedavno kada sam boravio u Briselu. Sjetio sam se ulazaka u Savezno izvršno vijeće bivše Јugoslavije pred sam raspad te zemlje. Ne mora to ništa značiti, ali vidim da u Evropi ne postoji konsenzus o svim pitanjima – rekao je Dodik.

    Dodik kaže da je promašena i politika EU prema sukobu u Ukrajini i da će SAD pokušati da svale teret sukoba na Brisel.

    • Očekuju da EU njima da 60 milijardi, koliko je sada na stolu. Zamislite da su za zemlje Balkana za četiri godine predvidjeli šest milijardi. To govori u kakvom smo odnosu. Evropa je vodila pogrešnu politiku i izgubila je liderstvo. Promašila je politiku oko rata i potcijenila Rusiju. Sve što su mogli da promaše, promašili su. Rusija i /predsjednik Vladimir/Putin su se pokazali moćnim i stabilnim, i to sada ni oni ne spore u svojim izvještajima – istakao je Dodik.

    Kada je riječ o otvaranju pristupnih pregovora sa EU, Dodik je rekao da to ništa ne znači i ne prejudicira, podsjetivši na status Turske koja je prije nekoliko decenija započela proces pristupanja, te da to budi sumnju u iskrenost cjelokupnog postupka