VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Vizuelno arhiviranje važno jer su Srbi najveći stradalnici na prostoru bivše Јugoslavije”

    “Vizuelno arhiviranje važno jer su Srbi najveći stradalnici na prostoru bivše Јugoslavije”

    U Banjaluci je danas održana promocija projekta Fondacije “Vizuelni arhiv srpskog stradanja”. Prikazan je dio potresnih svjedočenja majki, djece, supruga i rodbine zvjerski ubijenih Srba na prostoru bivše Јugoslavije.

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas da je srpski narod najveći stradalnik u prošlom vijeku na prostoru bivše Јugoslavije, te da je izuzetno značajno vizuelno arhiviranje ovog stradanja za generacije koje dolaze.

    • Kao predsjednik Republike odlučio sam da podržim Fondaciju “Vizuelni arhiv srpskog stradanj” i sigurno je da će biti obezbijeđeno sve što je neophodno kako bi modernim tehnologijama bilo dokumentovano srpsko stradanje”, rekao je Dodik u Banjaluci na promocija projekta Fondacije “Vizuelni arhiv srpskog stradanja”.

    Dodik je istakao da su stradali i drugi narodi na prostoru bivše Јugoslavije, ali da su Srbi najveći stradalnici.

    Dodik je rekao da se i danas može vidjeti težak položaj Srba u zemljama na prostoru bivše Јugoslavije.

    • Potrebno je samo da se vidi kako žive Srbi u Sloveniji, Hrvatskoj, gdje ih skoro i nema, u Federaciji BiH, na Kosmetu. To su sve primjeri naše golgote i stradanja – rekao je Dodik.

    Direktor Fondacije “Vizuelni arhiv srpskog stradanja” Denis Bojić istakao je da je prikazan samo dio svjedočenja porodica stradalih i da je srpski narod preživio golgotu na prostorima bivše Јugoslavije.

    • Cilj ove fondacije jeste da se prvi put nakon ratnih dešavanja srpsko stradanje geografski objedini, te da bude stvorena jedinstvena digitalna baza o stradanju Srba u Ljubljani, Zagrebu, Vukovaru, Kninu, Sarajevu, Mrkonjić Gradu, Mostaru, Prištini, Prizrenu, Kravici, Brodu, te brojnim drugim mjestima širom nekadašnje Јugoslavije – rekao je Bojić u obraćanju na promociji ovog projekta.

    On kaže da bi time prvenstveno srpski narod, ali i cijelo čovječanstvo u ispovijestima iz prvog lica koja su objedinjena u multimedijalnoj platformi, bili informisani o obimu i razmjerama stradanja srpskog naroda na prostorima bivše Јugoslavije.

    Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Isidora Graorac istakla je danas u Banjaluci da srpska stradnja ne smiju biti zaboravljena i da je više od 50.000 Srba ubijeno na prostoru bivše Јugoslavije devedesetih godina.

    • Srbi i danas brane istinu pritisnuti sa svih strana. Istina o stradanju srpskog naroda mora biti zabilježena vizuelno, što je od izuzetnog značaja – rekla je Graorčeva.

    Zora Vuković, majka poginulog borca Vojske Republike Srpske, rekla je da ne smiju biti zaboravljeni heroji koji su dali život za slobodu srpskog naroda i odbranu Republike Srpske.

    • I narednog 9. januara opet ćemo proslaviti Dan Republike u slobodi i miru. Za njeno stvaranje život su dali najbolji sinovi – navela je Vukovićeva.

    Olga Božanić sa Kosmeta kojoj je zvjerski ubijeno 15 članova porodice rekla je da i danas osjeća neizmjernu bol, tugu i patnju za svojim najmilijim.

    • Te nesrećne 1998. godine naš srećan život je prestao. Dotadašnje komšije krvnički su ubijali Srbe na Kosmetu, a među njima i članove moje porodice – navela je Božanićeva.

    U Administrativnom centru Vlade Republike Srpske u Banjaluci danas je na promociji projekta Fondacije “Vizuelni arhiv srpskog stradanja” prikazan dio potresnih svjedočenja majki, djece, supruga i rodbine zvjerski ubijenih Srba na prostoru bivše Јugoslavije.

    Promociji su osim Dodika i Viškovića, prisustvovali ministri u Vladi Srpske, vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić, te predstavnici Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, Boračke organizacije Republike Srpske, nevladinih organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata, kao i zvanice iz javnog života.

    Projekat Fondacije “Vizuelni arhiv srpskog stradanja” realizovan je u saradnji sa Republičkom organizacijom porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, a pod pokroviteljstvom predsjednika Srpske.

    Projekat predstavlja jedan od najznačajnih i najviših nacionalnih interesa srpskog naroda.

    Njime će biti ostavljeno, kao trajni zapis, svjedočanstvo o stradanju Srba tokom ratnih dešavanja devedesetih godina prošlog vijeka na prostoru bivše Јugoslavije.

  • Trivić o Vladi Srpske i minimalcu od 1.050 KM

    Trivić o Vladi Srpske i minimalcu od 1.050 KM

    Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić pozvao je Vladu Srpske da svojim radnicima isplati minimalac od 1.050 KM i 200 KM toplog obroka.
    „Vlada kao najveći i najodgovorniji poslodavac, ako već ne može “natjerati” privatne poslodavce da isplate minimalac od 1.050 KM, bar može za svoje radnike isplatiti minimalac od 1.050 KM i 200 KM toplog obroka. Samo vlastitim primjerom se dokazuje iskrena namjera“, napisao je Trivić na društvenoj mreži X.

    Danima molimo da se donese odluka o minimalcu kakav god da je, napisao je on, da znamo kako organizovati poslovnu godinu i dogovarati poslove, jer je to jedan od bitnih parametara.

    „Oni se igraju u pijesku kao djeca. Očito ne živimo u istoj galaksiji i očito im je dosadno. Politika predloži 1.050 KM i kažu što se ne dogovorite. Ko ovdje ne razumije u čemu je problem? Jeste li čuli bilo gdje u okruženju gdje je minimalac manji nego kod nas da se o njemu ovoliko priča? Naravno da ne, imaju ljudi pametnija posla“, napisao je Trivić.

  • Stevandić: Srpska štiti svoju imovinu i poziciju unutar Ustava

    Stevandić: Srpska štiti svoju imovinu i poziciju unutar Ustava

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je danas tokom sastanka u Banjaluci sa predsjednikom Demokratske partije Srba u Sjevernoj Makedoniji Ivanom Stoilkovićem da Srpska štiti svoju imovinu i poziciju unutar Ustava.

    Stevandić je upoznao Stoilkovića sa političkim problemima s kojima se suočava Republika Srpska, a koji se prije svega odnose na nepoštovanje dejtonskog principa odlučivanja unutar BiH.

    On je naglasio da se namjerno stvaraju političke krize nametanjem odluka nelegalnog visokog predstavnika i Ustavnog suda u kojima se nalaze stranci i u kojima se odluke donose u korist samo jednog naroda, saopšteno je iz parlamenta Srpske.

    Tokom sastanka naglašeno je da se srpski narod u Republici Srpskoj i Sjevernoj Makedoniji suočava s ozbiljnim izazovima čime se stvara potreba za dodatnim jačanjem jedinstva srpske zajednice čitavog regiona.

    “U tom kontekstu istaknuta je uloga Republike Srbije kao matične zemlje u ostvarivanju sveobuhvatne političke i društvene saradnje na svim relevantnim nivoima. Produbljena saradnja između Republike Srbije, Republike Srpske i Sjeverne Makedonije predstavlja ključni faktor održavanja mira i ekonomskog napretka cijelog Balkana”, navedeno je u saopštenju.

    Sagovornici su se saglasili da je strateški interes zemalja Balkana članstvo u EU, ali da proces evropskih integracija kasni zbog konstantnog uslovljavanja zemalja članica.

  • Zamjenica ministra civilnih poslova BiH Marijana Mojić preuzela korejsku donaciju ambulantnih vozila – Značajna pomoć zdravstvenim ustanovama

    Zamjenica ministra civilnih poslova BiH Marijana Mojić preuzela korejsku donaciju ambulantnih vozila – Značajna pomoć zdravstvenim ustanovama

    U Banjaluci je održana svečana ceremonija primopredaje ambulantnih vozila koja su dar Narodne Republike Koreje. Tri vozila, ukupne vrijednosti 223.568,17 USD, predstavljaju dragocjenu podršku zdravstvenom sektoru u Bosni i Hercegovini.
    Zamjenica ministra civilnih poslova Marijana Mojić, izrazila je zahvalnost Narodnoj Republici Koreji na ovoj značajnoj donaciji, naglasivši dosadašnju uspješnu saradnju između dvije zemlje. Podsjetila je na donacije vakcina, testova i opreme tokom pandemije COVID-19, ističući kako je Republika Koreja pružila dragocjenu podršku u borbi protiv virusa.

    “Primopredaja ambulantnih vozila danas predstavlja simbol saradnje između naših dviju zemalja i jasan pokazatelj odlučnosti da zajedno radimo na unapređenju kvaliteta života stanovnika Bosne i Hercegovine”, izjavila je Mojić.
    Ambulantna vozila će biti raspoređena Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu, s ciljem značajnog poboljšanja kvaliteta zdravstvenih usluga.
    Primopredaji su prisustvovali i Federalni ministar zdravstva Nediljko Rimac, pomoćnik ministra Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Milana Latinovića, te šef Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge Vlade Brčko Distrikta BiH Asmir Mujanovića .
    Vozila su u ime krajnjih korisnika preuzeli direktor JZU Bolnice Gradiška Rajko Dodik,  direktorica  Županijske bolnice “Dr. fra Mihovil Sučić” Livno Irena Periša i direktor JZU Zdravstveni centar Brčko Emir Osmanović.
    Vozila su uručili predstavnici Ambasade Narodne Republike Koreje u Zagrebu koja pokriva Bosnu i Hercegovinu.

  • Apelaciono vijeće u Hagu osudilo Saljiha Mustafu na 22 godine zatvora

    Apelaciono vijeće u Hagu osudilo Saljiha Mustafu na 22 godine zatvora

    Apelaciono vijeće Specijalnog suda u Hagu osudilo je danas bivšeg komandanta tzv. Oslobodilačke vojske Kosova Saljiha Mustafu na 22 godine zatvora.

    Predsjednik sudskog vijeća rekao je da je Apelaciono vijeće ocijenilo da kombinovana kazna od 22 godine zatvora, računajući vrijeme provedeno u pritvoru, odražava ukupnost kriminalne aktivnosti Mustafe.

    U žalbi je utvrđeno da je Mustafa imao direktnu namjeru da počini protivpravno ubistvo, dajući pravo prvostepenom sudu da je “osoba koja se pominje kao žrtva protivpravnog ubistva ubijena u periodu od 1. aprila 1999. do kraja aprila 1999. o djelovanju i nečinjenju gospodina Mustafe i njegovih potčinjenih”.

    • Vijeće je utvrdilo da je od približno 1. aprila 1999. do približno 19. aprila 1999. godine u zatočeničkom kompleksu u Zlašu, koji je bio baza gerilske jedinice OVK u Zlašu, najmanje šest osoba lišeno slobode od strane pripadnika OVK koji su bili pod kontrolom i moći komandanta OVK gospodina Mustafe – navodi se u obrazloženju.

    Dodaje se da su Mustafa i drugi pripadnici tzv. OVK držali zatočenike u nehumanim i ponižavajućim uslovima zatočeništva i redovno ih zlostavljali, kako fizički tako i psihički, navodi se u saopštenju i dodaje da je prvostepeni sud utvrdio da je osoba koja je navedena kao žrtva protivpravnog ubistva ubijena u periodu od 1. aprila 1999. do kraja aprila 1999. godine kao rezultat radnji i propusta Mustafe i njegovih podređenih, prenosi Gazeta ekspres.

    Apelaciono vijeće poništilo je skoro sve Mustafine primjedbe na prvostepenu odluku, a predsjednik suda je rekao da je Mustafa u nekim tačkama svoje žalbe “propustio da potkrijepi svoje argumente relevantnim dokazima, prenosi Gazeta ekspres.

    Mustafa je 16. decembra 2022. prvostepeno osuđen na 26 godina zatvora zbog protivpravnog ubistva, proizvoljnog zatvaranja i mučenja. On se u četiri tačke optužnice, tereti za ratne zločine, odnosno za proizvoljno lišavanje slobode, surovo postupanje, mučenje i ubistvo, koje su vršili pripadnici takozvane OVK protiv lica zatvorenih na imanju u Zlašu, u regionu Goljak na KiM.

    Prema optužbama, Mustafa i pripadnici tzv. OVK su od 1. aprila 1999. do pred kraj aprila 1999. godine, imali zajednički cilj da saslušavaju i zlostavljaju lica zatvorena na imanju u Zlašu.

    Sudija za prethodni postupak potvrdio je optužnicu protiv Saljiha Mustafe 12. juna 2020. godine, a on se u pritvoru Specijalizovanih vijeća Kosova u Hagu nalazi od 24. septembra 2020. godine.

    Suđenje Mustafi počelo je 15. septembra 2021. godine, a prvostepenom presudom od 16. decembra 2022. godine osuđen je na 26 godina zatvora, kao i reparaciju žrtvama u iznosu od 207.000 evra.

    Na prvostepenu presudu odbrana je podnijela žalbu, nakon čega je određen panel Apelacionog suda i žalbeni pretres je održan 26. i 27. oktobra ove godine.

  • Ambasada Rusije: U 21. vijeku u nezavisnoj BiH stvoren sistem kolonijalne uprave

    Ambasada Rusije: U 21. vijeku u nezavisnoj BiH stvoren sistem kolonijalne uprave

    Iz Ambasade Rusije u BiH ocijenjeno je da su 28 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma odbačeni i pogaženi principi ovog ugovora, a u BiH je naporima Brisela, Vašingtona i Londona stvoren sistem kolonijalne uprave na čijem je čelu, samozvanom odlukom istih metropola, postavljena “lutka koja pravi od sebe vladara sudbina”.

    Iz Ambasade Rusije ističu da je Dejtonski sporazum postavio dijalog između ravnopravnih naroda u BiH, kompromis i konsenzus kao sveobuhvatnu osnovu postkonfliktnog uređenja, ali i ukazuju da je gotovo tri decenije kasnije, nažalost, teško govoriti o istinskom međunacionalnom pomirenju.

    • Za gotovo tri decenije od potpisivanja mirovnog sporazuma, BiH je prešla dug put. Istovremeno, vidimo da je još teško govoriti o istinskom međunacionalnom pomirenju, o kojem su svi sanjali prilikom sklapanja Dejtona. I to nije iznenađujuće u okolnostima iskoordinisanih pokušaja spoljnih i unutrašnjih igrača da sabotiraju njegove temelje – navodi se u saopštenju ruske Ambasade povodom 28 godina od potpisivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Parizu.

    Iz Ambasade napominju da Rusija, kao država koja je svjedočila potpisivanju Dejtonskog sporazuma, ne može zatvoriti oči na to kako se, uz podršku i “pomoć” zapadne zajednice, preduzimaju napori s ciljem relativizacije postulata ravnopravnosti tri naroda i dva entiteta, kako se vrši uništavanje višenacionalnog karaktera BiH i njena unitarizacija na bazi neoliberalnih koncepata – suprotno dejtonskim principima.

    Očigledno je, ukazuju iz Ambasade Rusije, da je predviđen sporazumom algoritam osiguravanja i ravnoteže prestao odgovarati onima koji nastoje nasilno uvući BiH u evroatlantske mreže.

    Transformacija OHR-a iz mehanizma pažljivog spoljnog podsticaja bosanskohercegovačke samostalnosti u instrument gušenja bilo kakvih manifestacija suverenih prava naroda BiH ne može se nazvati ničim drugim nego direktnim nasiljem nad mirovnim sporazumom, ocijenili su u ovom diplomatskom predstavništvu.

    Iz Ambasade Rusije naglašavaju da je nevjerovatno da je u 21. vijeku u Evropi, naporima Brisela, Vašingtona i Londona u nezavisnoj BiH stvoren sistem kolonijalne uprave na čijem je čelu, samozvanom odlukom istih metropola, postavljena “lutka koja pravi od sebe vladara sudbina”.

    • Ali, tako je. Principi mirovnog sporazuma su odbačeni i drsko pogaženi. Sam sporazum se tendenciozno tumači u korist eksterne agende koja nema nikakve veze sa interesima i težnjama naroda BiH – naglašava se u saopštenju.

    Iz ruske Ambasade podsjećaju da su u više navrata upozoravali na opasnost takvog odnosa prema Dejtonu što donosi rizik narušavanja izvrsno podešene ravnoteže i da posljedice mogu biti katastrofalne.

    • Na godišnjicu potpisivanja Mirovnog sporazuma još jednom pozivamo na odgovoran pristup s ciljem održavanja stabilnosti i sigurnosti na Balkanu u striktnom skladu sa normama i principima međunarodnog prava – navodi se u saopštenju.

    Iz ruske Ambasade su poručili da, sa svoje strane, nastavljaju svoju liniju bezuslovne odbrane i poštovanja ovih normi i principa, kao i da su spremni za konstruktivnu i ravnopravnu interakciju u tom pogledu sa svim partnerima.

    Prije 28 godina, 14. decembra 1995. godine, u Parizu je potpisan Opšti okvirni sporazum za mir u BiH – poznat i kao Dejtonski sporazum, budući da su tekst prethodno parafirale strane u Dejtonu, Ohajo, SAD.

    Ruska Federacija je bila jedna od država koja je osvjedočila ovaj istorijski događaj.

    Time je okončan krvavi međunacionalni sukob koji je potresao Balkan od 1992. do 1995. godine.

    Nova BiH, njeni entiteti – Republika Srpska i Federacija BiH, njeni narodi – Srbi, Bošnjaci i Hrvati, koji su dobili status konstitutivnih, zajedno sa ostalim građanima zemlje dobili su mogućnost da počnu graditi miran život, za uspostavljanje međusobnog razumijevanja, podsjećaju u Ambasadi.

  • Fond PIO RS objavio uslove za dobijanje penzije u 2024. godini

    Fond PIO RS objavio uslove za dobijanje penzije u 2024. godini

    Pravo na starosnu penziju u narednoj godini imaće osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, saopšteno je iz Fonda za penzijsko-invalidsko osiguranje Republike Srpske.

    Kako su naveli, prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju u prelaznom periodu do 2025. godine od 1. januara 2024. godine mijenjaju se uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju.

    “Pravo na starosnu penziju u 2024. godini ima osiguranik sa navršenih 59 godina i 8 mjeseci života i 40 godina penzijskog staža, pri čemu se granica u pogledu godina života povećava za četiri mjeseca”, istakli su oni podsjećajući da je tokom ove godine ovaj uslov 59 godina i 4 mjeseca života za osiguranike oba pola.

    Kako navode, žena osiguranik ima pravo na starosnu penziju kada navrši 57 godina i 8 mjeseci života i 35 godina staža osiguranja, pri čemu se takođe granica u pogledu života povećava za četiri mjeseca.

    “Uslov koji u ovom slučaju važi do kraja 2023. godine je 57 godina i 4 mjeseca života isključivo za žene”, navodi se u saopštenju.

    U PIO-u navode da će postepeno povećanje starosne granice za četiri mjeseca na nivou jedne godine u postupku ostvarivanje prava na starosnu penziju prestati 2025. godine kada će pravo na starosnu penziju osiguranik ostvariti sa navršenih 60 godina života i 40 godina penzijskog staža, a žene sa 58 godina života i 35 godina staža osiguranja.

  • Dan odluke za Ukrajinu, sve zavisi od Orbana

    Dan odluke za Ukrajinu, sve zavisi od Orbana

    Ako Ukrajina želi išta izvući iz važnog samita čelnika EU koji se održava danas, trebat će joj podrška mađarskog premijera Viktora Orbana, koji se dosad snažno opirao naporima Kijeva da se pridruži EU, ali i njegovim molbama za pomoć.

    “Mi smo glas zdravog razuma u Europi”, rekao je Orban u mađarskom parlamentu uoči samita pa dodao: “Rat, korupcija, veliki poljoprivredni sektor i loše postupanje s mađarskom manjinom diskvalifikuju Ukrajinu od skorog pridruživanja EU.”

    Simboličan poziv Ukrajini da započne službene pregovore na vrhu je dnevnog reda dvodnevnog sastanka u Briselu, zajedno s obećanim iznosom od 54 milijarde evra iz fondova EU za snabdijevanje ukrajinske privrede do 2024. te dodatne 24 milijarde evra u vojnoj podršci.

    Mađarski prigovori prijete da će lošu sedmicu učiniti još gorom za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Njegova posjeta Vašingtonu nije uspjela osigurati 61 milijardu dolara američkih vojnih sredstava. Blokirali su ih republikanski poslanici.

    “Ako ne bude pozitivnih vijesti iz Brisela, to će značiti da je Putin stavio veto na ovu odluku”, upozorio je ukrajinski čelnik, izričito optuživši Budimpeštu da stoji na putu.

    Mađarska bi mogla blokirati sve što Kijev traži, uprkos širokoj podršci Ukrajini iz drugih prijestonica EU. Novi poljski premijer Donald Tusk upozorio je da je “apatija prema Ukrajini neprihvatljiva”.

    Međutim, kako su čelnici EU počeli pristizati u Brisel kasno sinoć, naznake mogućeg kompromisa počele su izlaziti na vidjelo. Tako je Evropska komisija objavila da deblokira oko 10,2 milijarde evra od više od 30 milijardi evra sredstava EU za Mađarsku koja su bila zamrznuta zbog zaostajanja u vladavini prava.

    Iako se otključavanje sredstava smatra pokušajem omekšavanja Orbanove pozicije, funkcioneri u Briselu poriču da su bili ucijenjeni. I mogu pokazati na dan ranije donesen zakon u Mađarskoj koji vraća pravo mađarskim sudijama da se obrate Evropskom sudu za preliminarnu odluku.

    Promjena krivičnog zakona bila je jedna od mnogih promjena koje je zahtijevao Brisel. Većina drugih čelnika EU čvrsto stoji iza Kijeva. Čak i slovački Robert Fico, koji je zaustavio vojnu pomoć Ukrajini, kaže da će podržati početak pregovora o ulasku Kijeva u EU.

    Nekoliko sati nakon što je predsjednik Zelenski napustio Vašington, gdje nije uspio deblokirati američku pomoć, predsjednica Komisije Ursula von der Lajen rekla je Evropskom parlamentu: “Moramo dati Ukrajini ono što joj treba da bude jaka danas, tako da može biti jača sutra za stolom, kada bude pregovarala o dugotrajnom i pravednom miru za Ukrajinu.”

    Zelenskom je očajnički potreban napredak na samitu EU i pokušao je zvučati optimistično tokom posjeta Norveškoj: “Bili smo vrlo konstruktivni. Učinili smo apsolutno sve, ispunili smo preporuke Evropske unije.”

    Evropska komisija je sugerisala da je sada ispunjeno šest od sedam preduslova za početak službenih pregovora o pristupanju.

    Budimpešta to osporava, optužujući Brisel da je spustio ljestvicu kako bi pomogao Kijevu. Predsjednik Zelenski viđen je u nedjelju u intenzivnim razgovorima licem u lice s Viktorom Orbanom u Argentini. Razgovor je ukrajinski predsjednik kasnije opisao kao “krajnje iskren”.

    Kako bi izašao ususret Budimpešti, ukrajinski parlament prošle je sedmice donio zakon kojim se Mađarima i drugim manjinama garantuje pravo studiranja na vlastitom jeziku. Takođe je usvojen novi ukrajinski antikorupcijski zakon, koji zahtijeva EU, čime je Orbanova vlada lišena dijela municije protiv Kijeva

    Niko u Briselu ne sugeriše da je Ukrajina spremna pridružiti se sutra. Početak pregovora o članstvu simboličan je čin solidarnosti Evropske unije.

    Orban je rekao francuskom nedjeljniku Le Point da njegov stav “nije baš veto” pa dodao: “Recimo da ne pridonosim donošenju onoga što mi se čini kao loša odluka.”

    To zvuči kao suzdržan glas. Njegova je vlada već potiho odobrila 11 paketa sankcija protiv Rusije, iako pripitomljeni provladini mađarski mediji o tome rijetko izvještavaju.

    Do još jedne pukotine u protivukrajinskom frontu mađarske vlade došlo je juče, kada je šef njegovog kabineta Balazs Orban, koji nije u rodbinskom odnosu s premijerom, rekao da su finansiranje Mađarske iz EU i finansiranje Ukrajine odvojena pitanja.

    “Ali ako EU inzistira na tome da finansiranje Ukrajine treba dolaziti iz izmijenjenog budžeta EU, ta dva pitanja postaju povezana”, rekao je za Bloomberg.

    Viktor Orban je uporan da se Mađarska “ne može ucjenjivati” i da se finansijska pitanja “ne mogu miješati s načelnim pitanjima”.

    On, kao i Zelenski, insistira na tome da je učinio sve što je Komisija od njega tražila da učini. No ulozi za Ukrajinu daleko su veći. Predsjednik Zelenski rizikuje da izgubi rat s Rusijom, dok Orban želi steći veći uticaj u Evropi. Njegov fokus prebacuje se na izbore za Evropski parlament u junu 2024., kada se nada da će trijumfovati njegove kolege iz nacionalističkih stranaka.

    Najbolji ishod za Zelenskog bio bi da se vrati u Kijev s pozivom za početak pristupnih pregovora i čekom na 78 milijardi evra vojne i ekonomske pomoći.

    Za mađarskog čelnika uspješan samit bi bio da EU i Ukrajina dogovore “strateško partnerstvo”, korak na putu ka pridruživanju EU za Ukrajinu, ali samo mali. Kao i milijarde evra otključanih EU fondova.

    “Nećemo napustiti Brisel”, rekao je sinoć za web-stranicu Mandiner pa dodao: “Okupiraćemo ga”, prenosi Index.

  • Stevandić uputio poruku pred izbore u Srbiji – “Izbor je jednostavan”

    Stevandić uputio poruku pred izbore u Srbiji – “Izbor je jednostavan”

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić oglasio se danas na društvenim mrežama i tom prilikom uporedio političke kandidate i tom prilikom postavio  pitanje o povjerenju.

    Na izbore utiče i procjena kome biste, da su vam svi politički lideri komšije, u nekoj nevolji, povjerili i ostavili kod njega svoje dijete, automobil ili neku drugu vrijednu stvar? Vučiću ili ovim koji plaćaju prostitutke i šmrču kokain i sličnim – napisao je Stevandić na društvenoj mreži X.

    Vanredni parlamentarni izbori u Srbiji biće održani u nedjelju, 17. decembra. 

  • Vučić: Ako je poruka EU da moramo da prihvatimo nezavisnost tzv. Kosova – to se neće desiti

    Vučić: Ako je poruka EU da moramo da prihvatimo nezavisnost tzv. Kosova – to se neće desiti

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je ako je poruka Brisela na kraju izborne kampanje bila da će morati da priznaju nezavisnost tzv. Kosova to se neće desiti.

    Ako su htjeli da kažu da će Srbja morati da prihvati nezavisnost tzv. Kosova, ja im kažem neće, a sad možda nađu neke koji hoće, pa možda njihovi pobjede. Potpuno je jasno kada pogledate koje su fondacije spolja plaćale pojednim strankama, oni će vam reći ne za izbore, nego za projekte – rekao je Vučić u Uranku na TV K1 komentarišući zaključke Savjeta opštih poslova EU o poglavlju 35.

    Vučić je rekao da je kada pita nekog evropskog premijera ili kancelara zašto to rade da oni kažu kako to ne rade zbog toga već da finansiraju projekte.

    • Stvarno. A zamislite da mi to radimo u vašoj zemlji. Šta biste nam tad rekli – rekao je Vučić i dodao da nema odgovora – maca pojela jezik. Nama je potrebno jedinstvo politike prije svega, ne političkih stranaka, već da politika koju vodimo bude jedna, a ne pet, 10 ili 20. Nama su potrebni marljivi ljudi koji znaju kako se državom rukovodi i u teškim situacijama i u situacijama koje nisu tako teške – naglasio je Vučić.

    Neki krugovi moći u zapadnoj Evropi će uvijek biti protiv nas

    Predsjednik Srbije je rekao da postoje neki krugovi moći u zapadnoj Evropi koji će uvijek da budu protiv nas dokle god čuvamo teritorijalni integritet Srbije.

    Namera nam je da to činimo i u budućnosti, poručio je Vučić.

    On je kazao da pored brojnih ljudi, poput Viktora Orbana, koji su otvoreno podržali listu Srbija ne smije da stane, postoje ljudi u inostranstvu i regionu koji su otvoreno navijaju za protivnike vlasti u Srbiji.

    • Naravno, prije svega u Prištini, Zagrebu, otvoreno, kao i dijelu političkog Sarajeva, dok je jasno da će Banjaluka i narod u Republici Srpskoj najvećim dijelom da podrži listu Srbija ne smije da stane, kao i srpski narod u Crnoj Gori. I jasno je da postoje neki krugovi moći u zapadnoj Evropi koji će uvijek da budu protiv nas dokle god čuvamo teritorijalni integritet Srbije. Ali postoje mnogi prijatelji – rekao je Vučić.

    Vučić je rekao da mu je, kada je bio na samitu KOP u Dubaiju, jedan od čelnika EU rekao ne bi vjerovao koliko njih u ovom trenutku navija za njega, Vučića.

    • Јa sam rekao neki smiju, neki ne smiju. Ali mislim da ljudi dobro razumeju šta je to što je Srbija uradila u prethodnom periodu – rekao je Vučić.

    Ne moramo da sarađujemo sa MMF-om, ali to je bio moj zahtjev

    Vučić je rekao da Srbija ne mora da sarađuje sa MMF-om, ali da je to bio njegov zahtjev.

    On je naveo da Srbiji nije potreban jeftin novac, ali da je to saradnja iz predostrožnosti jer, kako je rekao, “čim imamo malo para, mi ih spiskamo”.

    • Јa tražim njihovo puno prisustvo, ne Svjetske banke već njih. Svjetska banka je zadužena za strukturalne reforme, a MMF to sagledava kroz čiste račune. Svaki takav potez mora neko spolja da odobri da biste mogli nešto da učinite. Imamo dobru, nedovoljno rastuću ekonomiju u odnosu na EU – rekao je Vučić i dodao da MMF predviđa da će Srbija naredne godine imati 3,6 stopu rasta.

    On je podsjetio i da je MMF 2011. godine naveo da je Srbija najveće razočaranje zbog jezive fiskalne i monetarne situacije, a da danas kažu da je situacija odlična sa izvjesnom budućnošću.

    • Čak sam ja rekao da je situacija dobra, a oni odlična, prije svega da je odličan posao odrađen u javnim finansijama, da ima dovoljno novca i na finansijskom tržištu da možemo da dobijemo povoljne uslove. Ali to nama sada ne treba – rekao je Vučić.