VRBAS Media

Autor: INFO

  • Sud objasnio zašto Novalić, Solak i Hodžić nisu iza rešetaka

    Sud objasnio zašto Novalić, Solak i Hodžić nisu iza rešetaka

    Još nije poznat tačan datum kada će iza rečetaka biti osuđeni Fadil Novalić, Fahrudin Solak i Fikret Hodžić, proističe iz informacija Suda BiH o ovom slučaju.

    Bivši federalni premijer Fadil Novalić je, podsjetimo, osuđen u aferi “Respiratori”, a presudom su obuhvaćeni i Fahrudin Solak, bivši direktor Federalne uprave civilne zaštite, i Fikret Hodžić, vlasnik firme “F.H. Srebrena malina”. Po presudi Novalić ide u zatvor četiri godine, Solak šest, a Hodžić pet.

    “Osuđeni Fikret Hodžić je uložio žalbu na rješenje o odbijanju molbe za odgađanje izvršenja kazne zatvora, dok osuđeni Fahrudin Solak i Fadil Novalić još nisu uložili žalbe na rješenja o odbijanju molbe za odgađanje izvršenja kazne zatvora”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Suda BiH.

    Kako dodaju, osuđeno lice ima pravo žalbe u roku od tri dana od dana prijema rješenja kojim je odlučeno o molbi za odgađanje izvršenja kazne zatvora, a žalba odgađa izvršenje kazne.

    “Nakon pravosnažnosti rješenja, odnosno odluke po žalbi, Sud će prilikom dostave odluke po žalbi obavijestiti osuđene kada su dužni javiti se na izdržavanje kazne zatvora”, istakli su iz Suda BiH.

    Dodaju i da se potjernica za osuđenim licem raspisuje tek nakon što to lice zaprimi pravosnažnu odluku, u kojoj se navodi dan javljanja u Zavod, te ako se osuđeni dobrovoljno ne javi na izdržavanje kazne i ako njegovo sprovođenje putem sudske policije bude neuspješno.

    “Dakle, tek tad su ispunjeni uslovi za raspisivanje potjernice za osuđenim”, naveli su iz Suda BiH.

  • Vulićeva poručila Berbokovoj: Podržite usvajanje, a ne nametanje zakonskih rješenja

    Vulićeva poručila Berbokovoj: Podržite usvajanje, a ne nametanje zakonskih rješenja

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić pozvala je ministarku spoljnih poslova Njemačke Analenu Berbok da, ukoliko su njene namjere prema BiH prijateljske, da iskoristi svoj uticaj i zaustavi bilo kakva nametanja od Kristijana Šmita, jer to predstavlja urušavanje svih dogovora u BiH koje je veoma teško postići.

    Prilikom današnjeg sastanka članovi kolegijuma Predstavničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH sa Berbokovom, Vulićeva je naglasila da druga posjeta Berbokove BiH u dvije godine govori o povećanon interesu Savezne Vlade Njemačke za situaciju u BiH i regionu.

    • Vaša prva posjeta desila se u trenutku kada su mnogi upozoravali da Zapadnom Balkanu i BiH prijeti destabilizacija, i da će ovdje doći do otvaranja drugog, ili uz Moldaviju, trećeg fronta u Evropi. I tu su najčešće Republika Srpska i vlast predvođena predsjednikom Miloradom Dodikom viđeni kao akteri koji će uzrokovati destabilizaciju. Kao što vidite, do toga ne samo da nije došlo, već što se tiče Republike Srpske, do toga i neće doći. Mi ovdje znamo sve zamke rata. Nismo i nećemo biti njegovi promoteri, ali nećemo biti ni pristalice pojednostavljenog gledanja na stvari. Mi smo ovdje svjedoci kako jednodimenzionalna gledišta dovode do tragedija i kako temeljan, kompleksan, predan i dug rad dovode do održivog mira i napretka – naglasila je Vulićeva.

    Pored svega što se najčešće vidi kao benefit EU puta, od vladavine prava, investicija i razvoja, rekla je Vulićeva, mi u Republici Srpskoj vjerujemo da jako puno anomalija, od postojanja kancelarije visokog predstavnika i nelegitimnog Šmita do stranaca u Ustavnom sudu BiH, i de fakto protektorata koji stranci provode u BiH, možemo da svedemo na jednu mjeru koja postoji u svim zdravim, suverenim, Federalnim i multietničkim ili multijezičnim članicama EU.

    • I u tom procesu, naš prvi i najvažniji interes je da u svakom koraku, naravno, u tom smislu postignemo što više. I sretni smo da u samoj EU, imamo sve više sagovornika na tu temu. U tom smislu, naravno, voljeli bi i da Njemačka bude sagovornik. Ali da bi se to dogodilo, morate shvatiti da mi imamo svoje interese, da koristimo sve legitimne i mirne puteve da ih zastupamo i odbranimo, i da očekujemo da se ispune. Ako bih morala da koristim Njemačku kao primjer – Republika Srpska ne dozvoljava da joj se oduzimaju nadležnosti i pravo na samoupravu na isti način na koji to ne bi dozvolila i ne dozvoljava ni Bavarska. I mi, kao što je imala i Njemačka, imamo svoje probleme koje liječimo vremenom i teškim i mukotrpnim radom, razgovorima i dogovorima. Ključan doprinos stabilizaciji Evrope nakon toliko sukoba dala je Njemačka nakon svega toga i nakon iskazanog razumijevanja za njen interes – naglasila je Vulićeva.

    Vulićeva je dodala da je Njemačka važna za put BiH ka EU i kao što je ona bila ključna garancija za usmjerenje Evrope ka saradnji i miru tako je BiH kao uspješna priča na osnovama Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava garancija i simbol toga da je u Evropi vječni mir moguć i kao takva značiće mnogo u vremenu koje mora doći, a u kojem ćemo izaći iz konflikta koji je stavio sjenku nad sve nas.

    • Nije moguće ne primjetiti da Vam se domaćin sastanka javno zahvalio na Vašoj podršci da se usvoji paket mjera za integritet izbornog procesa. Јa se nadam da ćete ostati istrajni u tome i tako podržati usvajanje, a ne nametanje bilo kakvih zakonskih rješenja. Podsjećam Vas da BiH ima legitimno izabrane političke predstavnike, kao i organe zakonodavne vlasti čija je funkcija usvajanje odnosno donošenje zakonskih rješenja. Nametanje bilo čega što ne predstavlja volju naroda u BiH nanosi trajnu štetu ovoj zemlji i njenim narodima – ukazala je Vulićeva.

    Vulićeva je dodala da je u međuvremenu BiH održala opšte izbore, poštene i fer.

    • Imamo nove vlasti, a zajedničke institucije na nivou BiH ne samo da su izborile kandidatski status za članstvo u EU, već se sada s pravom nadamo i otvaranju pregovora o članstvu sa EU. Ono što bih posebno podvukla kao šef poslaničke grupe najuticajnije stranke u BiH jeste da uprkos razlikama i snažnoj dinamici u našim odnosima mi za razliku od prošlosti imamo redovne sastanke svih partnera iz vlasti sa nivoa BiH. Na tim sastancima proizvodimo rješenja – rekla je Vulićeva.

    Navela je da problemi obično dolaze od onih koji na tim sastancima ne sjede, onih koje ne biraju birači i građani BiH.

    • Razlog takvim strahovima pred Vašu prošlu posjetu BiH, a koje ste na direktan način podijelili i u Vašoj izjavi pred ovu posjetu, je to što Vi i oni koji Vas, dopustićete mi, pogrešno savjetuju, vide stvari jednodimenzionalno. Odnosno, vi vidite aktere u regionu, i tu prije svega mislim na predsjednika Dodika i Republiku Srpsku, kao neku produženu ruku nečije tuđe agende, i predviđate da predsjednik Dodik i mi u Republici Srpskoj imamo vlastite interese, svoju političku agendu, viziju i ideje i da smo spremni za nju se boriti svim poštenim, mirnim, i efikasnim putevima. Da pojednostavim, mi nismo i ne želimo biti ničiji neprijatelji. I želimo i vašoj državi i čitavoj Evropi da neprijateljstva što prije prestanu. Otvaranje pregovora o članstvu u EU, koliko mi je poznato, je najvažniji razlog vaše posjete, a mi u Republici Srpskoj vidimo kao naš interes – navela je Vulićeva.
  • Stevandić u Beču: Podrška Dobriloviću na izborima za Evropski parlament

    Stevandić u Beču: Podrška Dobriloviću na izborima za Evropski parlament

    U okviru posjete Austriji, predsjednik Narodme skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, sa narodnim poslanikom Aleksandrom Trninićem i šefom Predstavništva Republike Srpske u Beču, Mladenom Filipovićem, izrazio je tokom razgovora u austrijskom parlamentu podršku Konstantinu Dobriloviću, kandidatu Slobodarske partije na izborima za Evropski parlament, koji je porijeklom iz Republike Srpske iz Han Pijeska.

    U okviru posjete parlamentu, Stevandić je razgovarao sa Petrom Štegerom, poslanikom Slobodarske partije u Parlamentu Austrije koja je takođe kandidat na izborima za Evropski parlament, te Markom Merkurijem, savjetnikom predsjedavajućeg parlamentarnog odbora za odbranu austrijskog parlamenta.

  • Dodik istakao da je Srpska faktor opstanka BiH

    Dodik istakao da je Srpska faktor opstanka BiH

    Prije više od tri decenije, lideri Evrope značajno su doprinijeli dezintegraciji ovog prostora, uz mnogo patnje i žrtava. Očekujem od današnjih evropskih lidera da podrže naše opredjeljenje za integraciju sa drugim zemljama Evrope.

    Rekao je to predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Istakao je da je pravedno je da Srbi, Bošnjaci i Hrvati ponovo žive u EU bez granica i barijera.

    – BiH je, ogromnom zaslugom Republike Srpske, uložila nikad više napora u to da ubrzano napreduje na evropskom putu. Ukoliko EU demonstrira viziju, nagradiće te napore i ubrzati cijeli proces integracije zapadnog Balkana. Ukoliko se opredijeli za naš napredak, pokazuje da je u njoj živa vizija osnivača tog velikog ekonomskog i mirovnog projekta. Ukoliko se opredijeli za dalje blokade, ona više nema viziju, nego je instrument u geopolitičkim igrama koje već sada najskuplje plaća – istakao je Dodik na Iksu.

    Pozdravio je dobre poruke koje dolaze iz EU, od ministara spoljnih poslova Italije, Austrije, Mađarske, Slovenije, Hrvatske.

    – Pozivaju da se što prije otvore pregovori sa BiH. Rade to na način koji pomaže unutrašnjim odnosima i to treba pozdraviti – rekao je Dodik.

    Podsjetio je da je toku posjeta BiH njemačke ministarke inostranih poslova Analene Berbok.

    – Dobro je da smo dobili jasne poruke da je budućnost svih država zapadnog Balkana u EU. U njenim izjavama i dalje se osjećaju posljedice prljave kampanje dugog trajanja protiv nas. Podvlačim još jednom: Republika Srpska, činjenicom da traži poštovanje Ustava i Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i međunarodnog prava, nije remetilački, već faktor opstanka BiH. I to je poruka Banjaluke svim evropskim zvaničnicima – rekao je Dodik.

    Naglasio je da BiH bez Republike Srpske ne postoji. EU ne može biti kompletna bez BiH i Republike Srpske jer mi možemo funkcionisati samo kao EU, piše RTRS.

    – Mi smo paradigma EU na malom prostoru. Možemo biti uspješan projekat zasnovan na ekonomskoj i demokratskoj koegzistenciji različitih interesa koji stalno pronalaze kompromise i na taj način idu u budućnost. Republika Srpska tome teži kao najvećem nacionalnom interesu jer kraj puta u EU je kraj granica među Srbima, ali i ostalim narodima na Balkanu – zaključio je Dodik.

  • Dodik tvrdi da nema evropskog puta BiH s lažnim Šmitom

    Dodik tvrdi da nema evropskog puta BiH s lažnim Šmitom

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je danas da nema evropskog puta BiH s lažnim Kristijanom Šmitom.

    Ko o čemu, kurva o poštenju. I da je legalan visoki predstavnik, a nije, Šmit nema ništa s evropskim putem BiH. Očigledno je da nema šta pametnije da radi, a svakom svojom izjavom sam sebe i dalje devastira – naveo je Dodik na društvenoj mreži Iks.

    On je istakao da je svima jasno da nema evropskog puta BiH s lažnim Šmitom.

    – Nema napretka na tom putu ako nekakvi sumnjivi i nelagalni tipovi u OHR nameću odluke, bilo o izborima, bilo u vezi sa zakonodavstvom – naglasio je Dodik.

    Izvolite, kaže Dodik, nastavite i dalje, ali Srpska neće učestvovati u toj farsi.

    – Ne želimo biti dio priče u kojoj lažni Šmit i OHR promovišu evropski put. Toliko dostojanstva imamo, a i znamo svoj put ako od evropskog ne bude ništa – naveo je Dodik.

  • Analena Berbok: Apelujem na Banjaluku da na evropski put idemo zajedno

    Analena Berbok: Apelujem na Banjaluku da na evropski put idemo zajedno

    Apelujem na Banjaluku da na evropski put krenemo zajednički i odlučno s jasnim opredjenjem ka evropskim vrijednostima, rekla je Analena Berbok, ministrica spoljnih poslova Njemačke na pres konferenciji s Elmedinom Konakovićem, ministrom spoljnih poslova BiH.

    Ona je rekla da će Njemačka jasno reći ne “fantazijama o otcjepljenju”, koje se, kako je naglasila, suprotstavljaju evropskim integracijama, dodavši da BiH može u EU samo kao ujedinjena zemlja.

    “O tome sam pričala sa srpskom članicom Predsjedništva, rekla sam da nam retorika donosi veliku brigu”, rekla je ona i dodala da se na primjeru Rusije može vidjeti kako se vodi rat dezinformacijama i kako riječi mogu poslužiti za stvaranje podjela.

    Naglasila je da je za BiH važno da bude uspostavljena vladavina prava, ne samo zbog pravne države nego i zbog sigurnosti investicija.

    Pozvala je na usvajanje preporuka OEBS-a i ODIHR-a oko integriteta izbornog procesa.

    “Bilo bi za žaljenje ako bi visoki predstavnik na osnovu bonskih ovlaštenja morao nametnuti izmjene Izbornog zakona, iako se ovdje o tome intenzivno razgovara i kako mi se čini dobro se priprema”, rekla je ona.

    Na pitanje njemačke novinarke kako komentariše posjetu Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske Putinu, ona je rekla da u Evropi ne smije biti “sivih zona”, i da svih šest zemalja regiona moraju ići u EU.

    Konaković je rekao da taj put u Rusiju pokazuje kompleksnost unutrašnjih odnosa u BiH, i dodao da jasno stoji na strani Ukrajine.

    “Milorad Dodik i SNSD su između ta dva susreta s Lukašenkom i Putinom glasali za zakon o sprečavanju pranja novca, i to je takođe slika kompeksnosti BiH”, rekao je on.

    On je naglasio da su BiH vrata EU širokom otvorena, te je izrazio nadu da će BiH usvojiti preostale zakone.

    Izrazio je uvjerenje da će biti postignut dogovor oko zakona o sukobu interesa, te sve što je do sada urađeno pokazuje opredjeljenost vlasti i spremnost da se evropski put nastavi brže nego ikad do sada.

    “Opredijeljeni smo za borbu protiv korupcije i na tome insisitra Njemačka”, rekao je on i dodao da je činjenica da su u zatvoru predsjednik Suda BiH i bivši predsjednik Obavještajno bezbjednosne agencije BiH.

  • Potrošačka korpa sve praznija

    Da je kriza natjerala građane Republike Srpske da stegnu kaiš i smanje potrošnju jasno je iz najnovijih statističkih podataka, prema kojima je promet u trgovinama na malo, mjeren u tekućim cijenama, u januaru pao za 14,6 odsto u odnosu na decembar prošle godine

    Iako je januar mjesec koji obiluje brojnim slavljima, počevši od Božića, Pravoslavne nove godine do nekoliko velikih slava, čija priprema zahtijeva velike nabavke, podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da je promet u trgovinama na malo, kada su u pitanju hrana, pića i duvanski proizvodi, posmatran u tekućim cijenama u prvom mjesecu ove godine bio manji za 11,2 odsto u odnosu na decembar 2023. godine.

    Veliki pad prometa imale su i pumpadžije, jer su statističari izračunali da je u posmatranom periodu prodaja goriva i maziva smanjena za 9,5 odsto.

    Portparol Privredne komore RS Dejan Rauš kaže za “Glas” da su brojni faktori uticali na negativnu statistiku, odnosno na smanjenje prometa u maloprodaji.

    – Trgovine na malo već neko vrijeme su suočene sa izazovima koji uključuju pad prometa uzrokovan prije svega smanjenjem kupovne moći građana, uticajem inflacije i povećanjem cijena ulaznih troškova, a što se odrazilo i na poskupljenje proizvoda. Sve se to u krajnjoj liniji oslikava na godišnje podatke koji nisu ohrabrujući – rekao je Rauš. On je istakao da se građani sve više okreću kupovini samo onoga što im je trenutno dostupno i finansijski pristupačno.

    – Ovaj trend će se vjerovatno nastaviti i u narednom periodu, zbog visokih ulaznih troškova i povećanih troškova proizvodnje. Predviđanja su da će cijene ostati na sadašnjem nivou ili čak dodatno rasti. Ako i dođe do pojeftinjenja, to će biti minimalno – naglasio je Rauš.

    Linker
    Predsjednica dobojskog udruženja građana “ToPeeR” Snežana Šešlija smatra da je enormno povećanje cijena glavni krivac za pad prometa u trgovinama u Srpskoj.

    – Poskupljenje je natjeralo potrošače da smanje broj artikala u korpi. Nekada se kupovalo pet komada jednog proizvoda, a sada jedan. Vjerujem da bi statistički podaci bili još gori da se u obzir uzimaju prodate količine, a ne finansijski aspekat, koji je zbog poskupljenja “prenaduvan” u odnosu na realno stanje. Građani su primorani da stegnu kaiš, odriču se mnogih stvari, plus što kupuju najjeftiniju robu, ne mareći uopšte za kvalitet – rekla je Šešlija. Prema njenim riječima, već sada je jasno da će se negativan trend nastaviti i u narednim mjesecima.

    – Dolazimo u još goru situaciju zbog povećane minimalne plate, budući da se na dnevnom nivou cijene robe povećavaju od jedan do pet feninga. To prolazi neprimjetno, ali će već od idućeg mjeseca, sigurna sam, prouzrokovati drastičan pad potrošnje i prometa – smatra Šešlija.

    Prasići natjerali na štednju

    Snežana Šešlija kaže da su visoke cijene prasića u januaru mnoge građane natjerale na štednju prilikom kupovine drugih namirnica.

    – Ljudi su za slavu morali kupiti pečenicu, za koju su morali izdvojiti znatno više novca nego godinu ranije, a prasići uglavnom ne ulaze u maloprodaju statistiku. Budući da su se samo za tu stavku prekomjerno istrošili, morali su praviti rezove kod druge robe – pojasnila je Šešlija.

  • Čubrilović: Konaković je politizovao izgradnju auto-puta Beograd-Sarajevo

    Čubrilović: Konaković je politizovao izgradnju auto-puta Beograd-Sarajevo

    Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljko Čubrilović izjavio je da je ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Еlmedin Konaković na Diplomatskom forumu u Antaliji politizovao projekat izgradnje autoputa od Beograda do Sarajeva.

    Čubrilović je istup Konakovića u Turskoj u vezi sa trasom autoputa od Beograda do Sarajeva ocijenio kao promašen, te istakao da gradnja autoputa kroz Republiku Srpsku nije sporna.

    “Na ovom našem prostoru svakom je dozvoljeno svašta da priča pa tako i Konakoviću o mreži autoputeva za koje vjerujem da nije podobno upućen, kao ni u mnoge druge svari. Ali sa druge strane dozvoljava sebi da vodi trasu autoputa kuda on misli ili kuda zamišlja da bi trebalo. To je sramota i pogrešan način na koji je izneseno to što je izneseno i to bez ikakvih argumenata”, rekao je Čubrilović za “Glas Srpske“.

    To što je Konaković spominjao Sandžak u gradnji autoputa Beograd-Sarajevo, Čubrilović je nazvao sramotom i neznanjem.

    “Van svakih okvira je miješati politiku u te projekte, treba gledati ovo sa ekonomske strane, ono što je najbolje za privredu jedne i druge države, kako i na koji način ih uvezivati i raditi. Ovo je potpuna politizacija svega, pa evo i onoga što ne bi trebalo nikako da bude. Konaković je potpuno promašio temu, ako nije i mjesto na kojem je govorio”, rekao je Čubrilović.

    On je podsjetio da je trasa autoputa od Beograda do Sarajeva inicijativa svih strana u koju je bio uključen i turski predsjednik Redžep Tajip Еrdogan, te dodao da gradnja kroz Srpsku nije sporna, ali da nikada nije postignuta saglasnost u FBiH.

    Opelova 24 sata dolaze nam u petak 08.03. tačno u podne s neponovljivim ponudama na osobna i komercijalna vozila!
    Opelova 24 sata dolaze nam u petak 08.03. tačno u podne s neponovljivim ponudama na osobna i komercijalna vozila!
    Oglas
    Linker
    “Radi se ruta Beograd – Kuzmin – Bijeljina – Brčko. Da li će oni od Brčkog prema Tuzli ili nekom drugom trasom nije poznato, ali ja sam mislio da su oni našli zajedničko rješenje ipsilon krakom da se to riješi i da budu svi zadovoljni. Nama je važno da je ruta prema Doboju, odnosno Brčko – Doboj – Banjaluka usaglašena. Nikada se nismo miješali u to u kojem će se to pravcu raditi kroz FBiH, to je potpuno njihova stvar, kao što je naša stvar kroz Srpsku”, naveo je Čubrilović.

    On je istakao da treba uraditi ono što je moguće i što je dogovoreno.

    “Naravno ekonomski najisplativije bi bilo da ide trasa od Brčkog do Tuzle, odnosno da uvežemo najveće privredne centre u Srpskoj i BiH sa Beogradom. To je najveći grad, centar brojnih dešavanja i svi su naslonjeni na taj prostor”, ukazao je Čubrilović.

    On je naveo da je zajednički problem trasa autoputa oko Brčkog, s obzirom na kontakt tačke koje su Srpskoj veoma važne i do kojih će se bez sumnje doći.

  • Danas “super utorak“

    Danas “super utorak“

    Takozvani “Super utorak” je najvažniji dan do sada u trci za američke predsjedničke izbore koji se održavaju u novembru ove godine.

    Danas će birači u 15 saveznih država i jednoj teritoriji van SAD-a birati kandidate za predsjednika.

    To bi trebalo ponuditi uvid u snage i potencijalne slabosti Džozefa Bajdena i Donalda Trampa dok dva ljuta rivala hrle prema revanšu na izborima.

    Što je super utorak?
    Super utorak je dan kada većina saveznih država glasa u kalendaru predsjedničkih izbora.

    Izbori za nominaciju održaće se u Alabami, Aljasci, Arkansasu, Kaliforniji, Koloradu, Mejnu, Masašusetsu, Minesoti, Sjevernoj Karolini, Oklahomi, Tenesiju, Teksasu, Juti, Vermontu, Virdžiniji i američkoj teritoriji Američka Samoa.

    Republikanski izbori održaće se u svih ovih 15 država, dok će demokrati glasati u istim državama osim Aljaske. Takođe ćemo dobiti rezultate demokratskog izbora u Ajovi.

    Na temelju rezultata svakog izbora, stranački zvaničnici poznati kao delegati dodjeljuju se najboljim kandidatima. Potreban je određen broj izaslanika za formalno imenovanje kandidata na konvenciji svake stranke ovog ljeta, prenosi Kliks.

    Otprilike jedna trećina ukupnog broja delegata – 865 republikanaca i najmanje 1.420 demokrata – mogu se izboriti za “Super utorak”.

    Trampova kampanja je projektovala da će osvojiti najmanje 773 delegata na taj dan i osvojiti nominaciju kasnije u martu. Trenutno ima procijenjenih 244 delegata, dok njegova republikanska suparnica Niki Hejli ima 43.

    Za osvajanje republikanske nominacije potrebno je minimalno 1.215 delegata, dok je za demokrate 1.968 magična brojka.

    Donald Tramp, republikanski favorit, se nada da će konačno izbaciti svog posljednjeg preostalog suparnika iz trke Niki Hejli.

    S druge strane, Bajdenova kampanja doživjela je neuspjeh u Mičiganu 27. februara kada se 13 odsto birača proglasilo “neopredijeljenima” usred kampanje za registraciju glasačkog listića zbog predsjednikove podrške Izraelu zbog rata u Gazi.

  • Skepticizam se širi frontom, Rusi otkrili ukrajinsku slabost

    Skepticizam se širi frontom, Rusi otkrili ukrajinsku slabost

    Niz brzih napredovanja ruskih snaga predstavlja izazov novoj ukrajinskoj odbrambenoj liniji stvorenoj nakon povlačenja iz ključnog grada Avdivke i izaziva zabrinutost i oko taktike Kijeva i dinamike na prvoj crti.
    Ukrajina je 17. februara objavila da se povlači iz Avdijivke na položaje zapadno od grada. Ruske snage su od tada zauzele tri mala sela, a Kijev insistira da ih nikada nije namjeravao braniti.

    Međutim, odbrambena linija za koju je Kijev proglasio da se pomiče – odnosno tri sela zapadnije – na meti su snažnog ruskog napada. Proruski izvori tvrde da je Moskva djelimično okupirala sve tri općine. Ukrajina to opovrgava, piše CNN.

    Napredovanje ruskih snaga dolazi u vrijeme duboke krize u opskrbi ukrajinske vojske streljivom, što je izazvalo gotovo egzistencijalnu raspravu među vojnicima na fronti ko mora štedjeti streljivo i koji se pitaju koliko će dugo moći izdržati ruski pritisak .

    Sirski vrši intervencije

    U još jednom znaku rastuće zabrinutosti, novi zapovjednik ukrajinske vojske, general-pukovnik Oleksandr Sirski, dvaput je ukorio svoje oficire prošle sedmice zbog lošeg učinka na ovoj ključnoj dionici prve linije.

    Sirski je u četvrtak kritizirao “određene nedostatke” i “lošu prosudbu” komandanata na prvoj crti kod Avdivke, “što je direktno utjecalo na održivost odbrane u određenim područjima”.

    U subotu se vratio na pitanje nedovoljne popunjenosti i naznačio da je smijenio neke oficire koji “nisu bili upoznati sa situacijom” i “direktno ugrožavali živote i zdravlje (svojih) podređenih”.
    Sirski je prije tri sedmice postao novi vrhovni komandant vojske. Zamijenio je nadaleko popularnog Valerija Zalužnog, u čijem se slučaju mjesecima govorilo o napetosti između njega i predsjednika Volodimira Zelenskog. Sirski je naslijedio bojno polje na kojem je Rusija iskoristila nedostatke zapadne pomoći, streljiva i osoblja na ukrajinskoj strani o kojima se dugo izvještavalo.

    Ruski napad na novu ukrajinsku odbrambenu liniju oko Avdivke nije značajan zbog vrijednosti samih malih sela, već zato što sugerira da ukrajinski dužnosnici nisu adekvatno planirali povlačenje iz Avdivke i od tada nisu mogli zaustaviti napredovanje ruskih snaga.

    Moskva izjavljuje da joj je deklarirani cilj kontrolirati cijeli Donbas, ali istovremeno želi demilitarizirati Ukrajinu.

    Pesimizam na istoku

    Nekoliko ukrajinskih vojnika reklo je CNN-u da su bili jako pesimistični u pogledu značaja povlačenja i kasnije obrane kao dijela predznaka za naredne sedmice. Mnogi su tražili da ih se ne citira jer je riječ o osjetljivoj temi.

    “Ne radi se toliko o (ruskoj) dinamičnosti, koliko o činjenici da smo loše pripremljeni da ih obuzdamo. Budući da nismo imali dobre, pripremljene položaje, povlačimo se, povlačimo, povlačimo”, rekao je neimenovani pripadnik specijalnih snaga.

    “Osjećamo (rusku) nadmoć u ljudstvu, artiljeriji i oklopnim vozilima. Oni napreduju malo po malo. Nemamo tu puno opcija. Povući se, ili jednostavno čekati da… koliko god to tužno zvučalo, dok sve nas pobiju. Bez oružja. Ovdje nema rata koji se može voditi mačem”, rekao je drugi vojnik na fronti.

    Ukrajinski gubici obično su obavijeni velom tajne, iako je Zelenski nedavno rekao da je od početka ruske invazije poginulo 31.000 vojnika.

    U jednoj medicinskoj jedinici u blizini istočnog fronta, zabrinuti ljekar je novinaru CNN-a pokazao kutiju s izvještajima o ranjavanjima u kojima je bilo stotine slučajeva u samo 20 dana u februaru.

    Snimke dronom iz sela Orlivka, žarišta trenutne ruske ofenzive zapadno od AVdivke, pokazuju većinu zgrada u ruševinama i velike kratere – vjerojatno od ruskih zračnih napada – na ravnom terenu.

    Žestoki sukobi nastavljaju se u blizini još dva tamošnja sela – Toneňka i Berdyči. Novinari CNN-a čuli su u subotu intenzivne eksplozije i pucnjavu iz pušaka kod Berdyča.

    Vojnici s kojima je razgovarano s druge strane fronta također su izrazili ozbiljan pesimizam u pogledu nadolazećeg proljeća ukoliko zapadna pomoć ne stigne brzo. Kombinacija opadanja ukrajinskog morala, opskrbe i činjenice da se čini da ruska vojska jača predstavlja ključni trenutak u sukobu.

    “Samoubilački” postupci Rusa

    Snimke ruskih snaga dronom ponovo pokazuju vojsku koja se ne boji poslati vojnike na neobranjive položaje gdje će vjerojatno biti ubijeni.

    Snimak ukrajinske 47. mehanizirane brigade, navodno snimljen u blizini Avdivke, prikazuje ruski oklopni transporter kako juri prema ukrajinskim položajima, ali se zaustavlja na nekoliko sekundi kako bi iskrcao desetak vojnika, koji su se sklonili u obližnja vrata.
    Nakon toga, dvije ukrajinske jurišne bespilotne letjelice neutraliziraju vozilo, a oklopno vozilo Bradley dopremljeno iz SAD-a približava se otkrivenoj grupi. Tada možete vidjeti koliko je Rusa pogođeno bacačem granata. Drugi video iz okolice Berdyče prikazuje preko 30 mrtvih ruskih vojnika iza oštećenog oklopnog votila.

    Međutim, uprkos zapanjujućim gubicima i nepromišljenoj taktici, ruski napadi se nastavljaju.