VRBAS Media

Autor: INFO

  • Sijarto: Ako Bugarska ne ukine porez na gas…

    Sijarto: Ako Bugarska ne ukine porez na gas…

    Mađarska će staviti veto na ulazak Bugarske u šengensku zonu osim ako ne ukine tranzitnu taksu na ruski gas.

    To je saopštio danas mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

    On je rekao da je Budimpešta jasno stavila do znanji Sofilji da će staviti veto Bugarskoj ukoliko ostane na snazi porez za glavnu rutu gasa koja ide u Mađarsku.

    “Rekli smo Bugarima da ako ovaj porez budu zadržali, ukoliko ugroze bezbednost mađarskog energetskog snabdevanja, stavićemo im veto na ulazak u Šengen”, poručio je Sijarto, preneo je Rojters.

    Britanska novinska agencija navodi da, dok se većina zapadnoevropskih zemalja odlučila za izbacivanje ruskog gasa iz upotrebe, Mađarska dobija 4,5 miliona kubnih metara gasa godišnje iz Rusije, nakon sporazuma iz 2021. godine.

  • Srlja li Ukrajina u propast: Korupcija hara, vojska je umorna, a podrška Zapada sve manja

    Srlja li Ukrajina u propast: Korupcija hara, vojska je umorna, a podrška Zapada sve manja

    Zapad je obećao podržavati i podržavati Ukrajinu koliko god bude potrebno. Gotovo svaki zapadni lider je od ove izjave napravio slogan. Ali kako se rat u Ukrajini približava 700. danu ove riječi sve više gube na snazi.

    Vlada u Kijevu se suočava sa svojim političkim problemima. Građani su sve iscrpljeniji, a protuofanziva je zaustavljena, uz gotovo nikakav napredak protiv ruske odbrane. Tema korupcije, koja je se od početka invazije gura pod tepih, ponovo je u fokusu.
    Korupcija ponovo u fokusu

    Korupcija u Ukrajini nikoga ne bi trebala iznenaditi. U ovoj zemlji je podmićivanje i sukob interesa, posebno u sudovima, policiji i poreznoj upravi gotovo pravilo.

    Ukrajina bilježi blagi napredak, ali još uvijek je rangirana kao druga najkorumpiranija zemlja u Evropi, nakon Rusije. Od ruske invazije mnogi pojedinci, od trgovaca oružjem do dobavljača vojničkih obroka, ubrali su velike profite, kreirajući interes u produžavanju sukoba.

    Kamen temeljac sveukupnih reformi u Ukrajini leži unutar pravosudnog sistema zemlje, koji je otporan na promjene. Svi znaju šta je potrebno učiniti za uspješnu reformu ukrajinskog pravosudnog sistema, ali problem je neodlučna provedba.

    Zamjena pojedinaca na ključnim ministarskim pozicijama mogla bi biti korisna, ali neće riješiti sistematska pitanja korupcije u zemlji. Nedavno procurio strateški dokument otkriva da je Bidenova administracija još uvijek jako zabrinuta zbog korupcije u Ukrajini.

    Propast proljetne ofanzive

    Sve je evidentnije kako su ukrajinski gubici nerazmjerno veliki prema postignućima na bojnom polju. Na bojnom polju preovladava neorganizovanost, a ministarstvo odbrane navodi samo uspjehe. Gubici se prešućuju što kreira mnoštvo glasina koje se onda prenose bez provjera.

    Nerealna očekivanja da će s isporukom zapadnih tenkova i raketa ukrajinska vojska magično postati toliko jaka da porazi rusku vojsku u roku od par mjeseci. Ukrajinci za propast ofanzive krive nedostatak zapadne pomoći iako su sve jači glasovi da vojska nije dovoljno obučena.


    Prema podacima nezavisnih promatrača Ukrajina je izgubila 20 posto doniranih vozila u prvih mjesec dana ofanzive. Uz gotovo nepostojeći napredak ovakvi podaci su poražavajući.

    Broj Ukrajinaca voljnih služiti vojnu službu smanjio se značajno. Vojno osoblje smatra da je jedan problem to što ne postoji jasan rok za demobilizaciju vojnika koji su sada služili više od godinu i pol. To odbija ljude koji bi inače htjeli ići u vojsku.

    Prema Valeriju Bolhanu, glavnom uredniku nezavisne medijske kuće Intent i saradniku Centra za javna istraživanja, antikorupcijske nevladine organizacije u Odesi, čak 50.000 ljudi isplatilo je tamošnje činovnike u regrutacijskim odjelima kako bi izbjegli regrutaciju.

    Raskol u vrhu

    Ukrajinski mediji pišu o tome kako ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zaobilazi načelnika Glavnog stožera Valerija Zalužnog u komunikaciji s komandantima oružanih snaga.

    Zelenski koji je na temelju položaja šefa države ujedno i vrhovni komandant oružanih snaga, stvorio je paralelne puteve za pregovore sa komandantima različitih vrsta oružanih snaga, zaobilazeći vrhovnog komandanta glavnog štaba. To se, na primjer, odnosi na komunikaciju sa komandantom kopnenih snaga Sirskim ili komandantom zračnih snaga Mykolom Oleschukom.


    Još jedan primjer ponašanja Zelenskog, prema novinama, bila je medijski poznata priča o smjeni komesara regionalne vojne uprave. Nakon što je Ukrajinska pravda otkrila ratno bogaćenje komesara uprave Ode, predsjednik je zatražio smjenu svih šefova regionalnih mobilizacijskih centara i provjeru stanja njihove imovine.

    Nezadovoljstvo Zelenskog također može biti potaknuto sve većom popularnošću Zalužnog u ispitivanjima javnog mnijenja, što sugerira da sadašnji predsjednik možda neće uspjeti ako se kandidira za ponovni izbor i ima Zalužnog za protukandidata.

    Prema Pravdi, sličan učinak imaju i kadrovske promjene oružanim snagama, koje utječu na saradnike Zalužnog i destabiliziraju komandu. Posebno poglavlje je istraživanje neuspjeha južne grupacije snaga na početku rata, koji je izgleda bio usmjeren protiv Zalužnog.

    “
    Zelenski je u medijima izjavio da ne smatra da je situacija pat pozicija i da vojnici koji će ući u politiku ne bi trebali u isto vrijeme ratovati. Magazin The Economist je krajem novembra napisao da Zelenski Zalužnog vidi kao suparnika i da su politička prepucavanja štetna za Ukrajinu.

    Podrška sve manja

    Ekonomska, diplomatska i vojna podrška Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije pokazuje znakove istrošenosti. Washington ima ozbiljnih problema s ispunjavanjem svojih obećanja o finansiranju, dok se istim problemom suočava Evropska unija gdje se također raspravlja o mogućem budućem članstvu Kijeva.


    Nakon odbijanja američkog Senata da odobri 61 milijardu dolara finansijske podrške Ukrajini raste strah uoči predsjedničkih izbora 2024. godine, s obzirom da bi se bivši predsjednik Donald Trump mogao vratiti u Bijelu kuću.

    Ekonomska i vojna pomoć Ukrajini ove je jeseni dosegla najniži nivo svih vremena, prema analizi instituta Kiel u Njemačkoj. Između augusta i oktobra 2023. finansijska pomoć drastično je pala, za 90 posto u usporedbi s istim periodom prethodne godine.


    Ukrajini je tokom jeseni podijeljeno nešto više od dvije milijarde dolara, što je najmanji iznos od januara 2022., prema podacima koje je prikupio njemački centar.

    Kijev se također suočava s drugim problemima, kao što je poljska blokada ukrajinskog poljoprivrednog uvoza, jedna od naznaka onoga što bi moglo uslijediti kada pristupni pregovori za EU počnu i Kijev se počne takmičiti sa svojim susjedima za evropske subvencije.

    Sve ovo zajedno pogoduje jednoj strani, Kremlju. Niz problema s kojima se Ukrajina suočava odgovara Rusiji i Vladimiru Putinu, stvarajući povoljno okruženje za ostvarivanje njihovih ciljeva u regiji. Ukrajina će, čini se, morati tražiti rješenje za svoje probleme za pregovaračkim stolom, koji je po svemu sudeći sve realnije mjesto za okončanje rata u ovoj zemlji.

  • Opozicija planira nemire u Srbiji

    Opozicija planira nemire u Srbiji

    Uoči izbora u Srbiji dolaze informacije da opozicija neće priznati rezultate izbora jer sve procjene govore da ne mogu ozbiljno ugroziti vlast. Vrlo je izvjesno i da izađu na ulicu, a ne isključuju se ni nemiri.

    ATV
    Po informacijama do kojih je došao naš portal, postoji scenario koji su napravili strani faktori kojima politika Aleksandra Vučića ne odgovara.

    Da postoji opasnost od nemira u nedjelju već danima tvrdi i premijer Srbije Ana Brnabić koja je saopštila da postoji plan da se od samog jutra prave nemiri na biračkim mjestima, zatrpavaju RIK i sudove i tužilaštva, kako bi bez obzira na rezultate proglasili pobjedu.

    “Prije nego što budu objavljeni rezultati i prebrojani glasovi, izaći će na proteste i pokušati da zauzmu vlast preko ulice, što je direktno urušavanje ustavnog poretka Srbije”, saopštila je Brnabić.

    Da se ovaj scenario ne može isključiti saglasan je i novinar Politike Bojan Bilbija. On podsjeća da opozicija na prethodnim izborima nikada nije htjela čestitati pobjedniku.

    “Ako posmatramo s logičke strane, ne bi bilo razloga za scenario zaoštravanja. Ali ga ne bih isključio. Ne znam šta će tačno da urade, ali znam šta je bilo u proteklim izbornim ciklusima. To je bio scenario pokušaja radikalizacije, protesta, izvođenja građana na ulice ne bi li se isprovocirao neki pokušaj scenarija Majdana iz Ukrajine, da se okupi kritična masa na ulicama koja bi bila brojna i snažna da prodre u institucije silom i da ih zauzmu. To nikada nije uspijevalo jer građani nikada nisu podržavali taj scenario”, kaže Bilbija.

    On ističe da postoji jezgro koje mašta o nasilnom scenariju, a imali smo priliku to da vidimo u nemirima posljednje tri godine.

    “Imali smo priliku da vidimo to u ljeto 2020. godine, kada pod maskom zabrinutosti zbog korone, su zloupotrebljena osjećanja i emocije ljudi koji su bili zbunjeni pandemijom. Dolazio je dio građana na te proteste, a onda su se pojavili oni koji su to zloupotrijebili i koji su upali u Narodnu skupštinu. To nije novost, upadali su u RTS, zastrašivali su novinare, opkoljavali Predsjedništvo Srbije.. Sve to smo vidjeli”, kaže Bilbija.

    On poručuje da su primjenjivali sve moguće metode kako bi se destimulisale pristalice i pripadnici vlasti kroz razna okupljanja sa kojih su stizale zabrinjavajuće poruke.

    “Mnogo je tog naboja koji se godinama stvara. Neka prijetnja nasiljem, da silom treba rješavati stvari. Sve zavisi od rezultata koji će biti. Mislim da će odgovor države u svakom od tih slučajeva biti pridržavanje zakona i zvaničnih rezultata RIK-a, koji će saopštavati rezultate pod budnim okom posmatrača. Sve treba da bude u zvaničnoj formi, a građani da se oslone na zvanične rezultate a ne na kojekakve trikove, razne pozive na ulicu, neodgovornih pojedinaca ili botova. Svega će biti, u to ne treba sumnjati”, kaže Bilbija.

    On ne isključuje pokušaj destabilizacije jer je to i jedina prilika za inostrane krugove koji nisu zadovoljni Vučićevom politikom da dođu do promjene vlasti.

    “Svi koji nisu zadovoljni ovo im je posljednja prilika. Ako ne mogu da sruše, barem da zaljuljaju vlasti, pa bi gledali kako će se situacija odvijati. Jedan koji bi želio takav scenario bio bi Aljbin Kurti. Srbija je ozbiljna država i neće to dopustiti. Naša policija je ozbiljna i opremljena. Srbija nije više takva država s kojom neko može da se poigrava i radi neustavne stvari u našoj prestonici. Ne sumnjam da oni koji bi htjeli takav scenario i možda ga i planiraju, da su to takođe ozbiljni krugovi, prije svega međunarodni, uz podršku neodgovornih pojedinaca i grupa u zemlji”, kaže Bilbija.

    On je napomenuo da postoje faktori sa strane koji tako nešto podržavaju.

    “Da li bi se ti strani faktori predložili da se krene u radikalizaciju i destabilišu Srbiju u većoj mjeri. To ostaje da se vidi, prijetnja postoji. Građani Srbije treba da znaju samo o čemu se radi i sačuvaju stabilnost, a nikako da vjerujemo neprovjerenim podacima”, kaže Bilbija.

  • Vladin tim kontrolisaće javna preduzeća

    Vladin tim kontrolisaće javna preduzeća

    U javna preduzeća u Republici Srpskoj od sljedeće godine moraće da se uvede više reda, posebno finansijskog. Najavio je to premijer Radovan Višković. Time će se baviti posebna jedinica u kabinetu, koja se dosad bavila pripremom pravnih propisa i akata, kaže premijer. Od nove godine taj tim biće dodatno osposobljen.

    “Sada idemo na informatičko osposobljavanje te jedinice, koja će na jednom mjestu imati sve podatke i koja će pratiti rad javnih preduzeća gdje ćemo mi koji donosimo odluke sada imati priliku da prije nego što direktor javnog preduzeća sazna neke svoje podatke da isto tako i mi saznamo. To će nam poslužiti da možemo lakše da kontrolišemo rad javnih preduzeća”, kaže predsjednik Vlade Radovan Višković.

    Prema Programu ekonomskih reformi 2024-2026, pod lupom će biti efikasnost javnih preduzeća, povećanje njihove transparentnosti i odgovornosti, ali i njihovo restrukturiranje. Dva strateška sektora ostaju – energetika i željeznice.

    “Fiskalni rizici koji su skoncentrisani u javnim preduzećima u Republici Srpskoj trenutno predstavljaju najveći fiskalni izazov za naredni period. Shodno navedenom, Vlada Republike Srpske je u prethodnom periodu identifikovala prioritete i pokrenula reformu Željeznica Republike Srpske i reformu tržišta električne energije, restrukturiranje i reorganizaciju MH „Еlektroprivreda Republike Srpske“ a. d. Trebinje”, navodi se u Programu.

    U Željeznicama kažu da nemaju ništa protiv da se nađu pod premijerovom lupom. Vlada Republike Srpske je većinski vlasnik u ŽRS, samim tim uvijek mogu pristupiti podacima koji ih zanimaju, kažu u ovom javnom preduzeću.

    “Mi uopšte se ne razmišljamo da će to nama nešto da škodi, naprotiv to samo može da pomogne i nama kao nekakvim rukovodiocima ili menadžerima preduzeća kojima je država dala na povjerenje da upravljaju preduzećima. Može samo da olakša ili pomogne da zajedničkim snagama vodimo uspješno to preduzeće, za koje nam je neko dao povjerenje”, kaže Slađan Jović, generalni direktor ŽRS.

    Povjerenje, finansije, upravljanje javnim dobrima u javnim preduzećima biće na ispitu narednih godina. Premijerova jedinica biće glavni ispitivač i ocjenjivač.

  • Ramizu Salkiću smeta povećanje budžeta za MUP Republike Srpske

    Ramizu Salkiću smeta povećanje budžeta za MUP Republike Srpske

    Analiza povećanja budžeta Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske u protekli deset godina pokazuje da separatističke težnje vlasti prate enormno povećana ulaganja u jačanje kapaciteta entitetskog MUP.

    To tvrdi Ramiz Salkić, poslanik SDA u Narodnoj skupštini.

    Prema njegovim riječima, ovi podaci na najbolji način demantuju sve one koji „nas svih ovih godina ubjeđuju da ono što predsjednik entiteta Dodik zagovara u javnom prostoru ne predstavlja nikavu prijetnju već da se radi o politikanstvu i predizbornoj retorici”.

    Istakao je da se proteklih deset godina budžet MUP RS poslova povećao sa 157.756.000 KM 2014. godine na 290.412.200 KM koliko je planirano za 2024. godinu.

    –Svjedočimo povećanju budžeta entitetskog Ministarstva unutrašnjih poslova od 132.656.200 KM u proteklih deset godina. Najveći iznos sredstava iz ovog enormnog povećanja budžeta uloženo je u nabavku postrojenja i opreme, te za izdatke za zalihe materijala, robe i sitnog inventara, ambalaže i sl. Samo u zadnjih pet godina računajući i plan za 2024. godinu za ove svrhe je utrošeno i planirano 90.375.500 KM – navodi Salkić. Od toga je, kako kaže, 74.692.500 KM uloženo u nabavku postrojenja i opreme za potrebe entitetskog Ministarstva unutrašnjih poslova.

    “Alarm”
    Smatra da je povećanje budžeta i svrhe za koje se troši trebalo biti „već odavno alarm onima koji su zaduženi za sigurnost i bezbjednost, jer je više nego jasno da se radi o militarizaciji Ministarstva unutrašnjih poslova entiteta RS“.

    –Što može predstavljati ozbiljnu prijetnju u budućnosti ako se ima u vidu separatistička politika koju zagovara i provodi predsjednik entiteta koji ima pod apsolutnom kontrolom Ministarstvo unutrašnjih poslova kao i cjelokupnu Vladu i veći dio narodnih poslanika koji bespogovorno izvršavaju njegove naredbe. Ako svemu ovome pridodamo činjenicu da je od oko 7.000 zaposlenih oko 94% srpske nacionalnosti, što je u suprotnosti sa ustavnim i zakonskim odredbama o proporcionalnoj zastupljenosti, dodatno se nameće pitanje za šta se sprema Ministarstvo unutrašnjih poslova entiteta RS u budućnosti – navodi Salkić, piše Klix.

  • Akcija SIPA u Zvorniku uzburkala duhove u Srpskoj

    Akcija SIPA u Zvorniku uzburkala duhove u Srpskoj

    Akcija SIPA u Zvorniku, gdje je po nalogu Suda i Tužilaštva BiH pod optužbom da su počinili ratni zločin na području Srebrenice uhapšeno sedam bivših pripadnika VRS, predstavlja nastavak obračuna tih pravosudnih institucija sa Srbima i Republikom Srpskom.

    Ovo za Srpskainfo tvrde predstavnici institucija Srpske, kao i čelnici boračkih organizacija, istovremeno se pitajući kada će Sud i Tužilaštvo BiH konačno procesuirati odgovorne za zločine nad srpskim narodom u proteklom građanskom ratu.

    Kako je saopšteno iz Tužilaštva BiH povodom jučerašnje akcije SIPA, uhapšeni bivši pripadnici Zvorničke brigade VRS terete se za krivično djelo “genocid“, odnosno učešće u strijeljanju oko 800 Bošnjaka u Orahovcu, nakon što je Vojska Republike Srpske oslobodila Srebrenicu u ljeto 1995. godine.

    “BORS ne može sam”
    Inače, među uhapšenima u jučerašnjoj akciji SIPA u Zvorniku nalaze se Sreten Milošević, kao i Lazar Ristić, bivši predsjednik Boračke organizacije u tom gradu. Njih dvojica su bili na čelu Zvorničke brigade VRS, a uhapšeni su, kako se navodi, po osnovu komandne odgovornosti.


    Predsjednik BORS, Radan Ostojić, ocijenio je da su hapšenja sedmorice Srba u Zvorniku “nastavak lova na Srbe” koji je, prema njegovim riječima, počeo 1996, te da se ovakve akcije, kako je naveo, više ne mogu trpiti.

    – Ne znam čemu ovo vodi. BORS je hapšenja oštro osudio i biće u punom kapacitetu uz Gradsku boračku organizaciju Zvornik. Imamo informacije i da će Gradska uprava Zvornik pružiti podršku uhapšenima – rekao je Ostojić.

    Istakao je da BORS “ova pitanja ne može riješiti sama” i da treba sačiniti strategiju na nivou institucija Srpske.

    Politički sud
    Vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, Viktor Nuždić, za Srpskainfo kaže da Sud i Tužilaštvo BiH očigledno ne planiraju da završavaju s procesima u kojima su optuženi Srbi, dok na drugoj strani svjedočimo da se vrlo malo ili skoro ništa ne radi povodom procesuiranja zločina nad srpskim žrtvama.

    – Kao što sam nebrojeno puta ponovio, radi se o nastavku haške politike i okrivljavanja Srba za sva zla počinjena u proteklom ratu – kaže Nuždić.

    Ističe da je jučerašnja akcija SIPA u Zvorniku nastavak tendencije koja prati političku situaciju u BiH, a gdje se, kako navodi, jasno vide sve jači i sve češći pritisci političkog Sarajeva prema Republici Srpskoj.

    – Samim tim, procesuiranje za ratne zločine prati te tokove. Republika Srpska je danas ugroženija nego ikad u poslijeratnom periodu, a Sud BiH prati akcije političkog Sarajeva, što nedvosmisleno pokazuje da je to jedan politički sud, čija je jedina namjera da sudi Srbima – tvrdi Nuždić.

  • Proces koji se vodi protiv Dodika i Lukića, samo jedan od pokazatelja neodrživosti BiH

    Proces koji se vodi protiv Dodika i Lukića, samo jedan od pokazatelja neodrživosti BiH

    Suđenjem protiv legitimno izabranog predsjednika Republike Srpske, BiH potpisuje vlastitu “smrtnu presudu”. Žurba koja je primjetna u čitavom postupku jasno ukazuje na krajnje namjere političkog Sarajeva, kaže ministar bezbjednosti u savjetu ministara Nenad Nešić. Pita -kome toliko gori pod nogama da suđenje zakazuje na drugi dan slave Svetog Nikole i da to nisu radile ni kadije.

    Proces koji se vodi pred neustavnim Sudom samo je jedan od pokazatelja neodrživosti BiH, upozoravaju stručnjaci.

    Odbijanjem žalbe odbrane predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da se proces koji se vodi protiv njega i v. d. direktora Službenog glasnika Miloša Lukića , iz Sarajeva prebaci u Banjaluku još jedan su pokazatelj krajnje namjere političkog Sarajeva a to je da presuda Suda BiH bude na štetu predsjednika Republike Srpske.

    Zakazivanje ročišta za 20. decembar jasno ukazuju da se Sarajevu žuri sa postizanjem tog cilja, kaže Nenad Nešić.

    • Vi znate da je Sveti Nikola koji pada na 19. decembar jedna od najčešćih, odnosno najčešća slava i kaže se da pola Srba slavi a pola ide na slavu i znate da je naš običaj da slavimo tri dana. Јasno je da ne biraju vrijeme, da je cilj da se predsjednik osudi. Ali im jedno mogu da poručim: u svojoj žurbi izgubiće ono što misle da brane suđenjem Dodiku a to je BiH – poručio je Nešić.

    Play Video

    Upravo oni koji Srpsku optužuju za nepoštovanje Dejtona čine sve suprotno Okvirnom sporazumu za mir. Svih ovih godina Republika Srpska je bila jedina strana u BiH koja je striktno poštovala slovo Dejtona. Tako je i danas. I zbog toga se rukovodstvo Srpske progoni.

    • Oni koji se pozivaju na Dejtonski sporazum kažnjavaju one koji žele da primjenjuju Dejtonski sporazum onako kako on piše. I to vam je jedan apsurd, jedna ironija da prosto ne možete da vjerujete. Јa gledam i slušam nekada svoje kolege iz bošnjačke političke partije koji tako brane i pričaju to je u skladu sa Dejtonskim sporazumom, a vi pogledate, sve što se danas dešava u praksi stvarno malo ima veze sa Dejtonskim sporazumom – smatra Željka Cvijanović srpski član Predsjedništva BiH.

    Ovo što se dešava u BiH sa nelegitimnim visokim predstavnikom je dokaz neuspjeha projekta zvanog državna zajednica Bosna i Hervegovina, kaže istraživač Centra za geopolitiku na Kembridžu, Timoti Les.

    • BiH stagnira barem u relativnom smislu. Podjeljenija je više nego što je ikada bila. Nije ušla u Evropsku uniju, nije ušla u NATO kako su se diplomate nadale devedesetih – smatra Les.

    Nije tajna da zapadni moćnici, predvođeni prije svih Sjedinjenim Državama nastoje da u potpunosti razvlaste Republiku Srpsku i u tom naumu ne biraju sredstva. Međutim, točak političkih promjena u svijetu se uveliko kotrlja i teško ga je zaustaviti, upozoravaju stručnjaci.

    • Globalne geopolotičke promjene koje se dešavaju, prelazak sa unipolarnog na multipolarni poredak, Republiku Srpsku mogu dovesti u bolji položaj jer opada moć zemalja koje su Republiku Srpsku dovele u ovu situaciju – istakao je Gregori Sajmons profesor Univerziteta u Upsali, Švedska.

    Sajmons kaže da postojanje institucije visokog predstavnika predstavlja samo nastavak kolonijalnog upravljanja. I to postaje jasno gotovo svima i da jedino predstavnici političkog Sarajeva pred tom činjenicom ostaju slijepi.

  • Evropski sud za ljudska prava uvažio žalbu na presudu u predmetu “Slaven Kovačević”

    Evropski sud za ljudska prava uvažio žalbu na presudu u predmetu “Slaven Kovačević”

    Presuda u predmetu “Slaven Kovačević” je neprovodiva, jer BiH nije i ne može biti jedna izborna jedinica. Zato se, to što je Evropski sud za ljudska prava uvažio žalbu na presudu, može smatrati pobjedom Republike Srpske, ocjena je njenih zvaničnika.

    Podsjećamo, Kovačević se žalio na diskriminaciju njegovog biračkog prava, da samo Srbi iz Republike Srpske mogu birati delegate u Domu naroda i srpskog člana Predsjedništva, odnosno da Bošnjaci i Hrvati iz Federacije mogu birati delegate i članove Predsjedništva iz bošnjačkog i hrvatskog naroda.

    Očekivanje bošnjačkog političkog establišmenta da će, uz pomoć Evropskog suda za ljudska prava preinačiti Dejtonski ustav, ukinuti entitete i obespraviti konstitutivne narode, naglo je splasnulo, nakon odluke istog suda da prihvati žalbu Kancelarije agenta BiH na ljetošnju presudu u predmetu “Slaven Kovačević”, koja suštinski trasira put ka tzv. “građanskoj” Bosni.

    • Predmet “Slaven Kovačević” je 14. decembra ponovo proslijeđen na razmatranje Velikom vijeću Evropskog suda za ljudska prava koje se sastoji od 17 sudija, navedeno je u odgovoru iz Evropskog suda za ljudska prava, Strazbur.

    Play Video

    Presudom u predmetu “Slaven Kovačević protiv BiH” iz avgusta nalaže se izbor članova Predsjedništva i delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine s teritorije cijele BiH, a ne iz entiteta. Istovremeno, odbacuje se koncept legitimnog predstavljanja naroda.

    • Nažalost Sud u Strazburu je donio odluku koja je neprovodiva u BiH i veoma opasna po samu BiH. BiH ne može nikada biti jedna izborna jedinica. Sve ostalo bi nas vodilo u ozbiljan problem pa čak i u disoluciju BiH. Ova žalba pokušaj da se stvari vrate u normalu – smatra Miroslav Vujičić poslanik u Predstavničkom domu PS BiH.

    Republika Srpska je sve vidljivija u međunarodno-pravnim odnosima, rezultat toga je prihvatanje žalbe na presudu, koja bi iz temelja promjenila BiH. Činjenica da će Sud u Strazburu preispitati svoju odluku pokazuje da se vrijedi boriti za svoja prava, ističe predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić.

    • Samo prihvatanje, u ovom slučaju “Kovačević” da ga razmatra Veliko vijeće to je jedna pobjeda Republike Srpske, očekujemo i sljedeću pobjedu. A to može samo ako nastavimo da dižemo međunarodnu poziciju Srpske – kaže Stevandić.

    Žalba na presudu, u kojoj se između ostalog navodi da je “bosancu” Slavenu Kovačeviću, uskraćeno pravo da se kandiduje za srpskog člana Predsjedništva, potpisana je još 19. septembra. U nepuna tri mjeseca, koliko je bilo potrebno da je Sud prihvati, u Sarajevu je trajala “prljava” kampanja osporavanja mandata agenata Јelene Cvijetić i Monike Mijić da samostalno podnesu žalbu.

    Paradoks je da Faris Vehabović glasa za odluku i razvaljuje ustavnu strukturu države, iz koje je izabran za sudiju u Strazburu i pri tom mu je istekao mandat.

    • Osporavali su Moniku Mijić i Јelenu Cvijetić kao agente BiH dok na drugoj strani imamo Farisa Vehabovića kome je isto istekao mandat a niko nije osporavao njegov mandat u Sudu u Strazburu – dodao je Vujičić.

    Nakon što je usvojena žalba BiH na presudu u predmetu “Slaven Kovačević”, slijedi rasprava pred Velikim vijećem Evropskog suda za ljudska prava. Na naše pitanje, kada će biti iz Suda u Strazbura nismo dobili odgovor.

  • Košarac: EU satelit spoljne politike SAD

    Košarac: EU satelit spoljne politike SAD

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac izjavio je da je EU odlukom da otvori pristupne pregovore sa Ukrajinom i Moldavijom pokazala licemjernu politiku prema BiH i da je satelit spoljne politike SAD.

    Evropa je ponovo pokazala licemjernu politiku prema BiH. Odluka da otvori pristupne pregovore sa Ukrajinom i Moldavijom, ali ne i sa BiH, u funkciji je isključivo geopolitičkih interesa, a ne stvaranja stabilne EU i poštovanja vlastitih principa. EU je satelit spoljne politike SAD – istakao je Košarac.

    On je naveo da slučaj Ukrajine i Moldavije, ali i ranije Bugarske i Rumunije, dokazuje da EU ne drži do sopstvenih standarda i ispunjavanja određenih uslova za članstvo.

    Košarac je ukazao da je to uostalom bio slučaj i sa BiH, jer su uvjeravali da će OHR biti zatvoren, a stranci otići iz Ustavnog suda, kada zemlja dobije status kandidata.

    BiH, kaže on, danas ima kandidatski status, a gorući problem prisustva stranaca u institucijama nije riješen, niti je OHR zatvoren.

    • Onda su pred nas postavili 14 prioriteta. Srpska je dala saglasnost i rekla da je za njihovu implementaciju odmah i integralno. Sve što je urađeno na EU putu, ostvareno je zahvaljujući podršci Republike Srpske i njenih predstavnika na zajedničkom nivou – podsjetio je Košarac.

    Međutim, istakao je, to EU nije dovoljno, ona ne odustaje od političkih uslovljavanja, navodeći da takva politika nije dugoročno održiva.

    • Mi želimo ravnopravno partnerstvo sa EU, a ne da budemo podanici i bespogovorno prihvatamo sve njene uslove, nadajući se da ćemo postati dio EU porodice. Mi smo za primjenu evropskih standarda, koji znače bolje uslove za život svakog čovjeka i unapređuju privredni ambijent. Nećemo dozvoliti da na tom putu bude ugrožena ustavna pozicija Republike Srpske, niti da joj budu oduzeta Dejtonom zagarantovana prava – naveo je Košarac na Instagramu.

    Umjesto da insistira na rješenjima koja su plod dogovora dva entiteta i tri konstitutivna naroda u dejtonskoj BiH, Košarac kaže da EU i dalje podržava i nameće tutorstvo nelegitimnog Kristijana Šmita, dok u međuvremenu maže oči ispunjavanjem nekih uslova.

    • I kada ispunimo svih 14 prioriteta, opravdano je postaviti pitanje da li će pred nama biti ponovo dodatni uslovi, kriterijumi i slično. Koliko je EU iskrena u tom procesu? Da li će istinski podržati napore svih nivoa vlasti u BiH ili će opet naći neki izgovor, dajući prednost geopolitičkim okolnostima i interesima SAD-a, umjesto vlastitim pravilima, principima, vrijednostima i konačnici sopstvenoj politici – upitao je Košarac.
  • Krišto: Dali smo maksimum, ali Brisel to nije prepoznao

    Krišto: Dali smo maksimum, ali Brisel to nije prepoznao

    Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto izrazila je žaljenje što BiH nije dobila zasluženu podršku kada je riječ o otvaranje pregovora sa EU, te istakla da su svi u BiH dali svoj maksimum koji, nažalost, u ovom trenutku Brisel nije prepoznao.

    Krištova je u pismu Evropskom savjetu navela da se iskreno nada da ovaj neočekivan neuspjeh neće imati većih posljedica na rad koalicije kako na nivou BiH, tako i na ostalim nivoima vlasti.

    • Nadam se da ćemo biti u prilici i dalje da radimo sa istom efikasnošću kada je u pitanju sprovođenje neophodnih reformi – istakla je Krištova.

    Ona je u pismu podsjetila na snažne iskorake koje je BiH napravila u ovoj godini, navodeći da je BiH prvi put u istoriji imala stoodstotnu usklađenosti sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.

    • U potpunosti sam bila uvjerena da će ovaj izuzetan rad institucija BiH u ovoj godini biti nagrađen na jučerašnjem zasjedanju Evropskog savjeta i da ćete svima nama u BiH dati toliko željenu podršku kada je u pitanju otvaranje pregovora, te da ćete u ovome geopolitičkom trenutku jasno i snažno vezati BiH za EU – navela je Krištova.

    Ona je u prilog naporima u BiH ukazala da je samo ove sedmice Savjet ministara usvojio dva vrlo značajna materijala – Nacrt osnova za zaključenje Sporazuma o saradnji sa Agencijom za evropsku graničnu i obalsku stražu /Fronteks/, s prijedlogom delegacije za pregovore, i Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

    Krištova je istakla da je tokom ove godine u Savjetu ministara usvojeno čak 10 prijedloga zakona, te da je ovaj saziv u nepunih 12 mjeseci rada održao 51 sjednicu i usvojio više od 1.400 materijala.

    Prema njenim riječima, samo iz navedene statistike jasno je da je, zahvaljujući predanom radu Savjeta ministara, u okviru apsolutno svakog od 14 ključnih prioriteta BiH postignut izuzetan, nikad ranije ostvaren napredak.

    Uprkos tome što BiH nije dobila datum za otvaranje pregovora, Krištova je naglasila da BiH nastavlja da radi snažno na svom reformskom putu do konačnog pristupanja evropskoj porodici, gdje joj je i mjesto, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    • Ono što mogu obećati je da ću lično, kao predsjedavajuća Savjeta ministara, nastaviti rad istim neumornim tempom, svjesna da sve neophodne reforme trebaju nama u BiH radi nas samih. Sigurna sam da ćemo svi nastaviti da vodimo dobre politike utemeljene na stalnim razgovorima legitimnih političkih predstavnika konstitutivnih naroda, iskrenim dogovorima, kompromisima i konsenzusima – istakla je Krištova.

    Krištova je pismo uputila predsjedniku Evropskog savjeta Šarlu Mišelu i članovima ovog tijela poviodom jučerašnje odluke da budu otvoreni pristupni pregovori sa Ukrajinom i Moldavijom, ali ne i sa BiH.

    Mišel je saopštio juče da će BiH “morati da postigne viši stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo u EU”.