Autor: INFO

  • Šmit progovorio o odnosu sa predsjednikom Republike Srpske

    Kristijan Šmit se večeras osvrnuo na današnje izjave predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika o tome da će ukoliko se nametnu izmjene Izbornog zakona BiH, Republika Srpska istog trenutka donijeti svoj izborni zakon.

    Ovih dana PS BiH zasjeda i donosi zakone. U suštini već 15 godina radimo na tome; izbori nisu uvijek sto posto čisti i nije uvijek provedena želja birača. To je problem. Kako se to može spriječiti? Ne trebaju nam ideje, imamo već zapisano u izvještajima, samo se treba uraditi. To očekujem i polazim od toga da će me poslušati. Moram reći do sada kada su pripreme za EU u pitanju, dosta toga se desilo. Želim izraziti komplimente Parlamentu i Vladi. Treba sada vidjeti o čemu je riječ – rekao je Šmit za N1.

    Kristijan Šmit je poručio da Milorad Dodik nije kralj, niti vladar, niti da je iznad zakona, ali da mora da ga brani.

    – Ja moram braniti Dodika, nije rekao da će unaprijed utvrditi rezultate izbora. Nekada se ima osjećaj da se diskutuje i o takvim idejama. On je rekao: Šmite ne moraš ti to ništa uraditi, mi ćemo to sami. Evo izvolite. Hajde, idi u svoju vladu i svoju koaliciju i promijeni zakon. Ja sada pred vama moram ovdje braniti Dodika. Gospodin Dodik je rekao da će on u narednom periodu napraviti zakon da ga ja ne moram napraviti – izjavio je Šmit.

    Šmit je poručio da je jako precizan i da dobro sluša, i da je svjestan šta je Dodik rekao.-

    – Naravno da sam to čuo. U suštini je riječ o tome da su pravila uredu, ali nisu bila do sada. Ako vodi računa o kompletnom okviru državnog zakona, on može čak i u entitetu nešto napraviti ali ne može ništa što nije doneseno na nivou države. Ne želim biti sarkastičan, ono što želim reći idite redovnim zakonskim putem, da birači neće biti prevareni a to ćemo učiniti tako da ćemo izborne listiće skenirati tako da ćemo imati otisak prsta za identifikaciju. Moram reći za sve ovo ostalo, korak po korak. Zato je važno da sada imamo tehničke uslove da obezbjedimo da izbori prođu pristojno. I ptice na granama cvrkuću da u BiH nije 100 odsto uvjerljiv rezultat izbora kakav bi trebao da bude – rekao je Šmit.

    Kada je riječ o reformi Izbornog zakona s ciljem unaprijeđenje izbornog procesa, Šmit je spomenuo Jelenu Trivić i kakve stvari želi da isključi u budućnosti.

    – Uzeću za primjer iz Republike Srpske. Trivić je bila protivkandidat Dodiku pa u njenom vlasitom mjestu nije imala nijedan glas. To želimo u budućnosti da isključimo. To i Dodik mora uraditi. Ako Dodik to nastavi kao i do sada, onda ga građani moraju pitati: Da li ti zaista želiš izborne prevare? Dodik nije iznad zakona, on je ispod zakona. Poznajem Laktaše, idem na kafu u Laktaše ali nije istina da je Dodik tu prisutan. Da se sada na šalimo, to je taj stvarni problem. Ja nudim da se mi i to mislim svi koji imaju nešto reći, da zajedno sjednemo. Moram reći da su stranke te koje izvršavaju, a Dodik bi trebao biti sluga naroda, a ne vladar. Ne postoje više kraljevi, Dodik nije kralj ni apsolutista – poručio je Kristijan Šmit.

    Odnosi sa Dodikom i sa “običnim ljudima

    Šmit je poručio da se nije sastajao sa Dodikom, ali da mu je čestitao sam mu rođendan da su se tada rukovali.

    – To je bilo prije dvije godine nekada u Turskoj. Ono što mogu reći da ako ste u Evropi, a znam o čemu pričam, nikada mi se još nije desilo da neko na taj način razgovara o stvarima. Ja sam vrlo opušten, spreman da razgovaram i nisam spreman ni na kakve tajne razgovore. Ali odluka, da li ću s nekim razgovarati ne zavisi od toga da li mi je neko drag ili ne, nego sa odgovornosti prema svom poslu – kazao je Šmit.

    Šmit je potom pojasnio kakvi su njegovi odnosi sa “običnim ljudima”.

    – Dopustite da vam kažem kakvi su moji odnosi sa običnim ljudima. To je moj faktor “selfija”. Koliko ljudi vam priđe i zatraži da napravite selfi. U Srpskoj taj selfi faktor nije ništa manji nego u ostalim dijelovima BiH. Povremeno me zovu ljudi iz Srpske i žele da se izvine, ja im kažem da se ne moraju izvinjavati jer nisu oni krivi kako se neko ponaša. Ljudi me pozdravljaju, čak i policajci i ipak me nisu uhapsili – zaključio je Šmit.

    Zapadni Balkan dio Evrope

    Dodaje da onaj ko želi ići u EU mora poštovati pravila igre.

    – Onaj ko želi u EU mora poštovati pravila igre. A pravila može poštovati ako je član. EU je nastala nakon Drugog svjetskog rata i Dodik se ne mora ponašati kao da je otkrio nešto novo. Mislim da mora imati malo poštovanja. Ja to očekujem od njega. Ali da vjeruje da sve može gurnuti u stranu i ići sa onim “ja ja ja”, to ne može – zaključio je Šmit.

    Još dodaje da je Zapadni Balkan dio Evrope i da tu mora ostati.

    – Zapadni Balkan je dio Evrope i mora ostati u Evropi. Zato mi moramo zajedno da spriječimo bilo kakve napade na ovu zemlju. Mi imamo hvala Bogu mirnu situaciju, ali u životu ništa nije vječno. Svojevremeno su Amerikanci bili jedini koji su mogli reći: Ovako ne ide dalje. Svaki građanin koji živi ovdje mora reći: Da, ja sam u Evropi. Imamo podršku EUFORA, OS BiH, te borba protiv kriminala mora biti mnogo jača u BiH. Za EU sam odredio sebi za narednu godinu još koješta da uradim – dodao je Šmit.

  • Si je rekao Bajdenu “okončaćemo…”

    Si je rekao Bajdenu “okončaćemo…”

    Američki predsednik Džo Bajden je prošle godine rekao da će američke trupe braniti Tajvan ako mu zapreti Peking.

    Kineski predsednik Si Đinping upozorio je prošlog meseca predsednika SAD Džozefa Bajdena da namerava da okonča decenijama dugu de fakto nezavisnost Tajvana – mirnim putem, ako je moguće, javlja “New York Post”.

    Si je rekao 81-godišnjem predsedniku SAD da će “Peking ponovo ujediniti Tajvan sa kontinentalnom Kinom, ali da tajming još nije odlučen”, objavio je “NBC News” u sredu, pozivajući se na tri sadašnja i bivša američka zvaničnika obaveštena o sastanku.

    Bela kuća nije negirala razgovor, do koga je došlo tokom samita 15. novembra u blizini San Franciska kome je prisustvovalo desetak američkih i kineskih zvaničnika.

    “Neću da ulazim u specifičnosti razgovora između dva lidera”, rekao je portparol Saveta za nacionalnu bezbednost Džon Kirbi novinarima na predsedničkog aviona “Air Force One” na putu za Milvoki.

    “Mislim da možete da razumete da neću da čitam taj privatni razgovor.”

    Predsednik Si je bio jasan u pogledu svojih želja za ponovnim ujedinjenjem – to nije nešto što je drugačije ili novo”, dodao je Kirbi.

    Portparol Bele kuće je dodao da će SAD nastaviti da se pridržavaju svoje politike “Jedne Kine” i da ne priznaju Tajvan kao nezavisan, te dodao da “kao što je predsednik rekao, nema razloga da dođe do sukoba”.

    Na samitu, Si je rekao da “Kina preferira da zauzme Tajvan mirnim putem, a ne silom”, i rekao da su “američki vojni lideri koji kažu da Si planira da zauzme Tajvan 2025. ili 2027. godine … pogrešili jer nije odredio vremenski okvir”, preneo je NBC.

    Takozvani kineski “doživotni predsednik” i Džo Bajden su se sastajali četiri sata, a u američkim sumiranjima razgovora nisu pomenuta nikakva značajna ažuriranja u vezi sa Tajvanom, koji je samoupravan od pobede komunista Mao Cedunga 1949. u kineskom građanskom ratu.

    Bajden je prošle godine rekao da će američke trupe braniti Tajvan ako mu zapreti Peking.

    Tajvan, koji ima više od 23 miliona stanovnika, započeo je proces demokratizacije kasnih 1980-ih nakon decenija brzog ekonomskog rasta. Aktuelni predsednik Cai Ing-ven razbesneo je Peking tvrdnjom da je ostrvo koje je većinom naseljeno Kinezima već nezavisno.

    Tajvanom je Peking vladao samo deo svoje istorije. Ranije je njime vladao Japan 50 godina — od 1895. do 1945. — nakon otprilike dva veka kineske kontrole.

    “New York Post” navodi da je Sijeva vlada vodila ekspanzionističku spoljnu politiku — uključujući tvrdnju o vlasništvu nad spornim ostrvima u Južnom kineskom moru i okončanje političke autonomije Hong Konga 2020. godine uprkos uveravanjima iz 1997. da će bivša britanska kolonija imati 50 godina samouprave.

    Kineska ambasada u Vašingtonu nije odmah odgovorila na zahtev za komentar “New York Posta”.

    Odnosi između SAD i Kine predstavljaju značajno pitanje na američkim predsedničkim izborima sledeće godine, a republikanci tvrde da Bajden nije dovoljno čvrst po pitanjima kao što je izvoz fentanila iz Kine, koji je podstakao rekordno visok broj smrtnih slučajeva od predoziranja drogom u SAD, preneo je Telegraf.

  • Zelenski: Pitao sam Orbana…

    Zelenski: Pitao sam Orbana…

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski uveren je da će Evropska finansijska inekcija od 50 milijardi evra uskoro stići u Kijev.Na ovu pomoć veto je stavio mađarski čelnik Viktor Orban.

    “Radimo na tome”, rekao je ukrajinski predsednik juče u Kijevu, na godišnjoj konferenciji za novinare.

    Zelenski je rekao da je odluka EU o otvaranju pristupnih pregovora velika pobeda za Ukrajinu. Priznao je, međutim, da je odnos s mađarskim nacionalističko-populističkim premijerom, s kojim se pre nekoliko dana susreo u Buenos Airesu, složen.

    “U Argentini sam pitao Orbana zašto ne podržava da uđemo u EU. Nije znao da mi kaže. Možda njegova politika nije baš prijateljska prema Ukrajini, iako smo komšije i imamo zajedničke izazove”, rekao je Zelenski, a prenosi El Pais.

  • SAD na putu da postanu najveći svjetski proizvođač nafte u istoriji

    SAD na putu da postanu najveći svjetski proizvođač nafte u istoriji

    Sjedinjene Američke Države su na putu da postanu najveći svjetski proizvođač nafte u istoriji, navodi se u najnovijem izvještaju kompanije S&P Global komoditi insajts (Global Commodity Insights).

    U izvještaju se prognozira da će SAD tokom četvrtog kvartala ove godine proizvesti rekordnih 13,3 miliona barela sirove nafte i kondenzata dnevno, prenosi CNN.

    U novembru je prema podacima američke Uprave za energetske informacije proizvodnja nafte u SAD na nedeljnom nivou dostigla 13,2 miliona barela dnevno.

    Prošlog mjeseca je oboren rekord sa početka 2020. godine kada je tokom predsjedničkog mandata Donalda Trampa proizvodnja nafte iznosila 13,1 milion barela dnevno.

    Visok nivo američke proizvodnje drži pod kontrolom svjetske cijene sirove nafte i benzina.

    Analitičari njujorške investicione banke Goldman Saks su u nedjelju korigovali naniže prognozu za cijene nafte u 2024. godini.

    Banka je saopštila da je “ključni razlog” za ovu reviziju velika ponuda nafte iz SAD

  • Rusija kaznila Google sa 50 miliona dolara

    Rusija kaznila Google sa 50 miliona dolara

    ​Ruski sud kaznio je američku kompaniju Alphabet Google sa 50.84 miliona dolara.

    Razlog za ovu kaznu je to što Google nije obrisao, kako se navodi, lažne informacije o sukobu u Ukrajini, prenijela je danas agencija “TAS S”.

    Suma koja je određena za kaznu, zapravo, kako iz Moskve kažu, predstavlja dIo godišnjeg prometa kompanije u Rusiji.

    Krajem 2021. godine, Kremlj je na isti način kaznio Google, a slično se desilo i u avgustu 2022. godine.

    “Reuters” navodi da Google nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.

    Rusija je od početka specijalne vojne operacije u Ukrajini bila u sukobu sa stranim tehnološkim kompanijama zbog sadržaja, prenosi “b92”.

  • Izrael dao konkretnu ponudu kao dio novog sporazuma o taocima

    Izrael dao konkretnu ponudu kao dio novog sporazuma o taocima

    ​Izrael nudi pauziranje borbi u Gazi na najmanje nedjelju dana kao dio novog sporazuma po kojem bi Hamas oslobodio više od 30 talaca koje ta teroristička grupa drži, rekli su za “Axios” dva izraelska zvaničnika i još jedan izvor koji poznaje situaciju.

    Prijedlog, napravljen preko katarskih posrednika, prvi je koji je Izrael ponudio od propasti sporazuma prošlog mjeseca koji je doveo do sedmodnevnog prekida vatre i oslobađanja više od 100 talaca.

    Izraelski zvaničnici kažu da prijedlog pokazuje da je Izrael odlučan da ponovo pokrene ozbiljne pregovore za oslobađanje još talaca, iako je Hamas saopštio da neće nastaviti pregovore sve dok borbe traju.

    Oko 130 izraelskih i stranih državljana i dalje se drže kao taoci u Gazi. Portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće, Džon Kirbi rekao je u utorak da je među njima osam Amerikanaca.

    Direktor CIA, Bil Berns, sastao se u ponedjeljak u Varšavi sa katarskim premijerom Mohamedom bin Abdulrahmanom Al Tanijem i Davidom Barneom, šefom izraelske špijunske agencije Mosad, kako bi razgovarali o potencijalnom dogovoru za obezbjeđivanje oslobađanja još izraelskih talaca.

    Barnea je predstavio izraelski prijedlog kako da se ponovo pokrenu pregovori o novom sporazumu kako bi se obezbijedilo oslobađanje grupe od oko 40 talaca, kažu izraelski zvaničnici.

    Grupa bi uključivala preostale žene koje Hamas drži, muškarce starije od 60 godina i druge taoce koji su bolesni ili teško ranjeni i kojima je potrebna hitna medicinska pomoć.

    Kao dio prijedloga, Izrael je predložio da će pristati na privremeni prekid vatre od najmanje nedjelju dana, kažu izraelski zvaničnici.

    U prethodnom sporazumu, Izrael je pristao na jednonedjeljnu pauzu svojih napada u Gazi u zamjenu za 80 talaca.

    Izrael je takođe sugerisao da bi mogao da oslobodi palestinske zatvorenike koji su osuđeni za ozbiljnije napade na Izrael od onih koji su pušteni u prethodnom sporazumu.

    Izraelski zvaničnici kažu da postoji na desetine takvih palestinskih zatvorenika koji su stari ili bolesni i koji bi mogli biti pušteni u okviru humanitarnog sporazuma.

    Tokom sastanka u Varšavi, katarski premijer je prenio stav Hamasa da Izrael mora da prekine napade prije nego što počnu pregovori o taocima, rekli su izraelski zvaničnici i izvor koji zna za razgovore.

    Barnea je odgovorio da, ako Hamas želi da se rat zaustavi, mora da položi oružje i preda svoje lidere u Gazi koji su odgovorni za napad 7. oktobra na Izrael koji je zapalio rat.

    Pregovori u Varšavi su uslijedili dan nakon što je Hamas objavio video snimak trojice starijih Izraelaca koji su držani kao taoci u Gazi.

    Njih trojica, koji su izgledali mršavi i imali duge brade, pozvali su izraelsku vladu da zaustavi rat kako bi mogli da budu oslobođeni. Ubrzo nakon toga, rođaci talaca pozvali su izraelske zvaničnike da ubrzaju napore za njihovo oslobađanje.

    Izraelski premijer Benjamin Netanjahu sastao se u utorak sa predstavnicima porodica nekoliko talaca i naglasio da je poslao Barnea u Evropu dva puta u protekloj nedjelji kako bi se zalagao za novi sporazum o taocima.

    Palestinski Islamski džihad, za koji se vjeruje da drži dvadesetak talaca, objavio je u utorak snimak na kojem se vide dvojica Izraelaca koji su takođe pozvali Netanijahua da zaustavi rat kako bi mogli da budu oslobođeni.

    Izraelski zvaničnik uključen u pregovore rekao je da je izraelski prijedlog “pravi test za katarsko posredovanje”.

    “Ako žele da pokažu da mogu da igraju konstruktivnu ulogu, sada je vrijeme da to urade. Očekujemo da će se ozbiljni pregovori nastaviti što je prije moguće”, rekao je izraelski zvaničnik.

    Izvor sa direktnim saznanjima o pregovorima rekao je da Katar pokušava da ponovo pokrene pregovore, ali da zahtjevi Izraela od Hamasa i ono što on zahtjeva za okončanje rata komplikuju situaciju, prenosi “Telegraf”.

  • Makron najavio mogućnost da pozove Putina u Francusku

    Makron najavio mogućnost da pozove Putina u Francusku

    Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da ne isključuje mogućnost da pozove ruskog predsjednika Vladimira Putina na proslavu 80 godina od iskrcavanja u Normandiji ako se situacija u Ukrajini promijeni.

    “Samo ako se održe mirovni pregovori i promijeni situacija sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim”, rekao je Makron televiziji “Frans-5”, prenosi Srna.

    Iduće godine obilježava se 80. godišnjica iskrcavanja saveznika u Normandiji, na sjeveru francuske.

    Britanske, kanadske i francuske trupe napale su njemačke snage na obalama sjeverne Francuske 6. juna 1944.

    Ovo je bila najveća vojna operacija do tada u istoriji i označila je početak oslobađanja sjevero-zapadne Evrope od nacističke okupacije.

  • Ukrajinci svjesni propasti ljetne ofanzive se utvrđuju, Rusi planiraju veliku akciju na proljeće

    Ukrajinci svjesni propasti ljetne ofanzive se utvrđuju, Rusi planiraju veliku akciju na proljeće

    Ukrajinske snage zauzimaju odbrambene položaje nakon što njihova ljetna protivofaziva nije zabilježila značajnije uspjehe protiv ruske vojske.
    “Ukrajina posljednjih sedmica ulaže velike napore kako bi poboljšala utvrde na bojnom polju”, saopćilo je britansko ministarstvo odbrane u svojoj procjeni situacije na bojnom polju.

    Dodaje se da ukrajinske snage zauzimaju više odbrambenih položaja duž većeg dijela fronta.

    Ruska odbrana duž oko 1.000 kilometara duge crte fronta izdržala je višemjesečnu ofanzivnu kampanju Ukrajine, koja koristi oružje koje je dopremio Zapad.

    Artiljerija, projektili i napadi bespilotnim letjelicama dominirali su borbama posljednjih sedmica jer su blato i snijeg onemogućili kretanje trupa.

    “Malo je vjerovatan značajan ruski prodor, a frontu karakterizira sveukupna stagnacija”, dodalo je britansko ministarstvo odbrane.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izrazio je uvjerenje da su zapadni saveznici Kijeva iscrpljeni finansijski zahtjevnim ratom, što će ruskim snagama omogućiti da sljedeće godine pokrenu novu ofanzivu protiv slabijeg protivnika. Do velike akcije ruskih trupa moglo bi doći na proljeće.

    Putin je u utorak ponovio da Rusija ne namjerava odustati od svojih ciljeva u Ukrajini.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je u utorak uvjerenje da će Sjedinjene Američke Države održati svoje obećanje i pružiti Ukrajini dodatnu pomoć vrijednu milijarde dolara. No, američki Senat ponovo će glasati o paketu koji uključuje novu vojnu pomoć Ukrajini tek sljedeće godine.

  • Detalji sa ročišta Debevecu i Mehmedagiću: Tužiteljka Jolović se u karijeri nije suočila s većim opstrukcijama u prikupljanju dokaza

    Detalji sa ročišta Debevecu i Mehmedagiću: Tužiteljka Jolović se u karijeri nije suočila s većim opstrukcijama u prikupljanju dokaza

    U Sudu Bosne i Hercegovine u toku je ročište za određivanje pritvora predsjedniku Suda BiH, Ranku Debevecu, te nekadašnjem direktoru Obavještajno bezbjednosne agencije BiH, Osmanu Mehmedagiću.

    Na samom početku ročišta odbrana je zatražila da se javnosti zabrani prisustvo ročištu, što je odbijeno.

    Takođe, na početku je postojao i zahtjev odbrane za izuzećem sudije Branka Perića, koji je pojasnio kako to pitanje nije bilo moguće riješiti. Naime, o njemu nije imao ko da odlučuje s obzirom da nema predsjednika Suda BiH, te je pitanje ostalo na čekanju, dok VSTS ne donese konačnu odluku o v.d. direktoru Suda BiH.

    Tužiteljka Bojana Jolović krenula je potom sa obrazlaganjem prijedloga za pritvor.

    Jolovićeva je istakla kako je postojao dogovor osumnjičenih, te kako se u karijeri nije suočila sa većim opstrukcijama u sakupljanju dokaza.

    Pojasnila je da su provjere vršene nekoliko mjeseci, a navela je primjer jednog svjedoka, službenika OBA, kojeg je u nekoliko navrata zvala da svjedoči. On bi svaki put prije toga dobio poziv Osmana Mehmedagića. U jednom od poziva, Mehmedagić mu je poručio kako ga je “Ranko zvao, prepao se jer zna da sudac ispituje”. Taj poziv svjedoku se desio kada je tužiteljka od Suda tražila određenu dokumentaciju, pa je slučaj navela kao primjer međusobne povezanosti osumnjičenih, ali i uticaja na svjedoke.

    Jolovićeva tvrdi kako postoji i spis gdje Debevec jednom od policajaca kaže “ja ću se izvući a ti vidi šta ćeš”, te kako se opirao hapšenju.

    Debevec se nekoliko puta pobunio, tvrdio je kako se iznose neistine, nakon čega je Perić zaprijetio izbacivanjem iz sudnice, što se do ovog trenutka nije desilo.

    Podsjetimo, Debevec i Osmanagić su uhapšeni u ponedjeljak. Oni se sumnjiče za zloupotrebu položaja, piše N1.

  • Zaharova: Zapad pokušava da pokrene masovne proteste u Srbiji

    Zaharova: Zapad pokušava da pokrene masovne proteste u Srbiji

    Zapad pokušava da pokrene scenario masovnih protesta u Srbiji, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Vidimo da se u Srbiji i šire na Balkanu koristi scenario javnih protesta kako bi se nametnula volja Zapada – navela je Zaharova na konferenciji za novinare komentarišući demonstracije nakon izbora u Srbiji.

    Prema njenim riječima, Zapad je spreman da organizuje masovne proteste na Balkanu, javio je TASS.

    • Čini mi se da bilo koji narod bilo koje zemlje treba da brani svoj suverenitet na svim nivoima – dodala je Zaharova.