VRBAS Media

Autor: INFO

  • Čović: Nema potrebe da Šmit nameće rješenja

    Čović: Nema potrebe da Šmit nameće rješenja

    Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je da su neprihvatljive izmjene Izbornog zakona BiH bez izmjena načina biranja člana Predsjedništva BiH, te poručio da nema potrebe da Kristijan Šmit nameće rješenja ako postoji vlast koja funkcioniše.

    Protiv toga sam da visoki predstavnik nameće bilo kakva rješenja. Ako imamo vlast, za koju kažemo da funkcioniše – zašto bi umjesto nas bilo ko donosio zakone i zakonska rješenja. Na nama je taj posao – rekao je Čović novinarima nakon sjednice Glavnog savjeta HNS-a u Mostaru.

    On je, komentarišući rok od najviše tri sedmice koje je Šmit dao vlastima da izmijene odredbe Izbornog zakona koje se tiču izbornog procesa, istakao da su izmjene Izbornog zakona bez izmjene načina biranja člana Predsjedništva apsolutno neprihvatljive.

    • Treba nam cjelina, ne možemo svako malo nešto mijenjati i dopunjavati. To se prije svega odnosi na načine izmjene članova o izboru Predsjedništva BiH – rekao je Čović.

    On je upitao kakav je to integritet izbornog procesa ako neko kaže da je hrvatski član Predsjedništva, a nije dobio ni jedan odsto glasova Hrvata.

    • Mi podstičemo kolege da sjednemo i da se ne raziđemo dok ta sva pitanja ne dođu na dnevni red, pa i ta kredibilnost izbornog procesa, integritet izbornog procesa o kome se najviše govorilo. Јedno od mojih pitanja je, ima li viših ugrožavanja integriteta procesa ako vam se neko lažno predstavlja u institucijama i s vrha institucija, govorimo o članu Predsjedništva – upitao je Čović.

    Čović je rekao da vremena za izmjene Izbornog zakona ima.

    • Mi smo posljednji put pred same izbore mijenjali Izborni zakon. Nepristojno bi bilo to raditi, ali smo već to radili. Mi smo lani u Sarajevu i Neumu razgovarali u trećem, četvrtom, petom mjesecu, a izbori su bili u desetom mjesecu. Onda visoki predstavnik na dan izbora nametne izmjene. Mi smo izvan svjetskih demokratskih standarda, tako da vremena ima. Opšti izbori su tek za tri godine, ne ugrožavamo bilo kakav proces – rekao je Čović.

    Kristijan Šmit danas je u Sarajevu zatražio od Parlamentarne skupštine BiH da u što skorijem vremenu donese izmjene i dopune Izbornog zakona BiH s ciljem, kako je rekao, zaštite integriteta izbornog procesa ili će u suprotnom on to uraditi.

  • Aleksandra Pandurević poručila Šmitu: More, marš!

    Aleksandra Pandurević poručila Šmitu: More, marš!

    Aleksandra Pandurević, član Predsjedništva Srpske demokratske stranke (SDS) imala je poruku za Kristijana Šmita, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, a nakon što je Šmit pozvao Tužilaštvo BiH i policiju da reaguju ka zvaničnicima i državnim službenicima koji učestvuju u pripremi i organizaciji proslave 9. januara, Dana Republike Srpske.

    “Pročitala sam šta je rekao i samo mogu da mu poručim jedno. Vi znate da mi nije svojstveno da psujem, ali samo bih mu kratko rekla: “Ma more marš”, kazala je Pandurevićeva za “Nezavisne novine”.

    Podsjećamo, Kristijan Šmit se danas oglasio putem Kancelarije OHR, poručujući da je “na organima za provođenje zakona, Tužilaštvu BiH i policiji, da preduzmu odgovarajuće zakonom propisane naredne korake, posebno u slučajevima koji se odnose na javne zvaničnike i državne službenike i njihovo učešće u pripremi ili organizaciji proslave 9. januara”.

  • Suspendovan Ranko Debevec

    Suspendovan Ranko Debevec

    Ranko Debevec, predsjednik Suda BiH, suspendovan je sa te funkcije, nakon što su u ponedjeljak uhapšeni on i nekadašnji generalni direktor Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA) BiH Osman Mehmedagić Osmica.

    Naime, Prvostepena komisija Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) prihvatila je danas prijedlog Kancelarije disciplinskog tužioca da suspenduje Debevca.

    Glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić juče je potvrdio da se Debevec i Mehmedagić sumnjiče za prisluškivanje sudija Suda BiH i radnika Tužilaštva BiH.

    Iz VSTS-a BiH su potvrdili da je prvostepena disciplinska komisija za sudije, odlučujući po zahtjevu Kancelarije disciplinskog tužioca VSTS-a BiH za privremeno udaljenje od vršenja dužnosti Debevca, donijela odluku kojom je on privremeno udaljen od vršenja dužnosti predsjednika Suda BiH počev od sutra, pa do okončanja krivične istrage po Naredbi o provođenju istrage Tužilaštva BiH.

    “Prilikom donošenja odluke, Prvostepena komisija VSTS-a BiH se rukovodila prirodom i vrstom krivičnog djela obuhvaćenog naredbom o provođenju istrage, u pitanju su krivična djela iz glave XIX Krivičnog zakona BiH – Krivična djela korupcije i krivična djela protiv službene i druge odgovorne funkcije. Prvostepena disciplinska komisija smatra da bi daljnje vršenje dužnosti predsjednika Suda BiH imenovanog do okončanja istrage ozbiljno ugrozilo kredibilitet sudijske funkcije i pravosuđa BiH u cijelosti”, naveli su iz VSTS-a.

    Ovom odlukom Prvostepena disciplinska komisija VSTS-a BiH, kako se u saopštenju dodaje, ni na koji način ne prejudicira niti može uticati na ishod krivične istrage, kao i na pravo odbrane tuženog.

    “Žalba ne odlaže izvršenje odluke o privremenom udaljenju”, naveli su iz VSTS-a.

  • Stevandić: 9. januar odraz volje naroda, krivično može da odgovara samo Šmit

    Stevandić: 9. januar odraz volje naroda, krivično može da odgovara samo Šmit

    Dan Republike proslavlja se kao odraz želje i volje naroda Srpske i niko ne može ukinuti jedan od najznačajnijih datuma u njenoj istoriji, a sve je zasnovano na pravnim aktima, izjavio je za Srnu predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

    Komentarišući izjavu Kristijana Šmita da je proslava 9. januara jasan i direktan propust u sprovođenju odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika, Stevandić je rekao da Šmit pokušava samo da podigne temperaturu i unese nove nemire u BiH.

    • Šmit pokušava da bezbjednosnu situaciju dovede na ivicu usijanja. On je odgovoran za sve eventualne sukobe i probleme jer ih on izaziva – naglasio je Stevandić.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske je ponovio da Šmit nije imenovan u skladu sa predviđenom procedurom u Savjetu bezbjednosti UN, odnosno da nema legitimitet.

    • Јedini koji bi se mogao i koji bi se trebao prepasti krivične odgovornosti za svaki problem koji se desi jeste Kristijan Šmit – zaključio je Stevandić.

    Šmit je rekao da je proslava 9. januara kao Dana Republike Srpske “jasan i direktan propust u sprovođenju odluka Ustavnog suda BiH, kao i odluka visokog predstavnika”, te dodao da nepoštovanje odluka Ustavnog suda predstavlja krivično djelo prema Krivičnom zakonu BiH.

  • Cvijanović: Sila nikad nije ovdje prolazila pa neće ni sada; Šmit najveća prepreka na evropskom putu BiH

    Cvijanović: Sila nikad nije ovdje prolazila pa neće ni sada; Šmit najveća prepreka na evropskom putu BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je apsurd da Kristijan Šmit prijeti zbog neizvršenja odluka Ustavnog suda, a upravo je taj isti Ustavni sud još 2006. potvrdio da neko da bi bio visoki predstavnik mora proći proceduru imenovanja u Savjetu bezbjednosti UN.

    Ovaj čovjek nije prošao proceduru imenovanja, znači ne poštuje Ustavni sud BiH – izjavila je Cvijanović.

    Na pitanje Srne da prokomentariše izjavu Šmita da je na organima za provođenje zakona, Tužilaštvu BiH i policiji, da preduzmu odgovarajuće zakonom propisane naredne korake, posebno u slučajevima koji se odnose na javne zvaničnike i državne službenike i njihovo učešće u pripremi ili organizaciji proslave 9. januara, Cvijanović je odgovorila da je odluka Ustavnog suda BiH ispoštovana što se tiče zakona.

    • Kako se srozala ova država do samog dna, to je zastrašujuće. Kristijan Šmit je evidentno najveća prepreka na evropskom putu BiH, ali i uvođenju reda u državi koja je u totalnom neredu – naglasila je Cvijanović.

    Ona je dodala da smo na pragu 2024. godine i slušamo pojedinca koji nije demokratski izabran u našoj zemlji, pojedinca koji nije prošao ni proceduru imenovanja ni po međunarodnom pravu, a i da je prošao ne bi mogao da radi ono što radi, kako se sili, kako nam uporno prijeti i kako radi sve što je nespojivo i sa evropskim putem i sa demokratijom.

    • Ta sila nikad kroz istoriju nije ovdje prolazila, pa neće ni sad – poručila je Cvijanović.
  • Šmit o proslavi Dana Srpske

    Šmit o proslavi Dana Srpske

    Kristijan Šmit, koga institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, poručio je da je proslava 9. januara, kao Dana Republike Srpske, jasan i direktan propust u provođenju konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda BiH, kao i odluka visokog predstavnika od 1. jula 2023.

    Usaopštenju za javnost, Šmit je upozorio da nepoštivanje odluka Ustavnog suda predstavlja krivično djelo prema Krivičnom zakonu BiH.

    Na organima za provođenje zakona, Tužilaštvu BiH i policiji, kako se navodi, jeste da preduzmu odgovarajuće zakonom propisane naredne korake, posebno u slučajevima koji se odnose na javne zvaničnike i državne službenike i njihovo učešće u pripremi ili organizaciji proslave 9. januara.– Vladavina prava je nezaobilazan preduslov za stabilnu i prosperitetnu budućnost svih građana BiH, zajedno s komunikacijom, dijalogom i kompromisom. Ovo bi trebalo da budu vodeći principi u odlučivanju o obilježavanju Dana Republike Srpske, jer će samo tada ovo biti praznik koji će svi građani moći prihvatiti i slaviti i koji može ojačati veze među građanima Srpske, a ne ih dalje dijeliti – navodi Šmit.

  • Banjalučki aerodrom rekordno! Početkom godine najavljuju iznenađenje

    Banjalučki aerodrom rekordno! Početkom godine najavljuju iznenađenje

    Međunarodni “Aerodrom Banjaluka” poslovnu godinu završava saobraćajem sa oko 460.000 putnika, što je za 120.000 putnika više nego prethodne godine, rečeno je Srni u ovom preduzeću.
    Iz “Aerodroma” su dodali da je rast saobraćaja u kontinuitetu bio preduslov za širenje broja destinacija u 2024. godini.

    “Tako će putnici sa banjalučkog aerodroma, osim Turske, Tunisa, Egipta i Grčke, već od juna moći da putuju na nove destinacije poput Španije, u Barselonu, ali i da izaberu neka od brojnih grčkih ostrva što predstavlja iskorak kako u ponudi, tako i pružanju kvalitetnih usluga putnicima i avio-kompanijama”, istakli su u ovom preduzeću.

    Nova sezona od aprila naredne godine će, kako kažu, povezivati Banjaluku i sa njemačkim gradom Baden Baden, koji graniči sa Francuskom, Austrijom i Švajcarskom, te će, osim trenutnih saobraćanja na destinacije Bazel, Dortmund, Brisel, Getebor, Štokholm, Memingen, Beč i Beograd, ponuda letova sa banjalučkog aerodroma omogućavati putnicima širi spektar za realizaciju poslovnih, studijskih, turističkih i porodičnih putovanja.

    Kako bi putnicima pružio novu i kvalitetniju uslugu, “Aerodrom Banjaluka” realizovao je i projekte izgradnje dodatnih parking prostora, kao i uslugu transfernog prevoza putnika od aerodroma do gradova u Republici Srpskoj/BiH.

    “Početkom godine počinje sa radom fri šop koji će uz ostale uslužne sadržaje ponuditi putnicima sve što im je neophodno prilikom putovanja”, naglasili su u “Aerodromu Banjaluka”.

    Iz tog preduzeća su dodali da će park ispred pristanišne zgrade biti koncipiran i projektovan da pruži ugođaj putnicima, uključujući i najmlađe, dok čekaju na svoj let.

    “Primarni cilj Međunarodnog Aerodroma Banjaluka u narednoj godini je aerodrom održavati operativnim u skladu sa svim svjetskim i evropskim vazduhoplovnim zahtjevima i standardima, u interesu putnika i avio-kompanija”, zaključili su u ovom preduzeću.

  • A šta ako Putin pobjedi?

    A šta ako Putin pobjedi?

    Zapadni svet polako počinje da razmišlja o scenariju koji im do skoro nije bio zamisliv – da Putin pobedi u ratu u Ukrajini.

    Razlog za to je zastoj u kontraofanzivi koji je očigledan, zastoj u pomoći SAD i zastoj u novcu i municiji iz EU, zbog čega se jasno postavlja pitanje koliko dugo će Kijev moći da zadržava ruske snage.

    Osim potencijalno katastrofalnih posledica po Ukrajinu, neki evropski saveznici su počeli tiho da razmatraju uticaj neuspeha NATO-a u najvećem evropskom sukobu od Drugog svetskog rata. Oni ponovo procenjuju rizike koje bi ohrabrena Rusija predstavljala za članice alijanse na istoku, tvrde za Blumberg ljudi koji su upoznati u interne diskusije.

    Oni dodaju da bi uticaj strateškog nazadovanja u Ukrajini, u slučaju da se blokada pomoći iz SAD nastavi, bio daleko dublji od onog izazvanog američkim povlačenjem iz Avganistana 2021. godine, rekli su oni.

    Situacija bi bila još gora, kažu oni, ako Donald Tramp pobedi na predsedničkim izborima sledeće godine i ispuni svoja javna obećanja da će se povući iz velikih saveza, uključujući NATO, i sklopiti dogovor sa Putinom oko Ukrajine.

    Čak ni evropski lideri više ne kriju utisak sve veće uzbune u svojim javnim izjavama.

    “Ako Ukrajina nema podršku EU i SAD, Putin će pobediti”, rekao je irski premijer Leo Varadkar prošle nedelje na samitu Evropske unije.

    Zelenski međutim, negira da Ukrajina gubi rat, ukazujući na napredak koji su njegove snage postigle od prvih dana invazije i podršku koju je dobio od saveznika Ukrajine.

    Pored sve većeg skepticizma javnosti u pogledu podrške Ukrajini, razočaravajući rezultati letnje kontraofanzive Kijeva pokrenuli su pitanje da li je javno deklarisani cilj Ukrajine da ponovo preuzme sve okupirane teritorije realan.

    “Mogućnost da Ukrajina izgubi dodatnu teritoriju, pa čak i svoj suverenitet – i dalje je na stolu”, rekla je Kristin Berzina, direktorka Nemačkog Maršalovog fonda u Vašingtonu.

    Rusija će verovatno nastojati da zauzme više teritorije i uništi više infrastrukture ako Ukrajina ne dobije oružje koje joj je potrebno za odbranu, kažu evropski zvaničnici. Nesposobna da se odbrani, Ukrajina bi mogla biti primorana da prihvati sporazum o prekidu vatre pod ruskim uslovima, rekli su oni.

    Podržavaoci Ukrajine u EU i SAD kažu da će pomoć verovatno u nekom obliku biti odobrena početkom sledeće godine. Ali malo je verovatno da će to doneti veliki napredak na bojnom polju, kažu zvaničnici. Osim toga, izgledi su sve mračniji, a zastoj na terenu sve jasnije pokazuje da bi rat mogao trajati godinama.

    U baltičkim državama zvaničnici već poručuju javnosti da bude spremna za sledeći rat jer, kažu, Putinove snage neće biti uništene u Ukrajini. Diskusija se pomerila sa “Rusija bi mogla da napadne“ na konkretne pripreme za tu nekada nezamislivu perspektivu. Uprkos Bajdenovim javnim uveravanjima, male zemlje koje su nekada bile deo Sovjetskog Saveza postavljaju pitanje da li bi SAD i drugi saveznici zaista izložili svoje trupe riziku da ih brane.

    “Rusija se ne plaši NATO-a”, rekao je načelnik estonske vojske Martin Herem u intervjuu jednoj lokalnoj TV stanici prošle nedelje. On ocenjuje da bi ruska vojska mogla da bude spremna da napadne NATO u roku od godinu dana nakon završetka rata u Ukrajini.

    Drugi zapadni zvaničnici rekli su da će Putinu verovatno trebati najmanje nekoliko godina da se oporavi od ogromnih gubitaka koje je njegova vojska pretrpela u Ukrajini, a kamoli da ugrozi mnogo sposobnije snage NATO-a.

    Među evropskim i svetskim liderima sve se više govori o mogućoj pobedi Putina. Finska, koja je ove godine pristupila NATO-u, pojačala je svoju odbranu i nastoji da ojača bezbednosne veze sa SAD.

  • Tramp: To im nikada neću dozvoliti

    Tramp: To im nikada neću dozvoliti

    Nakon što je sud u Koloradu doneo istorijsku odluku, da se Donald Tramp ne može kandidovati na američkim predsedničkim izborima, on se obratio javnosti.

    Podsetimo, bivši američki predsednik je optužen za podsticanje nereda u američkoj zgradi Kapitola u pokušaju da poništi rezultat nakon što je izgubio na izborima u SAD 2020. godine, zbog čega je Vrhovni sud u Koloradu doneo odluku da se on ne može kandidovati na sledećim predsedničkim izborima.Trampova kampanja je saopštila da je presuda u Koloradu “pogrešna” i da će se žaliti Vrhovnom sudu SAD.

    Nakon ove nesvakidašnje odluke, oglasio se i sam Tramp, koji je svojim okupljenim pristalicama poručio da takva odluka suda nije usmerena protiv njega već protiv američkog naroda, koji neće da ćuti.

    Kad gosd se ove radikalne demokrate okupe donesu neku odluku protiv mene, baš im hvala, poručio je Tramp, praćen ovacijama.

    “Neprijatelj hoće da uzmu moju slobodu jer hoće da uzmu vašu slobodu. To im nikada neću dozvoliti. Hoće da me ućutkaju jer ja nikada neću dozvoliti da vas ućutkaju, i na kraju nisu oni krenuli na mene, već su krenuli na vas, a ja im samo stojim na putu i uvek ću im stajati na putu”, rekao je Tramp.

  • “Mislite da nećemo uzvratiti?” – Šta je Stevandić poručio “krugu dvojke”

    “Mislite da nećemo uzvratiti?” – Šta je Stevandić poručio “krugu dvojke”

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić oglasio se na društvenim mrežama i poslao jasnu poruku onima koji su Republiku Srpsku i njene građane napali da su uticali na izbornu volju građana Srbije.

    “Poštovani tzv. BG krugu 2 ,druga Srbijo i autošovinisti. Mi iz Srpske smo slobodu plaćali životima a ona je još uvek ugrožena namjerama da nas ukinu oni koje vi podržavate. Mislite da vam nećemo uzvratiti?U Srbiji mali broj nas ima prebivalište, imovinu, plaća porez i glasa kao i vi” – napisao je Stevandić na društvenoj mreži X