VRBAS Media

Autor: INFO

  • Rusi napali Odesu

    Rusi napali Odesu

    Ruske snage izvele su tokom noći masovni napad dronovima na lučki grad Odesu, pri čemu su oštećeni infrastruktura i stambeni objekti.

    To je jutros saopštila Južna operativna komanda ukrajinske vojske.

    Kijev indipendent prenosi da je protivvazdušna odbrana (PVO) dejstvovala sat i po vremena, odbijajući dronove-samoubice “šahide” koji su doletali u talasima.

    Navodi se da su borbene bespilotne letelice stizale iz pravca Crnog mora.

    Ukrajinska PVO je oborila deset borbenih dronova tokom noći – saopštila je vojska te zemlje.

    Navodi se da, prema preliminarnim izveštajima, u ovom napadu nije bilo žrtava.

    Dron je pogodio infrastrukturni objekat u Odesi, što je izazvalo požar, ali su vatrogasci uspeli da obuzdaju plamen.

    Navodi se da su u napadu oštećene administrativne zgrade u tom gradu i popucala su stakla na više kuća.

    Ostaci oborenih dronova padali su po okolnom području.

  • Ovo su 3 glavna razloga zašto se Srpska suočava sa ozbiljnim problemom odlaska medicinskih radnika

    Ovo su 3 glavna razloga zašto se Srpska suočava sa ozbiljnim problemom odlaska medicinskih radnika

    Odlazak ljekara, medicinskih sestara i tehničara u inostranstvo, ali i prelazak u druge zdravstvene ustanove u FBiH i niske plate gorući su problemi u velikom broju zdravstvenih ustanova.

    Nebojša Šešlija, direktor Bolnice “Srbija”, rekao je da oni imaju najozbiljniju situaciju po pitanju odlaska radnika na cijelom području Republike Srpske.

    –A upravo iz razloga što smo mi naslonjeni na najveći grad u BiH, gdje je sigurno najveći kanton i oni su spremni da daju svim zdravstvenim radnicima puno bolje uslove nego što je slučaj kod nas – rekao je Šešlija.

    Ističe da im trenutno problem pravi i otvaranje Prve opšte bolnice na području BiH, koja sa ozbiljnim finansijskim ponudama ide ka njihovom kadru, kako srednjem medicinskom, tako i prema ljekarima.

    Imamo doktore koji imaju ozbiljne ponude za prelazak i naše mogućnosti za zadržavanje u našoj ustanovi nisu velike. Mi smo i u prethodnom periodu bili, ali i sada smo, jedna od najpogođenijih zdravstvenih ustanova što se tiče kadra – istakao je Šešlija.

    Dodao je da su pod velikim pritiskom da zadrže radni kadar, ali i funkcionisanje same ustanove.

    –U prethodnih pet godina našu ustanovu je napustilo oko 20 doktora, a i u narednim danima jedan ljekar će nas napustiti – ističe Šešlija i dodaje da nemaju problem sa odlaskom radnika u inostranstvo, već Kanton Sarajevo im uzima veliki broj kadra.

    Tatjana Perić, predsjednica Saveznog udruženja medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, rekla je da odlazi kvalitetan, obrazovan, već svršen kadar, koji može doprinijeti boljem i kvalitetnijem pružanju zdravstvenih usluga.

    -Nama problem pravi i prekvalifikacija, jer dolazimo u situaciju gdje medicinska sestra koja se školovala i radi na svom poslu mora još dodatno da se bavi obučavanjem prekvalifikovanih radnika – rekla je Perićeva.

    Da je sve izražniji problem odlaska medicinskih sestara i tehničara, ali da problem pravi i prekvalifikacija, smatra i Mirko Šerbedžija, predsjednik Sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske.

    –Kompletna Srpska je pogođena odlaskom zdravstvenih radnika. Ako uzmemo u obzir da su medicinske sestre i tehničari jedno od najtraženijih zanimanja u Evropi, dovoljno pokazuje u kakvom smo problemu, na koji mi ukazujemo i pokazujemo – rekao je Šerbedžija.

    Prema njegovim riječima, ono što bi određeni broj zdravstvnih radnika zadržalo, ali i pojedine kolege navelo da se vrate iz zemalja zapadne Evrope su sigurno bolji uslovi rada, sistemska rješenja.

    -Ono čega se mi plašimo, ako ne uredimo profesiju, ne povećamo platu, imaćemo veliki pad produktivnosti rada i veliko nezadovoljstvo među zdravstvenim radnicima – rekao je on.

    Vlado Đajić, generalni direktor UKC RS rekao je za Nezavisne novine da oni u ovoj zdravstvenoj ustanovi nemaju problema sa nedostatkom kadra.

    -Od kada sam direktor, zaposleno je 360 ljekara, a otišlo ih 20, dok je za sve ove godine otišlo oko 100 medicinskih sestara, a došlo ih je dva ili tri puta više – istakao je i dodao da oni nemaju problem sa manjkom radnika.

  • U Zvorniku pronađen kilogram spida

    U Zvorniku pronađen kilogram spida

    Pripadnici Policijske uprave Zvornik u okviru akcije “Store 3” uhapsili su S.G iz Zvornika, a pretresom kuće i prostorija koje on koristi pronađeno je 1.066,9 grama spida i 11,9 grama marihuane.

    Akcija je sprovedena 6. marta, a nakon kriminalističke obrade, S.G je uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu sproveden postupajućem tužiocu Orkružnog javnog tužilaštva u Bijeljini.

    S.G se sumnjiči da je počinio krivično djelo “Neovlaštena proizvodnja i promet opojnih droga”, iz člana 207. Krivičnog zakonika Republike Srpske.

  • Sedmica borbe protiv glaukoma, u UKC Srpske besplatan pregled

    Sedmica borbe protiv glaukoma, u UKC Srpske besplatan pregled

    Ova sedmica se u svijetu obilježava kao svjetska sedmica borbe protiv glaukoma. Kao i ranijih godina, ljekari UKC Republike Srpske se i ove godine nizom aktivnosti pridružuju obilježavanju.

    Povodom Svjetske nedjelje borbe protiv glaukoma, u srijedu 13. marta od 8 do 13 časova, održaće se akcija besplatnog skrininga glaukoma na Univerzitetskom kliničkom centru u Banjaluci.

    Glaukom je hronični, progresivni, degenerativni poremećaj optičkog nerva koji dovodi do karakterističnog oštećenja vidnog polja. Glaukom je drugi uzrok sljepila, i što je jako važno: uzrokuje nepovratano gubitak vida.

    Procenjuje se da oko 80 miliona ljudi širom svijeta ima glaukom. Otprilike 1,5 do dva odsto stanovništva starijeg od 40 godina pati od njega i njegova incidencija raste sa starenjem.

    U svojim ranim fazama glaukom je asimptomatski. Ako se ne liječi, glaukom može napredovati i dovesti do sljepila. Periodično testiranje i odlazak na redovni oftamološki pregled omogućava ranu dijagnozu kako bi se spriječilo oštećenje vida.

  • Pokušaj ubistva u Tuzli, uhapšen dvojac

    Pokušaj ubistva u Tuzli, uhapšen dvojac

    Tuzlaci E.S. (36) i A.B. (39) uhapšeni su zbog pokušaja ubistva S.D. (48) iz Lukavca.

    Kako je saopšteno iz MUP-a TK, sinoć oko 21 čas policiji je prijavljeno da je u Tuzli, u Ulici Husinske bune, ispred ugostiteljskog objekta, došlo do upotrebe vatrenog oružja a ranjen je S.D., nakon čega su dvije osobe pobjegle sa mjesta događaja.

    Tom prilikom, S.D. je zadobio lake tjelesne povrede, konstatovane u JZU UKC-a Tuzla, Klinika za ortopediju i traumatologiju.

    “Operativnim radom, policijski službenici su došli do saznanja o učesnicima navedenog događaja, koji su ubrzo pronađeni i privedeni u službene prostorije Uprave policije MUP TK-a, a radi se o E.S.i A.B. iz Tuzle. O događaju je obaviješten dežurni kantonalni tužilac, po čijem nalogu je izvršen uviđaj od strane policijskih službenika Odjeljenja kriminalističke policije Policijske uprave Tuzla uz asistenciju policijskih službenika PU Tuzla – PS Zapad, kao i vještaka balističke struke”, navode iz policije.

    Oni su uhapšeni i u toku je istraga po nalogu dežurnog kantonalnog tužioca.

    Nakon kriminalističke obrade, oni će danas uz izvještaj biti predati Kantonalnom tužilaštvu Tuzlanskog kantona na nadležnost i dalje postupanje.

  • Gdje je zapela inicijativa za vraćanje PDV-a za bebi-hranu i opremu?

    Gdje je zapela inicijativa za vraćanje PDV-a za bebi-hranu i opremu?

    Povrat PDV-a za kupovinu hrane i opreme za bebe u BiH još je na čekanju, jer svoj stav o tome treba da daju Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH i njen Upravni odbor (UO), a onda i oba doma parlamenta BiH.

    Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je, podsjetimo, u decembru usvojio inicijativu kojom se od Savjeta ministara BiH traži da u roku od 60 dana pripremi prijedlog izmjena i dopuna Zakona o PDV-u radi povrata PDV-a u ovu svrhu.

    “Savjet ministara BiH je na svojoj sjednici održanoj 1. februara razmatrao tu, kao i inicijativu koja se odnosi na smanjenje PDV-a na lijekove. Obje ih je uputio UO UIO BiH da oni daju svoje mišljenje da li se to može sprovesti ili ne”, rekla je za “Nezavisne novine” poslanica Mira Pekić, koja je sa kolegom Branislavom Borenovićem inicirala povrat PDV-a na hranu i opremu za bebe.

    Prema riječima Pekićeve, još nemaju povratnu informaciju iz UO UIO, koji još nije ni zasjedao.

    “Ja ću na prvoj sjednici u martu postaviti pitanje Savjetu ministara dokle se stiglo sa odgovorom Upravnog odbora UIO BiH, ali očekujem da će to biti rješavano u paketu sa inicijativom koja se odnosi na PDV na lijekove”, naglasila je Pekićeva.

    Ako ove inicijative dobiju zeleno svjetlo u UO UIO BiH, preostalo je još nekoliko koraka.

    “Dakle, nakon toga idu izmjene i dopune Zakona o PDV-u. Zakon ide na sjednicu Predstavničkog doma i sjednicu Doma naroda i nakon toga se primjenjuje. Ja ne vjerujem da će neko glasati protiv toga, naročito ako UO UIO pokaže razumijevanje za ove inicijative”, istakla je Pekićeva za “Nezavisne novine”.

    U Kancelariji predsjedavajućeg UO UIO su nam potvrdili da su obje inicijative dobili.

    “UO UIO primio je obje inicijative za izmjene i dopune Zakona o PDV-u i u skladu s procedurama dostavio ih na mišljenje UIO, nakon čega mogu biti razmatrane na prvoj narednoj sjednici”, potvrdili su u Kancelariji predsjedavajućeg UO UIO za “Nezavisne novine”.

    Međutim, u UIO BiH nisu oduševljeni ovakvim inicijativama. Naprotiv.

    “Potpuno je neprihvatljivo i pogrešno ići na ovakav način da se svakog mjeseca traži za određenu grupu proizvoda ukidanje PDV-a ili smanjenje stope, i to bez bilo kakve urađene analize u smislu efekata šta će to u konačnici donijeti”, kažu iz UIO BiH za “Nezavisne novine”.

    Mišljenja su da UIO treba da prikupi sve prihode, a da nadležne entitetske vlade tako prikupljena sredstva više usmjere ka onim socijalno ugroženim kategorijama kojima je to potrebno.

    “Postoje na nivou entiteta podaci o višečlanim porodicama sa većim brojem djece, pa se takvim porodicama mogu vratiti sredstva za plaćeni PDV na bebi-opremu. I to treba da urade entiteti i njihove nadležne institucije. Na takav način pomoć će stići onima kojima je potrebna i namijenjena. Isto se odnosi i na lijekove”, kategorični su iz UIO BiH.

    U inicijativi koja se odnosi na bebi-hranu i opremu su, podsjetimo, poslanici Pekić i Borenović zatražili povrat PDV-a za kupovinu hrane i opreme za bebe u ukupnom iznosu do 3.000 KM u prve dvije godine uzrasta djeteta.

    Zamišljeno je to na način da roditelji, odnosno staratelji, kao kupci ostvare ovo pravo na osnovu pismenog zahtjeva koji se podnosi regionalnoj jedinici UIO BiH na čijem području imaju prebivalište.

    “Gornja granica povrata PDV-a za prvu godinu starosti djeteta je 2.000 KM, a za drugu godinu 1.000 KM. Prilikom podnošenja prvog zahtjeva za povrat PDV-a roditelj, odnosno staratelj, dužan je da priloži dokumente kojima dokazuje da su ispunjeni uslovi propisani zakonom, odnosno podzakonskim aktima. Uz svaki podneseni zahtjev roditelj, odnosno staratelj, dužan je da priloži fiskalne račune koje je izdao prodavac hrane i opreme kao dokaz o kupovini”, navedeno je u inicijativi, koja je u posjedu “Nezavisnih novina”.

    Kako je naglašeno, hranom i opremom za bebe za koje se može ostvariti povrat PDV-a smatraju se: hrana za bebe, pelene, krevetac, kolica, stolica za hranjenje i auto-sjedalica.

    Kada je pročitala vijest o mogućnosti da dobije povrat PDV-a za opremu i hranu za djecu, Banjalučanka Dajana M. se obradovala.

    “Stvarno odlična stvar. Međutim, oteglo se to, a mi čekamo. Kćerkica je već odrasla, a sinčić još nije napunio dvije godine. Stvarno bi nam to dobro došlo, ali izgleda da će naša djeca krenuti u školu dok to ne zaživi. Da je trebalo uvesti neki namet, davno bi oni to usvojili”, kaže ova Banjalučanka za “Nezavisne novine”.

  • Dodik: Krišto unosi hitnoću tamo gdje nema potrebe

    Dodik: Krišto unosi hitnoću tamo gdje nema potrebe

    Nakon što je Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Oliveru Varheljiju, evropskom komesaru za proširenje navela da će na predsojećoj sjednici Savjeta ministara BiH biti i zakon o Sudu BiH, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a rekao je da je Krištova sklona da unosi hitnouću tamo gdje za time nema potrebe.

    On je rekao da će zakon o Sudu BiH biti podržan samo ako srpska strana bude saglasna, navodeći da Krišto ne bi trebala da rizijuke odnose u okviru partnerstva na nivou BiH i to učini unilateralnim.

    Dodik je podsjetio da su na prethodnom sastanku partnera na nivou vlasti u BiH u Mostaru oni koji rade u Savjetu ministara rekli da imaju obećanja iz Evropske komisije da je dovoljno da se usvoje zakoni o sukobu interesa i o državnoj službi.

    “I jedno i drugo je urađeno – šta sad hoće? Možemo usvojiti zakon o sudovima, ali sjedište mora da bude u Banjaluci i Sud BiH ne može da sudi po zakonima Republike Srpske i ne može da izuzima predmete iz Srpske. Takav zakon ćemo prihvatiti”, rekao je Dodik.

  • Papa izjavom razbjesnio Ukrajince, stigla i reakcija Rusije

    Rusija je rekla da je poziv pape Franje na razgovore s Moskvom kako bi se okončao rat u Ukrajini zahtjev zapadnim saveznicima Kijeva da odustanu od ambicije da poraze Rusiju i da priznaju grešku zapada u ukrajinskom ratu, prenijela je italijanska agencija ANSA.

    Papa je nedavno rekao da bi Ukrajina morala imati hrabrost “bijele zastave” i pregovarati o završetku rata s Rusijom, nakon početka invazije prije dvije godine u kojoj je poginulo više desetina hiljada ljudi.

    U intervjuu snimljenom prošlog mjeseca za švajcarsku televiziju RSI papa Franjo je rekao šta misli o onima koji kažu da bi Ukrajina trebala odustati jer nije uspjela odbiti ruske snage i onima koji smatraju da bi se time dao legitimitet jačoj strani. Novinar je u svom pitanju upotrijebio termin “bijela zastava”.

    “To je jedno tumačenje, to je istina”, rekao je tada papa, prema tekstualnim dijelovima intervjua koji bi se trebao emitovati 20. marta. “Riječ ‘pregovaranje’ je hrabra riječ. Kad vidite da ste poraženi, da stvari ne idu najbolje, morate imati hrabrosti za pregovore”, istakao je papa, prenosi Index.hr.

    Portparolka ruskog ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova je komentarisala da zapad koristi Ukrajinu kao instrument svoje ambicije da oslabi Rusiju.

    “Kako ja to vidim, Papa traži od zapada da ostavi svoje ambicije postrani i prizna da je u krivu”, prenosi ANSA riječi Zaharove. Što se tiče Rusije, nastavila je, “mi nikada nismo blokirali pregovore”. Zaharova je pritom i dodala da je stanje u Ukrajini “bezizlazno”.

    Ukrajina je u nedjelju odbacila papin poziv na pregovore o okončanju rata s Rusijom.

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je rekao da se Sveti Otac bavi “virtuelnom medijacijom”, a njegov šef diplomatije je poručio da Kijev nikada neće kapitulirati te poručio Vatikanu da obrati posebnu pažnju na svoju ulogu u Drugom svjetskom ratu.

    Nakon bijesne reakcije Kijeva, Vatikan je objavio da papa Franjo ne poziva Ukrajinu da se preda, već na prekid vatre i hrabrost u pregovorima. Ukrajina ponavlja da se bori za svoj opstanak i da neće stati sve dok ne izbaci i zadnjeg Rusa sa svoje teritorije. Zelenski je prošle sedmice rekao da Rusija neće biti pozvana na prvi mirovni samit koji bi se trebao održati u Švajcarskoj.

  • Orban otkrio detalje razgovora sa Trampom

    Orban otkrio detalje razgovora sa Trampom

    Viktor Orban, koji se u petak sastao s Donaldom Trampom, tvrdi da kandidat za predsedniak SAD ima “prilično detaljne planove” za okončanje rata u Ukrajini.

    Mađarski premijer je, u intervjuu za TV kanal M1, naveo da su Trampovi planovi u skladu s interesima Mađarske.

    “On ima vrlo jasnu viziju s kojom je teško da se ne složite. On kaže sledeće: prvo, on neće dati ni peni za rusko-ukrajinski rat. Zato će rat završiti, jer je očito da Ukrajina ne može stati na svoje noge”, kazao je mađarski premijer.

    “Ako Amerikanci ne daju novac i oružje zajedno s Evropljanima, rat će završiti, a ako Amerikanci ne daju novac, onda Evropljani neće moći sami da finansiraju ovaj rat. Onda će rat takođe završiti”, dodao je.

    Prema Orbanu, Sjedinjene Države više ne žele da finansiraju sigurnost Evrope.

    “Ako se Evropljani boje Rusa ili uopšteno žele da imaju visok nivo sigurnosti, moraju to da plate. Ili izgradnjom sopstvene vojske i opreme ili, ako za to koriste Amerikance, plaćanjem cene Amerikancima, cene sigurnosti. Dakle, on (Tramp) govori direktno i jasno”, poručio je mađarski premijer.

    Podsetio je da je Tramp bio “prvi predsednik nakon dugo vremena koji nije započeo rat tokom svog mandata”. “Dakle, već znamo za njega, već znamo iz njegovog predsedništva, da je on čovek mira”, istao je.

    “I on ni sada ne skriva svoje stavove: jasno je dao do znanja da mu je cilj da donese mir u rusko-ukrajinski rat. Želimo prekid vatre što je pre moguće. Želimo skori kraj ovog rata. Ne vidim nikoga drugog ko ima više odlučnosti i snage za to od Donalda Trampa”, nastavio je Orban.

  • Niže rate na kredite tek 2025. godine

    Niže rate na kredite tek 2025. godine

    Prognoze od početka ove godine da će u Republici Srpskoj uslijediti pad kamatnih stopa već u aprilu, posebno na kredite koje klijenti imaju u bankama sa promjenjivom kamatom, a koji su vezani za euribor, neće se obistiniti, a kako sada stvari stoje, ako ne dođe do većih svjetskih lomova, pozitivni efekti o tom pitanju mogli bi uslijediti tek 2025. godine.

    Banke u Srpskoj u više navrata prethodne dvije godine podizale su kamatnu stopu na kredite koje klijenti imaju sa promjenjivom kamatnom stopom. Kako je početkom godine najavljeno da euribor pada i prognoze su bile da će uslijediti pad kamatnih stopa već u aprilu, ali stručnjaci za bankarstvo navode da taj pad euribora nije dovoljan za korekcije o pitanju manjih rata.

    Procjene

    Profesorica na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci Branka Topić Pavković kazala je “Glasu Srpske” da se i dalje može očekivati labavi pad euribora.

    • Evropska centralna banka (ECB), ali i ostali su na tom smjeru ka snižavanju euribora, ali bi, prema procjenama, pravi efekti njihovog djelovanja trebalo da se osjete i vide 2025. godine – kazala je Topić Pavković.

    S druge strane, naglašava da inflacija jeste niža, ali nije niska kako je očekivano.

    • Ta neka ciljna inflacija od dva odsto nije dostignuta u većini zemalja iako je to krajnji cilj. Težeći ka tom cilju ide se i ka labavljenju monetarne politike, ali neki krajnji efekat, prema procjenama, očekuje se tek 2025. godine ako uzmemo u obzir globalno okruženje, moguće ratne tenzije i sve ostalo – kazala je Topić Pavković.

    Dakle, naglašava, očekuje se i dalji pad euribora, ali za sada izostaje strmi pad koji bi mogao da utiče na pad kamatnih stopa na kredite.

    • Taj pad euribora biće postepen i u nekim manjim pomacima, ali će se dešavati. Međutim, svjetska trgovina i razmjena, kao što su napadi Huta na britanske i ostale brodove koji prevoze najznačajnije namirnice, energente i sve ostalo mogu dovesti do potpuno drugih dešavanja sredinom i krajem godine, što opet može u nekom slučaju, prema najgorim procjenama, dovesti do povećanja inflacije pa da se donesu neke druge mjere. Međutim, to je sve za sada u domenu nagađanja nekih globalnih tokova na koje mi ne možemo uticati – zaključila je Topić Pavković.

    Ključne odluke FED-a

    Sličnog stava je i njen kolega i profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci Dragan Gligorić koji navodi da su januar pa i februar pokazali da se inflacija neće tako brzo smiriti.

    • Još je inflacija iznad onih targeta postavljenih od strane vodećih banaka, odnosno ECB-a i Sistema Federalnih rezervi (FED), tako da bez nekih naznaka da će inflacija zaista pasti ispod tih dva odsto ne možemo očekivati da ove banke snize referentne kamatne stope – kazao je “Glasu Srpske” Gligorić.

    Prema trenutnim procjenama, naglašava, to bi se moglo desiti u junu, ali sve zavisi od daljeg kretanja cijena u svijetu.

    • Cijena energenata ponovo ima tendenciju rasta, imamo takođe problema u transportu robe iz Azije u ostatak svijeta zbog problema vezanih za transport robe kroz Crveno more.

    Svi ti faktori utiču na to da se još ne može očekivati značajnije smanjivanje inflacije ispod nivoa koji su definisani kao targeti velikih centralnih banaka – poručio je Gligorić.

    FED, kako navodi, prednjači sa smanjenjem, ali i povećanjem kamatnih kriza.

    • ECB nešto kasni u odnosu na njih, tako da se i sada očekuje da bi FED mogao da smanji kamatne stope u junu, a onda, faktički i da tu politiku slijedi i evrozona.

    Ako dvije centralne banke ne prate jedna drugu, kako u povećanju, tako i u smanjenju kamatnih stopa, to onda ima i značajan uticaj na međusobni kurs valuta, prije svega evra i dolara, tako da očekujemo da će u narednom periodu ipak doći do pada kamata, ali ne tako brzo kao što se to očekivalo – naglasio je Gligorić.

    To se, prema prognozama, može očekivati tek krajem drugog ili početkom trećeg kvartala.

    • Sve to opet zavisi od inflacije, dakle, primarni cilj ECB-a i FED-a je smanjenje inflacije ispod dva odsto. Sve dok se to ne postigne, odnosno dok oni ne steknu uvjerenje da će inflacija pasti ispod tog nivoa, ne možemo očekivati da će doći do smanjenja kamatnih stopa – naveo je Gligorić.

    Primjer

    Pojedinim građanima koji su podigli kredite s promjenljivom kamatnom stopom mjesečna rata zbog rasta euribora u prethodne dvije godine povećana je za skoro 100 maraka.

    Jedna od onih koje je pogodilo ovo podizanje kamata jeste i M. B. iz Banjaluke. Kaže kako je 2019. godine digla stambeni kredit od 66.000 maraka po promjenljivoj kamatnoj stopi, vezanoj za euribor. Rata kredita u početku iznosila je 342 marke.

    • Međutim, u septembru 2022. godine iz banke su me obavijestili da su zbog povećanja kamatnih stopa od strane ECB-a, te usklađivanja sa euriborom prinuđeni da koriguju kamatne stope naviše pa samim tim i iznos koji ubuduće moram mjesečno plaćati kao ratu kredita.

    Nakon toga stiglo je i novo obavještenje, tako da od marta prošle godine rata iznosi 413 maraka – kazala je ova Banjalučanka za “Glas Srpske”.

    Navodi i da ju je vijest od početka godine da će uslijediti pad kamata na ove kredite obradovala, ali da joj je već sada jasno da od toga nema ništa, jer iz banke nema obavještenja da će uslijediti korekcija kamatne stope naniže.

    Investicije

    Dragan Gligorić naglašava da je politika kamatnih stopa bitna jer ona utiče na povećanje i smanjenje količine novca u opticaju, prvenstveno posredstvom kreditiranja.

    • Niža kamatna stopa bi trebalo da znači veću tražnju za kreditima, a više kredita u privredi znači veću količinu novca u opticaju i veću privrednu aktivnost. S obzirom na to da investicije pokazuju određeni efekat kašnjenja, a poznato je u ekonomiji da, ako imamo u jednoj godini investicije zbog nižih kamatnih stopa, ti pozitivni efekti se najviše osjete u narednoj godini.

    Dakle, ako dođe do smanjenja kamata krajem drugog ili početkom trećeg kvartala, imaćemo rast kreditiranja u ostatku godine, ali će se u 2025. godini vidjeti taj pozitivan efekat nižih kamatnih stopa, prije svega na povećanje investicija – kazao je Gligorić.