VRBAS Media

Autor: INFO

  • Na pomolu je prekretnica u Ukrajini

    Na pomolu je prekretnica u Ukrajini

    Za Ukrajinu vreme ističe. Republikanci u američkom Kongresu i dalje blokiraju isplatu vojne pomoći, a ključno zapadno oružje stiže u Kijev kap po kap.

    Na leto bi u Ukrajinu trebalo da stignu prvi borbeni avioni F-16, koji bi u kombinaciji sa dronovima, raketama dugog dometa i artiljerijom mogli da promene tok rata.

    Bela kuća je takođe odobrila novi paket vojne pomoći Ukrajini od 300 miliona dolara ove nedelje, što je prva takva pomoć u poslednjih nekoliko meseci.

    Međutim, to i dalje neće biti dovoljno da se podmire odbrambene potrebe Ukrajine. Zalihe oružja su na izmaku, a vojnici su primorani da racionalno troše municiju, ograničavajući sposobnost ukrajinskih trupa da brane položaje. Neke ukrajinske jedinice takođe osećaju veliki nedostatak ljudstva.

    Bez povećanja zapadne vojne pomoći i velikih promena u strategiji Kijeva, položaj Ukrajine na bojnom polju nastaviće da se pogoršava sve dok ne dostigne prekretnicu, verovatno najkasnije do ovog leta, kaže Dara Masikot, viša naučna saradnica Programa za Rusiju i Evroaziju, u Fondaciji za međunarodni mir Karnegi.

    Ako se sadašnja situacija nastavi, ukrajinske jedinice će verovatno posustati i Rusija će početi da se probija.

    “Ali ovo nije vreme za očaj; vreme je za hitnu akciju. Ruske snage imaju ranjivosti koje se mogu iskoristiti i prednosti koje se vs remenom mogu smanjiti, ali samo ako Ukrajina dobije ono što joj je sada potrebno”, ističe Dara Masikot.

    Tokom proteklih pet meseci Rusija je pokrenula više ofanziva kako bi iscrpila ukrajinske snage duž linija fronta. Nakon što je sredinom februara pao grad Avdejevka, Rusija je odmah pojačala napade u tom regionu.

    U ratu na iscrpljivanje, Ukrajina gubi ljudstvo i vojnu opremu i uspeva da se odbrani zahvaljujući vojnoj pomoći Zapada. U interesu je ruskih trupa da sada intenziviraju napade jer je tlo još uvek zaleđeno i nema blata, što je pogubno za tenkove.

    Rusija ima dovoljno poverenja u sopstvene sposobnosti i nesigurnu poziciju Ukrajine da ubrza napade uoči ruskih predsedničkih izbora. Dara Masikot objašnjava da trenutne ofanzive verovatno ne bi bile dozvoljene da Kremlj nije siguran u izglede za uspeh. Drugim rečima, Rusija predviđa više pobeda na bojnom polju.

    Šef estonske obaveštajne službe Kaupo Rosin nedavno je rekao da ne očekuje ruski prodor u Ukrajinu pre predsedničkih izbora u martu, jer bi za postizanje tog cilja bilo potrebno mobilisati znatno više snaga.

    Čini se da je trenutni cilj Rusije zauzimanje Donjecke oblasti. Ruske snage će verovatno pokušati da stignu do grada Pokrovska kako bi preuzele kontrolu nad drumskim i železničkim saobraćajem i zauzele ostatak Donjecke oblasti, odakle bi eventualno mogle da napadnu preostala ukrajinska uporišta kod Kramatorska i Slavjanska.

    Ruske snage će verovatno pokušati da napreduju i u regionu Zaporožja, a na severu pokušavaju da se približe Kupjansku, koji bi mogao da posluži kao rusko uporište u Harkovskoj oblasti.

    Potpuno ponovno zauzimanje Harkova i Hersona izgleda malo verovatno. Nakon što je brana Kahovka uništena prošle godine, ruske trupe su sada ograničene na alternativne puteve preko reke Dnjepar.

    I trenutno nema znakova da Rusija gomila trupe potrebne da ponovo vrati oblast Harkova do kraja ove godine. Ali ako Rusija stvori dovoljno snage (dodatnih 50.000 do 100.000 vojnika), situacija bi se mogla drastično promeniti.

    Ukrajinski vojnici na liniji fronta su u sve većoj opasnosti, ali ne zato što nemaju volje za borbu ili ne poznaju slabosti svog neprijatelja, već zbog nedostatka municije i ljudstva.

    Dugoročne slabosti ruske vojske, kao što su teško regrutovanje, zavisnost od Irana, Severne Koreje i Kine u snabdevanju vojnom opremom, oružjem i municijom, i oslanjanje na zastarelo oružje iz sovjetskog doba, neće biti važne ako Ukrajina ne dobije neophodnu vojnu podršku do kraja ove godine .

    Da bi zadržale svoje pozicije, ukrajinskim snagama je potrebna hitna popuna municije i ljudstva. Kijev takođe mora da stvori i obuči vojnike za popunjavanje jedinica na liniji fronta, što će najverovatnije zahtevati novu mobilizaciju.

    Najzad, Ukrajina mora da ubrza izgradnju odbrambene linije duge 2.000 kilometara, po uzoru na rusku Surovikinovu liniju. Ako hitno ne preduzme ove korake, Ukrajina bi mogla da izgubi odbrambene sposobnosti, zaključuje Dara Masikot.

  • Serija zemljotresa uzdrmala BiH, Hrvatsku i Crnu Goru

    Serija zemljotresa uzdrmala BiH, Hrvatsku i Crnu Goru

    U ranim jutarnjim časovima, serija zemljotresa uzdrmala je Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Crnu Goru.

    Prvi potres, koji je zabilježen u 4:06 časova, imao je snagu od 5.4 stepena Rihterove skale, s epicentrom na granici BiH i Crne Gore, između Nikšića i Gacka.

    Samo osam minuta kasnije, drugi zemljotres, jačine 3.1 stepen, pogodio je područje između Gacka i Nevesinja.

    Treći udar, snage 3.1, dogodio se u 4:30, s epicentrom između Bileće i Nikšića.

    Sva tri zemljotresa osjetila su se u gradovima poput Dubrovnika, Trebinja, Podgorice, Herceg Novog, Sarajeva i Mostara, izazivajući zabrinutost među stanovništvom.

  • Nakon prodaje zemljišta na Jahorini 13 poslanika PS BiH uputilo apleaciju Ustavnom sudu

    Nakon prodaje zemljišta na Jahorini 13 poslanika PS BiH uputilo apleaciju Ustavnom sudu

    Poslanici SDA, DF i NES u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH predali su apelaciju Ustavnog sudu BiH zbog odluke Vlade Srpske da proda 56 dunuma zemlje u blizini ski centra na Jahorini .

    Udokumentu koji je upućen Ustavnom sudu BiH, poslanici su dostavili zahtjev za rješavanje spora sa Srpskom i Vladom Srpske.

    – Spor je prouzrokovan kršenjem ustavnopravnih nadležnosti BiH i obaveza entiteta da ispunjavaju iste, i to donošenjem Odluke o načinu i uslovima prodaje nepokretnosti u svojini Republike Srpske, koje se nalaze u okviru posebnog područja Jahorina javnim nadmetanjem. Navedenom odlukom je raspolagano s dijelom državne imovine koja se odnosi, uglavnom, na šumsko zemljište, a čije je raspolaganje u isključivoj nadležnosti BiH– navodi se u zahtjevu.

    Tvrde da su “pokušali zaštititi državne interese obraćajući se neposredno donosiocu ove odluke, odnosno Vladi Srpske, ali pošto je izostala adekvatna reakcija primorani su se obratiti sudu”.

    – I od vas zatražiti zaštitu državnih interesa – stoji u zahtjevu koji su potpisali poslanici Šerif Špago, Edin Ramić, Safet Kešo, Midhat Čaušević, Nermin Mandra, Denijal Tulumović, Amor Mašović, Šemsudin Dedić, Milan Dunović, Vlatko Glavaš, Zlatan Begić, Jasmin Emrić i Elvisa Hodžić.

    Zahtjev se odnosi na odluku Vlade Srpske od 28. decembra 2023. godine o prodaji nepokretnosti u svojini Republike Srpske, koje se nalaze u okviru posebnog područja Jahorina javnim nadmetanjem licitacijom, a ista je objavljena u “Službenom glasnik RS”, br. 114/2023 dana 29.12.2023. godine, piše Klix.

    Podsjećamo, sporno zemljište je kupilo preduzeće “Drvo export” u vlasništvu funkcionera SNSD Srđana Klječanina zvanog Rufi, koji je 8. marta ove godine uplatio više od 41 milion KM u budžet Republike Srpske, na ime kupoprodajnog ugovora.

    Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić i direktor kompanije „Drvo eksport“ Teslić prethodno su potpisali 13. febuara 2024. godine notarski ugovor o prodaji nepokretnosti na lokaciji „Vučiji most“ na Jahorini, a u skladu sa ugovorom kupac zemljišta bio je dužan da u roku od 30 dana od dana potpisivanja ugovora izvrši uplatu iznosa od 41.180.000 KM.

  • Zašto su učestali napadi na one koji su nacionalna kičma srpskih vojnih i civilnih službi?

    Zašto su učestali napadi na one koji su nacionalna kičma srpskih vojnih i civilnih službi?

    Kako se razvija geopolitička situacija, zapadni moćnici, čitaj njihove službe, sve su nervozniji i ubrzano hoće da riješe probleme u Srbiji.
    Strateški pristup predsjednika Aleksandra Vučića i vlasti u Srbiji, u rješavanja pitanja Kosova i Metohije, ne odgovora ekipi moćnika koji žele da stvari riješe brzo i u haosu.
    Naravno, da je osim medijskih akcija, potrebno i rovariti po obavještajnim službama Srbije i vojnoj i civilnoj.  Srbija je u posljednjih 12 godina, osim jačanja Vojske Srbije, ojačala i civilnu i vojnu službu bezbjednosti.
    Politika predsjednika Vučića, politika samostalnosti u donošenju svih odluka, ne odgovora neoliberalnim i proNATO krugovima u regionu i na zapadu.
    Prvi na udaru, poslije predsjednika Vučića, su Vojnoobavještajna agencija (VOA) i Bezbjednosno-informativna agencija (BIA). Slabljenje službi im je sad glavni cilj, prije više puta najavljivanog krajnjeg rješenja.
    Posebno im je zasmetala izjava genaral-majora Zorana Stojkovića, direktora VOA: „U našoj službi nema mjesta za ljude koji ne nose Kosovo i Metohiju u svojim srcima i koji ne žive za dan kada će se srpska trobojka vijoriti širom naše južne pokrajine”.
    Takav stav je prst u oko onima koji ne žele jaku i samostalnu Srbiju, koja se bori za svoje nacionalne interese.
    Takođe, oni su se ostrvili na iskusne rukovodioce i pripadnike BIA. Već nekoliko tekstova se objavljuje protiv Marka Parezanovića. Smeta im svako ko već dugo, dugi niz godina, radi na jačanju bezbjednosne strukture Republike Srbije. Sve su učinili da omalovaže i ocrne bivšeg direktora BIA Aleksandra Vulina, a sad i sve njegove kvalitetne saradnike.
    U toj hajci se koristi raznorazni portali, analitičari, političke stranke da se ocrne svi koji imaju nacionalni kredibilitet.
    Pokušava se srušiti vlast na čelu sa Aleksandrom Vučićem. Profesionalce iz BIA vezuju za političare i političke stranke i to pogotovo one koje su nacionalno osvješćene.
    Ko god ostvari politički uspjeh, a zalaže se za zaštitu nacionalnih interesa, proglašava se saradnikom službe, retrogradnim elementom i neprijateljem „demokratske i evropske Srbije“.
    Posebno su ubrzali prateći sve veću militarizaciju društva na evropskom kontinentu. Ta militarizacija i povećanje vojnih budžeta se pravdaju jačanjem Ruske Federacije.
    I u našem regionu je nastala trka u naoružavanju. Ona se pravda jačanjem Vojske Srbije. Tzv. Kosovo dobija naoružanje od SAD i zapadnih saveznika, Hrvatska se neprestano naoružava, a namjenska industrija BiH, koja je nažalost, većinom u rukama Bošnjaka, povećava svoju proizvodnju. vNa tzv. Kosovu, Aljbin Kurti sve više divlja. Hapsi Srbe, pokušava ih ekonomski uništiti, uvodeći svoja nova pravila i zakone, žureći da što prije izazove sukobe.
    Brzina, tačnije vrijeme, im je glavni cilj. Jačanje multipolarnog svijeta na globalnom nivou, kao i svakodnevno jačanje Srbije na ekonomskom i vojnom planu im predstavlja sve veći problem. Zbog tog, žele da što prije zaokruže svoju NATO teritoriju.
    U tu svrhu je pokrenuta i ova medijsko-propagandna hajka protiv bezbjednosnih službi u Srbiji, koje su jedan od najbitnijih stubova samostalnosti i snage Republike Srbije.
     
     
     

  • Putin zapadnim elitama: Vaš bal vampira je završen

    Putin zapadnim elitama: Vaš bal vampira je završen

    Zapadne elite, koje su navikle da “pune svoje stomake ljudskim mesom”, nastoje da zamrznu nepravedno stanje u međunarodnim odnosima, ali moraju da shvate da se “bal vampira” završava, rekao je ruski predsjednik, gospodin Vladimir Putin.

    Putin je podsjetio da je “takozvana zlatna milijarda” vjekovima praktično “parazitirala na račun drugih naroda”, eksploatišući zemlje i narode Afrike, Azije i Latinske Amerike.

    “Zapadne elite imaju veoma jaku želju da zamrznu postojeće stanje, nepravedno stanje stvari u međunarodnim odnosima. Oni su navikli da vijekovima pune svoje stomake ljudskim mesom, a džepove – novcem. Ali moraju shvatiti da se vampir bal završava”, naglasio je šef države.

    Ruski lider dodao je da radi u interesu Rusije i naroda.

    “Ja jednostavno radim u interesu Rusije, u interesu našeg naroda. Ali da se nekako osjećam kao nekakav gospodar ljudskih života, toga nema. Vjerujte mi, ni blizu. Ja samo ispunjavam svoju dužnost prema Rusiji i pred našim narodom koji Rusiju smatra svojom otadžbinom”, zaključio je Putin, a prenosi “b92”.

  • Amerika uvela sankcije za tri osobe zbog Dana Republike Srpske

    Amerika uvela sankcije za tri osobe zbog Dana Republike Srpske

    Kancelarija za kontrolu imovine stranaca Ministarstva finansija SAD (OFAC) danas je na listu sankcionisanih lica uvrstila Branislava Okuku, savjetnika predsjednika Republike Srpske, Jelenu Pajić-Baštinac, generalnog sekretara predsjednika Republike Srpske i Srebrenku Golić, predsjedavajućoj Vijeća naroda Republike Srpske.

    Iz Ambasade SAD u BiH navode kako su oni doprinijeli nastojanjima pojedinca pod blokadom (SDN) i predsjednika RS Milorada Dodika da podriva mir i stabilnost Bosne i Hercegovine organizacijom i provođenjem ceremonije obilježavanja “neustavnog dana Republike Srpske 9. januara 2024. godine što je u Bosni i Hercegovini proglašeno neustavnim djelovanjem.”

    Ističe se kako su ovi pojedinci pomogli Dodikova nastojanja da podriva Dejtonski mirovni sporazum i ovlaštenja Ustavnog suda BiH, kao i visokog predstavnika.

    “Sjedinjene Države duboko su zabrinute zbog kontinuiranih pokušaja podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava Bosne i Hercegovine kao dviju ključnih institucija najvažnijih za mir i stabilnost u regionu”, rekao je podsekretar Ministarstva finansija zadužen za pitanja terorizma i finansijske obavještajne poslove, Brajan Nelson i dodao:

    “Mi ćemo nastaviti pozivati na odgovornost one koji nastoje posijati podjele zbog sopstvenih političkih ciljeva, a na štetu građana Bosne i Hercegovine.”

  • Stevandić: Potvrđena optužnica protiv Vasića politička i osvetnička

    Stevandić: Potvrđena optužnica protiv Vasića politička i osvetnička

    Predsjednik Narodne skuštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da je potvrđena optužnica Tužilaštva BiH protiv poslanika SDS Dragomira Vasića politička i osvetnička.

    • Sud BiH je vodio postupak istrage, koji je trajao 17 godina u slučaju Vasića, analizirajući period od 1993. do 1995. godine. Za tih 17 godina, od ugrožavanja njegovih ljudskih prava, te prava njegove porodice, maltretiranja njega, završilo se tako što je oslobođen po svim optužbama. Ono što se sada desilo jeste da se podiže optužnica protiv njega – kaže Stevandić na konferenciji za novinare u Narodnoj skupštini Srpske.

    Ponovio je da je politička pozadina optužnice protiv Vasića evidentna i montirana.

    • Svjesno se ide na ugrožavanje svih ljudi, koji predstavljaju nekakvu kičmu nacionalne politike. Vasić je upravo činio kičmu te politike. Ovim se upućuje jasna poruka, da svi Srbi, koji imaju bilo kakav autoritet su na meti suda i tužilaštva – istakao je Stevandić.

    Stevandić kaže da je Vasić kritikovao rad Suda BiH, te smatra da je ovo njihova osvetnička optužnica.

    Podsjećamo, Sud BiH odbio je prigovore i potvrdio optužnicu Tužilaštva BiH protiv poslanika SDS-a Dragomira Vasića koja ga tereti za ratni zločin nad bošnjačkim stanovništvom u Zvorniku i okolini 92. godine.

    Vasić je pravosnažno oslobođen optužbi 2021. ali je Tužilaštvo dvije godine kasnije ponovo podiglo optužnicu.

  • Šta piše u izvještaju Evropske komisije o napretku BiH

    Šta piše u izvještaju Evropske komisije o napretku BiH

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen juče je preporučila da BiH otvori pregovore za članstvo u Evropsku uniju. Konačna odluka Evropskog savjeta trebala bi da bude 21. marta, kada će biti održana sjednica.

    Izvještaj Evropske komisije o napretku BiH:

    Uvod

    U svom Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji od 2019., Komisija je istakla da pregovore za pristupanje Evropskoj uniji treba otvoriti sa BiH kada zemlja postigne potreban stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo, a posebno sa politikom Kopenhagena i kriterijumima, koji zahtjevaju stabilnost institucija koje garantiraju, prije svega, demokratiju i upravljanje zakona i identifikovao 14 ključnih prioriteta u tom pogledu.

    Mišljenje je podržao Evropski savjet u decembru 2019. U svojim zaključcima o procesu proširenja i stabilizacije i pridruživanja od 13. decembra 2022. godine, Vijeće je preporučilo da se BiH dodijeli status zemlje kandidata, uz potvrdu Evropskog savjeta, uz razumijevanje da se poduzimaju koraci (8 koraka) navedenih u preporukama Komisije, kako bi se ojačali vladavina prava, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, upravljanje migracije i osnovna prava. Savjet je podvuklo hitnost za zemlju da krene naprijed na svom putu ka EU, posebno kroz ispunjavanje svih 14 ključnih prioriteta kako je utvrđeno u Mišljenju Komisije i odobreno od Savjeta 2019. godine.

    Evropski savjet je 15. decembra 2022. podržalo zaključke Komisije od 13. decembra 2022. o procesu proširenja, stabilizacije i pridruživanja, i dogovoreno je da se da status zemlje kandidata BiH.

    Komisija je u svojoj Komunikaciji o politici proširenja iz 2023. pozdravila reforme i napore koje je BiH poduzela od sastanka Evropskog savjeta decembru 2022. dodijelivši status kandidata zemlji. Komisija je konstatovala da su, sveukupno, potrebni dalji napori da BiH ispuni 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije o njenom zahtjevu za članstvo u EU i koracima navedenim u Preporuci Komisije za status kandidata, koje ostaje u potpunosti važeća. Komisija je takođe preporučila otvaranje pregovora o pristupanju EU sa BiH, kada se potreban stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo postigne.

    Komisija je navela da će izvijestiti Savjet o napretku najkasnije u martu 2024. godine. U skladu s preporukom Komisije, Evropski savjet je u decembru 2023. odlučilo da će otvoriti pristupne pregovore sa BiH, nakon postignutog potrebnog stepena usklađenosti sa kriterijumima za članstvo.

    Evropski savjet je pozvalo Komisiju da izvijesti Savjet o napretku najkasnije u martu 2024. godine, u cilju donošenja odluke. Od dodjele statusa kandidata od Evropskog savjeta u decembru 2022. godine, javna opredijeljenost političkih stranaka u BiH strateškom cilju evropskog integracija je donijela neke pozitivne rezultate. Ovaj izvještaj daje činjenični pregled najnovijih razvoja događaja od izvještaja o proširenju 8. novembra 2023.

    Napredak u implementaciji reformi

    Korak 1: osigurati rezultate u funkcionisanju na svim nivoima mehanizma koordinacije o pitanjima EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravnih tekovina EU.

    Direkcija za evropske integracije je završila program za evropske integracije, i podnijela ga Evropskoj komisiji početkom marta na komentare. Program za EU integracije očekuje se da će kasnije biti usvojen od Savjeta ministara. Ovaj program za EU integracije je ključni korak ka razvoju i usvajanju nacionalnog program za usvajanje acquis-em EU EU (NPAA). U Savjetu ministara su u toku konsultacije za imenovanje nacionalnog IPA koordinatora (NIPAC) za IPA III.

    Korak 2: usvojiti, kao prioritet, izmjene integriteta u postojećem zakonu Visokog sudskog i tužilačkog savjeta.

    Parlament je usvojio izmjene i dopune integriteta Zakona o VSTV-u u septembru 2023. godine. Određene odredbe koje su ograničavale pravo međunarodnih stručnjaka na pristup ličnim podacima ispravljene su u januaru 2024. godine. Provjere integriteta nosilaca pravosudnih funkcija i VSTV-a članova sada mogu početi.

    Korak 3: usvojiti novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu i usvojiti zakon o sudovima BiH.

    Vlasti BiH rade na novom zakonu o VSTV-u, koji treba finalizirati i usvojiti u skladu sa mišljenjem Venecijanske komisije. A formirana je radna grupa za izradu amandmana. Novi zakon o VSTV-u bi trebao takođe osigurati pravo VSTV-a da traži dodatne podatke u provjeri iskaza o sistemu imovine. Vlasti BiH očekuju da će nacrt završiti do aprila 2024. godine i dostaviti Venecijanskoj komisiji na novo mišljenje, prije usvajanja od Savjeta ministara i podnošenja u skupštinsku proceduru.

    Ministarstvo pravde završava nacrt zakona o sudovima BiH i očekuje se da će ga dostaviti Savjetu ministara na usvajanje u martu. Komisija očekuje da BiH dostavi nacrt zakona Venecijanskoj komisiji za naknadno mišljenje, prije usvajanja u domovima Parlamenta.

    Korak 4: usvojiti Zakon o sprečavanju sukoba interesa.

    Novi zakon o sprečavanju sukoba interesa usvojilo je Savjet ministara 6. marta, zatim su ga usvojila oba doma parlamenta 8. marta. Zakon ima za cilj da poboljšati nivo usklađenosti sa evropskim standardima na nivou BiH.

    Korak 5: poduzeti odlučne korake za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.

    Savjet ministara usvojilo je Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma (BPN/BPFT) u decembru 2023., a PD PS u februaru 2024. godine. Zakon unapređuje odredbe o procjeni rizika i osigurava stalno koordinaciono tijelo za sve nadležne organe za njegovu pripremu, u skladu sa acquis-em EU.

    Procjena rizika za BPPN/BPFT na virtuelnoj imovini uz Akcioni plan za 2024-2027 usvojio je Savjet ministara 1. februara 2024. godine.

    Vlasti BiH su na nivou radne grupe finalizirale nacrt novog zakona o zaštiti ličnih podataka, što je preduslov za stupanje na snagu Evrojust sporazuma o saradnji. Nacrt zakona je u elektronskoj konsultaciji do 8. marta. Bilo je prevedeno i podijeljeno s Komisijom za provjeru usklađenosti sa acquis-em, do podnošenja korelacionih tabela. Nakon dobijanja mišljenja od drugih institucija, od Ministarstva civilnih poslova se očekuje da Nacrt zakona dostavi Savjetu ministara na usvajanje, prije podnošenja u skupštinsku proceduru.

    Strategija javnih nabavki 2024-2028 je finalizirana i čeka se usvajanje od Savjeta ministara. BiH bi trebala ojačati saradnju između agencija za provođenje zakona, i usvojiti strateški pristup borbi protiv teškog i organiziranog kriminala. U januaru 2024. godine Sud BiH je u žalbenom postupku potvrdio kaznu u predmetu “Novalić i dr.” koji je vezan za prevaru u javnoj nabavci, uključujući i tadašnjeg v.d. premijera entiteta Federacije, koji je osuđen na 4 godine zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja i falsifikovanje dokumenata. Ovo je prva pravosnažna sudska presuda o korupciji na visokom nivou.

    korak 6: odlučno unaprijediti rad na osiguravanju efikasne koordinacije, na svim nivoima, upravljanja granicama i kapaciteta upravljanja migracijama, kao i osiguranje funkcionisanja sistema azila.

    Upravljanje migracijama nastavlja da se poboljšava. Savjet ministara usvojilo je strategiju i akcioni plan za migracije. Parlament je usvojio Zakon o strancima u avgustu 2023. Prijemni kapaciteti su dovoljni. Sporazumi o readmisiji i implementacioni protokoli su generalno na zadovoljavajućem nivou. BiH treba dodijeliti odgovarajući budžet za upravljanje migracijama, nastaviti napore za povratak neregularnih migranata u svoje zemlje porijekla i preduzeti dalje korake kako bi osigurali funkcionalan sistem azila. Prepreke nastavljaju postojati na osiguravanju efikasnog pristupa azilu.

    U decembru 2023. Savjet ministara usvojilo je pregovarački mandat o statusnom ugovoru Fronteksa. Predsjedništvo ga je usvojilo u februaru 2024. godine, a glavni pregovarači jesu imenovani, čime je omogućen početak pregovora sa Komisijom.

    U januaru 2024. godine BiH se dodatno uskladila sa viznom politikom EU uklanjanjem Omana sa svoje liste zemalja bez viza.

    Vlasti BiH finalizirale su nacrt novog zakona o kontroli granica, sa ciljem poboljšanja usklađenosti sa evropskim standardima. Ministarstvo sigurnosti očekuje da ga dostavi Savjetu ministara na usvajanje.

    Novi nacrt strategije i akcionog plana 2024-2029 o integrisanom upravljanju granicom, čiji je cilj usaglašavanja sa acquis-em EU, spremni su za usvajanje od Savjeta ministara.

    korak 7: osigurati zabranu torture, posebno uspostavljanjem nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i zlostavljanja.

    U oktobru 2019. godine Ustavni sud je ukinuo pozivanje na smrtnu kaznu u Ustavu Republike Srpske. U avgustu 2023. godine Skupština je izmijenila Zakon o ombudsmanu za ljudska prava i označila ga kao nacionalni preventivni mehanizam protiv mučenja i zlostavljanja – međunarodna obaveza zemlje.

    korak 8: garantovati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupanja u slučajevima prijetnji i nasilja protiv novinara i medijskih radnika.

    Sva tužilaštva i agencije za provođenje zakona imenovale su kontakt osobe za novinare, koji će biti objavljeni na platformi safejournalists.net. Prva obuka kontakt tačke, koju je finansirala EU, održana je krajem februara.

    Kao prvi korak za hitno rješavanje finansijske situacije javnog emitera na nivou BiH, u februaru 2024. godine Savjet ministara dodijelilo mu je sredstva iz prihoda Regulatorne agencij za komunikacije. U toku je osnivanje radne grupe za izradu novog zakona na javnom RTV sistemu.

    Zaključci

    Otkako je Evropski savjet u decembru 2022. dodijelilo status kandidata BiH, javno opredjeljenje političkog rukovodstva za strateški cilj evropskih integracija je napredovalo važnim reformama i donijelo je pozitivne rezultate. Posvećenost političkog rukovodstva principima za osiguravanje funkcionalne BiH, koja napreduje na evropskom putu, Komisija je pozdravila.

    Јače angažovanja u političkom dijalogu sa EU svjedoče i visoki politički forumi, posljednji održan u Briselu 6. decembra 2023. na kojem su učesnici shvatili političku važnost i priliku koju pruža Komisija preporukama za otvaranje pristupnih pregovora kada BiH postigne potreban stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo. Ovo još više jača potrebu da BiH ispuni potrebne reforme. Vlasti BiH su takođe ponovile svoju posvećenost napretku u reformama vezanim za EU tokom zajedničke posjete predsjednice Evropske komisije sa premijerima Hrvatske i Nizozemske u Sarajevu 23. januara 2024.

    Uprkos nekim pomacima koji se spominju u Izvještaju, koji idu u suprotnosti sa pozitivnim zamahom, opša posvećenost EU putu ove zemlje se pretvorila u opipljive rezultate. Ovo se mora nastaviti odlučnim koracima za finalizaciju ključnih reformi u predstojećem periodu u skladu s pravilima i standardima EU.

    BiH je takođe postigla i zadržala punu usklađenost sa EU Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom (CFSP) koja je najznačajniji signal ikada po pitanju zajedničkih vrijednosti i strateške orijentacije u novom geopolitičkom kontekstu. U svjetlu postignutih rezultata od 2022. Komisija smatra da je BiH postigla neophodan nivo usklađenosti sa kriterijumima članstva.

    Stoga Komisija preporučuje Savjetu da otvori pristupne pregovore sa BiH u skladu sa tačkom 17. zaključaka Evropskog savjeta od 14. i 15. decembra 2023. Komisija preporučuje da Savjet usvaji pregovarački okvir nakon što BiH dalje korake u skladu s izvještajem Komisije. Komisija je spremna podnijeti izvještaj Savjet o napretku koji je BiH napravila u vezi sa ovim koracima.

    Dodatni elementi napretka u reformama EU

    1. Proces stabilizacije i pridruživanja

    Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje (SAPC) postao je u potpunosti operativan. PD PS BiH i Evropski parlament održali su punu sjednicu SAPC-a krajem oktobra 2023. Druga je zakazana za mart 2024. godine.

    1. Pomirenje kako bi se prevazišlo nasljeđe rata

    Savjet ministara je imenovalo nadzorno tijelo za provođenje nacionalne strategije procesuiranja ratnih zločina. U januaru 2024. godine Ministarstvo pravde potpisalo je memorandum o razumijevanju sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove (IRMCT) kako bi uključilo u domaće krivične evidencije presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Јugoslaviju. Upravni odbor za izgradnju mira počeo je sa radom 19. februara 2024. godine koji je takođe platforma za politički dijalog o pomirenju.

    1. Reforma javne uprave

    Svi nivoi vlasti provode akcioni plan o reformi javne uprave (RЈU), sveobuhvatnu strategiju upravljanja javnim finansijama širom zemlje, i sopstvene individualne strategije o upravljanju javnim finansijama, dok pripremaju novu akcioni plan reforme javne uprave za 2022-2027.

    Koordinacioni odbor za RЈU sastao se prvi put u februaru 2024. kao glavno političko tijelo za donošenje odluka koje ima zadatak da usmjerava reforme u ovoj oblasti što se tiče finansijske podrške RЈU-u, unapređenje kapaciteta koordinatora za reformu javne uprave i funkcionalnost implementacionih struktura.

    U februaru 2024. godine Skupština je u prvom čitanju usvojila izmjene i dopune Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, koji imaju za cilj poboljšanje transparentnosti u zapošljavanju i uvođenje alata za upravljanje ljudskim resursima. Ove izmjene i dopune je u potpunosti usvojio PD PS BiH u drugom čitanju 8. marta 2024.

    U toku su pripreme za održavanje prvog dijaloga EU i BiH o upravljanju javnim finansijama.

    1. Funkcioniranje državnih institucija

    Savjet ministara usvojilo je Program ekonomskih reformi 2024-2026 i to 28. februara 2024. Radni tim za Reformsku agendu plana rasta imenovao je Savjet ministara 17. januara 2024. godine i predstavili su listu prioriteta za svoju reformsku agendu.

    Usvojen je Globalni okvir fiskalne ravnoteže i politike u BiH za period 2024-2026. na nivou BiH, što je preduslov za donošenje budžeta BiH za 2024. (23. januara 2024).

    Budžeti za 2024. usvojeni su na entitetskim nivoima – u FBiH 24-25. januara 2024. godine; u Republici Srpskoj 15. decembra 2023. godine; u Brčko Distriktu 23. decembra 2023. godine; u Posavskom kantonu 20. decembra 2023.; u Kantonu Sarajevo 30. decembara 2023; u Zeničko-dobojskom kantonu 22. decembra 2023. i u Gradu Mostaru 25. januara 2024.

    Odluku o kvalitetu tečnih naftnih goriva donio je Savjet ministara BiH u decembru 2023. Ovo je važan korak za pristupanje BiH WTO. To je takođe mjera za implementaciju Akcionog plana za paket energetske podrške.

    Kako je ranije saopšteno, Republika Srpska i dalje ne priznaje odluke Ustavnog suda, uključujući i one kojima se ukidaju entitetski zakoni o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda i “visokog predstavnika”, kao i o neustavnosti pojedinih entitetskih krivičnih odredbi o kleveti. U decembru 2023. godine, entitet Republika Srpska usvojio je u prvom čitanju nacrt zakona o imunitetu koji bi, ako bi bio u potpunosti usvojen, umanjio odgovornost političkih predstavnika i doveo u pitanje pravnu sigurnost.

    U decembru 2023. godine, entitet Republika Srpska usvojio je u prvom čitanju nacrt zakona o referendumima i građanskim inicijativama koji bi, ukoliko bude u potpunosti usvojen, dao pravni osnov za posebnu izbornu administraciju u entitetu.

    Veliki savjet Ustavnog suda više ne funkcioniše, što je značajna posljedica po efikasnost Suda. Kao što je već objavljeno, obje entitetske skupštine treba brzo da imenuju sudije na upražnjena mjesta i osiguraju puni sastav Ustavnog suda.

    1. Sloboda udruživanja i sloboda okupljanja

    Ministarstvo pravde radi na izradi strategije za podsticajno okruženje za organizacije civilnog društva, koje treba dostaviti Savjetu ministara na usvajanje. Zeničko-dobojski kanton (u decembru 2023.) i Unsko-sanski kanton (u januaru 2024.) usvojili su zakone koji imaju za cilj usklađivanje s evropskim standardima o slobodi okupljanja.

    Kao što je ranije objavljeno, dok je ukupni pravni i regulatorni okvir uglavnom usklađen s pravnim tekovinama EU, Republika Srpska usvojio je u prvom čitanju nacrt zakona koji cilja aktere civilnog društva kao – strane agente što bi, ako se u potpunosti usvoji, značilo korak unazad.

    1. Usklađenost sa vanjskom politikom EU

    BiH je postigla i zadržala punu usklađenost sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, signalizirajući svoju jasnu posvećenost EU putu.

  • Šta koči osnivanje regionalne berze između bivših jugoslovenskih republika?

    Šta koči osnivanje regionalne berze između bivših jugoslovenskih republika?

    Na pitanje u šta bi prije uložio u dolar ili evro, osnivač i predsjednik Delta Holdinga Miroslav Mišković iznio je zanimljivo zapažanje da on u budućnosti ne bi ulagao ni u jedno ni u drugo, već u nešto treće. Ulagao bi, kaže, u akcije.

    Na pitanje u šta bi prije uložio u dolar ili evro, osnivač i predsjednik Delta Holdinga Miroslav Mišković iznio je zanimljivo zapažanje da on u budućnosti ne bi ulagao ni u jedno ni u drugo, već u nešto treće. Ulagao bi, kaže, u akcije.

    Time je bar djelimično “oživjeo” nekadašnju ideju o formiranju regionalne berze između bivših jugoslovenskih republika.

    “Mnogi ljudi koji imaju novac kupuju nekretnine i oni su odigrali najbolje što može u posljednjih 20, 30 godina i zaštitili vrijednost novca. Sada bivša Jugoslavija mora da uloži u berzu, jer bi uz dobru propagandu i marketing mogli da trguju akcijama, malo da zaboravimo stanove”, rekao je Mišković.

    Inače, u regionu, pored Beogradske berze, posluju Ljubljanska, Zagrebačka, Banjalučka, Sarajevska i Makedonska. Prema pisanju Blumberg Adria, Ljubljanska i Beogradska berza prošle godine su imale čak za sto, odnosno 145,9 mil EUR manji promet nego godinu prije. Stručnjaci, piše Blumberg Adria, kažu da je razlog taj što nije bilo vanrednih događaja poput ratova ili pandemija.

    Portal navodi i da berze u Ljubljani, Zagrebu, Beogradu, Sarajevu, Banjaluci i Skoplju prošle godine imale ukupan promet od čak 1,743 mlrd EUR, pri čemu je bio najveći na banjalučkoj berzi od 538,4 mil EUR, zatim slijedi zagrebačka berza s 371,8 mil EUR, onda i ljubljanska sa 330 mil EUR. U 2022. godini, na svim berzama u Adria regionu, ostvaren je promet veći za 50 mil EUR nego godinu dana prije, ukupno 1,804 mil EUR.

    I ranijih godina provejavala je ideja o tome, a sagovornici Euronews Srbija poručuju da je to dobra ideja, i dok broker Nenad Gujaničić smatra da je ipak pomalo “utopijska”, ekonomista Aleksandar Stevanović poručuje da bi zakonski to trebalo uraditi tako da ta berza ima nacionalni tretman u svim zemljama.

    “To je lijepa ideja, ali je prilično utopijskog karaktera. Izuzetno je teško obezbijediti politički i svaki drugi okvir za nesmetani razvoj svakog pojedinačnog tržišta, a da ne pričamo o nekom regionalnom spajanju. Dakle, moglo bi da se desi, ali neophodan je veliki broj preduslova da se ispuni i to trenutno nije nimalo realistično”, navodi Gujaničić za Euronews Srbija.

    Prema njegovim riječima, najveća kočnica za razvoj pojedinačnih tržišta jeste nepostojanje političke volje za njihov razvoj.

    “Kada bismo imali mala i efikasna pojedinačna tržišta, lako bi se našao zajednički imenitelj u vidu neke regionalne berze. Sva kompleksna pitanja poput različitih regulativa lako bi se riješila kada bi postojao navedeni zajednički cilj, ali jasno je da ga nema i teško da će ga u skorije vrijeme biti”, objašnjava Gujaničić.

    Stevanović kaže da ne bi bilo loše da se takva berza oformi, jer “kad saberete malo, dobijete malo više i ima veću šansu da da neki zamajac.

    “Dakle, sigurno ne bi bilo rđavo da se tako nešto napravi…. U ovom momentu sve nacionalne berze su se svele na jedan nivo koji je prilično žalostan. Kada je riječ o obimima prometa, to je zanemarljivo. I to nije slučaj samo sa našom berzom, tako je i sa podgoričkom, skopskom i još nekim berzama u regionu. Dakle, promet je nizak i te berze kao institucije bukvalno su u fazi odumiranja kod nas”, kaže Stevanović za Euronews Srbija.

    I Gujaničić potvrđuje da je prošla godina bila veoma loša za Beogradsku berzu. Kako navodi, Beogradska berza je prošle godine imala najmanji promet akcija od njenog reosnivanja. Promet je bio manji za čak 40% u odnosu na godinu pandemije koja je bila prilično loša.

    “Ova situacija je posljedica višegodišnjeg egzodusa investitora i kompanija sa ovog tržišta”, kaže i dodaje da se prošle godine najviše trgovalo akcijama NIS-a, Dunav osiguranja, Metalca, Aerodroma Nikola Tesla te da na tržištu, kako navodi, postoji izuzetno mali broj investicionih alternativa.

    Dodaje da je naša berza prilično nerazvijena i “opterećena lošim iskustvima iz prošlosti koju su obilježile brojne korporativne afere i slaba zaštita prava manjinskih akcionara”.

    “Izuzetno mali broj domaćih građana trguje i nažalost po našu privredu mnogo više njih kupuje akcije inostranh kompanija na stranim berzama”, objašnjava Gujaničić.

    Stevanović poručuje da bi velike firme mogle prve da “povuku nogu” i odluče da učestvuju na berzi, prenosi Euronews.

  • Kolike su kazne za odstrel zaštićene životinje u RS?

    Kolike su kazne za odstrel zaštićene životinje u RS?

    S obzirom na to da je krivolov kazneno djelo, zakonom su propisane i kazne u slučajevima bespravnog lova, no da li ste znali kako se one kreću te koja je najviša kazna na nivou Srpske?

    Pravilnikom o naknadi štete pričinjene korisniku lovišta bespravnim lovom u Republici Srpskoj utvrđuje se i obračunava visina naknade štete pričinjene korisniku lovišta bespravnim lovom za ulovljenu, ubijenu, pogaženu u saobraćaju, uhvaćenu ili na drugi način trajno oštećenu divljač i njihovu mladunčad, za bespravno uništena gnijezda, te uništena ili oštećena jaja pernate divljači, kao i naknada štete za divljač kojim je šteta prouzrokovana nepropisnom upotrebom sredstava za zaštitu bilja od bolesti i štetočina.

    Inače, naknada štete uplaćuje se korisniku lovišta za pojedine vrste divljači, a iznosi:

    Stalno zaštićena divljač:

    1. Vidra i dabar – 3.000 KM,
    2. Vjeverica, ris i mungo – 1.000 KM,
    3. Mali tetrijeb i njegova koka, koka velikog tetrijeba, koka lještarke, čaplje (osim sive), rode, labudovi, supovi, lešinari, orlovi, škanjci, eje, lunje, sokolovi, nesiti, sivi ždral, droplje, jastrebovi, liske (osim crne liske), žalarke, prutke, muljače, vivak pozvizdač, pomornici, galebovi, čigre, sove, ronci, gnjurci, pljenori, galica čolica i galica crvenokljuna – 2.000 KM,
    4. Jaje iz gnijezda gorenavedenih vrsta (pod tačkom tri) – 150 KM te
    5. Mladunče (do 10 nedjelja), vrsta nabrojanih pod tačkom tri – 300 KM.

    Lovostajem zaštićena divljač:

    1. Mrki medvjed – 20.000 KM
    2. Divokoza i divojarac – 6.000 KM
    3. Jare divokoze do jedne godine starosti – 1.500 KM
    4. Muflon – 6.000 KM
    5. Muflonka – 4.000 KM
    6. Jagnje muflona do jedne godine starosti – 1.500 KM
    7. Srndać – 4.000 KM
    8. Srna – 3.000 KM
    9. Lane do jedne godine starosti – 1.500 KM
    10. Obični jelen i jelen lopatar – 4.500 KM
    11. Košuta običnog jelena i jelena lopatara – 3.000 KM
    12. Tele običnog jelena i jelena lopatara – 1.500 KM
    13. Zec, puh i nutrija – 500 KM
    14. Veliki tetrijeb mužjak – 2.500 KM
    15. Lještarka, mužjak – 1.000 KM
    16. Fazan pjevac i koka, jarebica poljska, jarebica kamenjarka, divlja patka gluvara, krdža i gugutka, divlja guska i crna liska – 500 KM
    17. Jaje iz gnijezda vrsta iz tačke 16. – 30 KM

    18.Mladunče (do 10 nedjelja), vrsta iz tačke 16. – 500 KM

    1. Prepelica, šljuka, divlji golub, grlica – 300 KM
    2. Jaje iz gnijezda vrsta iz tačke 19. – 20 KM
    3. Mladunče (do 10 nedjelja), vrsta iz tačke 19. – 60 KM