VRBAS Media

Autor: INFO

  • ISIL preuzeo odgovornost za teroristički napad u Iranu u kojem su poginule 84 osobe

    ISIL preuzeo odgovornost za teroristički napad u Iranu u kojem su poginule 84 osobe

    ISIL je danas preuzeo odgovornost za dvije eksplozije u Iranu u kojima su poginule 84 osobe tokom ceremonije koja se održavala u znak sjećanja na generala Kasema Sulejmanija kojeg je 2020. godine ubio američki dron.
    Teroristička grupa je to objavila na svojim povezanim Telegram kanalima, prenosi Al Arabiya.

    Danas su američki zvaničnici koji su govorili za The New York Times kazali da je napad najvjerovatnije djelo ISIL-a prema preliminarnim procjenama zasnovanim na obavještajnim podacima.

    Činilo se da su neki iranski lideri u početku krivili Izrael za napad, ali su američki zvaničnici rekli da su rane obavještajne procjene pokazale da Izrael ne stoji iza eksplozija.

    Iako se vjeruje da je Izrael redovno izvodio tajne operacije u Iranu, obično su bile ciljane operacije protiv određenih pojedinaca, iranskih naučnika ili zvaničnika, ili napadi za uništavanje nuklearnih ili oružanih objekata.

    Iranski zvaničnici su u srijedu procijenili da je broj poginulih u dvije eksplozije 103. Međutim, ministar unutrašnjih poslova Ahmad Vahidi rekao je u četvrtak da su ubijene 84 osobe, navodi Tasnim, poluzvanična novinska agencija.

  • Marfi razgovarao s Bećirovićem: SAD će djelovati ukoliko bude pokušaja razbijanja Bosne i Hercegovine

    Marfi razgovarao s Bećirovićem: SAD će djelovati ukoliko bude pokušaja razbijanja Bosne i Hercegovine

    Bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović razgovarao je s ambasadorom Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Majklom Marfijem.

    Razgovarano je o trenutnoj političkoj situaciji i izazovima s kojima se suočava Bosna i Hercegovina.

    Bećirović je rekao da se opasna antidejtonska i antiustavna politika ne smije ignorisati i da nadležni organi moraju djelovati u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom i zakonima Bosne i Hercegovine, kao i konačnim odlukama Ustavnog suda BiH.

    Ambasador Marfi je istakao da Sjedinjenje Američke Države neće mirno posmatrati antidejtonsko djelovanje organa vlasti u entitetu Republika Srpska. Poručio je da su nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine garantovani Dejtonskim mirovnim sporazumom.


    Takođe, sagovornici su naglasili da Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH ne daju nikakvo pravo na otcjepljenje nijednom entitetu u Bosni i Hercegovini.

    Ambasador SAD Majkl Marfi je rekao da će SAD djelovati ukoliko bude pokušaja razbijanja Bosne i Hercegovine, te da će SAD braniti Dejtonski mirovni sporazum.

    Naglasio je da su entiteti RS i FBiH sastavni dijelovi države Bosne i Hercegovine i da ne postoje izvan države Bosne i Hercegovine. Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH ne predviđaju nikakvo pravo na secesiju.

    Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović je rekao da je u trenutnim okolnostima najvažnije zaštititi ustavni poredak Bosne i Hercegovine i zaustaviti destruktivnu politiku.

    Tokom razgovora Bećirović se zahvalio za kontinuiranu i snažnu podršku SAD Bosni i Hercegovini na njenom evroatlantskom putu. Takođe, rekao je da okolnosti u našoj zemlji, regiji i Evropi zahtijevaju snažniji angažman SAD za ubrzanje neophodnih reformi.

    Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović istakao je važnost zajedničkog djelovanja demokratskih snaga u Bosni i Hercegovini sa SAD i drugim strateškim partnerima Bosne i Hercegovine u osiguranju funkcionalne i stabilne Bosne i Hercegovine.

  • Vlast i opozicija u Srpskoj posvađane i zbog Ustavnog suda

    Vlast i opozicija u Srpskoj posvađane i zbog Ustavnog suda

    Iako se u Republici Srpskoj svi slažu da Ustavni sud BiH bez sudija iz Republike Srpske nema legitimitet i da je jedino rješenje u donošenju zakona o Ustavnom sudu BiH, dvije najveće partije u Republici Srpskoj uspjele su se posvađati i po ovom pitanju, uprkos tome što na ovaj problem gledaju identično.

    Prvo je Milan Miličević, predsjednik SDS-a, optužio SNSD da blokira zakon o Ustavnom sudu BiH koji je predložio SDS, a samo nekoliko sati kasnije, Nikola Špirić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, koji dolazi iz SNSD-a, optužio je SDS da radi zajedno sa SDA.

    “Pozivam SNSD da prestane blokirati zakon o Ustavnom sudu BiH koji je predložio SDS, a koji voljom SNSD-a stoji u fioci Špirića”, rekao je Miličević, dodajući da bez sudija iz Republike Srpske Ustavni sud BiH nema legitimitet za donošenje odluka jer krši temeljno ustavno načelo konstitutivnosti tri naroda i dva entiteta.

    On, kao i svi zvaničnici SNSD-a tvrde da je izlaz iz ćorsokaka donošenje zakona o Ustavnom sudu i zamjeni stranih sudija domaćim, naglašavajući da je SDS predložio upravo takav zakon.

    “Nažalost, taj zakon nikad nije došao na dnevni red iako se po Poslovniku Doma naroda morao naći na prvoj sjednici kao obavezna tačka. Ovo je prvi put u istoriji Parlamentarne skupštine BiH da se obavezna tačka dnevnog reda krije u fioci predsjedavajućeg Doma naroda”, rekao je Miličević, najavljujući da će zbog toga SDS pokrenuti upravni spor.

    Odgovarajući na najave iz SDS-a, Špirić je rekao da to nije iznenađenje, istovremeno naglašavajući da su izjave iz SDS-a nebitne i neargumentovane.

    “Da Špirić može sam da izglasa bilo šta Ustavni sud ne bi bio ovo što jeste. SDS je i ranije smjenjivao Špirića uz podršku SDA i tada su podržali aferu ‘Ušće’, kada je prisluškivan predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i rukovodstvo Srbije. Smijenili su Špirića da bi opstali i oni i onakva OBA. Po ovoj Miličevićevoj najavi vidimo da je taj savez SDS – SDA neraskidiv”, rekao je Špirić naglašavajući da je jedina istina to da su svi delegati Srpskog kluba, četvoro iz SNSD-a, podržali prijedlog SDS-ovog delegata Želimira Neškovića o hitnoj proceduri za zakon o Ustavnom sudu BiH.

    Podsjetio je i da je tada SDA zaprijetila napuštanjem sjednice te da je paradoks da su se prije nekoliko dana sa tim istim partnerima iz SDA glasali svi iz SDS-a u Predstavničkom domu da se u hitnu proceduru upute izmjene i dopune Izbornog zakona BiH.

    Inače, trenutna situacija kada je riječ o Ustavnom sudu BiH je takva da je doveden u pitanje sam rad te pravosudne institucije. Od devet sudija trojica već nedostaju, odnosno penzionisana su, dok njih još troje u naredne dvije godine takođe treba da ode u penziju (Seada Palavrić, Mirsad Ćeman i Valerija Galić). Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, već je izašao sa stavom da neće imenovati dvoje sudija dok se ne usvoji zakon o Ustavnom sudu BiH, dok Federacija BiH već mjesecima unazad ne uspijeva izabrati jednog sudiju iz reda hrvatskog naroda, iako je konkurs za tu poziciju završen. U sastavu Ustavnog suda BiH trenutno je troje stranih sudija, dvoje sudija iz reda Bošnjaka i jedan iz reda hrvatskog naroda.

    Što se tiče odlučivanja i rada, pravila Ustavnog suda koja su nedavno, na samom početku “ustavne krize”, izmijenjena kažu da kvorum za rad čine pet sudija, a tada je izbrisan član 39. ovog pravila koji je govorio da je za održavanje plenarne sjednice potrebno najmanje troje sudija koje je izabrao Predstavnički dom i najmanje jedan kojeg je imenovala Narodna skupština. S obzirom na brisanje tog člana pitanje je donošenja budućih odluka i koliko bi one bile legitimne.

    “U Ustavnom sudu BiH trenutno nema predstavnika srpskog naroda. To više nije legitiman sud i ne bi trebalo da pristupa donošenju bilo kog akta bez sudija iz Srpske koje bi birao parlament Republike Srpske”, rekao je Petar Đokić, predsjednik Socijalističke partije.

    S druge strane, u SDA kažu da su “kontinuirani napadi na državu i njene nadležnosti, a posebno udar na Ustavni sud BiH” Dodikovi pokušaji puzajuće secesije, te da se tome konačno mora stati ukraj, pozivajući PIK i OHR da reaguju.

  • Stevandić: Predstavnici parlamentarnih stranaka 8. januara o izbornom zakonu

    Stevandić: Predstavnici parlamentarnih stranaka 8. januara o izbornom zakonu

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je danas u Banjaluci da će u ponedjeljak, 8. januara, biti održan sastanak sa predstavnicima svih političkih stranaka koje imaju narodne poslanike, a tema će biti izborni zakon Srpske.
    Kada je riječ o donošenju izbornog zakona Republike Srpske, Stevandić je naglasio da je on utemeljen u Ustavu Republike Srpske i BiH i da nema pravnih problema da bi bio donesen, te da neće biti predmet nekog velikog sporenja.

    “Bitno je da smo se dogovorili da pozovem sve predstavnike svih političkih partija, i u vlasti i opozicije, koje imaju poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske da 8. januara sjednemo oko toga, mnogo prije nego bi se zakon donosio, da porazgovaramo o toj temi”, rekao je novinarima Stevandić, koji je i lider Ujedinjene Srpske.

    Stevandić je nakon radno-konsultativnog sastanka predsjednika Srpske Milorada Dodika sa predsjednicima koalicionih stranaka i šefovima poslaničkih klubova u Narodnoj skupštini Srpske naveo da će večeras ili ujutru uputiti poziv svim predsjednicima parlamentarnih političkih partija da o ovoj temi otvoreno razgovaraju da ne bi bilo nekakvog prepucavanja prije nego što taj tekst ugleda svjetlost dana ili prije nego što ga, eventualno, zajednički usaglase.
    On je naglasio da su saglasni sa kolegama iz opozicije da bude sačuvan paket integriteta, da bude inkorporiran u izborni zakon Republike Srpske.

    “Potpuno je prirodno da Republička izborna komisija sprovodi izbore u opštinama u Republici Srpskoj, a da to CIK BiH radi kada je riječ o izboru za člana Predsjedništva BiH i Parlamentarne skupštine BiH. To su stvari koje su od ranije, a i ostale su u Ustavu Republike Srpske, koji nije mijenjan, tako da ćemo ga samo formalizovati. Sve drugo je veoma poznato”, naveo je Stevandić.

    Stevandić je naglasio da je Ustavni sud BiH obesmišljen, kao i Kancelarija visokog predstavnika jer, kako je naglasio, legaliteta nema ni u jednom, ni u drugom.

    “Bez obzira na sve to oni se trude da proizvode odluke, ali te odluke ne proizvode pravnu snagu, nego krize. Jednostavno, kada se dogovorimo oko Ustavnog suda i oko visokog predstavnika – u BiH neće biti krize. To se rješava samo unutrašnjim dijalogom”, ukazao je Stevandić.

    On je naglasio da rukovodstvo Srpske ne može dozvoliti da nema unutrašnjeg dijaloga, da se nameću rješenja na štetu Republike Srpske.

    “U svemu tome mi ne možemo da budemo bez odgovora. Ovo što mi radimo je prirodno i osnovno pravo na samoodbranu, čuvajući i Ustav i pravni poredak”, naglasio je Stevandić.

    Kada je riječ o 9. januaru, Stevandić je istakao da smatra da o tom datumu u Srpskoj postoji jedinstvo.

    “Mislim da o tom pitanju nijedan stanovnik Republike Srpske, bilo da je iz pozicije ili opozicije ili da je politički neutralan, neće reći ništa drugačije od onoga što se čulo ovdje i što se čuje od kolega iz opozicije”, rekao je Stevandić.

    Sastanku su prisustvovali i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, premijer Republike Srpske Radovan Višković i ministri u Vladi Srpske.

  • Nešić: Trivićeva navija za nametanje izmjena Izbornog zakona

    Nešić: Trivićeva navija za nametanje izmjena Izbornog zakona

    Pretužno je da neko ko je želio da bude predsjednik Republike Srpske brani Izborni zakon BiH i daje mu primat nad Izbornim zakonom Republike Srpske. Priznajem da nisam iznenađen i da smo svjesni da /predsjednica Narodnog fronta/ Јelena Trivić navija da njen prijatelj Kristijan Šmit nametne Izborni zakon, rekao je danas predsjednik DNS-a Nenad Nešić.

    Republika Srpska ima svoj Izborni zakon od 2002. godine, kao i svoju Izbornu komisiju. I ono što joj nije osporio ni nakaradni Ustavni sud BiH, osporava joj Јelena Trivić. Sramota! Ne sporim njeno pravo da mrzi /predsjednika Republike Srpske i lidera SNSD-a/ Milorada Dodika, ali ne smije zbog te mržnje mrziti Republiku Srpsku i odricati se njenih ustavnih nadležnosti – rekao je Nešić, komentarišući izjavu Trivićeve u kojoj je odbacila donošenje novog Izbornog zakona Republike Srpske.

    Nešić je “podsjetio Trivićevu, ali i Igora Crnatka iz PDP-a, da član 1.1. Izbornog zakona BiH doslovno kaže da se tim zakonom uređuju izbori za Predsjedništvo BiH i PS BiH, te opšti principi za ostale nivoe vlasti“.

    • To znači da entiteti imaju punu nadležnost da donesu svoje izborne zakone za izbore za njihove institucije, kao i lokalni nivo vlasti, i s tim da se uvaže opšti principi iz Izbornog zakona BiH. To je potvrdio i Ustavni sud BiH, ali je Trivićevoj i Crnatku draži Izborni zakon BiH nego Republike Srpske. Oni do rješenja dolaze sa SDA, umjesto sa političkim partijama iz Republike Srpske, i onda se pitaju zašto stalno gube izbore. Gubite ih jer su vam draže partije iz Sarajeva i Kristijan Šmit od Republike Srpske – rekao je Nešić.

    On kaže da godinama slušamo kako opozicija traži izmjene Izbornog zakona.

    • Onda im ponudimo i skenere i video nadzor, i da zajedno sjednemo i napišemo zakon kakav njima odgovara, a oni kažu “Nećemo, mi hoćemo Bakirov zakon na nivou BiH”. Pri tome, zakon koji su usvojili sa bošnjačkim partijama u Predstavničkom domu zadire u nadležnosti Republike Srpske i neustavan je, a primjena mu je od 2026. godine. Pa znate li šta hoćete, ili radite samo ono što vam stranci kažu, makar to bilo i u korist sopstvene štete? Prava i državotvorna opozicija, svuda u svijetu, sjedne za sto sa vlašću i bori se za Izborni zakon po svojoj mjeri, i ne šuruje sa strancima protiv svoje zemlje i svog naroda. Eto, Јelena može sa Šmitom na sjednicu PIK-a da dogovara Izborni zakon, ali ne može sa političkim partijama iz Republike Srpske. Kao Srbina, stid me njene sramote – rekao je Nešić.

    On je izrazio žaljenje što je dio opozicije u Republici Srpskoj, kako kaže, toliko sujetan i toliko frustriran Dodikom da su spremni da idu protiv ustavnih nadležnosti Republike Srpske i urušavaju je, očekujući da će nauditi Dodiku.

    • Ne nanose oni štetu Dodiku, nego sebi i Republici Srpskoj. Dok je likova poput Trivićeve i Crnatka, Dodik se ne treba sekirati za vlast, jer naš narod je državotvoran narod i prepoznaje one koji rade protiv Republike Srpske. Treba reći i da nam Šmit nameće, a Јelena Trivić želi neevropski zakon i način glasanja koji se primjenjuje u Africi. Ima li većeg dokaza o tome da nas Šmit iz 21. vijeka gura u 19. vijek? Da priča bude kompletna, kolonijalni gospodar sebi je našao i vazale. Srećom, ta priča je bajka – zaključio je Nešić.
  • Vukanović poručio da neće doći na sastanak o izbornoj reformi u Srpskoj

    Vukanović poručio da neće doći na sastanak o izbornoj reformi u Srpskoj

    Sa mafijom nema razgovora, posebno ne oko izbornih pravila, i nećemo prihvatiti nikakav poziv niti razgovorati sa Dodikom.

    To je saopštio lider liste Za pravdu i red, Nebojša Vukanović, komentarišući poziv koji je vladajuća koalicija u Srpskoj uputila svim parlamentarnim strankama da dođu na sastanak 8. januara.

    Tema je donošenje novog izbornog zakona RS po kome bi Republička izborna komisija, a ne CIK BiH, provodila izbore za nivo Republike. Vukanović je za danas u Trebinju najavio konferenciju za medije, a ovo će biti samo jedna od tema.

  • Ovo su novi ruski ciljevi

    Ovo su novi ruski ciljevi

    Britansko ministarstvo odbrane smatra da je Rusija barem privremeno promenila pristup dalekometnim udarima na Ukrajinu i fokusirala se na odbrambene strukture.Britanski analitičari su primetili da je Rusija pojačala intenzitet svojih dalekometnih napada na Ukrajinu od 29. decembra 2023. Njene snage su rasporedile značajan deo zaliha krstarećih i balističkih raketa koje su prikupile poslednjih meseci.

    Kako smatra britanska odbrambena obaveštajna agencija, nedavni udari su najverovatnije bili usmereni na ukrajinsku odbrambenu industriju.

    Ovo je u suprotnosti sa velikim napadima prošle zime, koji su bili usmereni na energetsku infrastrukturu Ukrajine.

    Činilo se da je Rusija nastavila ovu kampanju napadima na energetske objekte početkom decembra 2023. Međutim, nove ruske operacije ukazuju na barem privremenu promenu u pristupu Rusije dalekometnim udarima.

    Oni koji planiraju ruske operacije gotovo sigurno će prepoznati sve veći značaj relevantnih odbrambenih industrijskih kapaciteta dok se pripremaju za dugotrajni rat, saopštilo je britansko Ministarstvo odbrane.

    U razgovoru sa britanskim premijerom Rišijem Sunakom, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ga je obavestio da su Rusi u proteklih pet dana ispalili najmanje 500 projektila i napali dronove prema Ukrajini.

    Posle velikog ruskog raketnog napada 2. januara, ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba očekuje da zapadne zemlje reaguju i preduzmu odlučnu akciju.

    Predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel smatra da poslednji teški udar Rusije na Ukrajinu dokazuje da Moskva nije zainteresovana ni za kakve mirovne pregovore.

  • Poznato koje ulice će biti zatvorene u Banjaluci 8. i 9. januara

    Poznato koje ulice će biti zatvorene u Banjaluci 8. i 9. januara

    Povodom proslave Dana Republike Srpske koja će biti organizovana u Banjaluci, tokom 8. i 9. januara, u potpunosti će biti zaustavljen saobraćaj u velikom broju ulica.

    Iz Policijske uprave Banjaluka saopštili su koje će to ulice biti zatvorene.

    U ponedjeljak, 8. januara sljedeće ulice će biti zatvorene za saobraćaj:

    • Aleja Svetog Save – na dijelu od raskrsnice sa ulicom Gundulićeva do raskrsnice sa Bulevarom Srpske vojske – u vremenu od 9.30 do 11 časova i u vremenu od 14 do 18 časova;
    • na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Vladike Platona do raskrsnice sa Ulicom Kralja Petra I Karađorđevića – u vremenu od 16 časova do potrebe;
    • Ulica Kralja Petra I Karađorđevića – na dijelu od raskrsnice sa Bulevarom Cara Dušana do raskrsnice sa Alejom Svetog Save – u vremenu od 7 časova do potrebe;
    • na dijelu od raskrsnice sa Alejom Svetog Save do raskrsnice sa Ulicom Olimpijskih pobjednika – u vremenu od 16 časova do potrebe;
    • Ulica Marije Bursać – na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Kralja Petra I Karađorđevića do raskrsnice sa Ulicom Kninska – u vremenu od 7 časova do potrebe;
    • Ulica Milana Tepića – na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Kralja Petra I Karađorđevića do raskrsnice sa Ulicom Kninska – u vremenu od 7 časova do potrebe;
    • Ulica Kninska, na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Marije Bursać do raskrsnice sa ulicom Milana Tepića – u vremenu od 18 časova do potrebe;
    • Ulica Vuka Karadžića – na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Kralja Petra I Karađorđevića do raskrsnice sa Ulicom Vidovdanska – u vremenu od 16 časova do potrebe;

    Na sam Dan Republike Srpske 9. januara, saobraćaj će biti obustavljen u sljedećim ulicama:

    • Ulica Kralja Petra I Karađorđevića – na dijelu od raskrsnice sa Bulevarom Cara Dušana do raskrsnice sa Alejom Svetog Save – u vremenu od 12 časova do potrebe;
    • na dijelu od raskrsnice sa Alejom Svetog Save do raskrsnice sa Ulicom Olimpijskih pobjednika – u vremenu od 15 časova do potrebe;
    • na dijelu od raskrsnicesa Bulevarom cara Dušana (kroz kružni tok) do rasnkrsnice sa Ulicom Braće Mažar i majke Marije – u vremenu od 16.30 časova do potrebe;
    • Ulica Milana Tepića – na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Kralja Petra I Karađorđevića do raskrsnice sa Ulicom Kninska – u vremenu od 12 časova do potrebe;
    • Ulica Marije Bursać – na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Kralja Petra I Karađorđevića do raskrsnice sa Ulicom Kninska – u vremenu od 12 časova do potrebe;
    • Ulica Kninska – na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Milana Tepića do raskrsnice sa ulicom Marije Bursać – u vremenu od 15 časova do potrebe;
    • Aleja Svetog Save- na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Vladike Platona do raskrsnice sa Ulicom Kralja Petra I Karađorđevića – u vremenu od 15 časova do potrebe;
    • Ulica Vuka Karadžića – na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Kralja Petra I Karađorđevića do raskrsnice sa Ulicom Vidovdanska – u vremenu od 15 časova do potrebe;
    • Ulica Dr. Mladena Stojanovića – da dijelu od raskrsnice sa ulicom Olimpijskih pobjednika do ulice Trive Amelice – u vremenu od 15 časova do potrebe;
    • Ulica Olimpijskih pobjednika – na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Gundulićeva do raskrsnice sa Ulicom 1. krajiškog korpusa – u vremenu od 15 časova do potrebe;
    • Bulevar cara Dušana na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Kninska (kroz kružni tok) do ulice Teodora Kolokotronisa – u vremenu od 16.30 časova do potrebe;
    • Ulica Teodora Kolokotronisa – na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Patrijarha Makarija Sokolovića (kroz kružni tok) do raskrsnice sa ulicom Đure Daničića – u vremenu od 16.30 časova do potrebe;
    • Ulica Zdravka Čelara (u kružnom toku) – u vremenu od 16.30 časova do potrebe;
    • Ulica Đure Daničića – na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Teodora Kolokotronisa do raskrsnice sa Ulicom Jevrejska – u vremenu od 16.30 do potrebe;
    • Ulica Jevrejska – na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Gorana Radulovića Bimbe do raskrsnice sa Ulicom Ivana Franje Jukića – u vremenu od 16.30 do potrebe;
    • Ulica Ivana Franje Jukića – na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Kralja Alfonsa XIII do raskrsnice sa Ulicom Jevrejska – u vremenu od 16.30 do potrebe;

    “U cilju bezbjednosti svih učesnika manifestacije, kao i učesnika u saobraćaju, Policijska uprava Banjaluka apeluje na vozače da u navedenom vremenskom periodu koriste alternativne pravce kako ne bi došlo do saobraćajnih gužvi, dužih zadržavanja ili zastoja u saobraćaju”, saopštili su iz PU Banjaluka.

  • Tužioci u zadnji čas “peglali” norme, na meti tradicionalno Srbi

    Tužioci u zadnji čas “peglali” norme, na meti tradicionalno Srbi

    Tužilaštvo BiH je u proteklim danima podiglo seriju optužnica za ratna dešavanja iz devedesetih godina prošlog vijeka, a njima je obuhvaćeno više od 20 Srba i tek jedan Bošnjak.

    Iz Srpske kažu da je riječ o “peglanju”, odnosno postizanju normi koje moraju ispuniti tužioci za ratne zločine, s tim što nikog ne iznenađuje to što su i ovaj put na meti uglavnom Srbi.

    Sve je počelo krajem 2023. godine, tačnije 27. decembra, kada iz Tužilaštva BiH stiže saopštenje da je podignuta optužnica za zločine protiv čovječnosti na području Zvornika i njom su obuhvaćeni Dragan Spasojević, Vinko Radović, Dragomir Vasić i Petko Panić, koje terete za učestvovanje u napadu na bošnjačke civile.

    Nije se dugo čekalo na naredni korak, nego već sutradan, na sajtu ovog tužilaštva saopštavaju da je podignuta optužnica protiv još 11 osoba za zločine na području Zvornika, takođe nad civilnim stanovništvom bošnjačke nacionalnosti.

    Trend se nastavlja i 30. decembra 2023. godine, kada je objavljeno da je podignuta optužnica protiv pet osoba zbog ratnog zločina u Briševu kod Prijedora, za vrijeme, kako se navodi, “širokog i sistematičnog napada usmjerenog na civilno stanovništvo bošnjačke i hrvatske nacionalnosti”.

    Slična praksa nastavljena je i prvog dana ove godine, kada je saopšteno da je podignuta optužnica protiv šest osoba za ratna dešavanja u Srebrenici, ali i juče, kada stiže saopštenje da je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu protiv Živojina Majstorovića (76), Radenka Dubočanina (53) i Radosava Savića (60), a koja ih tereti za zločin protiv čovječnosti na području Vlasenice tokom 1992. godine.

    Jedini izuzetak zabilježen je 2. januara, kada je saopšteno da je protiv Nermina Porića podignuta optužnica koja se odnosi na ratni zločin kod Bosanske Krupe, odnosno na napad, zarobljavanje i ubistva pripadnika Vojske Republike Srpske. Međutim, on je u Austriji pa se u tom slučaju mora tražiti i desiti izručenje.

    Komentarišući ovu statistiku, iz Srpske poručuju da je ovo već tradicionalna praksa. Naime, Viktor Nuždić, vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, ocjenjuje da nije riječ o slučajnosti, već je pravosuđe BiH nastavilo praksu haških kolega. Ništa novo, dodaje on, jer se skoro svake godine u decembru dešava isto – da Srbe hapse i optužuju za ratne zločine.

    “Svake godine, skoro po pravilu, nalazimo se u situaciji da, radi ispunjavanja norme, Tužilaštvo BiH kao na traci podiže optužnice protiv Srba. I sve to možda i ne bi izazvalo ovakvo ogorčenje da na drugoj strani, za podizanje optužnica za zločine nad Srbima, nije dovoljno ni 30 godina, kako bi bar neki od zločina bili procesuirani”, rekao je Nuždić za “Nezavisne novine”.

    Kako je dodao, da je pravosuđe dovedeno do apsurda i sunovrata, svjedoči i činjenica da se ponovo optužuju i Srbi koji su već pred tim istim pravosuđem oslobađani, pa čak i oni koji su procesuirani u Hagu.

    “Frapantan je i podatak da je samo 14 odsto, od ukupno dosuđenih kazni od strana Suda BiH, dosuđeno za zločine nad Srbima. To pokazuje za koga je ovaj sud formiran i kome on prevashodno sudi”, kaže Nuždić.

    I Radan Ostojić, predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske, ima utisak da Tužilaštvo BiH na ovaj način “pegla” norme, ali preko leđa srpskog naroda. Neshvatljivi su mu dvostruki aršini bh. pravosuđa.

    “I ova godina ne donosi ništa novo. Decembar je mjesec kada je više od 20 lica iz reda srpskog naroda optuženo, pretežno iz zvorničke i prijedorske regije. To je praksa dvostrukih aršina koju je počeo Haški tribunal i nastavilo pravosuđe BiH”, kaže Ostojić za “Nezavisne novine”.

    Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH, odgovara da od utemeljenja ove pravosudne institucije, u proteklih 20 godina, zadnji mjesec u godini nosi više radnih aktivnosti i veću frekvenciju posla.

    Kako dodaje, u 2023. godini za ratne zločine optuženo je oko 70 osoba, za ratne zločine nad žrtvama svih nacionalnosti iz svih krajeva BiH.

    “Za ratne zločine nad žrtvama srpske nacionalnosti, optuženo je više od 20 osoba, između ostalih za zločine u Jošanici kod Foče, Visokom, u okolici Bosanske Krupe itd. Tužiteljstvo BiH postupa u okviru Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, te ne može niti treba birati osumnjičene ili optužene na nacionalnoj pripadnosti”, rekao je Grubešić za “Nezavisne novine”.

  • Šta piše u otpečaćenim spisima o Epstajnu i “Lolita ekspresu”: Klinton ih voli mlade

    Šta piše u otpečaćenim spisima o Epstajnu i “Lolita ekspresu”: Klinton ih voli mlade

    Na stotine strana otpečaćenih dokumenata iz sudske tužbe u vezi sa optuženim pedofilom-milijarderom Džefrijem Epstajnom objavljeno je kasno sinoć po našem vremenu nakon što je sudija na Menhetnu odlučio da više nema potrebe da se ti spisi čuvaju u tajnosti.
    Vjeruje se da se u dokumentima nalazi skoro 200 imena raznih osoba, među kojima su oni koji su ga optuživali, ali i njegovi prijatelji, biznismeni i najuticajniji političari, prenosi Blic.rs.

    Mnoge od informacija iz sinoć otpečaćenih dokumenata objavljivane su i ranije na druge načine, na primjer kroz medijske intervjue, ali ovo je prvi put da su ti spisi pušteni u javnost kroz američki pravni sistem, javio je CNN.

    “Klinton ih voli mlade”
    Jedan otpečaćeni dokument iz maja 2016. godine sadrži detalje svjedočenja Džoane Sjoberg, koju je Epstajn regrutovao kada je imala 20 godina da mu bude maserka. Sjoberg je izjavila da je bila prisiljavana „da izvršava seksualne činove na Epstajnu“. Sjeberg je rekla advokatima 2016. godine da joj je Epstajn rekao da ih “Klinton voli mlade, misleći na djevojke”.

    Drugi dokument pokazuje kako je Gislejn Maksvel, Epstajnova saradnica koja je osuđena na 20 godina robije zbog seks trafikinga, potvrdila da je Bil Klinton ručao u Epstajnovom privatnom mlaznjaku dok je letio širom svijeta, ali je demantovala da je Klinton ikad posetio Epstajnovo karipsko ostrvce.

    Maksvel je u izjavi iz 2016. godine upitana o njenim putovanjima sa Epstajnom i Bilom Klintonom, za koga se zna da ga Epstajn nekoliko puta posjećivao u Bijeloj kući, piše Dejli mejl.

    – Optužbe da je Klinton ručavao na Epstajnovom ostrvu su 100 odsto lažne. Sigurna sam da je jeo u avionu – rekla je Maksvel.

    Klinton u “Lolita ekspresu”
    Maksvel je takođe ispitivana o svojoj vezi sa Dagom Bendom, advokatom koji je pomogao Klintonu da povrati imidž poslije seks skandala sa Monikom Levinski. Bend je bio sa Klintonom tokom nekih od susreta sa Epstajnom i bio je na zloglasnom letu Epstajnovog privatnog mlaznjaka u Afriku 2002. godine.

    Na slikama sa tog puta vidi se kako Klinton dobija masažu od Šante Dejvis, Epstajnove žrtve koja je radila kao stjuardesa u mlaznjaku koji je nazivan “Lolita ekspres”.

    Upitana da li je ikad imala vezu sa Bendom, Maksvel je odgovorila:

    – Govorimo o dobrovoljnim vezama odraslih ljudi, to je “off the record”.

    Portparol Klintona potvrdio je još 2019. godine da je bivši predsjednik SAD letio Epstajnovim privatnim mlaznjakom, ali da nije znao ništa o njegovim “užasnim zločinima”.

    Klintonov portparol je juče ponovio taj stav iz 2019. godine i rekao CNN-u da je sada “prošlo skoro 20 godina otkako je predsjednik Klinton posljednji put imao kontakt s Esptajnom”. Bil Klinton, inače, nije optužen ni za jedno krivično djelo u vezi sa Epstajnom, koji se na kraju ubio u pritvoru.

    Maksvel, koja trenutno služi 20 godina zatvora zbog trgovine ljudima, ispitivana je pod zakletvom o svojoj vezi sa pedofilom Džefrijem Epstajnom koji je 2019. nađen mrtav u svojoj ćeliji u saveznom zatvoru na Menhetnu, dok je čekao suđenje zbog optužbi za seksualnu trgovinu.

    Dokumenti potiču iz tužbe iz 2015. godine koje se tiču Epstajnove nekadašnje ljubavnice, Žislejn Maksvel, koja se tereti da je omogućila seksualno zlostavljanje Virdžinije Đufre. Đufre ih je takođe optužila da su je primorali da ima seksualni odnos sa princom Endruom, sinom pokojne kraljice Elizabete, i nekoliko drugih istaknutih muškaraca. Slučaj je riješen 2017. godine, ali Đufre – i mnogi drugi – dugo su insistirali da se spisi objave.

    Sinoć je otpečaćena zbirka sudskih dokumenata od 946 stranica iz tog slučaja iz 2015. Sud u Njujorku je 3. januara objavio podatke o ovom slučaju, nakon što je istekao rok za žalbe oko 18.30 u srijedu uveče.

    Četiri osobe će zadržati anonimnost do 22. januara
    Podsjetimo, proces je trebalo da počne dan ranije, ali je nastao haos nakon što je jedna od žena koja je uključena u ovaj slučaj dobila rok od 30 dana da dokaže da će njen život biti u opasnosti ukoliko sud otkrije njen identitet. Ona i još tri osobe će zadržati anonimnost do 22. januara, ali će ostali na listi u narednim danima biti imenovani.

    Ko je od svjetskih moćnika na spisku?
    Očekuje se da će, osim princ Endrjua i Bila Klintona, i bivši američki predsjednik Donald Tramp mogao da se pominju u dokumentima u vezi sa Džefrijem Epstajnom. Prema “Ej-Bi-Si Njuzu”, Bil Klinton je bio najpre označen kao “Džon Dou 36” i pominje se u više od 50 redigovanih dokumenata.

    Svi su negirali da su radili sa Epstajnom ili da su imali bilo kakvu umješanost sa maloljetnicama, i niko nije optužen. Međutim, sva trojica se nalaze pod lupom nakon što su stari dnevnici iz zloglasnog mlaznjaka “boing 717”, nazvanim “Lolita ekspres” ponovo isplivali na površinu.

    Virdžinija Đufre je tužila je britanskog princa Endrua u SAD zbog navodnog seksualnog napada kada je bila tinejdžerka. Ona tvrdi da ju je Epstajn podvodio i da je imala seksualne odnose sa vojvodom od Jorka u tri navrata kada je imala 17 godina.

    Jedna od svjedokinja u ovom postupku spominje i Majkla Džeksona. Ona kaže da je on boravio u Epstajnovoj vili u Palm Biču te da je tu upoznala i čuvenog Dejvida Koperfilda.

    Izvršio samoubistvo u zatvoru
    Džefri Epstajn, u trenutku smrti star 66 godina, nađen je 10. avgusta 2019. godine mrtav u svojoj zatvorskoj ćeliji, dok se kao razlog smrti navodi samoubistvo. Uhapšen je 6. jula iste godine, kada je optužen za trgovinu ljudima. Izjasnio se da nije kriv za optužbe.

    Dvije nedjelje prije smrti nađen je “povređen i u položaju fetusa” na podu svoje ćelije, sa povredama vrata, a sumnjalo se da je pokušao da izvrši samoubistvo. Kao rezultat toga, bio je pod dodatnim nadzorom.