VRBAS Media

Autor: INFO

  • Južnokorejski obavještajac: Kima će najvjerovatnije naslijediti ćerka

    Južnokorejski obavještajac: Kima će najvjerovatnije naslijediti ćerka

    Kandidat za direktora južnokorejske obavještajne agencije Čo Tae Jong rekao je da kćerku sjevernokorejskog lidera Kim Jong Una, Ju Aje vidi kao najvjerovatniju njegovu nasljednicu.

    Ju Aje, za koju se vjeruje da je rođena 2013. godine, došla je u centar pažnje poslije 18. novembra 2022, kada je otac doveo na mjesto lansiranja interkontinentalne balističke rakete “hvasong-17” tokom njenog prvog javnog nastupa, prenio je Jonhap.

    Od tada su njene javne aktivnosti bile usredsređene na vojne događaje.

    Sjevernokorejski državni mediji su počeli da zovu Ju Aje Kimova “poštovana” ćerka, umjesto kao do tada njegova voljena ili najomiljenija ćerka, podstičući nagađanja da se priprema da bude Kimova nasljednica. “Na osnovu analiza njenih javnih aktivnosti i nivoa poštovanja od trenutka njenog javnog pojavljivanja, čini se da će Kim Ju Aje najvjerovatnije biti nasljednica”, rekao je Čo.

    Ipak, Čo ističe da južnokorejska Nacionalna obaveštajna agencija (NIS) ostavlja otvorene sve mogućnosti kada je riječ o nasljeđivanju vlasti u Sjevernoj Koreji jer je sadašnji lider Sjeverne Koreje još uvijek mlad i očigledno nema zdravstvenih problema, a ima i druge rođake koji bi ga mogli naslijediti, prenosi RTS.

    NIS je ranije saopštio da je “prerano” govoriti da li bi Ju Aje mogla biti nasljednica Kima jer je Sjeverna Koreja patrijarhalno društvo u kome dominiraju muškarci.

    Vjeruje se da Kim ima troje djece: sina, ćerku i još jedno dijete nepoznatog pola.

  • Tramp se žalio Vrhovnom sudu zbog zabrane kandidovanja u Koloradu

    Tramp se žalio Vrhovnom sudu zbog zabrane kandidovanja u Koloradu

    Bivši američki predsjednik i favorit za titulu republikanskog kandidata na predstojećim predsjedničkim izborima u SAD, Donald Tramp, zatražio je od Vrhovnog suda SAD da poništi odluku sudija u Koloradu kojom se on sprečava da učestvuje na unutarstranačkim izborima u toj saveznoj državi.

    Tim Trampovih advokata je u žalbi Vrhovnom sudu SAD istakao da u američkoj demokratiji presuda iz Kolorada “ne može biti ispravna”.

    Ukoliko ona ostane na snazi, to će “označiti prvi put u istoriji SAD da je pravosuđe spriječilo glasače da glasaju za vodećeg predsjedničkog kandidata glavne stranke”, navodi se u dokumentu.

    Trampovi advokati naveli su u svom podnesku niz razloga zbog kojih bi Vrhovni sud SAD trebalo da mu omogući kandidovanje u Koloradu.

    “Tekst i forma Ustava jasno pokazuju da predsjednik nije oficir SAD“, rekli su oni.

    Presuda Vrhovnog suda Kolorada, koji šefa države izjednačava sa vojnim oficirima nižeg ranga, “prkosi zdravom razumu”, navodi se u podnesku.

    Trampov pravni tim tvrdi da su sudije u Koloradu “pogriješile” u definiciji Trampove uloge u neredima na Kapitolu prije tri godine.

    “To nije bila pobuna i predsjednik Tramp se ni na koji način nije angažovao u pobuni“, smatraju advokati.

    U podnesku se, takođe, tvrdi da bi “pitanje podobnosti” za predsjedničku kandidaturu trebalo da odredi Kongres, a ne sudovi u pojedinim državama.

    Vrhovni sud Kolorada proglasio je sredinom decembra Trampa nepodobnim za reizbor i uklonio ga sa glasačkih listića za lokalne predizbore izbore 5. marta, nakon što ga je niži sud u državi proglasio krivim za podsticanje pobune zbog njegove navodne umiješanosti u nemire na Kapitolu 6. januara 2021. godine.

    Sudije Vrhovnog suda u presudi su se pozvale na 14. amandman Ustava SAD, koji kaže da se “oficiri” koji su učestvovali u pobuni ne mogu kandidovati za saveznu ili državnu funkciju. Amandman je usvojen 1868. i ciljao je na one koji su se borili za Konfederaciju tokom građanskog rata u SAD.

    Prema izvještajima medija, vjerovatno je da će slučaj preuzeti Vrhovni sud SAD, koji je pod sve većim pritiskom da se izjasni po pitanju potencijalne zabrane Trampu da obavlja javnu funkciju. Međutim, nejasno je koliko će vremena biti potrebno sudijama da donesu odluku, navodi “Raša tudej”.

    Tramp je u utorak 2. januara uložio žalbu Višem sudu Mejna na odluku državnog sekretara te savezne države Šene Belouz da ga diskvalifikuje sa predizbora, pozivajući se na istu klauzulu o podsticanju pobune.

  • Lukašenko dao samom sebi doživotni imunitet

    Lukašenko dao samom sebi doživotni imunitet

    Predsjednik Bjelorusije, Aleksandar Lukašenko, je danas potpisao zakon kojim je samom sebi dao doživotni imunitet od krivičnog gonjenja.

    Taj zakon sprečava opozicione lidere koji žive u inostranstvu da se kandiduju na sljedećim predsjedničkim izborima.

    Zakon se teoretski može odnositi i na bilo kojeg bivšeg predsjednika i na članova njegove porodice.

    Po tekstu novog zakona, Lukašenko i kada ode sa vlasti, “ne može da odgovara za radnje počinjene u vezi sa vršenjem njegovih predsjedničkih ovlašćenja”.

    Zakonom se značajno pooštravaju uslovi za predsjedničke kandidate i onemogućava izbor opozicionih lidera koji su posljednjih godina izbjegli u susjedne zemlje, pošto po novom pravo da se kandiduju na izborima imaju samo državljani Bjelorusije koji su stalno boravili u zemlji najmanje 20 godina i nikada nisu imali boravišnu dozvolu u drugoj zemlji.

    Zakon takođe nalaže da će predsjedniku i članovima njegove porodice biti obezbjeđena doživotna zaštita države, medicinska njega, životno i zdravstveno osiguranje, a nakon ostavke, predsjednik bi takođe postao doživotni član gornjeg doma bjeloruskog parlamenta.

    Liderka opozicije Svetlana Cihanovskaja, koja je pobjegla u susjednu Litvaniju 2020. godine, rekla je da je novi zakon Lukašenkov odgovor na njegov “strah od neizbježne budućnosti”, sugerišući da Lukašenko mora da brine šta će mu se dogoditi kada ode sa vlasti.

    Očito je da je cilj novog zakona dalje jačanje Lukašenkove vlasti i eliminisanje potencijalnih protivkandidata na sljedećim predsjedničkim izborima koji bi trebalo da budu 2025. godine.

    Poslije predsjedničkih izbora 2020. godine na kojima je Lukašenko tvrdio da je pobijedio, a Zapad ih osudio kao pokradene, u Bjelorusiji su izbili masovni protesti tokom kojih su vlasti zatočile preko 35.000 ljudi.

    Lukašenkov režim je bio optužen da je umiješan u ilegalno prebacivanje djece iz gradova u Ukrajini pod ruskom okupacijom u Bjelorusiju, prenosi “b92”.

  • SAD: Pomoć Kijevu se nastavlja, ali ne u istom obimu kao ranije

    SAD: Pomoć Kijevu se nastavlja, ali ne u istom obimu kao ranije

    Iako će SAD nastaviti da podržavaju Ukrajinu koliko god bude potrebno, to ne mora da znači da će iznos vojnog finansiranja ostati isti kao što je bio 2022. i 2023. godine, saopštio je portparol Stejt departmenta Metju Miler.

    “Nastavićemo da podržavamo Ukrajinu. To je politika SAD. Dokle god bude potrebno. Međutim, to ne znači da ćemo nastaviti da ih podržavamo na istom nivou vojnog finansiranja kao što smo to činili 2022. i 2023”, rekao je Miler.

    Miler je objasnio da SAD neće nastaviti finansiranje na nivou prethodne dvije godine jer je cilj administracija predsjednika DŽozefa Bajdena da dovede Ukrajinu do tačke kada može sama da obnovi svoju vojno-industrijsku bazu i na taj način pribavi municiju, prenosi Srna.

  • Sjeverna Koreja ispalila oko 200 artiljerijskih granata u blizini granice sa Јužnom Korejom

    Sjeverna Koreja ispalila oko 200 artiljerijskih granata u blizini granice sa Јužnom Korejom

    Severna Koreja jutros je u okviru vojne vježbe ispalila oko 200 artiljerijskih granata u vode kod svoje zapadne obale, saopštila je vojska Јužne Koreje.

    Generalštab južnokorejske vojske saopštio je da je detektovao artiljerijsku paljbu sjeverno od granične linije demilitarizovane zone, de fakto pomorske granice dvije države, prenosi Јonhap.

    Tampon zona je postavljena u okviru međukorejskog vojnog sporazuma potpisanog 19. septembra 2018. godine, kako bi se smanjile granične tenzije.

    Јužna Koreja je sjevernokorejske vežbe nazvala provokacijom, a u ovom incidentu nije prijavljena nikakva šteta.

  • Dodik: Imamo grobove, imena stradalih, ali ni 31 godinu poslije nemamo presuđenih zločinaca

    Dodik: Imamo grobove, imena stradalih, ali ni 31 godinu poslije nemamo presuđenih zločinaca

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da srpski narod u selu Kravice ima grobove, jame, spomen-obilježja, imena stradalih, porodice koje ih oplakaju, ali ni 31 godinu nakon velikog stradanja nema imena ubica, koljača i zločinaca koji su počinili masakr na Božić 1993. godine.

    Dodik je naglasio da je nemoguće da jedino srpske žrtve nemaju počinioce i krivce, te da to samo potvrđuje kakva se politika vodi protiv Srba i Republike Srpske i kako se na podmukao način falsifikuje istorija.

    • Zločin u Kravicama je samo u jedan u nizu koji govori o kakvim monstrumima je riječ. To nisu ljudi, to su neljudi kojima ništa nije sveto. S jasnom namjerom su najteže zločine činili na najveće pravoslavne praznike, iživljavajući se nad djecom, starim ljudima, nepokretnim i bolesnim Srbima. Zašto su im smetali ti nedužni ljudi, nedužna djeca, starci!? Oni su bili krivi samo zato što su Srbi – istakao je Dodik povodom obilježavanja godišnjice stradanja 158 Srba iz sela Kravice i susjednih zaselaka u bratunačkoj opštini stradalih u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, od kojih su njih 49 ubile muslimanske snage iz Srebrenice na Božić 1993. godine.

    On je podsjetio da je etničko čišćenje u srednjem Podrinju počelo u aprilu 1992. godine uništavanjem svega što je srpsko, ubijanjem, pljačkanjem, paljenjem, a sve to pod komandom Nasera Orića koji se danas slobodno šeta, za razliku od velikog broja nevinih Srba koji trunu u sarajevskim kazamtima presuđeni za navodne zločine nad muslimanima.

    • To je, nažalost, rezultat rada Tužilaštva i Suda BiH, koji su sve drugo osim pravosudne institucije. Oni ne rade po pravu i pravdi, već po tome ko je koje nacionalnosti. Ako ste Srbin bićete presuđeni bez imalo razmišljanja, presude su unaprijed napisane, za razliku od muslimana koji bivaju oslobođeni po ubrzanoj proceduri ili u najboljem slučaju presuđeni na minimalne kazne. To je ta pravda o kojoj nam pričaju zapadni ambasadori i u koju mi treba da vjerujemo!? – rekao je Dodik.

    Predsjednik Srpske je upitao da li zaista misle da je srpski narod toliko naivan da poslije nebrojeno počinjenih zločina, namještenih tužilačkih odluka i iznuđenih presuda može da vjeruje u izmišljene institucije kao što su Sud i Tužilaštvo BiH, gdje se sudi po nalozima zapadnih mentora i gdje su tužioci i sudije sredstva u njihovim rukama za obračun sa srpskim narodom i Republikom Srpskom?

    • Sve to nas obavezuje da nikada ne smijemo da zaboravimo Kravice, Bratunac, Podrinje, Krajinu, Romaniju i Hercegovinu. Nećemo dozvoliti da zaboravimo naša staratišta, niti ijednu žrtvu. U bivšoj Јugoslaviji su zatirali svaki trag o srpskom stradanju, zato su nam se zločini i ponovili u posljednjem građanskom ratu u BiH”, naglasio je Dodik za Srnu.

    On je rekao da sjećanjem moramo da pokažemo identifikaciju sa našim stradalim i da imamo odgovornost prema srpskim žrtvama.

    • Sve dok njegujemo kulturu sjećanja, naše žrtve neće i ne smiju biti zaboravljene. Mi poštujemo svaku majku koja je izgubila svoje dijete, i osjećamo svaku njenu suzu, ali sa druge strane postoji samo jedno – muslimani su žrtve, a Srbi zločinci, što je notorna laž i falsifikovanje istine. Ne smijemo postati kao oni. Ne diramo tuđe, ali ne damo i moramo da poštujemo svoje, prije svega, zbog srpskih humki, zbog naših predaka, ali i potomaka – naglasio je Dodik.

    U bratunačkom selu Kravica danas će biti služen parastos za 158 Srba iz ovog mjesta i susjednih zaselaka stradalih u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, od kojih su njih 49 ubile muslimanske snage iz Srebrenice na Božić 1993. godine.

    Napad na Kravicu na Božić je, prema pričama preživjelih, ali i istorijskim podacima, bio nastavak ustaškog zločina koji je počinjen na Vidovdan 1944. godine kada su ustaše iz okolnih sela zapalile 38 mještana srpske nacionalnosti u podrumu jedne kuće u selu Zonići kod Kravice.

    Među zapaljenima su bili jednogodišnja Јefa i 64-godišnji Pavle i Vasilije Pavlović. Za taj zločin niko nije odgovarao.

  • Institucije BiH još jednu godinu započele privremenim finansiranjem

    Institucije BiH još jednu godinu započele privremenim finansiranjem

    BiH ušla je u Novu godinu bez usvojenog budžeta i njene institucije prelaze na privremeno finansiranje. U Ministarstvu finansija i trezora su pripremili budžetski okvir koji je na nivou prošlogodišnjeg. To nije dovoljno za stranke trojke čiji ministri odbijaju da ga podrže. Ministar Srđan Amidžić ističe da je na računima institucija BiH ostalo više od 60 miliona iz prošle godine i da je bespredmetno tražiti povećanje budžeta BiH.

    Zajedničke institucije BiH, već tradicionalno od 1. januara su na režimu privremenog finansiranja. Što znači da će za prva tri mjeseca dobiti onoliko novca koliko je za taj period bilo predviđeno u prošloj godini. Budžeta za 2024. nema jer o njemu nije bilo dogovora u Fiskalnom savjetu u kome sjede entitetski premijeri, predsjedavajući Savjeta ministara i resorni ministri.

    • S obzirom da Fiskalni savjet nije postigao dogovor o novom budžetskom okviru, mi unutar Ministarstva finansija smo se kretali u okviru postojećeg okvira i predložili budžet na nivou 2023. godine koji iznosi milijardu i 315 miliona i 450 hiljada – rekao je Amidžić.

    Amidžić nema dilemu da su predviđena sredstva u budžetu za 2024.godinu dovoljna za funkcionisanje BiH, odbacuje kritike da entiteti koče zajedničke institucije.

    • Čist potrošački budžet, mi imamo preporuku MMF da budžet institucija BiH ne da treba da bude na istom nivou već na manjem nivou Ljudi mi gore potrošimo milirdu maraka na plate , šta smo isporučili? Јa da sam imao mogućnost da predložim manji budžetski okvir. ja bih predložio – dodao je Amidžić.

    Ipak budžetski okvir ostao je isti. Unutar njega pojedini korisnici poput CIK zbog predstojećih lokalnih izbora dobili su više dok je za 43 institucije BiH predviđeno manje sredstava uključujući i ministarstvo odbrane. A podsjećamo, ministar Zukan Helez tražio je 18 miliona KM više u budžetu za 2024. jer sadašnjih 392 tvrdi nije dovoljno za funkcionisanje.

    • Ispod ove cifre koju sada imamo za budžet za OS BiH sigurno neće ići, ja to neću dozvoliti. Može biti samo povećan, umanjen neće biti – izjavio je Helez.
    • Građani ne znaju da kada je u pitanju Ministarstvo odbrane, u 2023. gfodini istom budžetskom korisniku ostalo je 20 miliona neutrošeno. Nema izvršenja , i postavlja se pitanje da treba rasti budžet Ministarstva odbrane, pa što da raste kada je ostalo 30 miliona i 743 000 maraka neutrošeno – odgovorio je Amidžić.

    Iako Amidžić nije rekao ko blokira usvajanje budžeta za 2024.godinu, poznato je da ministri iz „Trojke“ odbijaju da prihvate ponuđenu projekciju para za institucije BiH. Objašnjenje da se iz 2023. prenijelo čak 60 miliona neutrošenih sredstava zbog čega je besmileno tražiti povećanje od 40 miliona, njih ne zanima.

    • Јa se nadam da ćemo sredinom prvog mjeseca imati redovnu sjednicu na kojoj ćemo imati i budžet institucija BiH za mene prevažno pitanje, u ovom trenutku. Morali smo to do kraja godine završiti – naveo je predsjedavajući Doma naroda PS BiH Dragan Čović.

    Prva prilika za popravni je 11. januara kada je zakazana sjednica Savjeta ministara ali nije navedeno da je budžet na dnevnom redu. S obzirom na duboku krizu u BiH, zbog djelovanja Kristijana Šmita, suđenja predsjedniku RS, najava zakona o tzv. državnoj imovini, usvajanje budžeta moglo bi da se prolongira a BiH da nastavi egzistirati na privremenom finansiranju na duži period.

  • Najava donošenja izbornog zakona u Srpskoj podjelila političare

    Najava donošenja izbornog zakona u Srpskoj podjelila političare

    Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić pozvao je predstavnike svih parlamentarnih stranaka na sastanak 8. januara, kako bi usaglasili tekst novog izbornog zakona Republike Srpske. Suština novog zakonskog rješenja, koje je inicirao predsjednik Srpske, jeste vraćanje nadležnosti nad lokalnim i republičkim izbornim procesom.

    Novi izborni zakon trebalo bi da zaštiti svaki glas i integritet izbornog procesa. Biće zaštićeno i ustavno pravo Republike Srpske da sama sprovodi republičke i lokalne izbore.

    Priliku da prije upućivanja u parlamentarnu proceduru daju sugestije za tekst zakona imaće predstavnici svih parlamentarnih stranaka, na sastanku 8. januara.

    • Najlogičnije je da se mi međusobno dogovorimo, da imamo Izborni zakon koji će ispoštovati i ono što želi opozicija i njihovi ljudi u izbornim komisijama i profesionalizaciju biračkih odbora i skenere, samo da se dogovorimo gdje skenere na kojem mjestu i kako da sačuvamo taj integritet – rekao je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stgevandić.

    Iz PDP-a optužuju vladajuću koaliciju da ne želi nove tehnologije poput otiska prsta i skenera. U SDS-u i Listi za pravdu i red jesu za izmjene Izbornog zakona, ali ne u dogovoru sa SNSD-om. Tvrde da ova stranka želi preuzeti punu kontrolu nad izbornim procesom.

    • Mislim da je to kao da idete otprilike da vam odrubi glavu onaj ko vam godinama radi o glavi. Sve ono što kao poslanički klub SDS-a budemo htjeli da kažemo o Izbornom zakonu i RIK-u reći ćemo na sjednici NSRS – istakao je predsjednik SDS-a Milan Miličević.

    Narodni poslanik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović izjavio je danas da neće podržati donošenje izbornog zakona Republike Srpske. Prva je još juče reagovala Јelena Trivić. Odbacila je mogućnost bilo kakvog razgovora o Izbornom zakonu Srpske, pa podsjetila na Izborni zakon BiH, koji je nedavno usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.

    Nije tajna da opozicija rješenja radije kroji sa SDA, nego sa partijama iz Srpske, kaže predsjednik DNS-a Nenad Nešić.

    • Ili im je sporno jačanje institucija Republike Srpske ili su toliki podanici lažnog visokog predstavnika da moraju biti protiv svega onoga što je pozitivno za Republiku Srpsku – rekao je predsjednik DNS-a Nenad Nešić.
    • Da se zaštiti volja svakog građanina koji izlazi na izbore i ne može niko u kutijama ispravljati tu volju – istakao je predsjednik Socijalističke partije Petar Đokić.

    A reagovala je i ambasada SAD-a. Navodi da će novim Izbornim zakonom Republika Srpska ugroziti nadležnosti BiH.

    • Sjedinjene Države jasno su dale do znanja da su spremne odgovoriti na antidejtonske i neustavne postupke domaćih aktera, te da će podržati postupke visokog predstavnika s istim ciljem – naveli su.

    Riječ je o gruboj zamjeni teza, odgovara delegat Kluba srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević. Nadležnosti su, podsjeća, oduzete Srpskoj a ne BiH, i to po američkom nalogu.

    • Ovdje se radi o tome da je BiH upravo po nalogu američke Ambasade ugrozila prava i nadležnosti Republike Srpske i sada mi želimo to da ispravimo. Јe li nam sad oni treba da odrede i kako ćemo glasati? Hoće li nam oni određivati našu volju? – naveo je Kovačević.

    Sa istim pitanjem Kovačević ukazuje i na dio iz saopštenja američke ambasade u kojem pozivaju na usvajanje Izbornog zakona BiH koji je predložila SDA. Istog onog prijedloga za koji je u Predstavničkom domu Parlamenta BiH prije nekoliko dana glasala opozicija iz Srpske.

  • Napadnut u Bihaću: Majka maloljetnog fudbalera iz Drvara tek danas pozvana iz policije

    Napadnut u Bihaću: Majka maloljetnog fudbalera iz Drvara tek danas pozvana iz policije

    Majka maloljetnog fudbalera iz Drvara, koji je napadnut krajem decembra u Bihaću, izjavila je Srni da je tek danas pozvana na razgovor u vezi sa ovim slučajem u policiju u Bihaću, gdje je imala priliku da pogleda snimak kamera na kojem se vidi kako je jedan čovjek udario njenog sina.
    Žena čiji su inicijali S.R, koja je željela da ostane anonimna, istakla je da će se, prema navodima bihaćke policije, ovaj slučaj naći i pred sudom.

    “Voljela bih znati šta će na ovaj slučaj, ali i na dokaz da je riječ o fizičkom napadu na maloljetnika, reći federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak koji tvrdi da nije bilo napada”, navela je S.R, dodajući da zamjera policiji što nije reagovala na vrijeme.

    U Fudbalskom klubu “Borac” Drvar rekli su Srni da još niko od istitucija Bihaća i Unsko-sanskog kantona nije uputio izvinjenje Drvaru, fudbalerima i njihovim porodicama, kao ni ovom klubu.

    Ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH Ramo Isak rekao je ranije Srni da “nije bilo fizičkog sukoba”, te osudio incident, dok je portparol Uprave policije MUP-a Unsko-sanskog kantona Ale Šiljdedić rekao je da je u toku policijska istraga o napadu na fudbalere iz Drvara u Bihaću.

    Ekipa mladih fudbalera iz Drvara napadnuta je 27. decembra fizički i verbalno na turniru u malom fudbalu u Bihaću, a napadači su im psovali “srpsku i četničku majku”.

  • Ruski prodor znači kraj?

    Ruski prodor znači kraj?

    Kolumnista Jutarnjeg lista Željko Trkanjec izjavio je da je Ukrajina napravila veliku grešku u kontraofanzivi.

    On smatra da je problem u tome što su se njeni borci razvukli na nekoliko tačaka na frontu i nisu dobro i brzo reagovali na ruski protivudar na severu.

    Ukrajinska vojska je nakon ofanzive bila iscrpljena, navodi on.

    “Ukrajinske vojne snage su bile izložene izuzetno snažnim operacijama. Operacije su bile zahtevne. Trebalo se probiti kroz minska polja, bili su neprestano pod udarom ruske artiljerije, nailazili su na čvrste odbrane ruske vojke…”, kazao je Trkanjec.

    Ističe da su Rusi dobro shvatili da su Ukrajinci iscrpljeni i zato su udarili po njihovoj najslabijoj tački – Avdejevki.

    “Ako Rusi naprave strateški proboj – to je tačka koja nas vodi u najcrnji mogući scenario. To je situacija u kojoj ruska vojska prodire”, kazao je on.