VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Zapad neće uvući Moskvu u svoju zamku”

    “Zapad neće uvući Moskvu u svoju zamku”

    Zapad neće uspeti da ”uvuče Moskvu u svoju zamku” nudeći pregovore o Ukrajini pod uslovom napuštanja ruskih principa.

    Ovoje danas izjavila portparolka ruskog Ministarstva odbrane Marija Zaharova.

    Komentarišući predlog švajcarskog ministra spoljnih poslova Ignasija Kasisa, koji je ranije danas nakon sastanka savetnika za nacionalnu bezbednost u Davosu naveo da bi Rusija trebalo da bude uključena u razgovore o sklapanju mira sa Ukrajinom, Zaharova je napomenula da Zapad mora da ”prestane da isporučuje oružje Ukrajini, da odustane od antiruskih sankcija i da ne daje rusofobične izjave kako bi pronašao izlaz iz ćorsokaka u koji je Vašington ušao i uvukao neke zemlje EU”, prenosi RIA Novosti.

    U Davosu je danas održan sastanak savetnika za nacionalnu bezbednost zemalja širom sveta o mirovnoj formuli za Ukrajinu. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski nije bio na sastanku, ali će se pojaviti na Svetskom ekonomskom forumu koji sutra počinje u Davosu.

    Zelenskog je predstavljao šef kabineta Andrij Jermak, koji je rekao da je sastanku prisustvovalo 18 azijskih, 12 afričkih i šest južnoameričkih zemalja, odnosno da je bilo više od 80 učesnika.

  • “Ukrajina će pobjediti ili nestati”

    “Ukrajina će pobjediti ili nestati”

    Šef kabineta predsednika Ukrajine Andrij Jermak rekao je danas da su pred njegovom zemljom dve opcije – da pobedi u ratu s Rusijom ili da nestane.

    On je ovo saopštio na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu.

    “Rusi ne žele mir. Oni žele dominaciju. Dakle, izbor je jednostavan: ili ćemo izgubiti i nestati – ili pobediti i živeti dalje. Ali mi se borimo”, naglasio je Jermak.

    On je takođe podsetio da su za dve godine rata ukrajinske snage oslobodile više od 50 odsto teritorije koju je okupirala Rusija i, sa malim sopstvenim pomorskim kapacitetima, uništile petinu potencijala ruske crnomorske flote, prenosi Ukrinform.

    “Ako se međunarodno pravo i teritorijalni integritet Ukrajine ne povrate, bilo koji agresor bilo gde u svetu sutra će moći da zauzme deo bilo koje zemlje i tamo održi lažne izbore.

    Mir koji Ukrajina traži mora da garantuje njen opstanak, integritet, suverenitet i razvoj i mora da spreči ponavljanje agresije. Zajedno smo stvorili sveobuhvatan okvir za postizanje takvog mira.

    Njegovi elementi su usko povezani, i to je jedini put napred”, dodao je Jermak. Šef kabineta Volodimira Zelenskog istakao je da će se na samitu u Davosu raditi na još pet tačaka, koje uključuju povlačenje ruskih trupa, obnavljanje pravde, ekološku bezbednost, sprečavanje ponavljanja rata i potvrđivanje kraja rata.

    Prema njegovim rečima, u Davos je svoje predstavnike delegiralo 39 zemalja iz Evrope, 18 iz Azije, 12 iz Afrike, šest iz Južne Amerike, tri iz Severne Amerike i dve iz Okeanije.

    “Dobar znak je kontinuirani rast broja zemalja koje udružuju napore na zajedničkom akcionom planu zasnovanom na ukrajinskoj formuli mira. Veoma je ohrabrujuće što se globalni jug sve više uključuje u naš rad. Ovo ukazuje na razumevanje da je ovaj sukob u Evropi izazov za celo čovečanstvo”, zaključio je Andrej Jermak.

  • Čime će Ukrajinci ratovati?

    Čime će Ukrajinci ratovati?

    Rusko vazduhoplovstvo je 13. decembra izvršilo značajan napad balističkim projektilima na ključne ukrajinske vojne ciljeve.

    Mete su uključivale objekte za izradu artiljerijskih metaka 155 mm i 152 mm i radionice za dronove.

    Dodatne mete uključivale su fabrike baruta i lokacije za proizvodnju 125 mm tenkova. Rusko Ministarstvo odbrane proglasilo je da su svi udari bili uspešni.

    Problem za zapadne saveznike Ukrajine je da većina ukrajinske artiljerije i oklopa i dalje koristi staru sovjetsku municiju. Shodno tome, smatraju da je teško nabaviti municiju od 155 mm, 152 mm i 125 mm jer je obično ne proizvode zapadne države.

    Postoji velika šansa da neutralisanje odbrambenih industrijskih ciljeva značajno pogorša ionako ozbiljne nestašice municije koju doživljava ukrajinska vojska.

    Ovaj nedostatak se manifestuje u raznim jedinicama, uključujući njihove elitne mehanizovane brigade i artiljeriju. Potencijal ruskih oružanih snaga za lansiranje balističkih raketnih napada na ukrajinske ciljeve je značajno porastao.

    Ovo je prvenstveno zbog povećane proizvodnje naoružanja kao što su raketa sa vazdušnim lansiranjem Kh-47M2 Kindžal i 9K720 – raketa zemlja-zemlja koju sistem Iskander-M koristi – njihove količine su se višestruko povećale u odnosu na ono što su bile pre rata.

    Prema izveštajima Bele kuće, postoje dokazi da severnokorejske balističke rakete dopunjuju ove zalihe. Od njih, korejski KN-23B ističe se kao najmoćnija operativna taktička balistička klasa raketa širom Evrope do sada.

  • Huti gađali američki razarač

    Huti gađali američki razarač

    Američki borbeni avion oborio je protivbrodsku krstareću raketu koju su lansirali jemenski pobunjenici Huti sa teritorije Jemena prema američkom razaraču raspoređenom na jugu Crvenog mora, saopštila je američka vojska.

    Centralna komanda SAD (CENTCOM) saopštila je u nedjelju na platformi X da nije bilo povrijeđenih, niti je pričinjena šteta.

    CENTCOM navodi da je projektil oboren u blizini jemenske luke Hodejda, prenio je Rojters.

    Huti su saopštili ranije u nedjelju da su primjetili američke avione u blizini jemenskog vazdušnog prostora i obalnih područja.

    jPortparol Huta Mohamed Abdulsalam izjavio je da je riječ o kršenju suvereniteta Jemena.

    Propalestinski aktivisti protestovali su u nedjelju na Kipru zbog toga što se britanska baza koristi za lansiranje napada na Hute.

  • Nestašica više od 25 vrsta lijekova u BiH

    Nestašica više od 25 vrsta lijekova u BiH

    Sve prijavljene nestašice lijekova u apotekama širom BiH su privremenog karaktera i trenutno nismo suočeni sa ozbiljnim i trajnim problemima u vezi s pitanjem nedostatka medikamenata, poručila je za “Nezavisne novine” Nataša Grubiša, direktorica Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

    Ona je, odgovarajući na pitanje, da li BiH ima problem sa nestašicom lijekova, dodala i da takvih problema ne bi trebalo da bude tokom 2024. godine, ali da bi 2025. mogla da bude veoma problematična, s obzirom na sukobe širom svijeta, koji bi i te kako mogli da utiču na tržište i distribuciju.

    Podsjetimo, u određenim apotekama u BiH potvrdili su za “Nezavisne novine” da imaju problem s nedostatkom određenih vrsta lijekova, te da se zbog toga pacijentima preporučuju zamjene, ali da se dešava da oni na to ne pristaju.

    “Hoće lijek koji im je propisan, nijedan drugi”, kazali su iz jedne apoteke, pojašnjavajući da je jedan od lijekova koji nedostaje ventolin (salbutamol) za inhalaciju, te da je dodatan problem što za njega ne postoji paralela.

    Prema podacima koji su nam dostavljeni iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, u ovom trenutku BiH se suočava sa nestašicom više od 25 vrsta lijekova, a kako je kazala Grubiša, u najvećoj mjeri se radi o privremenoj nestašici, najćešće iz komercijalnih razloga, odnosno, promjene uvoznika i distributera.

    Privremeni prekid distribucije lijeka na tržištu BiH odnosi se na sljedeće lijekove: Bonviva 150 mg i Bonviva rastvor za injekciju 3mg/3mL, Norditropin 10 mg (usporena proizvodnja), Zyprexa 5 mg i 10 mg, Plavix 75 mg, Lorsilan 1 mg i 2,5 mg (zastoj u proizvodnji zbog reorganizacije), kalcijev folinat 10 mg (kasni proizvodnja za BiH zbog reorganizacije proizvodnje), Monopin 4 mg, Oktreotid 20 mg i 30 mg i Peremetreksed (isporuka kasni zbog prekida u globalnom lancu snabdijevanja), Arcoxia tableta 90 mg i 60 mg, Elocom mast 1 mg i krema 1 mg, Triderm 0,5 mg, Singulair 4 mg i Singulair junior (gume za žvakanje) 5 mg, Fosamax T 70 mg, Carboplasin 50 mg.

    Trajni prekid prometa za tržište BiH odnosi se na tri lijeka: Granocyte 34 (prekid proizvodnje za sva tržišta), sve vrste lijeka Prilen AM, za koji je proizvođač “Pliva” iz Hrvatske donio odluku da ga više ne proizvodi za tržište BiH, te Abuxar 120 mg.

    Pored ovoga, postoje i lijekovi za koje su proizvođači donijeli odluku o nepodnošenju zahtjeva za obnovu dozvole za stavljanje tih lijekova u promet.

    “Sve prijavljene nestašice su privremenog karaktera. Za veliki broj lijekova postoje odobrene paralele (isti lijek drugih proizvođača), što čini tržište BiH dovoljno konkurentnim i ujedno našim pacijentima omogućava zadovoljavajuću dostupnost lijekova. Imamo i one koji nedostaju duže vrijeme, ali opet ugovorni organi (bolnice, zdravstvene ustanove) mogu da prilagode svoje potrebe i da paralelama kompenzuju nedostatak određenog lijeka”, pojašnjava Grubiša.

    Kako dalje kaže, razlozi koji uslovljavaju nestašicu lijekova su brojni.

    “To se dešava zbog izmještanja proizvodnih pogona na istok, pandemije koja je uslovila teži protok robe, ratova na evropskom kontinentu, problema sa energentima i repromaterijalima, viših cijena sirovina koje se koriste u farmaceutskoj industriji”, ističe ona.

    Međutim, kaže da BiH za sada nije suočena sa ozbiljnijim ili trajnim problemima u vezi s pitanjem nestašice lijekova, za razliku od većeg broja članica Evropske unije.

    “BiH nije članica EU i kao tržište je otvorenija u odnosu na države članice EU. Na ovaj način naša slabost prerasta u našu jakost ili prednost. U prošloj godini prevenirali smo nestašice na način da smo u znatnoj mjeri popravili dinamiku obrade zahtjeva za davanje/obnovu/izmjenu dozvole za stavljanje u promet kvalitetnih, efikasnih i bezbjednih lijekova, čime smo uticali na brži dolazak lijeka do pacijenta”, naglašava Grubiša te dodaje:

    “Ne bi trebalo da imamo problema u ovoj godini, ali je upitna 2025. Toga su svjesni i u svijetu, pa ću podsjetiti da EU ima u planu da do 2025. izradi strategiju za borbu protiv nestašice lijekova. Na tom fonu trebalo bi da djeluju i naša ministarstva.”

    Da li nadležna ministarstva zdravlja Republike Srpske i Federacije BiH planiraju djelovati, nismo uspjeli saznati, jer na naša pitanja nisu odgovorili ni iz jednog od ta dva resora.

  • Hodža iz Kozarca ponovo o Srbima i praznicima: Pravoslavnu Novu godinu nazvao “tamo nekom”

    Hodža iz Kozarca ponovo o Srbima i praznicima: Pravoslavnu Novu godinu nazvao “tamo nekom”

    Glavni imam Islamske zajednice u Kozarcu kod Prijedora, Amir Mahić, ponovo je u obraćanju vjernicima negativno govorio o Srbima i srpskim praznicima.

    Na video-snimku objavljenom na Јutjubu, Mahić naziva pravoslavnu Novu godinu “tamo nekom”.

    • Pošto su iza nas pravoslavni Božić, iza nas je obilježavanje neustavnog dana ovog entiteta, ispred nas je obilježavanje neke tamo nove druge godine pravoslavne itd. Svi ovi elementi su popraćeni veoma često pokušajem da se zaplaši ovdašnji musliman Bošnjak, da se obeshrabri – rekao je Mahić u obraćanju vjernicima.

    Kako kaže, Bošnjaci su kao narod pokazali da se ne boje samim tim što su ovdje.

    • Јer, niko od nas ovdje ne živi zato što ga neko stimuliše da živi, nego zato što se ne boji onoga koji mu prijeti. I upravo je to okolnost koja ovde treba da bude spomenuta zato što ti dušmani, kada nemaju nikave druge snage, a to su ovi naši dušmani koji nas okružuju, onda laju. Onda ovako straše – rekao je Mahić.

    Mahić je široj javnosti postao poznat prije oko godinu dana, kada je takođe na jednoj od svojih hutbi negativno govorio o Srpskoj pravoslavoj crkvi i Svetom Savi.

  • Island: Lava stigla do kuća u gradu Grindavik

    Island: Lava stigla do kuća u gradu Grindavik

    Nakon što je juče došlo do nove erupcije vulkana na Islandu, lava je stigla do grada Grindavik koji je ranije evakuisan, pišu Tanjug i Rojters, a prenosi RTS.

    Lava se razlila ulicama grada i prekrila dio jedne kuće koja se zapalila. Јavni servis RUV javio je da je kuća bila prazna i prije evakuacije.

    Do erupcije je došlo juče na jugozapadu Islanda, blizu grada Grindavika, na čijem poluostrvu Rejkjanes je od 2021. godine bilo pet erupcija vulkana.

    Stanovništvo Grindavika, oko 4.000 ljudi, prethodno je evakuisano zbog značajne seizmičke i aktivnosti magme, a civilna odbrana je podigla stepen opasnosti u tom području na vanredni.

    • Životi nisu ugroženi, ali je infrastruktura ugrožena – rekao je islandski predsjednik Gudni Јohaneson, dodajući da nije bilo prekida u letovima.

    U blizini Grindavika se nalazi i turistička atrakcija, geotermalna banja Plava laguna, gdje je takođe evakuisan hotel.

    Posljednja erupcija na poluostrvu Rejkjanes počela je 18. decembra prošle godine u vulkanskom sistemu Svartsengi, poslije kompletne evakuacije Grindavika i zatvaranja Plave lagune.

    Grindavik je prilikom posljednje erupcije u decembru bio pošteđen štete, pošto je lava tekla u drugom smjeru zaobilazeći grad.

  • FZO: Od danas na recept dostupni novi lijekovi

    FZO: Od danas na recept dostupni novi lijekovi

    Osiguranim licima Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske od danas će na recept biti dostupni novi lijekovi.

    Dostupne su terapije za hipertenziju, hroničnu opstruktivnu bolest pluća, ulcerozni kolitis i hemofiliju.

    Od danas, Fond će za osigurana lica finansirati dvije nove usluge u apotekama i to farmaceutsku uslugu izrade podijeljenih praškova i uslugu izrade sirupa.

  • Stevandić: “Građanisti” u BiH ćute na danonoćno prizivanje rata iz Federacije

    Stevandić: “Građanisti” u BiH ćute na danonoćno prizivanje rata iz Federacije

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić ocijenio je da su svi oni iz Federacije BiH koji danonoćno prizivaju rat najveći neprijatelji svih građana BiH.

    Svi ti ludaci iz FBiH koji danonoćno prizivaju rat su najveći neprijatelji svih građana BiH. Kao da su birani na konkursu za najgore – napisao je Stevandić na društvenim mrežama.

    Stevandić je ukazao da oni o ratu znaju iz aplikacija i medijskih prepucavanja ne uviđajući opasnosti novih krvoprolića.

    • OHR i SAD ih podržavaju pa zato “građanisti” u BiH ćute – naveo je Stevandić
  • Dodik: Priča Marfija o ustavnosti i legitimitetu – cirkuska predstava

    Dodik: Priča Marfija o ustavnosti i legitimitetu – cirkuska predstava

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je sve što je neustavno i antidejtonsko u BiH nametnuo dio međunarodne zajednice na čelu sa američkim ambasadorom, te da je priča Majkla Marfija o ustavnosti i legitimitetu u BiH cirkuska predstava za dokone.

    Drago mi je što je iskren u dijelu kada govori o sankcionisanju onih koji neće da se povinuju njegovim zahtjevima, pa smo tako, između ostalog, saznali da Republika Srpska ima probleme s internetom zbog akcija Majkla Marfija. Šteta što nije odgovorio i na dilemu da li on stoji iza skorašnjih hakerskih napada na institucije Srpske – rekao je Dodik.

    Predsjednik Srpske je istakao da je sve što Marfi radi ovdje direktno upereno protiv interesa Republike Srpske, što američki ambasador i ne krije, kao što ne može sakriti ozlojeđenost činjenicom da je na izborima ubjedljivo izabran voljom građana Republike Srpske.

    Dodik je podsjetio da u Ustavu piše da se predsjednik Republike Srpske bira na direktnim izborima od punoljenih birača i da je on tako i biran.

    • Međutim, Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma propisuje da se visoki predstavnik u BiH bira na prijedlog strana u Savjetu bezbjednosti UN. Možda Marfi može da izlobira i izjave u Stejt departmentu protiv mene, čak i orden od svog predsjednika, ali ne može da izlobira odluku Savjeta bezbjednosti UN po pitanju svog pulena Kristijana Šmita – rekao je Dodik.

    Predsjednik Srpske je istakao da otuda i svakodnevni napori Marfija da dokaže nedokazivo.

    • Marfi kaže da građani BiH očekuju da se ustanovi krivična odgovornost za obilježavanje Dana Republike. Građani Republike Srpske su taj dan slavili u svojim domovima i na ulicama Srpske, da li u te građane o kojima Marfi govori on računa i one što su slavili? – upitao je Dodik.

    Što se tiče obilježavanja 9. januara kao Dana Republike, Dodik je poručio Marfiju da će se to nastaviti dok je naroda Republike Srpske.

    • Iskoristio bih ovu priliku da mu zahvalim što se potrudio da preletima preko neba Republike Srpske američka avijacija uveliča proslavu 9. januara – rekao je Dodik.

    Marfi je izjavio za federalne medije da je “proslava Dan Republike neustavna”, da je “puno ljudi koji se pitaju u vezi sa legitimnošću ishoda izbora za predsjednika Republike Srpske”, te da je “ironično da Dodik voli da govori o legitimnosti Šmita koja je vrlo jasna”.