VRBAS Media

Autor: INFO

  • Turska opozicija odnijela velike pobjede

    Turska opozicija odnijela velike pobjede

    Glavna opoziciona stranka u Turskoj CHP ostvarila je velike izborne pobjede na lokalnim izborima u glavnim gradovima Istanbulu i Ankari.

    S preko 90 posto otvorenih glasačkih kutija diljem zemlje, CHP vodi s 37,3 posto glasova, a slijedi je AK ​​Party s 35,78 posto.

    Dok su široki dijelovi zapada, juga i sjevera Turske sada pod kontrolom CHP-a, prokurdska Dem stranka je osvojila kontrolu nad velikim dijelom jugoistoka.

    Erdoganova stranka i dalje dominira centralnom Turskom i imala je više uspjeha u područjima na jugoistoku koja su razorena potresom u februara 2023., uključujući gradove Kahramanmaras i Gaziantep.

    Rezultati su značajan udarac za Recepa Tayyipa Erdogana i njegovu stranku, koji se nadao da će vratiti kontrolu nad gradovima manje od godinu dana nakon što je zatražio treći mandat kao predsjednik Turske.

    Erdogan je vodio kampanju za pobjedu u Istanbulu, gdje je odrastao i postao gradonačelnik.

    No, Ekrem Imamoglu, koji je prvi put osvojio pobjedu na lokanim izborima 2019. godine, postigao je drugu pobjedu za sekularnu stranku CHP.

    Erdogan je obećao novu eru u Istanbulu koji broji gotovo 16 miliona stanovnika, ali je sadašnji gradonačelnik Istanbula bio na putu da osvoji više od 50% glasova odnosno više od 10 bodova ispred kandidata Erdoganove AKP.

    Uvijek se za svoj autoritet oslanjao na “narodnu volju”, a pristašama je poručio da će i sada poštivati ​​biračko tijelo.

    Tokom predizborne kampanje Erdogan je rekao da će mu ovo biti posljednja, jer njegov predsjednički mandat završava 2028. godine.

    No, kritičari su vjerovali da bi ga pobjeda ohrabrila da revidira ustav kako bi se mogao ponovno kandidirati. Nakon ovako dramatičnog poraza to izgleda malo vjerojatno.

    Nasuprot tome, ishod je veliki uspjeh za predsjednika CHP-a Ozgura Ozela, koji je pohvalio glasače što su odlučili promijeniti lice Turske na ovim izborima.

    “Oni žele otvoriti vrata novoj političkoj klimi u našoj zemlji”, rekao je Ozel.

    Veliki broj ljudi u Istanbulu okupio se ispred gradske vijećnice u Sarachaneu, jednoj od najstarijih četvrti Istanbula.

    Mahali su turskim zastavama i transparentima na kojima je bila slika Ekrema Imamoglua uz oca utemeljitelja Turske Kemala Ataturka, čiji je poster bio okačen niz zidove zgrade lokalnih vlasti.

    “Mogu reći da je povjerenje i vjera naših građana u nas nagrađena”, rekao je Imamoglu.

    I on i Mansur Yavas viđeni su kao potencijalni kandidati za predsjedničku utrku 2028. godine.

    Prije pet godina, Imamoglu je srušio višegodišnju vladavinu AK Partije u Istanbulu uz podršku drugih opozicionih stranaka. Ali to opoziciono jedinstvo raspalo se nakon poraza na prošlogodišnjim predsjedničkim izborima i AK partija je imala velike nade da će poništiti njegovu pobjedu 2019. godine.

    U Istanbulu živi petina turske populacije od gotovo 85 miliona ljudi. Kontrola nad ovim gradom je i kontrola značajnog dijela turske ekonomije uključujući trgovinu, turizam i finansije.

    Vladajuća se stranka očito se nije uspjela otresti ekonomske krize koja je zabilježila stope inflacije od 67%, a kamatne stope od 50%.

    Oko 61 milion Turaka imalo je pravo sudjelovanja na nedjeljnim izborima, a više od milion mladih birača glasalo je po prvi put.

    Odziv je procijenjen na više od 77 posto u 81 pokrajini u zemlji.

  • Visoke cijene kamufliraju mizernim pojeftinjenjima

    Nema prodavnice, marketa ili velikog trgovačkog lanca koji svakog dana nema bar nekoliko artikala na akciji. Ali, ta „akcija“ uglavnom izgleda tako da uzmete neki proizvod, a on je tek 10 ili 20 pfeninga jeftiniji. Kod nas je tako, a šta mislite kako je u razvijenim evropskih zemljama?

    Naprimjer, mi smo u jednom marketu pronašli pakovanje ćurećih prsa od 100 grama koje na akciji košta 3,99 KM, a stara cijena je 4,09 KM. Ili mlijeko koje je na akciji 1,99, a bilo je 2,19 KM. Za 30 pfeninga jeftiniji je sirni namaz, a flaša jogurta za samo 0,20 KM. Za isto pfeninga jeftinije je i malo pakovanje sos paradajza.

    Osim toga, ima proizvoda na kojima je upadljivo označeno da su na akciji, pa čak i „velikoj akciji“ ali ne znamo koja mu je cijena bila ranije, jer to nije navedeno.

    U drugom marketu su uspjeli da za marku snize cijenu svježeg krastavca, a manje pakovanje paradajz da sa 2,99 spuste na 2,75 maraka. Kod njih je kilogram jabuka jeftiniji za 30 pfeninga u odnosu na pravu cijenu, svinjska krmenadla za marku, a teleći vrat za 1,5 KM. Pakovanje smrznutog oslića je 0,50 KM jeftiniji u odnosu na regularnu cijenu, pašteta 14 pfeninga, a kukuruzno brašno 0,10 KM.

    Kako je u Evropi?
    To su najčešći iznosi „akcija“ po kojima kupujemo hranu u ovdašnjim trgovinama. U zemljama Evrope mnogo drugačije. Em su im plate daleko veće od naših, plus što kod njih akcije opravdavaju taj naziv.

    Naprimjer, u Švedskoj u marketima mlijeko na akciji košta oko 2 KM. Paradajz u zavisnosti od vrste od 6 do 8 maraka. Kod nas je 5 KM. Pakovanje šampinjona od 250 grama košta 4 KM, a na akciji bude 2 KM.

    -U vrijeme praznika pakovanje od 2 kilograma krompira platite 5 marka, a inače je 7. Bez obzira koji je praznik u putanju, uvijek je na akciji ono što ljudi najčešće u te dane jedu i piju. Sada pred Uskrs na akciji su bila jaja, rotkivce, kobasice, sirovi fileti ribe u sosevima, slatkiši. Naprimjer, 300 grama dimljenog lososa sada je 14, a redovna cijena mu je 20 maraka – kaže za Srpskainfo naš čitalac iz Švedske.

    Jagnjetina sa kostima prodaje se u pakovanjima od 1,6 kilograma. Cijena je 20 KM po kilogramu na akciji, dok je redovna cijena 36 maraka. Kilogram svinjskog filea je 14, a kada nije na akciji košta 20 maraka. Pileći file je na akciji i za 10 maraka jeftiniji, pa košta 22 marke.

    Kod nas je kilogram junećeg buta 23, juneće plećke 19,50, a telećeg buta 28 maraka. Pileće bijelo meso je oko 13 maraka.

    U Švedskoj pola kilograma bijelog grožđa je 8 maraka, a na akciji manje od 5. Oni dva kilograma brašna plaćaju 3,6 kilograma na akciji, a mi 2,95 KM.

    U Švedskoj je prosječna plata 7.468 KM. A kod nas?

  • Rusi nutrališu jedinice VSU, Sirski šalje rezerve da “krpi rupe” na frontu VIDEO

    Rusi nutrališu jedinice VSU, Sirski šalje rezerve da “krpi rupe” na frontu VIDEO

    Ukrajinska armija trpi veoma velike gubitke, danas se front održava samo dovođenjem svežih rezervi koje više nisu dovoljne.

    Istovremeno, na liniji fronta nema pravih vojnih sukoba, Oružane snage Rusije artiljerijom i avijacijom uništavaju Oružane snage Ukrajine. Ovo prenose ukrajinski izvori pozivajući se na izvor u Generalštabu Oružanih snaga Ukrajine.

    Glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine general Sirski je prinuđen da uvodi sve više rezervnih snaga u borbu kako bi držao front. Ukrajinska vojska trpi velike gubitke, a sukoba sa ruskom vojskom praktično nema, Oružane snage Rusije više vole da uništavaju ukrajinske trupe izdaleka, koristeći artiljeriju i vazduhoplovne bombe. Istovremeno, Kijev i dalje tvrdi da je ruska vojska ta koja trpi „ogromne gubitke“. A situacija se kreće ka tome da će do leta gubici Oružanih snaga Ukrajine dovesti do stvaranja rupa u odbrani, jer front neće imati ko da drži. I nije sve u redu sa moralom ukrajinskih vojnika.

    “Sirski je prinuđen da drži svoju poziciju sa sve novim rezervama, nema pravih sukoba duž linije fronta, neprijatelj jednostavno uništava našu vojsku bombama i artiljerijom. Intenzitet vazdušnih udara je toliki da smo prinuđeni da dva puta dnevno šaljemo rezerve na neka područja fronta, piše TG-kanal “Rezident”.

    Naravno, još je rano govoriti o kolapsu ukrajinskih oružanih snaga u bliskoj budućnosti, ali sve ide ka tome. Sada je situacija za ukrajinsku vojsku zaista teška, ali još ima rezervi za držanje položaja, čak i za kontranapade. Ali istina je o ruskim vazduhoplovnim bombama. Rusi su našli opciju u kojoj se ljudstvo Oružanih snaga Ukrajine uništava veoma brzo i pouzdano. Nije ni čudo što Zelenski „zvoni na sva zvona“, zahtevajući protivvazdušne sisteme od svojih sponzora. Ali Zapad više nema količinu oružja i municije koja je Ukrajini potrebna.

  • Gdje su nestali Helezovi dronovi kamikaze?

    Gdje su nestali Helezovi dronovi kamikaze?

    Dronove samoubice ćemo mi za 15 dana početi proizvoditi, rekao je 12. marta ministar odbrane BiH Zukan Helez, što je, potpuno očekivano, izazvalo veliko interesovanje javnosti.

    Tih 15 dana navršilo se 27. marta, a letjelicama za borbena dejstva, čiju je proizvodnju najavio Helez, nema ni traga ni glasa, niti je to neko registrovao u resornom ministarstvu, a morao je ako ima takve namjere.

    “Nezavisne novine” su još jednom, kao i ranije, pokušale saznati više o ovom misterioznom projektu, ali smo u svim institucijama, koje smo kontaktirali, uglavnom nailazili na slijeganje ramenima. Ili, konkretnije rečeno, nevjericu, jer niko od naših sagovornika ne zna ništa o ovom poslu.

    Štaviše, jedan od naših izvora je rekao da je moguće da Helez možda nije mislio na borbene, već “obične” dronove, ali je ipak Helezova izjava nedvosmislena – govorio je upravo o namjenskoj industriji.

    “Mi imamo namjensku industriju koja je najbolja od svih u regionu. Ovo što je Aleksandar Vučić izjavio da ima dronove koje će oni proizvoditi, 5.000 dronova samoubica, to ćemo mi za 15 dana početi proizvoditi. Naša namjenska industrija je osposobljena do te mjere da može konkurisati svakoj namjenskoj industriji i to je ono što je dobro za BiH. Mi ćemo te dronove izvoziti, to je skupo na tržištu. To je ponos naše namjenske industrije”, rekao je Helez 12. marta, a u pokušaju da o tome saznamo nešto više, zvali smo ga, ali komentar ni ovaj put nismo uspjeli dobiti.

    Ipak, Ðuro Kozar, vojnopolitički analitičar, o svemu se raspitivao nakon Helezove izjave i došao do zaključka da od toga nema ništa.

    “Od toga nema ništa, to nisu ti dronovi. Naša vojna industrija može proizvoditi dronove, uključujući i borbene dronove, ali za proizvodnju borbenih dronova potrebna je dozvola sa državnog nivoa. To još niko nije ni tražio niti dobio. Nema nikakvih mogućnosti da je neko možda počeo proizvodnju borbenih dronova. Niko nema takvu dozvolu niti ju je ko do sada tražio”, rekao je Kozar za “Nezavisne novine”.

    Ovu tvrdnju potvrđuju i nadležni. Naime, iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH kažu da svaki vid proizvodnje sredstava za vojnu upotrebu, uključujući i dronove koji su namijenjeni za vojnu upotrebu, mora biti registrovan u tom ministarstvu, kako za proces proizvodnje, tako i za izvoz za koji je neophodna izvozna dozvola.

    “Uvidom u bazu podataka koja se vodi u ovom ministarstvu, nije bilo zaprimljenih zahtjeva, kao ni izdatih dozvola za izvoz ove vrste robe. Dakle, Ministarstvo nema zvanične podatke da su pravna lica koja su registrovana za proizvodnju naoružanja i vojne opreme počela proizvoditi ova sredstva”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

    Podsjetimo, ranije smo razgovarali sa više sagovornika na ovu temu i jedan od njih nam je, primjera radi, rekao da sa Helezovim riječima treba biti oprezan, jer je “ishitren” i brzo kaže nešto što nije realno, a drugi je rekao da se za dvije sedmice ne može početi ni proizvodnja ni sklapanje dječjih dronova, odnosno igračaka, a kamoli letjelica za vojne tj. borbene svrhe.

    “Ovo je mala sredina i čuje se sve što se radi. Nema šanse. Evo, kada bi neko sada naručio sve dijelove iz Kine, opet je nemoguće za 15 dana sve to početi raditi, odnosno sklapati. To je apsurd”, rekao je ranije jedan od sagovornika “Nezavisnih novina”, čime je iskazao skepticizam prema Helezovim riječima.

  • U tuči na biralištu jedna osoba poginula, 11 povrijeđeno

    U tuči na biralištu jedna osoba poginula, 11 povrijeđeno

    Јedna osoba je poginula, a 11 je povrijeđeno u tuči i oružanom sukobu na biračkom mjestu na jugoistoku Turske, javili su turski mediji.

    U sukobu je korišteno vatreno oružje, ali i palice i kamenje.

    Turska novinska agencija Anadolija javila je da je do sukoba došlo u oblasti Agadžlidere, u provinciji Dijarbakir, i da su dvije povrijeđene osobe u kritičnom stanju.

    Takođe, dva vozila Hitne pomoći su oštećena kamenicama.

    Novinska agencija DHA javila je da je tuča, takođe, izbila na biralištu u oblasti Halfeti, u provinciji Sanliurfa. Kao rezultat sukoba posmatrača i glasača povrijeđene su tri osobe, a glasanje je prekinuto.

    Očekuje se da će oko 61,4 miliona turskih birača glasati danas širom zemlje za izbor gradonačelnika 81 grada, uključujući 30 megagradova, načelnike opština, okruga, lokalnih zajednica i seoskih vijeća.

    Na izborima učestvuju kandidati iz 34 političke partije.

    Oko 600.000 policajaca raspoređeno je tokom izbora u okviru pojačanih mjera bezbjednosti.

  • Interpol raspisao žutu potjernicu zbog nestanka Danke Ilić

    Interpol raspisao žutu potjernicu zbog nestanka Danke Ilić

    Međunarodna policijska organizacija Interpol raspisala je žutu potjernicu zbog nestanka dvogodišnje djevojčice iz Srbije Danke Ilić.

    Na sajtu organizacije navedeno je da se djevojčica može prepoznati po visećoj bradavici na lijevom uhu, kao i mladežu nepravilnog oblika i blago tamne boje na lijevoj nadlaktici.

    Pored toga, navodi se da je djevojčica visoka oko 85 centimetara, ima smeđu kosu i braon oči.

    Žuta poternica se raspisuje u slučaju potrage za nestalim licima ili zarad identifikovanja osobe koja ne može da se samoidentifikuje.

    Dvogodišnja Danka Ilić nestala je u utorak, 26. marta, oko 13.45 časova u Banjskom polju kod Bora, a danas je šesti dan potrage za njom.
    Zbog njenog nestanka u Srbiji je prvi put aktiviran sistem “Pronađi me”.

    Povodom nestanka Danke, oglasila se i Policija u Beču, kao i Ambasada Srbije u Austriji.

  • Ukrajina u sve goroj situaciji

    Ukrajina u sve goroj situaciji

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će Ukrajina morati da se povlači “korak po korak” ako Vašington ne pruži pomoć Kijevu, u možda dosad najozbiljnijem upozorenju američkom Kongresu.

    U intervjuu za “Vašington Post”, Zelenski je rekao da je kašnjenje Kongresa u odobravanju paketa vojne pomoći vrijednog 60 milijardi dolara skupo koštao Ukrajinu i upozorio da će ukrajinske snage pod teškim pritiskom možda morati da se povuku kako bi osigurale svoje linije fronta i sačuvale municiju,

    Kako je objasnio, ukrajinska vojska nije uspjela da planira buduće operacije i dodao da Ukrajina pokušava da pronađe način da se ne povlači.

    “Ako nema podrške SAD, to znači da nemamo protivvazdušnu odbranu, nemamo rakete ‘Patriot’, nemamo ometače za elektronsko ratovanje, nemamo artiljerijske granate od 155 milimetara” istakao je Zelenski u intervjuu za američki list.

    Prema njegovim riječima, to znači povlačenje ukrajinske vojske “korak po korak”.

    Zelenski je naglasio i da Ukrajina nema dovoljno presretača i drugog protivvazdušnog naoružanja.

    “Ne želim da Rusija zna koliki broj raketa PVO imamo. Bez podrške Kongresa, imaćemo veliki deficit raketa. To je problem. Povećavamo sopstvene sisteme protivvazdušne odbrane, ali to nije dovoljno” rekao je Zelenski.

    Na pitanje da li smatra da je američki predsjednik Džo Bajden previše oprezan u snabdijevanju oružjem, za šta ga njegovi protivnici ponekad optužuju, ukrajinski lider je odgovorio da je on oprezan u vezi sa nuklearnim udarom Ruske Federacije.

    Zelenski je izrazio uvjerenje da razvoj događaja u Ukrajini zavisi od odluke Kongresa SAD o daljoj podršci Kijevu i poručio da je za potrebno više naoružanja Oružanim snagama Ukrajine da bi se savladao neprijatelj.

    “Izgubili smo pola godine dok se Kongres svađao. Ne možemo više da gubimo vrijeme. Ukrajina ne može biti politički spor između strana” istakao je on.

    Takođe je naveo da kritičari pomoći u Kongresu ne razumiju ulog u ovom sukobu.

    “Ako Ukrajina padne, ruski predsjednik Vladimir Putin će podijeliti svijet na prijatelje i neprijatelje Rusije” zaključio je Zelenski.

    Takođe, ukrajinski lider rekao je da ako dođe do skraćivanja linije fronta i da bi onda “Rusi mogli da krenu na velike gradove”.

    U februaru je Kijev najavio povlačenje iz Avdijevke, jednog od većih gradova na istočnom frontu, koji je mjesecima bio pod ruskom opsadom i potpuno je razoren. Gubitak ova dva gradića govori da se rat okrenuo u korist Rusije.

    Zelenski je pozvao SAD da obezbijede Ukrajini rakete ATACMS za napad na aerodrome i avione na, kako je naveo, privremeno okupiranom Krimu.

    “Kada Rusija ima rakete, a mi nemamo, oni raketama napadaju sve gasnu i energetsku infrastrukturu, energiju, škole, fabrike, civilne zgrade. ATACMS je odgovor” rekao je ukrajinski predsjednik u intervjuu za “Vašington post”.

    Zelenski je naglasio da su rakete dugog dometa Ukrajini potrebne ne za napad na teritoriju Rusije, već za udare na aerodrome na Krimu.

    “Kada Rusija sazna da možemo da uništimo ove avione, oni neće napasti sa Krima. To je kao sa mornaricom. Izgurali smo ih iz naših teritorijalnih voda. Sada ćemo ih potisnuti sa krimskih aerodroma” rekao je Zelenski.

    On je podsjetio da je u februaru u Minhenu predstavio mapu ciljeva za ATACMS.

    “Pokazao sam im vojne platforme kao što su aerodromi, sistemi protivvazdušne odbrane i drugi objekti” dodao je on.

    Nedavno je Rusija pojačala napade na pogranična sela sa Ukrajinom nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin iznio mogućnost stvaranja “sanitarne zone” unutar Ukrajine kako bi zaštitio jugozapadne regione svoje zemlje. To se dogodilo nakon što je Putin osigurao pobjedu na predsjedničkim izborima.

    Takođe, Rusija je posljednjih nedjelja intenzivno gađala energetsku infrastrukturu Ukrajine, oštetivši tri elektrane i izazvavši masovne nestanke struje. Napadi su nanijeli više od 11.5 milijardi dolara štete energetskoj infrastrukturi Ukrajine, procijenilo je ministarstvo energetike zemlje.

    Poznato je da Rusija koristi energiju kao oružje u Evropi i sada nastavlja sa svojom taktikom, rekao je viši saradnik Univerziteta u Pensilvaniji Bendžamin Šmit, koji je bio savjetnik za evropsku energetsku bezbijednost u američkom Stejt departmentu.

    “Putin želi da bude što je moguće gore za obične građane u nadi da će se Ukrajinci umoriti i natjerati svoju vladu na prekid vatre, čak i ako to znači ustupanje teritorije Rusiji” rekao je Šmit.

    On je, međutim, dodao da to neće slomiti otpornost Ukrajinaca. Ovim napadima, rekao je Šmit, Putin takođe želi da iscrpi ukrajinsku protivvazdušnu odbranu, dok Ukrajina čeka američku pomoć.

    “Oni pokušavaju da dobiju zamah, a posebno su Sjedinjene Države bile neodgovorne… i još uvijek nisu odobrile sljedeću tranšu vojnog finansiranja za Ukrajinu” rekao je on.

    Istovremeno, Ukrajina je intenzivirala napade dronovima na ruske rafinerije nafte. Prema različitim procjenama, napadi su uništili oko 10 do 14 odsto ruskih kapaciteta za preradu nafte, prenosi “Blic”.

  • Karan: Uskoro sistem “Amber alert” u Srpskoj

    Karan: Uskoro sistem “Amber alert” u Srpskoj

    U Republici Srpskoj su u toku intenzivne aktivnosti oko uvođenja sistema ranog obavještavanja o nestalim licima “Amber alert”, i vjerujem da će brzo biti uspostavljeni svi neophodni tehnički kapaciteti za njegovo pokretanje, rekao je ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan.

    Intenzivne aktivnosti na uvođenju ovog sistema u Republici Srpskoj vođene su i prije nestanka dvogodišnje Danke Ilić iz Bora, a sada su samo dodatno pojačane – istakao je Karan.

    Karan je naglasio da su mediji jedan od najznačajnijih aktera tog sistema.

    • Јoš od ranijih vremena, sa policijskog aspekta mi postupamo iste sekunde po dojavi o nestanku djeteta. Јako je važno da se ne čeka neki period od 24 časa. U proteklom periodu smo imali nekoliko situacija koje smo uspješno riješili Јako je važno da naš MUP nema nijednu raspisanu potragu za nestalim djetetom u Republici Srpskoj – dodao je Karan.
  • Bečka policija pokrenula istragu o slučaju nestale djevojčice

    Bečka policija pokrenula istragu o slučaju nestale djevojčice

    Ambasada Srbije u Austriji uputila je apel građanima da, ukoliko na teritoriji Austrije prepoznaju dvogodišnju Danku Ilić, odmah jave Ambasadi, austrijskoj policiji ili Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije, dok je kriminalistička služba pokrajine Beč pokrenula istragu o slučaju nestanka djevojčice iz Bora, koja je navodno viđena u glavnom gradu Austrije.

    Apel je objavljen na nalogu Ambasade na društvenoj mreži Iks, u kojem je navedeno i da je Ambasada s tim u vezi uvela dežurstvo, te da je dostupna za sve informacije preko telefona +436677704145.

    • Srpski državljanin koji živi u Beču, prema sopstvenim navodima je možda, 30. marta oko 20.00 časova, na jednoj stanici tramvaja u centru grada vidio devojčicu koja je nestala u Srbiji u pratnji dvije žene. On je s tim u vezi kontaktirao srpske vlasti, koje su se obratile bečkoj policiji zahtjevom za istragu – navedeno je iz bečke policije za “Kosovo onlajn” .

    Bečka policija je saslušala svjedoka i uzela video-snimak, koji je muškarac napravio o njegovom zapažanju.

    Kako se navodi, on je preko društvenih mreža saznao za nestanak djeteta.

    • Tačne okolnosti, posebno da li je to zaista bila nestala djevojčica su predmet istrage koja je u toku. Istragu vodi Kriminalistička služba Beč – navedeno je u dopisu.

    Dvogodišnja Danka Ilić iz Bora nestala je u srijedu, i od tada se za njom traga. Danka Ilić ima smeđu kosu, braon oči i visoka je oko 85 centimetara.

  • Dodik o planu hapšenja: Znamo da Britanci pokušavaju da ubace svoje jedinice

    Dodik o planu hapšenja: Znamo da Britanci pokušavaju da ubace svoje jedinice

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da da je dobio upozorenje o namjeri njegovog hapšenja, iako je nejasan razlog za takvo postupanje – da li je to sa namjerom njegovog političkog sklanjanja ili destabilizacije situacije.

    • Mi znamo da Britanci pokušavaju da ubace svoje jedinice koje šetaju po svijetu, a tog dana rečeno mi je, navodno u najboljoj namjeri, a znajući ko je čovjek i odakle dolazi i da je čak poslan to da uradi, da bi bilo najbolje ako se to desi da ne pružamo otpor, jer oni imaju nalog da pucaju. Mislim šta sad, treba da se prepadnem ili da kažem “Izvinite, a gdje je adresa na koju treba da da se javim, gdje da dođem, da ne morate vi da dolazite po mene” – rekao je Dodik za TV Prva.

    On kaže da je tu “nešto potpuno izbačeno iz konteksta, zbog nervoze oko Ukrajine i izbora u Americi”.

    • Oni se bave nama, odlučuju o ljudima na Balkanu, a ne pričaju sa njima – rekao je Dodik.

    Play Video

    On je rekao da je problem Republike Srpske sa Zapadom to što se Srpska 20-30 godina bori protiv njihovog nastojanja da sruše Dejtonski mirovni sporazum.

    Dodik je rekao i da Zapad nastavlja s pričom o navodnoj krivici Srba, ali da srpski narod egzistira uprkos svemu što su stranci učinili da Republika Srpska nestane.