Ako EU prihvati nametanje Izbornog zakona BiH od strane Kristijana Šmita, znači da je evropski put BiH završen, poručio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Ma koliko Dodikova prijetnja zvučala ozbiljno, činjenica je da sintagma „evropski put BiH“ zvuči ozbiljnije nego što stvarno jeste u praksi.
BiH jeste dobila uslovni status kandidata, što su neki u Sarajevu i Briselu proslavili uz šampanjac, ali ono što je daleko važnije – otvaranje pristupnih pregovora – nije ni na vidiku.
Malčice je drukčije u praksi
Moguće je da se desi ako „jednog lijepog proljećnog dana“ ispunimo brojne uslove, od kojih je 14 najvažnijih. I tako se priključimo zemljama koje su, po mišljenju briselske administracije, odmakle ispred nas – Ukrajini i Moldaviji.
S druge strane, tema izbornog zakonodavstva u BiH mnogo je ozbiljnija u praksi nego što zvuči u političkim izjavama. Dogovori o uvođenju novih tehnologija u izbore zapeli su u Domu naroda BiH, sa malim šansama da budu usvojeni. Kristijan Šmit je sve bliže nametanju svoje verzije izmjena Izbornog zakona BiH koje RS ne bi priznala. Umjesto toga, Srpska sprema svoj izborni zakon koji ne bi priznao Šmit, a vjerovatno ni Ustavni sud BiH, čije odluke opet ne priznaje RS…
Sve to se dešava u godini lokalnih izbora, kada se očekuje pravna sigurnost umjesto neizvjesnosti, ne samo u kampanji, nego i nakon nje, kada neko treba da utvrdi i prizna rezultate izbore. U domaćim i međunarodnim okvirima.
Daleko od evropskog puta
Komentarišući Dodikov ultimatum EU, bivši ambasador BiH u Belgiji Draško Aćimović naglašava da BiH i nije na evropskom putu.
– Ništa u suštini nije urađeno od stvari koje su se trebale uraditi jer mi smo dobili uslovljeni kandidatski status. Sada molimo da nam otvore pregovore bez da je bilo šta urađeno. Vidjeli smo da su se iz EU trudili da pokažu da je najveći uspjeh to što je formiran Savjet ministara i usvojen budžet BiH. Ako su to najveće stvari na evropskom putu, onda mi zaista nismo nigdje – kaže Aćimović za Srpskainfo.
Kada je reč o mogućem nametanju Izbornog zakona, Aćimović naglašava da je cjelokupni sistem trenutno pod znakom pitanja.
– Ako se već sada ne priznaju odluke visokog predstavnika na teritoriji Republike Srpske, onda se neće priznati ni ta odluka. Ako se ni ta odluka ne priznaje u RS, a priznaje samo u FBiH, to znači da nema više zajedničkog evropskog puta. A, odvojenog puta, kao što znamo, nema. To je zaista trenutno pitanje svih pitanja – upozorava Aćimović.
Opozicija ne uzima Dodika za ozbiljno
U opoziciji u Srpskoj ne pridaju mnogo značaja Dodikovim izjavama.
Poslanik liste Za pravdu i red Đorđe Vučinić tvrdi da smo i prošle izbore, nažalost, imali zahvaljujući Kristijanu Šmitu, jer je on nametnuo odluku o finansiranju izbora, a potom u izbornoj noći mijenjao pravila koja se tiču raspodjele vlasti u FBiH.
Đorđe Vučinić, narodni poslanikFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
– Očigledno je da Dodika dobro boli i žulja ako bi se u tehničkom smislu izmijenio Izborni zakon BiH, a to znači da se iole urede fer i pošteni izbori, da dobijemo skenere i kamere na svim biračkim mjestima. On očigledno pokušava na još jedan način da zaustavi to donošenje. U svakom slučaju, Predstavnički dom PS BiH je usvojio tehničke izmjene Izbornog zakona i mislim da one samim tim imaju legitimitet. Borim se za fer i poštene izbore, a to što Dodik priča mislim da ovaj narod sve manje uzima za ozbiljno – kaže Vučinić za Srpskainfo.
Od miljenika Zapada do nacionaliste
Poslanik SDS u NSRS Ognjen Bodiroga takođe tvrdi da Dodika „slobodni ljudi ne smatraju ozbiljno“ jer svakodnevno mijenja stavove.
ognjen bodiroga poslanik sds u skupštini republike srpske FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
– Prvo je bio miljenik Zapada, pa je priznao genocid u Srebrenici, da bi postao nacionalista koji svake godine po nekoliko puta obećava nezavisnost Republike Srpske. Radi se o čovjeku čija je stranka učestvovala vjerovatno u više od 90 odsto prenosa nadležnosti sa RS na BiH. I sada se Dodik nalazi u situaciji koja mu ne garantuje bezbjednu budućnost, mislim na ostanak na čelu RS. Rezultat njegove vladavine svi znamo; to je demografski, ekonomski i moralno opustošena zemlja; dovoljno je reći da imamo više od 280.000 penzionera. Dodik ujutru priča jedno, danju drugo, predveče treće. Nezrele su i u neku ruku tragikomične njegove izjave – zaključuje Bodiroga.
Čemu žurba?
Podsjećamo, Dodik je naglasio da ne može EU od BiH tražiti demokratske standarde, a aplaudirati kolonijalnom statusu.
– Ako prihvate da je u BiH normalno ono što kod njih niko ne smije ni da pomisli, jasno će poručiti da BiH nije država, već eksperiment – objavio je Dodik na društvenoj mreži X.
On je dodao da je EU organizacija suverenih država i da u njima za eksperimente nema mjesta.
– Nego, sve vreme razmišljam, čemu tolika žurba?! Neka je teška nužda, ili su neke velike pare – istakao je Dodik.
“Samo papir i olovka”
Dodik je ranije izjavio „ili je smrt za vrat“ ili su u igri velike pare, te je Šmit toliko zapeo da BiH dodatno ponizi i još više je učini “zemljom s posebnim potrebama”, namećući joj nešto što nema ni u jednoj zemlji u Evropi?!
Dodik je podsjetio da različiti oblici elektronskog glasanja postoje u 11 zemalja u Evropi, a koristi se samo u četiri države članice EU. Ali, korištenje biometrije na glasačkom mjestu, tvrdi on, ne postoji ni u jednoj evropskoj državi, nego u nekim zemljama Afrike i Južne Amerike.
– Prema trenutno dostupnim informacijama, najveći broj država u Evropi je, posebno nakon izbora 2016. i 2017. u SAD, Francuskoj i Velikoj Britaniji i navoda o uplitanju drugih država u izbore, zadržao samo način glasanja “papir i olovka”. Stav OEBS je izričit – korištenje biometrije u izbornom procesu je neprihvatljivo. Stvar je vrlo jednostavna – kada očitate biometriju i očitate listić negdje ostane memorisano za koga je birač glasao. I nemojte reći da je sistem zaštićen, jer nije. Čim postoji server, postoji i memorija – objavljeno je na X nalogu predsjednika RS.
