VRBAS Media

Autor: INFO

  • Teslić: Izbio požar u Mladikovinama; Širi se velikom brzinom

    Teslić: Izbio požar u Mladikovinama; Širi se velikom brzinom

    U Mladikovinama u zaseoku Trivunci kod Teslića izbio je požar koji se zbog vjetra, širi velikom brzinom.

    Vatrogasci su za RTRS potvrdili da su na terenu i da se bore sa vatrenom stihijom.

    Požar je izbio popodnevnim časovima i ima ugroženih kuća.

    Predsjednik Mjesne zajednice Mladikovine Radislav Đurić apeluovao je na sve nadležne da hitno reaguju i spriječe veću štetu.

    • Mještani su zabrinuti. Požar se širi velikom brzinom. Pozivam sve nadležne da na raspolaganje stave svu raspoloživu mehanizaciju i ljudstvo kako bismo požar što prije stavili pod kontrolu – rekao je Đurić za Teslićki glas.
  • Rusi kreću?

    Rusi kreću?

    Analitičari Instituta za proučavanje rata (ISW) smatraju da bi Rusija mogla da skoncentriše ofanzivu velikih razmera u zapadnom delu Donjecke oblasti.

    Njihova procena je i da bi ta ofanziva mogla da krene u kasno proleće ili leto. ISW takođe dodaje da će ruske trupe moći da pokrenu ofanzivu u samo jednoj operativnoj oblasti.

    Ukrajinski zvaničnici su nedavno upozorili da Rusija jača snage duž osovine Harkov-Luganjsk, u blizini ratom razorenih gradova Bakhmut i Avdejevka, te u zapadnom delu Zaporoške oblasti.

    Međutim, ISW veruje da će ruske snage verovatno biti u stanju da pokrenu usklađenu ofanzivu velikih razmera u samo jednom operativnom području zbog ograničenog ljudstva i planiranja.

    Osim toga, ISW je primetio da su ukrajinske snage izgleda odbile mehanizovani napad veličine ruskog bataljona u blizini Avdejevke 30. marta, prvi mehanizovani napad veličine bataljona otkako su ruske snage pokrenule kampanju za zauzimanje tog grada krajem oktobra 2023.

    Ruske snage, uključujući jedinice ruskog 6. tenkovskog puka (90. tenkovska divizija, Centralna vojna oblast [MD]), navodno su angažovale 36 tenkova i 12 borbenih vozila pešadije (IFV) u velikom mehanizovanom napadu u blizini sela Tonenke 30. mart.

    Istovremeno, ukrajinske snage su tokom napada uništile 12 ruskih tenkova i osam IFV, a ruski frontalni napad nije uspio da probije ukrajinske linije.

    Analitičari veruju da je sposobnost Ukrajine da odbije ofanzivu od 30. marta, posebno u blizini Avdejevke, gde su ukrajinske snage morale brzo da se povuku na nove odbrambene položaje nakon što su izgubile grad, pozitivan pokazatelj sposobnosti Ukrajine da se brani od budućih ruskih napada velikih razmjera i očekivane ofanziva Rusije u ljeto 2024. godine.

  • Ukrajina pretrpila težak udarac

    Ukrajina pretrpila težak udarac

    “Ruske trupe uništile su most u gradu Guljajpolju u Zaporožju, koji je pod kontrolom Kijeva i koji se koristio za glavne zalihe ukrajinske vojske”, izjavio je u ponedeljak Vladimir Rogov, predsednik javnog pokreta “Mi smo zajedno sa Rusijom”.

    “Vazdušni napad na Guljajpolje u Zaporožskoj oblasti uništio je važan most za militante ukrajinske vojske. Mostovi su izbačeni iz rada kako bi se sprečila isporuka municije i rotacija banderovaca. Neonacisti su ovaj most koristili za glavne zalihe na toj liniji fronta. oblasti u Zaporoškoj oblasti”, napisao je on na svom Telegram kanalu.

  • Šta piše u zakonu o izboru sudija Ustavnog suda BiH, koji je planira da predloži SNSD

    Šta piše u zakonu o izboru sudija Ustavnog suda BiH, koji je planira da predloži SNSD

    Izbor troje domaćih sudija, koji mijenjaju trojicu stranih sudija izabranih od predsjednika Evropskog suda za ljudska prava, vrši se tako što Predstavnički dom PS BiH, bira troje sudija iz reda različitih konstitutivnih naroda BiH i ostalih, a potvrđuje Dom naroda.

    Kandidati se biraju sa liste koju dostavlja privremena Komisija za izbor i imenovanje sudija Ustavnog suda BiH. Ta komisija se osniva zaključkom Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

    Ovo je suština Prijedloga zakona o izboru sudija Ustavnog suda BiH koji je u parlamentarnu proceduru uputio SNSD. Kako saznajemo, moguće je da se zakon naće i na sutrašnjoj sjednici Predstavničkog doma BiH.

    Privremena komisija bi se sastojala od sedam članova od kojih dva imenuje Narodna skupština Republike Srpske, četiri imenuje Dom naroda Parlamenta FBiH i jednog VSTS iz reda članova Savjeta.

    -Četiri člana koja imenuje Dom naroda Parlamenta FBiH imenuju se tako što klub delegata bošnjačkog i klub delegata hrvatskog naroda biraju po dva člana Komisije. Kandidate za sudije Ustavnog suda predlaže Komisija. Postupak oglašavanja i utvrđivanja prijedloga kandidata provodi se u skladu sa poslovnikom koji donosi Komisija, a Odluka o listi kandidata za sudiju Ustavnog suda donosi se dvotrećinskom većinom glasova članova Komisije – piše u dokumeti u koji je Srpskainfo imala uvid.

    Dakle, zakon predviđa da za sudiju Ustavnog suda može biti biran samo državljanin BiH sa pravom glasa koji je „istaknuti pravnik visokog moralnog renomea“.

    -Trojici sudija izabranih od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava prestaje mandat okončanjem procedure izbora troje domaćih sudija. Sudije izabrane od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava ostaju na dužnosti sudije do okončanja procedure izbora sudija iz stava (1) ovog člana – piše u predloženom dokumnetu.

    Istek mandata
    U slučaju da sudiji Ustavnog suda, izabranom u skladu sa odredbama ovog zakona, prestane mandat zbog ostavke, zbog toga što je navršio 70 sedamdeset godina starosti ili ako bude s razlogom razrješen konsenzusom ostalih sudija, Ustavni sud obavještava Narodnu skupštinu RS, odnosno Predstavnički dom FBiH, predviđa zakon.

    -Umjesto sudije Ustavnog suda imenovanog od strane Narodne skupštine Republike Srpske, kojem prestane mandat u skladu sa stavom 1. ovog člana, Narodna skupština Republike Srpske imenuje novog sudiju. Umjesto sudije Ustavnog suda imenovanog od strane Predstavničkog doma FBiH, kojem prestane mandat u skladu sa stavom 1. ovog člana, Predstavnički dom FBiH imenuje novog sudiju – piše u Prijedlogu zakona.

    Kasni se 15 godina
    Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u odredbama člana VI/1 (d) Ustava BiH, navodi predlagač.

    Navedenom odredbom, između ostalog, regulisano je da imenovanje trojice sudija izabranih od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava, koje je trebalo nakon više od pet godina birati na drugačiji način. Međutim, Parlamentarna skupština ni nakon 15 godina nije donela zakon koji će na drugačiji način propisati izbor ovih troje sudija od proteka tog roka, pa je stoga bilo potrebno donijeti ovaj zakon.

    -Naglašavamo da je neuobičajeno u komparativnoj ustavnosti da najviši Sud jedne zemlje ima sudije strane državljane i da je okončanje te prakse nužno sa stanovišta državnog suvereniteta i demokratskih načela. Kao samostalni i nezavisni organ, Ustavni sud bi trebao da predstavlja instituciju u kojoj je držani subjektivitet BiH najviše došao do izražaja – piše u obrazloženju zakona.

  • Fon der Lajen  u velikim problemima

    Fon der Lajen  u velikim problemima

    Evropski tužioci istražuju potencijalna krivična dela u vezi sa pregovorima o nabavci vakcine protiv koronavirusa između predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i generalnog direktora kompanije Fajzer, potvrdio je portparol tužilaštva u Liježu.

    Istražitelji Evropskog javnog tužilaštva (EPPO) posljednjih meseci preuzeli su istragu od belgijskih tužilaca, koji su istraživali Ursulu fon der Lajen zbog “uplitanja u javne poslove, uništavanja SMS-ova, korupcije i sukoba interesa”, stoji u pravnim dokumentima u koje su uvid imali Politiko i portparol tužilaštva u Liježu. Iako tužioci EPPO istražuju potencijalna krivična dela, još niko nije optužen u vezi sa ovim slučajem.

    Istragu su prvobitno otvorile belgijske vlasti u gradu Liježu početkom 2023. godine, nakon krivične prijave koju je podneo lokalni lobista Frederik Baldan. Kasnije su joj se pridružile mađarska i poljska vlada, iako je ova druga u procesu povlačenja žalbe nakon izborne pobede proevropske vlade koju je predvodio Donald Tusk, rekao je portparol poljske vlade Politiku.

    Baldanova žalba bila je usredsređena na navodnu razmenu tekstualnih poruka između Ursule fon der Lajen i šefa kompanije Fajzer Alberta Burle uoči najvećeg sporazuma EU o vakcini na vrhuncu pandemije Kovid 19, u aferi nazvanoj “Pfizergate”.

    Njujork tajms, koji je prvi otkrio da je do razmene došlo dok su lideri EK i kompanije Fajzer pregovarali o uslovima, pokrenuo je paralelnu tužbu protiv Komisije nakon što je odbila da otkrije sadržaj poruka uprkos zahtevu za pristup dokumentima.

    Vest da EPPO sada istražuje slučaj stavlja dodatan naglasak na ulogu predsednice Komisije u “mega dogovoru” o vakcini, čija je vrednost procenjena na više od 20 milijardi eura.

    EPPO sprovodi panevropske istrage finansijskog kriminala i teoretski bi mogao da zapleni mobilne telefone i drugi relevantni materijal iz kancelarija Komisije ili u drugim zemljama u Evropi, kao što je Nemačka, odakle je Ursula fon der Lajen.

    Ovakav razvoj događaja dolazi u delikatnom trenutku za šeficu EU, jer su uskoro evropski izbori, a u Briselu se očekuje da Ursula dobije drugi mandat na čelu Evropske komisije, koja je dosad ne samo da je odbijala da otkrije sadržaj SMS-ova nego nije potvrdila ni njihovo postojanje.

    Dogovor koji je napravljen na vrhuncu pandemije 2021, prvobitno je viđen kao trijumf Ursule fon der Lajen, ali sama količina kupljenih vakcina je izazvala čuđenje.

    Politiko je krajem prošle godine otkrio da je doza vakcine vredna najmanje 4 milijarde evra propala. Ugovor o vakcini sa Fajzerom je od tada pregovaran pod različitim uslovima.

  • Primjenjuju li se odluke Ustavnog suda BiH?

    Primjenjuju li se odluke Ustavnog suda BiH?

    Iako se navršilo mjesec dana otkako je Okružni sud u Banjaluci oslobodio optužbi Muharema Štulanovića, imama iz Bihaća, te time ispoštovao odluku Ustavnog suda BiH, a ne Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH koji je donijela Narodna skupština Republike Srpske (NS RS), još nema odgovora na ključno pitanje – da li se odluke Ustavnog suda u BiH u Srpskoj primjenjuju ili ne.

    Već sedmicama se o ovoj škakljivoj temi ne oglašavaju zvaničnici u Srpskoj, koji su se busali u prsa i tvrdili da se odluke Ustavnog suda BiH u Srpskoj neće izvršavati, uključujući i ministra pravde Republike Srpske Miloša Bukejlovića.

    Pravnik Milko Grmuša smatra da je pravosuđe Srpske, sa Bukejlovićem na čelu, u kolapsu, te dodaje da nije za očekivati da će “ovakav ministar pravde” na smislen način da odreaguje u konkretnom slučaju.

    “To je skandalozno. Imamo situaciju da se sud u Republici Srpskoj, odnosno pravosuđe Srpske, na neki način ismijava zakonima koje usvaja NS RS i vodi se odlukama Ustavnog suda BiH i očigledno, nažalost, prihvata da i visoki predstavnici ranije, a sada i Kristijan Šmit, koji nije visoki predstavnik, imaju pravo da donose odluke sa zakonskom snagom. Na ovaj način jedan od najvažnijih stubova vlasti u Srpskoj, a to je pravosuđe, odnosno sudovi, udara kontru svemu onome što izvršna i zakonodavna vlast u Srpskoj govore”, kazao je Grmuša za “Nezavisne novine”.

    Podsjetio je da je još kada je u NS RS usvojen Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH rekao da su stvoreni svi preduslovi za pravnu anarhiju i dualizam, a to znači haos u Srpskoj i BiH.

    “Ne možete se ljutiti na sud u Srpskoj, kada u Krivičnom zakonu BiH postoji krivično djelo koje se odnosi na neizvršavanje odluka Ustavnog suda BiH. Taj sudija, ili bilo koji sudija u Srpskoj, da je drugačije radio, zapravo bi mogao sam sebe eventualno da izloži krivično-pravnoj odgovornosti”, pojašnjava Grmuša, koji je i spoljni član Odbora za ustavna pitanja NS RS.

    Nebojša Vukanović, član Zakonodavnog odbora NS RS, kaže da su u Srpskoj donesene razne odluke, rezolucije i zaključci, uključujući i Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, ali…

    “Sve te silne odluke koje su usvajane pred izbore kako bi se dizale tenzije i dobijali neki jeftini poeni kupe prašinu. Nažalost, potvrdilo se ono što sam i tad uporno govorio – da će to koristiti samo za populizam i jeftine političke poene. I bio sam u pravu. Dakle, vlast nema nikakvu namjeru da sprovodi odluke koje je usvojila NS RS”, rekao je Vukanović za “Nezavisne novine”.

    Novinar iz Banjaluke Vladimir Kovačević ističe da nije prvi put da vlasti Republike Srpske jedno rade i govore dok traju prenosi NS RS, a da se suštinski dešava nešto sasvim drugo.

    “Koliko odluka je NS RS do sada na inicijativu, prije svega, Milorada Dodika, usvojila, a koje nikada nisu realizovane? Ministar Bukejlović ne može reagovati jer on, kao ni bilo koji ministar, ne može imati svoj stav. Svi reaguju tek kada reaguje njihov šef ili makar kada on da mig da se reaguje”, kazao je Kovačević za “Nezavisne novine”.

    Ukratko, prema njegovim riječima, koliku smo galamu imali u vezi sa sprovođenjem ili nesprovođenjem odluka Ustavnog suda BiH, sada imamo tišinu nakon “još jednog dokaza da je sve samo predstava za javnost kao i sve do sada”.

    “Nema tu borbe za narod ni interese Srpske. Da ima, sutra bismo imali posebnu sjednicu na temu pronatalitetne politike i odlaska ljudi iz Republike Srpske”, kaže Kovačević.

    Ministar Bukejlović nije odgovorio na pitanje koje smo mu poslali u srijedu, a koje je glasilo “Da li se odluke Ustavnog suda BiH u Srpskoj primjenjuju, ili ne?”.

    Podsjetimo, Muharem Štulanović, imam i profesor na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću, koji je optužen da je Republiku Srpsku označio kao “genocidnu tvorevinu”, oslobođen je 29. februara u Okružnom sudu u Banjaluci, koji je, dakle, na taj način ispoštovao odluku Ustavnog suda BiH, a ne Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH koji je donijela Narodna skupština Republike Srpske.

  • Bačena bomba na kuću Irfana Čengića

    Bačena bomba na kuću Irfana Čengića

    U ulici gdje živi načelnik sarajevske Opštine Stari Grad Irfan Čengić sinoć je bačena nepoznata eksplozivna naprava.

    Kako saznaje “Avaz” policija je jutros došla na uviđaj.

    Portparolka MUP-a KS Mersiha Novalić, potvrdila je da je do eksplozije je došlo u 3.20.

    “PU Stari grad je obaviještena da je jutros oko 3:20 sati u ulici ulici Škaljin Sokak aktivirana eksplozivna naprava, najvjerovatnije ručna bomba. Nije bilo povrijeđenih osoba, nastupila je materijalna šteta. Uviđaj je u toku”, rekla je Mersiha Novalić za portal “Avaza”.

    Oglasio se Čengić
    Čengić je za Klix.ba kazao da ga bacanje bombe na kuću u kojoj živi sa svojom porodicom neće obeshrabriti da nastavi procese koje je obećali narodu.

    “Sinoć je na moju kuću pred sehur bačena eksplozivna naprava sa ciljem da se zastrašim kako bih obustavio procese vraćanje državne imovine narodu od onih koji je uzurpiraju godinama. Nedavno su me predstavnici ambasada pitali, da li me je strah voditi procese, odgovor njima je bio isti kao i danas. Bog i ljudi su mi dali povjerenje da vodim teške procese, neću odustati ni milimetra, jer ako se prvi čovjek zajednice povuče pod pritiskom, šta da obični ljudi očekuju sutra kada dođu na njihova vrata”, kaže Čengić.

    Dodao je da su mislili da je slučajnost što je prošle sedmice bačena bomba u ulici gdje živi porodica vijećnika Vedada Deljkovića.

    “Nakon ove sinoćnje nam je jasno da je to sistemsko zastrašivanje”, rekao je Čengić.

    Istakao je da je riječ o nastavku prijetnji koje ima kao izabrani zvaničnik da prestane provoditi zakone, odluke, nalaze revizije, inspektora, tužilaštva kako bi pojedinci mogli nastaviti zloupotrebljavati opštinske resurse.

    “Imam potpuno povjerenje u MUP KS i FUP, pozivam tužulaštva da nastave procese protiv organizovanog kriminala”, zaključio je Čengić.

  • Da li je resetovan evropski put?

    Da li je resetovan evropski put?

    Nakon što je Bosna i Hercegovina dobila zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, uslijedila je euforija domaćih političara, posebno onih iz vladajuće koalicije na nivou BiH. Međutim već nakon nekoliko dana euforija je splasnula, Kristijan Šmit nametnuo Izborni zakon na nivou BiH, a vlast Republike Srpske napravila je poteze u drugom pravcu, pa se otvara pitanje da li je uopšte bilo razloga za slavlje i koliko je BiH daleko od članstva i da li je uopšte bilo razloga za slavlje?

    U prvim danima nakon što je Bosni i Hercegovini odobreno otvaranje pregovora sa Evropskom unijom, od vladajućih političara stižu obraćanja prepuna ili euforije ili uvjeravanja čija je najveća zasluga za pozitivan stav Brisela.

    “Mogu pričati šta god hoće, ovdje postoji zajednički napor i bez Republike Srpske ne bi ništa od ovoga bilo”, rekla je tada Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH.

    “Napravili smo u ovom periodu iza nas toliko kompromisa koji su evo na kraju nagrađeni hvala Bogu, mogu tako reći, jednom prelijepom viješću iz Brisela”, poručio je Elmedin Konaković, ministar inostranih poslova BiH.

    Nakon početnog oduševljenja, u narednim danima potpuni zaokret. Iako se u vrhu prioriteta nalazi provođenje izbora po evropskim standardima, Dodik i njegova skupštinska većina u Narodnoj skupštini usvajaju nacrt Izbornog zakona Republike Srpske, što je korak unazad u odnosu na ono što traži Evropska unija.

    Nakon još jednog Dodikovog zaokreta o evropskim pitainjima, naši sagovornici dobro upućeni u evropska pitanja smatraju da razloga za slavlje nije ni bilo, jer se BiH zajedno sa Ukrajinom i Moldavijom nalazi u takozvanoj ratnoj grupi zemalja za pregovore sa EU, što znači da je pred njom dug put do punopravnog članstva.

    “To je takozvana ratna grupa jer je po prvi put u istoriji Evropske unije ona u ratu i posebni su uslovi posebna je situacija sve je ekstremno. BiH nije ušla u grupu sa Srbijom i Crnom Gorom već je ušla u ovu takozvanu ratnu grupu”, kaže bivši ambasador BiH u Briselu Draško Aćimović.

    Da bi došlo do početka pregovora pred BiH je ranije stavljeno 14 prioriteta, od kojih većina nije ispunjena. U prioritetima je i pitanje reforme Ustavnog suda BiH, oko koga decenijama nema dogovora.Tu su i sloboda govora i civilni sektor, gdje ne samo da nema napretka nego Republika Srpska izmjenama zakona ide unazad. Tu je i depolitizacija javne uprave, pa u opoziciji pitaju, kako će uslove ispunuti vlast koja je odgovorna za nazadovanje po brojnim pitanjima?

    “Ko nas je doveo u situaciju u situaciju da budemo po svemu zadnji, najsiromašniji i najkorumpiraniji i najneobrazovaniji? To je vlast koja sad sebe predstavlja kao reformsku. Evidentno je da će taj proces biti dugotrajan i ako BiH uđe u EU to će biti jer ona ima potrebu da zaokruži svoju teritoriju i region, a nikako zbog uspjeha ovdašnjih vlasti”, kaže poslanik SDS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Mladen Bosić.

    Neki od zahtjeva iz 14 prioriteta formalno jesu ispunjeni, pa su tako izmijenjeni zakoni o Visokom sudskom i tužilačkog savjetu i Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma.Međutim, sama izmjena zakona ne znači da je ta oblast reformisana, a kada dođe do pregovora, onda ide detaljna provera da li nešto formalno usvojeno, zaista funkcioniše u praksi.

    “I kada dođe do početka pregovora potrebni su jako veliki kapaciteti za to, potrebno je mnogo truda da se samo prođe kroz skrining, a tek onda kasnije poglavlje po poglavlje ispunjavanja uslova koji će biti mnogo “dubinskije” da tako kažem reforme nego ono što smo do sada vidjeli gdje je bilo dovoljno da se izmijeni samo jedan dio zakona i da se to računa kao ispunjavanje nekakvih uslova”, kaže Ivana Korajlić, izvršni direktor Transparensi BiH.

    Kada se sve sabere, put do datuma kada će biti otvoreni pregovori se čini daleko, a punopravno članstvo – još dalje.

  • Erdogan: Ovi izbori nisu kraj, već prekretnica

    Erdogan: Ovi izbori nisu kraj, već prekretnica

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan poručio je da lokalni izbori na kojima je njegova Stranka pravde i razvoja izgubila, između ostalog, u Ankari i Istanbulu nisu kraj, već “prekretnica”.

    Lokalni izbori 31. marta završeni su na način koji je dostojan naše demokratije. Nije bilo incidenata koji bi bacio sjenku na izbornu atmosferu. Turska demokratija je još jednom dokazala svoju zrelost – rekao je Erdogan pristalicama u Ankari, prenose turski mediji.

    On je naveo da se volja nacije manifestuje na biračkim listićima, te da je nacija prenijela svoju poruku političarima.

    • Ovaj 31. mart nije kraj, već prekretnica. Naša nacija je prenela svoje poruke političarima. Pobjednik ovih izbora je naša demokratija i nacionalna volja – rekao je Erdogan.

    Dodao je da se nada da će rezultati izbora “biti od koristi” za Tursku, njen narod i njene gradove i sela.

    Prethodno je glavna opoziciona stranka Republikanska narodna partija (CHP) proglasila pobjedu na izborima za gradonačelnika u Ankari i Istanbulu.

    Pojedini izvještaji pokazuju da CHP vodi i u velikim gradovima, poput Izmira, Burse, Antalije i Adane.

    Prema preliminarnim rezultatima, opoziciona stranka CHP, prvi put u posljednjih 35 godina, vodi u cijeloj zemlji sa skoro 39 odsto dobijenih glasova.

    Turski građani danas su birali gradonačelnike, načelnike okruga i druge lokalne zvaničnike koji će obavljati funkcije u narednih pet godina.

  • U Njemačkoj je od danas legalna rekreaciona upotreba marihuane

    U Njemačkoj je od danas legalna rekreaciona upotreba marihuane

    Njemačka je danas postala najveća zemlja u Evropskoj uniji koja je legalizirala rekreacijsku upotrebu kanabisa uprkos žestokim prigovorima opozicionih političara i medicinskih udruženja.

    Prema prvom koraku u novom zakonu o kojem se mnogo raspravlja, odraslima starijima od 18 godina sada je dopušteno nositi 25 grama sušenog kanabisa i uzgajati do tri biljke marihuane kod kuće.

    Promjene ostavljaju Njemačku s nekim od najliberalnijih zakona o kanabisu u Evropi, uz Maltu i Luksemburg, koji su legalizirali rekreacijsku upotrebu 2021., odnosno 2023. godine.

    Nizozemska, poznata po popustljivom stavu prema drogi, posljednjih je godina zauzela stroži pristup suzbijanju turizma kanabisa.

    Kad je zakon stupio na snagu u ponoć, stotine ljudi u Berlinu je kod vrata Brandenrug pozdravilo ovaj zakon paljenjem jointa.

    Kao sljedeći korak u zakonskoj reformi, od 1. jula u zemlji će biti moguće legalno nabaviti marihuanu putem “kanabis klubova”.

    Ova regulirana udruženja moći će imati do 500 članova, a bit će u mogućnosti distribuirati do 50 grama kanabisa po osobi mjesečno.

    Do tada, “potrošači ne smiju reći policiji gdje su kupili kanabis” u slučaju ulične kontrole, rekao je za AFP Georg Wurth, direktor Njemačkog udruženja za kanabis.

    Početni planovi za prodaju kanabisa putem licenciranih trgovina odbačeni su zbog protivljenja EU, iako je u pripremi drugi zakon kojim bi se isprobala prodaja droge u trgovinama u pilot regijama.

    Njemačka vlada koju predvode socijaldemokrati kancelara Olafa Scholza, tvrdi da će legalizacija pomoći u obuzdavanju rastućeg crnog tržišta marihuane.

    Zdravstvene grupe izrazile su zabrinutost da bi legalizacija mogla dovesti do povećanja upotrebe među mladima, koji su suočeni s najvećim zdravstvenim rizicima.

    Konzumacija kanabisa među mladima može utjecati na razvoj centralnog živčanog sistema, što dovodi do povećanog rizika od razvoja psihoze i shizofrenije, upozoravaju stručnjaci.

    Čak je i ministar zdravlja Karl Lauterbach, ljekar po struci, rekao da konzumacija kanabisa može biti “opasna”, posebno za mlade ljude.

    Vlada je obećala široku informativnu kampanju za podizanje svijesti o rizicima i jačanje programa podrške.

    Također je naglašeno da će kanabis ostati zabranjen za mlađe od 18 godina i unutar 100 metara od škola, vrtića i igrališta.

    Zakon je također izazvao kritike policije, koja strahuje da će ga biti teško provesti.

    Drugo potencijalno pitanje je da će zakon retroaktivno proglasiti amnestiju za prekršaje povezane s kanabisom, stvarajući administrativnu glavobolju za pravni sistem.

    Prema mišljenju Udruženja njemačkih sudija, pomilovanje bi se moglo odnositi na više od 200.000 slučajeva koje bi trebalo provjeriti i procesuirati.