VRBAS Media

Autor: INFO

  • Gori neboder Vjesnika u Zagrebu, šteta totalna

    Gori neboder Vjesnika u Zagrebu, šteta totalna

    Požar u Vjesnikovom neboderu na Slavonskoj aveniji u Zagrebu, skoro 100 vatrogasaca gasi neprestano već više od osam sati, a prema procjenama, vatra će tokom dana biti stavljena pod kontrolu.

    Kako piše portal Indeks, prizori su strašni, a pred Vjesnikovu zgradu jutros je došao i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.

    “Stalno se razbuktava na raznima etažama. Gasi se iznutra i spolja. Ne zna se koji je uzrok, postoje neke sumnje ali uviđaj će to utvrditi. Nažalost, šteta je totalna. Većinski vlasnik zgrade je država, statičari će morati da vide da li je konstrukcija za rušenje ili će se ići u obnovu”, kazao je Tomašević.

    Nema opasnosti od urušavanja zasad, dodao je.

    “Najbitnije je da nema žrtava i najvažnija je sigurnost vatrogasaca”, dodao je Tomašević.

    Siniša Jembrih, komandir Javne vatrogasne brigade Grada Zagreba izjavio je da očekuje da bi tokom dana požar mogao da bude stavljen pod kontrolu.

    “Šteta je velika. Bez obzira što je većina zgrade bila napuštena, unutra su prostorije pune opreme i papira. Mi smo dobili dojavu oko 23 sata. Zanimljivo, bila je samo jedna dojava građana. Inače kod velikih požara uvijek dobijamo mnogo dojava”, rekao je Jembrih i dodao da je vatra zahvatila čak i donje spratove i prizemlje, što znači da se požar širio kroz ventilacije.

    “Svi vatrogasci grada Zagreba bili su na ovom požaru. Pretpostavka je da ćemo požar staviti pod kontrolu tokom dana. Ali, to će potrajati”, naveo je Jembrih.

    Požar u Vjesnikovom neboderu na Slavonskoj aveniji u Zagrebu razbuktao se kasno sinoć, a kako se širi vertikalno, zahvatio je više spratova i krov, zbog čega je u njegovo gašenje uključen velik broj vatrogasaca, prenosi Tanjug.

    U trenutku izbijanja požara, prema trenutnim informacijama, u zgradi nije bilo nikoga.

    Požar gasi 93 vatrogasaca s 30 vozila.

    “Požar je i dalje aktivan, širi se putem konstrukcijskih otvora. Zbog povećane opasnosti vatrogasci su povučeni iz unutrašnje navale”, objavili su iz Javne vatrogasne brigade Grada Zagreba.

    Uzrok požara je i dalje nepoznat. U cijelom objektu je zatvoren gas i isključena električna energija.

  • Podrška Karanu potvrđena na izbornoj konferenciji Ujedinjene Srpske u Laktašima

    Podrška Karanu potvrđena na izbornoj konferenciji Ujedinjene Srpske u Laktašima

    U Laktašima je održana izborna konferencija Regionalnog odbora Ujedinjene Srpske, kojoj su prisustvovali članovi i gosti iz više lokalnih zajednica. Na konferenciji je Aleksandar Trninić izabran za predsjednika Regionalnog odbora, uz čestitke za dosadašnji rad i ukazano povjerenje.

    Učesnici su pozvani da se aktivno uključe u kampanju za prijevremene predsjedničke izbore zakazane za 23. novembar, te je izražena jedinstvena podrška kandidatu Karanu.

  • Napadači oteli vozilo za transport novca, uzeli 2 miliona evra

    Napadači oteli vozilo za transport novca, uzeli 2 miliona evra

    Maskirani napadači oteli su vozilo sa transportom novca oko 18 sati na području Raške.

    Vozilo je nešto kasnije pronađeno napušteno u blizini Novog Pazara dok su razbojnici navodno oteli oko 2 miliona evra. U napadu nije bilo povređenih, piše Telegraf.

     

  • Dijana Hrka: Prekidam štrajk glađu

    Dijana Hrka: Prekidam štrajk glađu

    Dijana Hrka, majka Stefana Hrke, stradalog u padu nadstrešnice u Novom Sadu, koja je štrajkovala glađu od 2. novembra u blizini Skupštine Srbije, rekla je da danas prekida štrajk glađu.

    Ona je u izjavi novinarima rekla da će ostati ispred Skupštine Srbije, kao i da će pozvati studente u blokadi na razgovor.

    Dijana Hrka, čiji je sin Stefan stradao u padu nadstrešnice u Novom Sadu prošle godine, stupila je u štajk glađu 2. novembra nedaleko od Doma Narodne skupštine.

  • Čerek i Budimir traže: Poništite sporni tender za javnu rasvjetu

    Čerek i Budimir traže: Poništite sporni tender za javnu rasvjetu

    Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir saopštio je da je tender za nabavku stacionarnih radara vrijedan 35 miliona KM poništen zbog dodatne analize tehničkih detalja koje su tražili dobavljači, a ne, kako tvrdi predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković, zbog političkog pritiska. Budimir je upitao aktuelnog gradonačelnika Banjaluke da li ima snage da poništi i gradski tender za javnu rasvjetu, takođe vrijedan 35 miliona KM.

    “Tender nije poništen zbog podlijeganja pritisku gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića. Ne želim da u rijaliti politiku uvlači MUP Republike Srpske kojem su radari potrebni kao sredstvo preventivnog djelovanja u smanjenju broja saobraćajnih nezgoda”, rekao je Budimir, dodajući da je pogrešno fokusirati se na cijenu jednog stuba, dok se zanemaruje cjelokupan sistem i oprema.

    On je naveo da je poništenje tendera uslijedilo zbog velikog broja tehničkih pitanja koja su potencijalni dobavljači uputili MUP-u, te odbacio tvrdnje da je odluka donesena pod pritiskom. “Neću da ulazim na taj način u politiku, ovo je preozbiljna stvar. Ljudskim životima nemamo pravo da se igramo”, poručio je Budimir, podsjećajući da je na putevima Srpske ove godine poginulo 115 osoba.

    Budimir je istakao da lokalne zajednice traže postavljanje stacionarnih radara radi suzbijanja nasilničke i prebrze vožnje, te ponovio pitanje upućeno Stanivukoviću da li je spreman da povuče sporni tender za javnu rasvjetu u Banjaluci, koji je već predmet provjere tužilaštva.

    Sa druge strane, Stanivuković je ranije poručio da poništenje tendera za nabavku 110 radara po cijeni većoj od 300.000 KM po uređaju znači da je “pritisak urodio plodom”.

    O ovome se oglasio i Branislav Čerek, odbornik Narodnog fronta u Skupštini grada Banjaluka, koji je ocijenio da je odluka MUP-a dobra i da bi, po zdravoj logici, i gradonačelnik Banjaluke trebalo da poništi tender za javnu rasvjetu, kako je i izglasala Skupština grada. Naglasio je da je taj tender zbog navodnih malverzacija već završio u tužilaštvu.

    “Slučajno ili ne, i ovaj tender je iste vrijednosti, 35 miliona KM. Ne znam kako gradonačelnik nije vidio poveznicu između ova dva slučaja kada je počeo da proziva Budimira”, rekao je Čerek, dodajući da je neobično što se SNSD uopšte ne oglašava o tom pitanju. “Da li je ovo takmičenje u disciplini ‘ko će koga više optužiti za nezakonite radnje’ ili nešto drugo, vidjećemo u narednom periodu”, zaključio je on.

  • Opozicija oštro protiv poskupljenja struje

    Opozicija oštro protiv poskupljenja struje

    Opozicione stranke u Republici Srpskoj oštro su reagovale nakon što je “Elektroprivreda Republike Srpske” podnijela zahtjev Regulatornoj komisiji za energetiku za povećanje cijene električne energije za gotovo 20 odsto i istovremeno smanjenje postojećih potrošnih pragova. Lider pokreta „Sigurna Srpska“ i gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, najavio je protest građana, poručujući da se novim poskupljenjem pokušavaju prikriti gubici i kriminal u energetskom sistemu.

    Stanivuković je naveo da je, zbog lošeg poslovanja i „pustošenja RiTE Ugljevik“, Elektroprivreda već kumulativno povećala cijenu za oko 33 odsto. Optužio je republičke vlasti da na nivou Republike svakodnevno odobravaju „enormna poskupljenja“, dok u Banjaluci, kako tvrdi, „glume moralne veličine“ jer odbijaju i minimalno usklađivanje cijene vode, iako je gradski Vodovod, prema njegovim riječima, direktno pogođen prijašnjim poskupljenjima struje.

    „Neću dozvoliti da preko leđa građana prikrivaju gubitke i kriminal i pune privatne džepove narodnim novcem. To nije briga za građane, nego politička igra koja amortizuje pljačkanje Elektroprivrede i uništava Vodovod“, poručio je Stanivuković.

    Slične optužbe iznio je i kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske, Branko Blanuša, nazvavši zahtjev za povećanje cijene električne energije „besramnim“. Tvrdi da se od građana i privrede očekuje da plate posljedice dugogodišnjih štetnih odluka i milionskih izdvajanja za, kako kaže, privilegovane pojedince, rodbinu i privatne firme povezane sa energetskim sektorom.

    Blanuša je ocijenio da bi najavljeno povećanje struje, koje u prosjeku, prema njegovim riječima, doseže 33 odsto, izazvalo lančani rast cijena osnovnih životnih namirnica, roba i usluga, dodatno opteretivši privredu i životni standard stanovništva. Istakao je da oni koji su, kako tvrdi, „ugrožavali energetsku stabilnost i pljačkali najvažniji resurs Republike Srpske“, štetu treba da nadoknade iz sopstvene imovine, a ne preko tereta građana.

    Opozicija je time ujedinjeno poslala poruku da je zahtjev Elektroprivrede neprihvatljiv i da će, kako navode, zaštitu interesa građana tražiti i kroz institucionalne prigovore, i kroz javne proteste.

  • Najpasivnija predizborna kampanja do sada

    Najpasivnija predizborna kampanja do sada

    Kandidati bez puno obećanja i moglo bi se reći konkretnog programa, građani bez mnogo očekivanja – ovako bi se mogla okarakterisati predizborna kampanja za prijevremene predsjedničke izbore u Republici Srpskoj.

    Iako nas do izbora dijeli svega šest dana, politička scena u Srpskoj neuobičajeno tiha. Aanalitičari to objašnjavaju činjenicom da je do izbora došlo usljed specifičnih okolnosti i da su oni iznuđeni. Dugo se spekulisalo i o tome hoće li ih uopšte biti, tako da ni političari nisu imali dovoljno vremena da se pripreme za kampanju.

    „Mislim da su političari zatečeni bili cijelom ovom situacijom. Nije ovo onaj redovni ciklus, gdje se ljudi pripremaju. Mi smo već navikli da su izbori svake dvije godine i to j nešto što dolazi u istom periodu. Ovo je nešto što se desilo mimo redovnog procesa, svima je to opterećenje. Nekako me ne iznenađuje ta pasivnost na političkoj sceni, ni među građanima“, rekao je novinar Dejan Šajinović.”Ono što karakteriše ove izbore jeste da to nije istinska volja građana. Sve to je u neku ruku doprinijelo da izborna kampanja izgleda tako kako izgleda, te da je izuzetno pasivna”, ističe politikolog Dragana Delić.

    Bez obzira što su izbori iznuđeni brine, ipak, pasivnost građana, posebno mladih, koji nemaju razvijenu svijest o važnosti predstojećih izbora.

    „Da se dešavaju u trenutku kada stranci prilično djeluju u ovaj državi kao izvjesnom protektoratu. Izbori nisu prvi vanredni, ali su svakako važni i da prethode izborima koji će biti naredne godine i koji su isto značajni za Republiku Srpsku i političku scenu u Republici Srpskoj“, izjavio je politikolog i svršeni student Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Srđan Radanović.

    U posljednjih pet godina građani Republike Srpske na izbore su izlazili svake godine. Pored redovnih i prijevremenih predsjedničkih imali smo i prijevremene lokalne, 2021. godine u Prijedoru. Zato i ne čudi nezainteresovanost građana.

    „Da li znate da su izbori u nedjelju? Da, u nedjelju, da li je tako? Ne griješim“,

    „Ja sam i zaboravila“ „Znam da su izbori. Nikada, čini se, pasivnija i tiša kampanja, kako to komentarišete? Ne znam, stvarno je tiha. Možda zbog svih ovih svjetskih dešavanja što se oko nas dešavaju“, „Znate li da su izbori? Znam. Hoćete li izaći? Ne vjerujem. Zašto? U sve sam se razočarala“, samo su neki od komentara građana.

    Stiče se utisak da izbore ne doživljavaju ni oni koji su ih raspisali. Tako CIK BiH još nije objavio spot sa detaljnim uputstvima za glasanje. Na naše pitanje kada će biti dostupan građanima – odgovora nema.

  • Minić: Zimske službe da održavaju saobraćajnice pravovremeno

    Minić: Zimske službe da održavaju saobraćajnice pravovremeno

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić naredio je javnim preduzećima u čijim je nadležnostima zimsko održavanje saobraćajnica da u narednom periodu zadatke obavljaju pravovremeno, profesionalno i kvalitetno.

    – Očekujem odgovornost i, prije svega, brzu i efikasnu reakciju svih javnih preduzeća zaduženih za održavanje magistralnih pravaca i auto-puteva, kao i preduzeća kojima je povjereno zimsko održavanje saobraćajnica – istakao je Minić.

    – U interesu bezbjednosti svih učesnika saobraćaja, premijer Srpske zahtijeva da reakcija na zimske uslove bude adekvatna i pravovremena – saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose sa javnošću.

  • Šta Šmit govori, a šta poručuje Savjet bezbjednosti?

    Šta Šmit govori, a šta poručuje Savjet bezbjednosti?

    Pitanje da li je Bosna i Hercegovina suverena država ili funkcionalni protektorat nije više teorijska rasprava nego suština njenog političkog opstanka. Ovaj paradoks najjasnije se vidi u raskoraku između poruka koje stižu iz različitih centara moći: dok pojedine globalne sile insistiraju na dogovoru naroda u BiH, Njemačka i dio evropskog establišmenta sistematski podržavaju nastavak međunarodne supervizije. Posjeta njemačkog šefa diplomatije Sarajevu samo je dodatno ogolila taj jaz.

    Simbolika je bila neumoljiva: kratke izjave bez pitanja, strogo kontrolisan nastavak narativa o „jedino ispravnoj ulozi“ Kristijana Šmita. Berlin se ne libi da javno kaže kako BiH vidi kao zonu svog političkog uticaja, a OHR kao ključni instrument za ostvarenje tog cilja. Time Njemačka zapravo potvrđuje nešto što se dugo slutilo — da se evropska perspektiva regiona tumači prije svega kao projekcija interesa najuticajnijih članica, a tek potom kao proces usklađen s realnostima na terenu.

    S druge strane, kontrapunkt stiže iz Savjeta bezbjednosti UN, gdje je u oktobru postavljeno fundamentalno pitanje legitimnosti OHR-a i mandata visokog predstavnika. Većina zemalja indirektno je označila Šmita kao destabilizirajući faktor, a ključna poruka Sjedinjenih Država – da era „teške ruke“ i izgradnje država pod tutorstvom prolazi – ide gotovo dijametralno suprotno od njemačkih stavova. Intervencionizam kao model upravljanja regionom više nema uporište ni u globalnim trendovima ni u međunarodnom pravu.

    Upravo u toj pukotini između dva koncepta – protektorata i suverene države – BiH godinama ostaje zarobljena. Mađarska, s druge strane, otvoreno odbacuje imperijalne impulse, braneći nacionalni suverenitet kao temelj svakog evropskog poretka. Taj diskurs, premda često kontroverzan, postavlja logično pitanje: ako evropski narodi insistiraju na pravu da samostalno odlučuju, zašto se to pravo osporava narodima BiH?

    U Federaciji BiH, dio političkog vrha i dalje vidi bonska ovlaštenja kao sredstvo održavanja „redа“. Koncept unutrašnjeg dogovora gotovo da se više i ne spominje. U Republici Srpskoj, stavovi su suprotni – insistira se na preuzimanju pune odgovornosti domaćih institucija i odbacivanju međunarodne supervizije kao anahronizma koji je odavno ispunio svoju svrhu. Ironično, u tome se pozicije Srpske preklapaju s ocjenama velikih svjetskih sila, koje sve otvorenije govore da je vrijeme protektorata prošlo.

    Suština dileme je jednostavna: BiH ne može biti i protektorat i suverena država. Ignorisanje ove činjenice sve više vodi u političku šizofreniju iz koje se ne može izroditi funkcionalan poredak. Dok se Berlin drži starog modela upravljanja regionom, ostatak svijeta ga napušta. A BiH, umjesto da sama bira put, ostaje paralizovana između nesaglasja u zemlji i sve vidljivijeg raspada konsenzusa međunarodnih aktera.

    Ako je ključ za stabilnost zaista u dogovoru tri naroda, onda je prvi korak priznati da se suverenitet ne može graditi uz stalnu intervenciju. Ako, pak, BiH ostaje protektorat, onda bi to makar trebalo biti jasno rečeno. Sve između je samo produžavanje političkog vakuuma u kojem stagnira čitavo društvo.

  • ERS traži korekcije cijena i promjene tarifnih opsega

    ERS traži korekcije cijena i promjene tarifnih opsega

    Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) zatražila je od Regulatorne komisije za energetiku (RERS) odobrenje za novo povećanje cijene električne energije od 19,83 odsto, uz izmjene postojećih potrošačkih pragova. Time bi cijena nabavke energije za javno snabdijevanje porasla sa 0,0770 KM na 0,0922 KM po kilovat-času, dok bi mjesečna naknada za uslugu javnog snabdijevanja bila povećana sa 2,48 na 3,25 KM.

    U zahtjevu ERS-a navedeno je i da se prag potrošnje za domaćinstva do 500 kWh smanji na 350 kWh, dok bi drugi opseg bio pomjeren sa dosadašnjih 501–1.500 kWh na 351–1.000 kWh. Takva promjena bi u praksi značila da bi veći broj domaćinstava ušao u skuplje kategorije potrošnje.

    RERS, međutim, upozorava da je trenutak za poskupljenje izrazito nepovoljan, te da javni snabdjevač u zahtjevu nije uzeo u obzir i ranije podnešene zahtjeve operatora distributivnih sistema (ODS) za povećanje mrežarine. Preliminarna analiza pokazuje da bi kombinovano povećanje — ukoliko bi bili usvojeni i zahtjevi ODS-a i zahtjev ERS-a — iznosilo oko 33 odsto.

    Izvor blizak Komisiji navodi da je izvjesno da će građani od naredne godine plaćati više račune, ali ne u obimu koji predlaže ERS. Iako se u javnosti pojavila informacija o zahtjevu za poskupljenje, iz ERS-a poručuju da je riječ o redovnoj proceduri i obavezi izvještavanja prema novom Zakonu o električnoj energiji, pri čemu je zakonski rok za dostavljanje ovakvih podataka 15. novembar.

    Podsjetimo, prošle sedmice održana je posebna sjednica Vlade Republike Srpske posvećena stanju u Elektroprivredi, na kojoj je konstatovano da se ide u poslovnu konsolidaciju preduzeća. Tom prilikom nije bilo govora o poskupljenju struje. Na sjednici su prisustvovali i predstavnici RERS-a, koji su tada predložili uvođenje moratorijuma na izmjene cijena do marta naredne godine, kako bi se sagledalo stanje u sistemu.

    RERS je 14. novembra i zvanično zaprimio zahtjev „Elektroprivrede Republike Srpske“ iz Trebinja, a dalja analiza utvrdiće osnovanost traženih tarifnih promjena koje bi se primjenjivale od 1. januara.