Autor: INFO

Ukupno 427 poslanika glasalo je za zakon, dok je jedan republikanac glasao protiv, a za usvajanje zakona bila je potrebna dvotrećinska većina.

Zakon poziva Ministarstvo pravde da objavi što više informacija u vezi sa federalnom istragom o Epstajnovim postupcima.

Јedini republikanski poslanik koji je glasao protiv peticije, poslanik Klej Higins, rekao je da je donio takvu odluku jer dokument u sadašnjem obliku otkriva i povređuje hiljade nevinih ljudi.

– Ako se usvoji u sadašnjem obliku, ova vrsta širokog otkrivanja krivičnih istražnih dosijea apsolutno će rezultirati povređivanjem nevinih ljudi. Ne mojim glasom – napisao je Higins na mreži “Iks”, dodajući da će podržati zakon ako ga Senat izmijeni kako bi se pravilno obratila pažnja na privatnost žrtava i drugih Amerikanaca, koji su imenovani, ali nisu krivično umiješani.

Predsjednik SAD Donald Tramp ranije je kritikovao one republikance koji su podržali ideju objavljivanja dodatnih Epstajnovih dosijea.

Međutim, nedavno je promijenio stav i pozvao Predstavnički dom da glasa za objavljivanje, te istakao da republikanci nemaju šta da kriju.

Tramp je juče obećao da će potpisati zakon ako prođe kroz Kongres.

– Zapravo sam već zaustavio osam ratova. Ostao mi je još jedan koji treba da riješim sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Ovo je potrajalo duže, nego što sam očekivao – istakao je Tramp u Bijeloj kući tokom sastanka sa saudijskim prestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom.

Rusija je više puta rekla da je spremna da nastavi razgovore sa Ukrajinom.

Prema navodima, plan SAD od 28 tačaka zasniva se na Trampovoj inicijativi za postizanje sporazuma o Gazi.

Visoki ruski zvaničnik rekao je da je “optimističan” u pogledu uspeha predloga, iako još nije jasno kako će ga prihvatiti Ukrajina i njeni evropski saveznici.

Tačke plana svrstane su u četiri oblasti – mir u Ukrajini, bezbjednosne garancije, bezbednost u Evropi i budući odnosi Sjedinjenih Država sa Rusijom i Ukrajinom.

Aksios navodi da je još uvek neizvesno kako se u dokumentu tretira jedno od najspornijih pitanja, odnosno, kontrola teritorije u istočnoj Ukrajini, gde ruske snage polako napreduju, ali drže znatno manje područja od onoga što je Moskva ranije zahtijevala.

Sastavljanje plana predvodi Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, koji o njemu intenzivno razgovara sa ruskim izaslanikom Kirilom Dmitrijevim, navodi neimenovani američki zvaničnik.

Dmitrijev, direktor ruskog državnog investicionog fonda i važan akter u diplomatiji oko Ukrajine, rekao je da je krajem oktobra u Majamiju proveo tri dana u razgovorima sa Vitkofom i drugim članovima Trampovog tima.

Dmitrijev je izrazio optimizam, navodeći da “prvi put ima utisak da se ruska pozicija zaista čuje”.

Vitkof je trebalo da se sastane sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim u sredu u Turskoj, ali je posetu odložio, potvrdili su ukrajinski i američki zvaničnici.

On je ranije ove sedmice u Majamiju razgovarao sa ukrajinskim savetnikom za nacionalnu bezbednost Rustomom Umerovim.

– Znamo da Amerikanci rade na nečemu – rekao je ukrajinski zvaničnik.

Zvaničnik Bijele kuće izjavio je da je “predsjednik jasno poručio da je vrijeme da se ubijanje zaustavi i postigne sporazum” i da Tramp vjeruje da postoji šansa da se rat okonča “ukoliko se pokaže fleksibilnost”.

Dmitrijev je naveo da je cilj da se principi o kojima su Tramp i ruski predsednik Vladimir Putin razgovarali na Aljasci u avgustu pretoče u prijedlog koji bi obuhvatio ne samo rješavanje ukrajinskog sukoba, već i obnovu američko-ruskih odnosa i odgovore na bezbjednosne brige Moskve.

– U pitanju je širi okvir, odnosno kako obezbediti trajnu bezbjednost Evrope, ne samo Ukrajine – rekao je on.

Dodao je da je cilj da nacrt prijedloga bude završen prije sljedećeg susreta Trampa i Putina, dok planirani samit u Budimpešti ostaje na čekanju.

Dmitrijev je naglasio da ovaj proces nema veze sa britanskom inicijativom za “model Gaze” u Ukrajini, za koju smatra da nema izgleda za uspjeh jer zanemaruje ruske stavove.

Američki zvaničnik potvrdio je da Bijela kuća već informiše evropske saveznike o novom planu, kao i Ukrajinu.

Naveo je i da postoji “realna šansa” da se obezbijedi podrška i Kijeva i Evrope, kao i da će se plan prilagođavati na osnovu njihovih sugestija.

– Smatramo da je trenutak povoljan za ovaj plan. Ali obje strane moraju biti praktične i realistične – rekao je američki zvaničnik.

– Oni koji žele da razgovaraju sa Venecuelom, razgovaraće – rekao je Maduro na španskom u svom televizijskom obraćanju, dodajući na engleskom: “Licem u lice”.

On je istakao da je stav Venecuele nepokolebljiv, a to je “apsolutno poštovanje međunarodnog prava”.

– Čvrsto odbacujemo prijetnju ili upotrebu sile radi nametanja pravila između zemalja. Potvrđujemo ono što kažu Povelja UN, naš Ustav i naš narod: samo kroz diplomatiju slobodne nacije treba da razumiju jedne druge. Vlade moraju tražiti zajednički jezik o obostranim interesima samo kroz dijalog – poručio je lider Venecuele.

Madurovi komentari usledili su nekoliko sati nakon što je predsjednik Tramp rekao da bi bio spreman da razgovara sa venecuelanskim liderom, ali nije isključio mogućnost raspoređivanja američkih trupa na terenu u Venecueli.

Tramp je optužio Madura da sarađuje sa narko-kartelima koji trguju narkoticima u SAD, a venecuelanski lider je optužen na američkom sudu za narko-terorizam.

Tramp je nedavno u emisiji “60 minuta” na Si-Bi-Es-u rekao da vjeruje da su Madurovi dani na vlasti odbrojani.

Maduro je negirao sve optužbe da sarađuje sa kartelima i rekao da vjeruje da su tvrdnje o trgovini drogom izgovor za američku vojnu operaciju kako bi ga svrgnuli sa vlasti.

Tramp je u ponedjeljak izjavio da je predsjednik Venecuele “nanio ogromnu štetu” Sjedinjenim Američkim Državama, kao i da je puštanje zatvorenika u SAD “bilo katastrofa”.

– Ispraznio je svoje zatvore. I drugi su to uradili. Nije bio dobar prema Sjedinjenim Državama. Vidjećemo šta će se desiti. U određenom vremenskom periodu, razgovaraću sa njim – rekao je Tramp u ponedjeljak.

Trampova administracija udvostručila je nagradu koju nudi za informacije koje bi dovele do hapšenja Madura na 50 miliona dolara i u avgustu je pokrenula operaciju protiv narkotika usmerenu na brodove koje optužuje za prevoz droge iz Venecuele u SAD.