VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik: Đajić sam sebe razriješio sa svih funkcija

    Dodik: Đajić sam sebe razriješio sa svih funkcija

    Kao i svi, jutros sam upoznat sa snimkom u kojem se Vlado Đajić nalazi u razgovoru i prisustvuje situaciji koja uključuje narkotike. Takvo ponašanje je apsolutno neprihvatljivo za mene kao predsjednika SNSD-a, napisao je Milorad Dodik na Iksu.

     SNSD ne može i neće tolerisati bilo kakvu povezanost s kriminalom, a posebno ne s narkoticima. Đajić je tim postupkom sam sebe razriješio sa svih funkcija. Naša politika svoje temelje ima u najboljim osobinama našeg naroda i mora to i da ostane – bez izuzetaka – kaže Dodik.

  • Moskva: EU ignoriše situaciju u Ukrajini, slom kijevskog režima neizbježan

    Moskva: EU ignoriše situaciju u Ukrajini, slom kijevskog režima neizbježan

    Rukovodstva EU i evropskih država ignorišu realnu situaciju u Ukrajini i ne mogu da se pomire sa tim da su stotine milijardi evra, uložene u Kijev, propale, objavila je ruska Spoljna obavještajna služba.

    Evropski vojni eksperti “zvone na uzbunu” i upozoravaju svoje vlade da se bliži krah zapadnog projekta Antirusije u Ukrajini i ukazuju da je slom kijevskog režima neizbježan.

    Kako se navodi, evropske diplomate i obavještajci izvještavaju da su Ukrajinci slučaj Mindič doživjeli kao izdaju i da sumnjaju da će zemlja biti primljena u EU.

    U Evropskoj uniji sa zabrinutošću konstatuju da su Ukrajinci sve više demotivisani, da je zavladala apatija usljed zamora od sukoba.
    Spoljna obavještajna služba ukazuje da Ukrajina gubi političku težinu.

  • NIS podnio zahtjev za izdavanje posebne licence Ministarstva finansija SAD

    NIS podnio zahtjev za izdavanje posebne licence Ministarstva finansija SAD

    Države članice Evropske unije imaće samo tri dana u mirnodopsko vrijeme i šest sati u kriznim situacijama da odobre prolazak vojnih trupa i opreme preko svojih granica, prema novom prijedlogu Evropske komisije.

    Cilj takozvanog “vojnog Šengena” je drastično poboljšati vojnu mobilnost širom EU, piše Euronews.

    “Vojni Šengen” za bržu odbranu
    “Danas, kako bi se vojna oprema i trupe premjestile, recimo, sa zapada na istok, nažalost, potrebni su mjeseci”, rekao je Apostolos Cicikostas, evropski povjerenik za održivi saobraćaj i turizam.

    “Ono što želimo postići jest da se to dogodi u roku od nekoliko dana. Ne možete braniti kontinent ako se ne možete kretati po njemu”, poručio je na konferenciji za medije.

    “Vrlo je jasno, stoga stvaramo ovaj vojni Schengen”, poručio je on.

    Paket za vojnu mobilnost, koji će službeno biti predstavljen danas, najnoviji je u nizu planova Komisije za jačanje obrane EU-a do kraja decenije.

    Novi sistem po uzoru na civilnu zaštitu
    Jedna od ključnih mjera biće ubrzanje izdavanja dozvola za prekograničnu vojnu mobilnost.

    Trenutno pravila u 27 država članica nisu usklađena, a nekima su potrebne sedmice da odgovore na zahtjev druge zemlje EU. Komisija želi to skratiti na najviše tri dana u mirnodopsko vrijeme i samo šest sati u kriznim situacijama, pri čemu bi se u potonjem slučaju odobrenje podrazumijevalo.

    Plan predviđa novi evropski sistem za vojnu mobilnost, osmišljen po uzoru na Mehanizam civilne zaštite EU koji omogućuje brzu pomoć u slučaju katastrofa.

    Uključivaće “fond solidarnosti za vojnu mobilnost”, putem kojeg će članice moći staviti na raspolaganje imovinu poput teretnih vozova ili trajekata, kao i “katalog vojne mobilnosti” s popisom imovine dvojne namjene iz civilnog sektora koja se može koristiti za vojne operacije.

    Ulaganje u ključnu infrastrukturu
    Sve aktivnosti koordiniraće nova radna grupa sastavljena od nacionalnih koordinatora iz svake države članice.

    Njihov zadatak biće i davanje prioriteta finansiranju za 500 odabranih infrastrukturnih projekata ključnih za poboljšanje četiri dogovorena vojna koridora, čije su lokacije i dalje tajne.

    Cilj je nadograditi ceste, željezničke pruge, luke, aerodrome, tunele i mostove kako bi mogli izdržati težinu i veličinu vojne opreme.

    “Čvrste logističke mreže čine razliku između pobjede i poraza u ratovima”, naglasio je Cicikostas, dodajući da je “fokus na kratkoročnim ulaganjima s brzim dobitkom kako bi se brzo povećao kapacitet.”

    Cijena mobilnosti
    Cicikostas procjenjuje da će za ovaj posao biti potrebno 100 milijardi evra.

    Međutim, EU je dosad izdvojila samo 1,7 milijardi evra za vojnu mobilnost u trenutnom višegodišnjem budžetu koji završava 2027. godine, iznos koji je povjerenik opisao kao “kap u moru”.

    Prijedlog za sljedeći sedmogodišnji budžet od 2028. iznosi nešto manje od 18 milijardi evra – deseterostruko povećanje, ali i dalje daleko od cilja.

    Ipak, Cicikostas je pojasnio da to nije jedini izvor financiranja.

    S obzirom na to da je infrastruktura dvojne namjene, države članice moći će koristiti kohezijske fondove, kao i novac iz programa obrambenih zajmova SAFE. Ta ulaganja moći će se uračunati i u novi cilj potrošnje NATO saveza.

    “Nije samo novac u pitanju. Ovaj paket je i o okviru”, istaknuo je Cicikostas.

    “Geopolitička situacija u svijetu sada nije laka, stoga moramo naučiti kretati se brže, moramo naučiti raditi više i moramo naučiti postići rezultate mnogo ranije nego što bi se očekivalo”, zaključio je Cicikostas.

  • Novi plan: EU uvodi “vojni Šengen”

    Novi plan: EU uvodi “vojni Šengen”

    Države članice Evropske unije imaće samo tri dana u mirnodopsko vrijeme i šest sati u kriznim situacijama da odobre prolazak vojnih trupa i opreme preko svojih granica, prema novom prijedlogu Evropske komisije.

    Cilj takozvanog “vojnog Šengena” je drastično poboljšati vojnu mobilnost širom EU, piše Euronews.

    “Vojni Šengen” za bržu odbranu
    “Danas, kako bi se vojna oprema i trupe premjestile, recimo, sa zapada na istok, nažalost, potrebni su mjeseci”, rekao je Apostolos Cicikostas, evropski povjerenik za održivi saobraćaj i turizam.

    “Ono što želimo postići jest da se to dogodi u roku od nekoliko dana. Ne možete braniti kontinent ako se ne možete kretati po njemu”, poručio je na konferenciji za medije.

    “Vrlo je jasno, stoga stvaramo ovaj vojni Schengen”, poručio je on.

    Paket za vojnu mobilnost, koji će službeno biti predstavljen danas, najnoviji je u nizu planova Komisije za jačanje obrane EU-a do kraja decenije.

    Novi sistem po uzoru na civilnu zaštitu
    Jedna od ključnih mjera biće ubrzanje izdavanja dozvola za prekograničnu vojnu mobilnost.

    Trenutno pravila u 27 država članica nisu usklađena, a nekima su potrebne sedmice da odgovore na zahtjev druge zemlje EU. Komisija želi to skratiti na najviše tri dana u mirnodopsko vrijeme i samo šest sati u kriznim situacijama, pri čemu bi se u potonjem slučaju odobrenje podrazumijevalo.

    Plan predviđa novi evropski sistem za vojnu mobilnost, osmišljen po uzoru na Mehanizam civilne zaštite EU koji omogućuje brzu pomoć u slučaju katastrofa.

    Uključivaće “fond solidarnosti za vojnu mobilnost”, putem kojeg će članice moći staviti na raspolaganje imovinu poput teretnih vozova ili trajekata, kao i “katalog vojne mobilnosti” s popisom imovine dvojne namjene iz civilnog sektora koja se može koristiti za vojne operacije.

    Ulaganje u ključnu infrastrukturu
    Sve aktivnosti koordiniraće nova radna grupa sastavljena od nacionalnih koordinatora iz svake države članice.

    Njihov zadatak biće i davanje prioriteta finansiranju za 500 odabranih infrastrukturnih projekata ključnih za poboljšanje četiri dogovorena vojna koridora, čije su lokacije i dalje tajne.

    Cilj je nadograditi ceste, željezničke pruge, luke, aerodrome, tunele i mostove kako bi mogli izdržati težinu i veličinu vojne opreme.

    “Čvrste logističke mreže čine razliku između pobjede i poraza u ratovima”, naglasio je Cicikostas, dodajući da je “fokus na kratkoročnim ulaganjima s brzim dobitkom kako bi se brzo povećao kapacitet.”

    Cijena mobilnosti
    Cicikostas procjenjuje da će za ovaj posao biti potrebno 100 milijardi evra.

    Međutim, EU je dosad izdvojila samo 1,7 milijardi evra za vojnu mobilnost u trenutnom višegodišnjem budžetu koji završava 2027. godine, iznos koji je povjerenik opisao kao “kap u moru”.

    Prijedlog za sljedeći sedmogodišnji budžet od 2028. iznosi nešto manje od 18 milijardi evra – deseterostruko povećanje, ali i dalje daleko od cilja.

    Ipak, Cicikostas je pojasnio da to nije jedini izvor financiranja.

    S obzirom na to da je infrastruktura dvojne namjene, države članice moći će koristiti kohezijske fondove, kao i novac iz programa obrambenih zajmova SAFE. Ta ulaganja moći će se uračunati i u novi cilj potrošnje NATO saveza.

    “Nije samo novac u pitanju. Ovaj paket je i o okviru”, istaknuo je Cicikostas.

    “Geopolitička situacija u svijetu sada nije laka, stoga moramo naučiti kretati se brže, moramo naučiti raditi više i moramo naučiti postići rezultate mnogo ranije nego što bi se očekivalo”, zaključio je Cicikostas.

  • Mediji: Jedan od osumnjičenih za pljačku u Kalesiji pronađen mrtav

    Mediji: Jedan od osumnjičenih za pljačku u Kalesiji pronađen mrtav

    U pucnjavi koja se rano jutros (19.novembra) desila u Kalesiji, ranjen je jedan od osumnjičenih za pljačku zlatare.

    Kako saznaje “Avaz”, on je pronađen mrtav.

    Nakon pokušaja pljačke zlatare, počinioci su zapucali na policajce i pobjegli s lica mjesta.

    Preminulog pljačkaša navodno su iz automobila izbacili ostali počinioci.

    U Kalesiji je trenutno opsadno stanje, brojne policijske snage su na terenu u potrazi za ostalim počiniocima.

  • Selaković: Koreni srednjovjekovne srpske državnosti vezani za prostor Republike Srpske

    Selaković: Koreni srednjovjekovne srpske državnosti vezani za prostor Republike Srpske

    Dejtonski sporazum je uspostavio recept za mir u BiH i potvrdio postojanje Republike Srpske za čiji su prostor vezani korjeni srpske državnosti u srednjem vijeku, rekao je ministar kulture Srbije Nikola Selaković.

    – Trideset godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma je izuzetan datum za istoriju ne samo BiH, već i srpskog naroda jer je njime potvrđeno postojanje Republike Srpske kao jednog od dva ravnopravna entiteta, a potvrđena je i konstitutivnost srpskog naroda sa ove strane Drine – istakao je Selaković.

    On je naglasio da je Dejtonski sporazum, uprkos osporavanjima i svim problemima koji postoje, uspostavio recept koji glasi – dva entiteta i tri konstitutivna naroda, sačuvao mir i pokazao kako BiH može da funkcioniše.

    Iako neki tvrde da je to funkcionisanje komplikovano, naveo je Selaković, to je bolje od bilo kakve disfunkcije.

    – Uveren sam da će ovaj mirovni projekat međunarodne zajednice i koji se smatrao i smatra jednim od najuspelijih krajem 20. i početkom 21. veka uz podršku, trud i posvećenost svih važnih činilaca sa ove strane Drine zaista moći da opstane – rekao je Selaković.

    On je napomenuo da je, ako i bude promjene Dejtona, vrlo važno da u tome učestvuju oba entiteta i sva tri konstitutivna naroda.

    – BiH kao jedan od produkata upravo međunarodne zajednice nije imuna na sve promene i kretanja u međunarodnoj zajednici, a koji se tiču promena odnosa snaga u svetu, različitih uloga na evropskom kontinentu, u svetu uopšte – rekao je Selaković.

    Ono što je najvažnije, istakao je Selaković, jeste da bi uvijek trebalo da bude presudan glas ljudi koji ovdje žive, da se on mnogo više sluša, poštuje i da postoji saglasnost koja je upravo postavljena ovim receptom.

    – Srbija je jedan od garanata Dejtonskog sporazuma i kao takva, posebno zbog Republike Srpske i njene sudbine, zbog sudbine srpskog naroda sa ove strane Drine zainteresovana za sve procese koji se ovde odvijaju. Time pokazuje koliko je posvećena miru i interesu Republike Srpske i srpskog naroda za opstanak na ovim prostorima koji je obeležio vekove – poručio je Selaković.

    On je dodao da su Srbi na ovim prostorima stari autohtoni narod i korijeni srpske državnosti u srednjem vijeku su vezani za prostor na kojem se danas nalazi Republika Srpska.

  • Prvo osvjetljenje Centralnog spomen-obilježja: Otvaranje 9. januara 2026.

    Prvo osvjetljenje Centralnog spomen-obilježja: Otvaranje 9. januara 2026.

    Radovi ulaze u završnu fazu i, ako Bog da, 9. januara 2026. godine na najveći praznik naše Republike otvorićemo i osvještati Centralno spomen-obilježje poginulim borcima Odbrambeno otadžbinskog rata, kazao je Draško Stanivuković, gradonačenik Banjaluke, nakon što je sinoć 18. novembra po prvi put ovo zdanje bilo osvijetljeno.

    Gradonačelnik je poručio da je u toku testiranje osvjetljenja na ovom monumentalnom zdanju, koje se gradi u čast više od 24.000 heroja koji su svoj život ugradili u temelje Republike Srpske.

  • Trišić Babić: Stabilna i dogovorom uređena BiH je jedini put da zemlja krene naprijed

    Trišić Babić: Stabilna i dogovorom uređena BiH je jedini put da zemlja krene naprijed

    Stabilna i dogovorom uređena BiH u kojoj se glas svakog naroda jednako čuje, jedini je put da ova zemlja krene naprijed, istakla je vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić.

    – Republika Srpska ostaje posvećena tom putu, jer jedino takva BiH može biti dom za sve koji u njoj žive – poručila je Trišić Baboć u autorskom tekstu za Srnu povodom 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

    Autorski tekst vršioca dužnosti predsjednika Republike Ane Trišić Babić za Srnu prenosimo u cijelosti:

    Danas smo privilegovani da proslavljamo mir i 30 godina od uspostavljanja okvirnog Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Ovaj dokument predstavlja najveće državotvorno dostignuće srpskog naroda u 20. vijeku, koji je odbranio svoje pravo da živi ravnopravno sa drugim konstitutivnim narodima i da samostalno odlučuje o svojoj budućnosti na ovim prostorima.

    Pored toga, ovaj dokument je možda i najveće diplomatsko dostignuće Sjedinjenih Američkih Država i čitave međunarodne zajednice, koje su svojim političkim angažmanom demonstrirale jačinu i neophodnost političkog kompromisa na zapadnom Balkanu.

    Dejton je testament da je politički suživot na prostoru BiH moguć jedino uz poštovanje ovog sporazuma i njegovog svakog slova koje je zaustavilo tragične ratne sukobe devedesetih godina prošlog vijeka.

    Činjenica da Republika Srpska nastavlja odano da proslavlja ovaj događaj uzastopno 30 godina, uprkos drugačijim stavovima političkog Sarajeva, jasan je indikator političke predanosti srpskog naroda da se održi mir i stabilnost u BiH.

    To je dokaz da Srbi nisu agresori, već da su branili svoje istorijsko pravo na političku autonomiju u BiH. U istoriju BiH utkano je nasljeđe i srpskog naroda.

    Dakle, odbranom Dejtona, Srbi brane i istorijsko nasljeđe BiH, kao i kulturno bogatstvo evropske judeo-hrišćanske civilizacije.

    Iako su u prošlosti bivši visoki predstavnici na čelu OHR-a ovaj dokument mijenjali i nadopunjavali po svojoj volji, ignorišući opseg svog mandata koji je definisan u Dejtonu, Srbi su ostali dosljedni svakom slovu i pokazali su spremnost da kroz politički dogovor, bez nametanja i bez jednostranih rješenja, odbrane mir i stabilnost u BiH.

    Danas je važno jasno reći: izazovi pred nama ne mogu se rješavati starim metodama, niti ponavljanjem grešaka koje su nas decenijama udaljavale od povjerenja i političkog dijaloga.

    Da se istorija u BiH ne bi ponovo rimovala, neophodno je politički odstraniti sve aktere koji rade na podrivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao jedinog pravog garanta mira i stabilnosti.

    Tu se u prvom redu nalazi OHR i funkcija visokog predstavnika, koji se u posljednjih 30 godina pretvorio u stranog upravnika koji je čitavu BiH udaljio od demokratskih principa i gurnuo je u naručje autokratije.

    Ovim je direktno narušeno međunarodno pravo, a politička stabilnost u BiH ugrožena.

    Republika Srpska može sa ponosom i uzdignute glave da pogleda istinu u oči, jer je svojim postojanjem i odbranom političke autonomije svih konstitutivnih naroda branila međunarodno pravo.

    Dejton nije samo kamen temeljac na kojem je izgrađena moderna BiH, već i politički putokaz za sve narode sa ovih prostora. Od suštinske je važnosti za sve konstitutivne narode u BiH da se sada, u periodu geopolitičkih nestabilnosti, vjerno pridržavamo svakog slova dokumenta koji je omogućio mir i stabilnost.

    Isto tako, danas je podjednako važno razumjeti da Dejton ne znači zatvorenost, niti odbijanje promjena. Naprotiv  on je okvir stabilnosti koji omogućava da se razgovara o modernizaciji, ekonomskom razvoju, evropskom putu i boljem životu građana, ali isključivo kroz dogovor legitimnih političkih predstavnika, a ne kroz nametanja.

    U tom smislu, ohrabruju poruke koje posljednjih mjeseci dolaze iz dijela američke administracije — poruke koje pozivaju na jačanje dijaloga, smirivanje tenzija i povratak političkom realizmu. One pokazuju da postoji prostor da se odnosi grade na međusobnom uvažavanju, a ne na pritiscima.

    Dejton je jedina garancija svijetloj budućnosti BiH, ali i garant političke autonomije Republike Srpske. A stabilna i dogovorom uređena BiH — u kojoj se glas svakog naroda jednako čuje — jedini je put da ova zemlja krene naprijed. Republika Srpska ostaje posvećena tom putu, jer jedino takva BiH može biti dom za sve koji u njoj žive.

    Opšti okvirni sporazum za mir u BiH, poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum, dogovoren je 21. novembra 1995. godine u vazduhoplovnoj bazi Rajt-Paterson kod Dejtona u američkoj državi Ohajo, a zvanično potpisan 14. decembra iste godine u Parizu.

    U godinama nakon potpisivanja, pod pritiskom OHR-a i Ustavnog suda BiH, Republici Srpskoj oduzet je veliki broj nadležnosti i prenesen na nivo BiH.

  • Može li izlaznost presuditi pobjednika u trci za predsjednika Republike Srpske?

    Može li izlaznost presuditi pobjednika u trci za predsjednika Republike Srpske?

    U zavisnosti od toga koliko od 1,2 miliona građana Republike Srpske sa pravom glasa izađe na prijevremene izbore za predsjednika Republike, zakazane za nedjelju, 23. novembar, i pod uslovom da svaki glas bude važeći, odrediće se ko će biti izborni pobjednik.

    Procjene su ovo odlično upućenih u aktuelnu političku situaciju u Srpskoj, koji nadalje, ne želeći da umanje snagu nijednog od šest kandidata za predsjednika, smatraju da će Siniša Karan (SNSD) ili Branko Blanuša (SDS) sjesti u Palatu Republike Srpske.

    60 bi mogao da bude presudan broj

    Sve trenutne procjene idu ka tome da, ukoliko izlaznost bude kao na prethodnih nekoliko izbora za predsjednika Republike Srpske, a to je oko 55 odsto, ili eventualno još manje od toga, SNSD i vladajuća koalicija imaju velike šanse za pobjedu.

    Svaka brojka izlaznosti bliže 60 odsto ili više mogla bi izbornu trku učiniti nikad zanimljivijom i u tom slučaju se daju dobre šanse Branku Blanuši i ostatku opozicije da nakon dvije decenije ponovo imaju predsjednika Republike Srpske.

    Analitičari ne očekuju veliku izlaznost

    Međutim, sagovornici “Nezavisnih novina” u ovom momentu ne vide način na koji bi izlaznost mogla da bude veća u odnosu na prethodne opšte izbore.

    Specifične okolnosti pod kojima se ovi izbori održavaju, u smislu da su stranke imale malo vremena za pripreme i prostora oko angažovanja da priđu što većem broju birača, više idu u prilog aktuelnoj vlasti, koja zasigurno ima veću bazu svojih članova, odnosno “sigurnih” glasača.

    Pored toga, ističe se da su ovi izbori samo proba za one redovne, koji dolaze već 2026.

    “Ne očekujem veliku izlaznost, ili na nivou prosjeka, ili čak i manju, apatija je sve veća u društvu. Stranke će angažovati svoje baze, a trenutno vladajući, prije svega SNSD bolje stoji na tom polju. Principi i aktivnosti su odavno poznati, ne vjerujem da će doći do promjene. Opozicija, razjedinjena kakva jeste, ušla je u izbore ne toliko da pobijedi (to se vidi po kandidatu, niko od viđenijih opozicionara nije htio da istupi, nego su pronašli ‘alternativno’ rješenje koje ne može da snosi prevelike političke posljedice u slučaju poraza), koliko da zauzme bolje položaje za redovne izbore sljedeće godine. Inače, i vlast pristupa izborima na isti način, samo što su u boljoj poziciji i imaju veće izglede za pobjedu”, ocjenjuje za “Nezavisne novine” komunikolog Mladen Bubonjić.

    Izbori koje ne žele ni vlast ni opozicija

    Novinar Dragan Maksimović ističe da su ovo izbori koje ne žele ni vlast ni opozicija, ali su spletom okolnosti tu gdje jesu.

    “U takvim uslovima teško je očekivati veliku izlaznost građana. Prvenstveno će biti upregnuta stranačka mašinerija, a u ovom slučaju SNSD i koalicija oko njih ima veće kapacitete. Uključujući  i tzv. funkcionersku kampanju”, kaže Maksimović za “Nezavisne”.

    Za razliku od dobrog dijela analitičara, Maksimović čak i spušta procenat izlaznosti koji bi mogao da donese promjene u vlasti u Republici Srpskoj.

    “Ukoliko se desi čudo, pa na izbore u nedjelju izađe više od 50 odsto upisanih birača, onda bi to vjerovatno značilo preokret, ali je iz ove perspektive malo vjerovatno da će se tako nešto i dogoditi. Posebno jer se i kampanja svela na diskreditaciju protivnika, a ne na ono što bi kandidat i politička opcija koja ga je kandidovala imali da ponude”, navodi on.

    Kako će opozicija polagati zakletvu u slučaju pobjede?

    Zanimljiv osvrt Maksimović daje i na ponašanje ostatka opozicije prema njihovom zvaničnom kandidatu Branku Blanuši, ali i o tome šta bi se desilo ako bi on pobijedio.

    On smatra da se opozicioni blok nije proslavio u prvoj sedmici kampanje.

    “Stiče se utisak da je i ta podrška bila samo deklarativna, jer će ta usluga biti potrebna nekom drugom iz opozicije na redovnim izborima u oktobru naredne godine”, rekao je on.

    Još zanimljivije, dodaje, biće kako će se vlast ponašati u slučaju da izgubi izbore.

    “Ukoliko opozicioni kandidat dobije izbore, tek tada ulazimo u zanimljiv period s obzirom na ranije najave da će u tom slučaju biti spriječeno polaganje zakletve u Narodnoj skupštini i preuzimanje funkcije predsjednika”, naglasio je Maksimović.

    Podsjećamo, na predstojećim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske pravo glasa ima 1.264.364 birača.

    Izlaznost na ranijim izborima za predsjednika Republike Srpske

    Opšti izbori 2022: Pravo glasa 1.259.322,  izlaznost 53,74 odsto.

    Opšti izbori 2018: Pravo glasa 1.261.645, izlaznost 57,69 odsto.

    Opšti izbori 2014: Pravo glasa 1.209.505, izlaznost 56,49 odsto.

  • Pucnjava u Kalesiji, policija na terenu

    Pucnjava u Kalesiji, policija na terenu

    U Kalesiji se jutros (19.novembra) desila pucnjava, javili su lokalni mediji.

    Iz Policijske uprave Kalesija za “Avaz” je potvrđeno da su policijski službenici na terenu, ali da će više informacija biti poznato kasnije.

    Prema nezvaničnim informacijama, do pucnjave je došlo nakon pokušaja pljačke zlatarske radnje, navodi Kalesija Online.

    Ulica u centru je blokirana.