Autor: INFO

Radomir Lukić, učesnik pregovora u Dejtonu, ocjenjuje da je suština Dejtonskog sporazuma u postojanju dva entiteta i tri konstitutivna naroda, te upozorava da svaki pokušaj promjene tih temelja vodi destabilizaciji Bosne i Hercegovine.

U intervjuu za „Nezavisne novine“ Lukić je poručio da je uloga tri konstitutivna naroda „nemjerljiva“ i da ne zavisi od brojčanog odnosa, jer su, kako kaže, to „istorijske nacije na ovom prostoru“. Prema njegovim riječima, upravo to predstavlja trajnu vrijednost Dejtonskog sporazuma.

„Mir je mir, kao stanje odsustva rata i borbe, i možemo da kažemo da je ovo jedan mir koji traje 30 godina sa svim blagodatima koje donosi“, rekao je on, dodajući da tvrdnje o neuspešnom miru smatra neutemeljenim.

Govoreći o ustavnom uređenju, Lukić je naglasio da je Dejton postavio jasne temelje i da struktura dva entiteta i tri konstitutivna naroda predstavlja osnov stabilnosti. Prema njegovim riječima, svaki pokušaj da se ta osnova mijenja ili briše vodi BiH u stanje nestabilnosti i narušava postignute rezultate.

On je kritikovao koncepte građanske BiH, ocjenjujući ih opasnim i nerealanim. „Svaki pokušaj da postanemo samo građani, lišeni naših razlika, vodi degradaciji odnosa i položaju Srba i Hrvata kao političke i nacionalne manjine“, rekao je Lukić.

Posebno je ukazao na, kako navodi, nedosljednosti bošnjačke politike, tvrdeći da je u prošlosti težila ravnopravnosti, a sada „gazi principe“ nakon što se smatra većinom. Takvo ponašanje ocijenio je iracionalnim.

Lukić je dio odgovornosti pripisao međunarodnoj zajednici, naglasivši da je njen uticaj decenijama doprinosio nestabilnostima. „Neobično je da ljudi koji ne žive ovde insistiraju na nečemu što ni kod njih ne postoji na pravi način“, rekao je on, dodajući da strani akteri djeluju „ishitreno i nepromišljeno“.

Govoreći o bonskim ovlaštenjima, Lukić je oštro kritikovao Savjet za implementaciju mira i visoke predstavnike. „To je skup samozvanih država i organizacija koji su sebi dali pravo da preuzmu suverenitet naroda BiH“, rekao je, dodajući da su ovlaštenja visokog predstavnika „diktatorska“.

Prema njegovoj ocjeni, međunarodni uticaj predstavlja glavnu prepreku unutrašnjem dijalogu. „Sve dok se međunarodna zajednica ne povuče na pozicije dobrodušnih savetnika, neće biti prilike da sednemo“, poručio je.

Ipak, smatra da će tri naroda morati razgovarati o budućnosti BiH, iako očekuje da će proces biti težak. „Nekada će i Bošnjaci morati da spuste gard i da razumeju svoju istorijsku ulogu“, zaključio je Lukić.

U Republici Srpskoj 23. novembra biće održani prijevremeni izbori, za koje kandidat SNSD-a Siniša Karan tvrdi da su bili neizbježni i uslovljeni političkim okolnostima. Poručuje da je cilj odbrana ustavne i dejtonske pozicije Srpske te da će tog dana biti odlučivana njena budućnost.

Karan ističe da ga kandidatura nije iznenadila, navodeći da je „velika čast biti kandidat SNSD-a“ i zahvaljujući koalicionim partnerima na podršci. Kako kaže, izbori su rezultat izostanka jedinstva među političkim akterima, ali i pokušaja da se, kako tvrdi, zaštiti stabilnost Srpske.

„Da smo imali jedinstven stav, do ovih izbora ne bi ni došlo“, naglasio je Karan, dodajući da će eventualna pobjeda vlasti biti „poraz političkog Sarajeva i visokog predstavnika“.

U intervjuu za „Nezavisne novine“ očekuje da će građani potvrditi izbor Milorada Dodika iz prethodnog izbornog ciklusa. Navodi da će u slučaju pobjede nastaviti politiku zasnovanu na „jedinstvu iznutra i odbrani ustavne pozicije Srpske“, ističući da suverenističke politike ostaju glavna smjernica budućeg djelovanja.

Karan tvrdi da će prioritet biti odbrana Ustava Republike Srpske, Ustava BiH i Dejtonskog sporazuma. Kao profesor ustavnog prava, poručuje da dejtonska rješenja imaju budućnost te da je potrebno jačati dijalog i ustavne mehanizme zaštite entitetskih interesa.

Govoreći o izazovima u Srpskoj, podsjetio je na, kako navodi, „pravosudni pritisak“ usmjeren prema institucijama Srpske i njenim zvaničnicima. Poručuje da će institucije nastaviti da brane svoj položaj i da se „neće potčinjavati nikome osim narodu“.

„Nastavićemo da se borimo protiv politika koje žele da ponize institucije“, rekao je Karan, naglašavajući važnost kontinuiranog rada zakonodavne, izvršne i sudske vlasti.

O ulozi Milorada Dodika ukoliko dođe do promjene funkcija, Karan navodi da se status predsjednika ne dovodi u pitanje. „Predsjednik Dodik je narodni predsjednik“, rekao je, podsjećajući da nije bilo ustavnih osnova za prestanak njegovog mandata.

Prema njegovim riječima, gdje god Dodik bio, ostaje „ustavni i narodni predsjednik“ jer ga je, kako ističe, izabrao narod Republike Srpske.

Vlada Republike Srpske na današnjoj sjednici utvrdila je Nacrt zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske. Novim rješenjem predviđeno je da kratkoročni dug Republike Srpske ne može preći 2,5 odsto bruto domaćeg proizvoda u tekućoj godini, umjesto dosadašnjeg ograničenja od osam odsto redovnih prihoda iz prethodne fiskalne godine.

Izradom novog zakona obuhvaćena su dosadašnja iskustva u primjeni propisa, razvoj finansijskih instrumenata, pojava novih učesnika na tržištu i potreba za sveobuhvatnijim planiranjem i upravljanjem dugom. Zakon detaljno uređuje procedure unutrašnjeg i spoljnog zaduživanja, izdavanje garancija, kao i obaveze i ograničenja jedinica lokalne samouprave i fondova socijalne sigurnosti.

Vlada je donijela odluku o finansiranju programa neinvazivnog prenatalnog testiranja za 2026. godinu u iznosu od 7.000.000 KM, a na osnovu programa koji je usvojio Upravni odbor Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

Usvojena je i informacija o sprovođenju preporuka komiteta potpisnica Konvencije Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Centar za jednakost i ravnopravnost polova zadužen je da nastavi sa praćenjem primjene Konvencije i redovnim izvještavanjem Vlade.

Vlada je razmatrala i informaciju o izmirenju poreskih dugova javnih zdravstvenih ustanova. Odobrena kreditna sredstva Svjetske banke biće iskorišćena za izmirenje dugova bolnica i domova zdravlja prema Fondu zdravstvenog osiguranja i drugim obavezama.

Na sjednici je usvojena informacija o obezbjeđenju 2,205 miliona KM za sanaciju oštećenja na vodnim objektima na području Kozarske Dubice. „Vode Srpske“ su zadužene za sprovođenje aktivnosti i javnih nabavki u skladu sa zakonom.

Vlada je odobrila sredstva u iznosu od 87.000 KM za sanaciju krova i fasade Doma zdravlja Srebrenica, uz obavezu opštine da sprovede postupke javnih nabavki i dostavi izvještaj o utrošku sredstava.

Data je saglasnost za realizaciju projekta izgradnje magistralnog gasovoda Šepak–Novi Grad, koji je prepoznat kao strateški projekat u Strategiji razvoja energetike Republike Srpske do 2035. godine. Za nosioca aktivnosti određeno je preduzeće „Sarajevogas“ Istočno Sarajevo.

Vlada je donijela odluku o stepenu razvijenosti jedinica lokalne samouprave za narednu godinu i odobrila 198.250 KM za sufinansiranje projekata u nerazvijenim i izrazito nerazvijenim opštinama, u skladu sa prioritetima definisanim Pravilnikom.

Prihvaćena je Informacija o finansiranju projekta tehničkog opremanja republičkih ustanova kulture za 2025. godinu, u iznosu od 140.600 KM, koji obuhvata nabavku opreme za deset ustanova kulture s ciljem unapređenja uslova za realizaciju programskih aktivnosti.

Vlada je razmotrila i Informaciju o Konceptu regionalnog projekta „Priprema za stručno obrazovanje i obuku kroz karijerno vođenje i savjetovanje“ koji sprovodi Austrijska agencija za obrazovanje i internacionalizaciju, a biće realizovan od 2025. do 2027. godine.

Usvojena je i Uredba o dodjeli podsticaja u nadležnosti Ministarstva energetike i rudarstva, s ciljem unapređenja privrednih aktivnosti u oblasti energetike, rudarstva i dijela prerađivačke industrije. Vlada je prihvatila informaciju o sprovedenom postupku dodjele podsticaja za povećanje plate radnika za obračunski period 1. januar – 30. jun, u kojem je podsticaj u iznosu od 4,31 milion KM odobren za 683 privredna subjekta.