VRBAS Media

Autor: INFO

  • Blanuša: Režim ponizio Skupštinu, budžet predsjednika smanjujem na sedam miliona KM

    Blanuša: Režim ponizio Skupštinu, budžet predsjednika smanjujem na sedam miliona KM

    Branko Blanuša, kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske, poručio je da je „režim kupio skidanje s američke crne liste poništavanjem zakona koje je Skupština legitimno donijela“, ocjenjujući da je time izvršeno poniženje institucija i građana. Kako je istakao, u slučaju izborne pobjede smanjiće budžet predsjednika Republike Srpske sa 77 na sedam miliona KM.

    U pisanom intervjuu za „Nezavisne novine“ Blanuša je rekao da je aktuelna vlast „Narodnu skupštinu svela na partijski instrument“, te da je 18. oktobar ocijenio kao „najtužniji datum u novijoj istoriji Republike Srpske“. „Ovim je vlast udarila šamar narodu, a Republika Srpska je tog dana kapitulirala“, naglasio je on.

    Blanuša je naveo da mu nije bilo teško da prihvati kandidaturu, ističući da „niko nema luksuz da u ovako teškim vremenima posmatra dešavanja sa strane“. Prema njegovim riječima, građani su „poniženi“, borci „zaboravljeni“, a mladi napuštaju zemlju zbog osjećaja nepravde. Dodao je da će „pijačna politika režima“ tek doći na naplatu i da javnost ne zna šta je vlast „istrgovala“ da bi dobila skidanje s američke liste sankcija.

    Govoreći o očekivanjima od izbora zakazanih za 23. novembar, Blanuša je istakao da opozicija nije tražila glasanje, ali da je spremna da preuzme odgovornost. „Očekujem da 23. novembra konačno vratimo ponos Republici Srpskoj“, rekao je on, ocjenjujući da su politički potresi posljednjih mjeseci rezultat „neozbiljne i šarlatanske politike režima“.

    Najavljujući prve poteze ukoliko pobijedi, Blanuša je rekao da želi „ponosnu Srpsku u kojoj smo svi jednaki pred zakonom“. Najavio je formiranje nezavisnog tijela za borbu protiv korupcije na najvišim nivoima i provjeru porijekla imovine funkcionera. „Neće više biti nedodirljivih“, rekao je Blanuša, dodajući da bi novac koji danas „završava u privatnim džepovima“ bio preusmjeren na plate, penzije i subvencije.

    Najavio je i potpunu javnost tendera, ugovora i isplata, kao i uvođenje testa nacionalnog interesa za odluke o prirodnim resursima. Dio rente iz tih sektora, prema njegovim riječima, trebalo bi da ide u fond za penzije i zdravstvo.

    Blanuša je ponovio da će smanjiti budžet Kabineta predsjednika Republike Srpske, navodeći da je od sadašnjih 77 miliona KM „realno dovoljno sedam“ za funkcionisanje te institucije. „Tu razliku ćemo vratiti narodu“, poručio je on i dodao da Republika Srpska mora prestati biti „lični bankomat vlasti“.

    Govoreći o ulozi Milorada Dodika ukoliko on preuzme funkciju, Blanuša je naveo da ne vidi razlog da njegov prethodnik ostane u Palati Republike. „Čime će se baviti – pecanjem, šahom ili markama – to je pitanje za njega“, rekao je on, ističući da se nije kandidovao zbog fotelje, već da predsjednik treba da bude „sa građanima, a ne u otmjenim kabinetima“.

    Blanuša je zaključio da će Palata Republike služiti za sastanke sa međunarodnim partnerima, naglašavajući da će sve aktivnosti biti potpuno transparentne. „Tako ćemo Srpsku vratiti narodu i ponovo je učiniti ponosnom“, poručio je.

  • Otkriveno ko je vjerovatni kupac ruskog udjela u NIS-u

    Otkriveno ko je vjerovatni kupac ruskog udjela u NIS-u

    Nacionalna naftna kompanija Abu Dabija – ADNOC najvjerovatniji je kupac ruskog udjela u Naftnoj industriji Srbije (NIS).

    Ovo je , kako prenosi Radio 021, novinar Miša Brkić rekao FoNetu, pozivajući se na odlično upućenog insajdera, koji je zamolio za anonimnost.

    “Predsednik uprave ADNOC je, njega je zamolio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, njegov prijatelj, da on to kupi i najzad preseče dilemu. Rekao mu je – i ti si prijatelj sa Vladimirom Putinom, lepo, ti to kupi da se više ne mučimo”, naveo je Brkić, objašnjavajući kako je došlo do toga da ADNOC postane kupac 56,15 odsto vlasništva NIS.

    Prema riječima Brkića, sada se očekuje potvrda i zeleno svjetlo iz Sjedinjenih Američkih Država na ovakav dogovor.

    “Time bi mogla da bude okončana meksička sapunica koju nam je predsednik Srbije priredio”, kazao je Brkić.

    Brkić je dodao da je posredi isti model kao i za Lukoil, ali bi rezultat u ovom slučaju mogao da bude drugačiji.

    “Švedski milijarder je kupio Lukoil, a onda je posle dva dana morao da odustane, jer su mu Amerikanci sugerisali da izađe iz tog aranžmana, jer oni misle da i dalje iza toga stoje Rusi. Da li će se to dogoditi i sa ovim aranžmanom ne znam, ali koliko znam – Amerikanci su takođe prijatelji sa Bin Zajedom, a sudeći po tome, oni bi trebalo da dozvole da ovo nastavi da radi”, kazao je Brkić.

    Prema njegovim riječima, ostaje da se vidi da li je u “prijateljskoj molbi” predsjednika Srbije šeiku Bin Zajedu “bila i još neka ponuda”.

    Brkić dodaje i da je u skladištu Janafa u Rijeci istovaren jedan tanker sirove nafte, ali ta nafta nije mogla da bude dopremljena do Rafinerije u Pančevu zbog sankcija.

    “Čekamo da vidimo da li će sada doći”, rekao je Brkić.

    On je detalje čitavog dogovora i svoja saznanja detaljnije objasnio i za sajt Nedeljnika.

    Prema tim navodima, Bin Zajed je već u prvom razgovoru s Vučićem dao zeleno svjetlo. Šeik je prije početka pregovora sa ruskom stranom zatražio od menadžmenta ADNOC da napravi procjenu vrijednosti NIS i kada je dobio taj podatak, započeo je pregovore.

    Ruska strana, međutim, izašla je sa svojom procjenom vrijednosti NIS, koja je bila tri puta veća od procjene ADNOC-a.

    U početnim pregovorima to je bila nepremostiva razlika, ali je očigledno da je u međuvremenu došlo do približavanja procjene i da je na kraju to rezultiralo postizanjem dogovora.

    Šeik bin Zajed, predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata, pristao je i da menadžment koji odredi ADNOC zamijeni ruski direktorski tim u NIS-u i tim povodom u Abu Dabiju je održan sastanak predstavnika prodavca, kupca i srpskog Ministarstva energetike na kojem je dogovoreno menadžersko preuzimanje upravljanja Naftnom industrijom Srbije.

    Ovu transakciju prije nego što postane operativna moraće da potvrde OFAC i američko Ministarstvo finansija.

    Podsjetimo, Dubravka Đedović Handanović ministar rudarstva i energetike Srbije, izjavila je danas da su ruski vlasnici pristali da prodaju svoj udio u Naftnoj industriji Srbije (NIS) koji iznosi 56,15 odsto.

  • Prvi zvanični korak BiH ka članstvu u evropskoj mreži transplantacija

    Prvi zvanični korak BiH ka članstvu u evropskoj mreži transplantacija

    Ministar civilnih poslova u Savjetu ministara BiH Dubravka Bošnjak i delegacija Eurotransplanta razmotrili su danas u Sarajevu ključne preduslove koje BiH treba da ispuni za pristupanje ovoj evropskoj mreži uključujući jačanje zakonodavnog i institucionalnog okvira, te osnaživanje kapaciteta bolničkih timova.

    Riječ je o prvoj službenoj posjeti rukovodstva Eurotransplanta institucijama BiH, u trenutku kada zemlja intenzivira aktivnosti na putu prema punopravnom članstvu u međunarodnoj mreži koja godišnje koordiniše više od 7.000 transplantacija širom Evrope, saopšteno je iz Ministarstva civilnih poslova.

    Delegaciju predvodi glavni direktor Eurotransplanta Andre Matera, a u delegaciji su i medicinski direktor Ervin de Buijzer i predsjedavajući Nadzornog odbora Dirk van Remdonk.

    Bošnjak je istakla da je cilj uspostaviti funkcionalan, pravedan i efikasan sistem doniranja i presađivanja organa koji će omogućiti spašavanje što većeg broja života.

    “Za to je nužna koordinisana podrška svih nivoa nadležnih vlasti i aktivna uključenost bolničkih uprava kako bismo obezbijedili stabilan i održiv razvoj transplantacionog sistema u BiH”, izjavila je Bošnjakova.

    Matera je zahvalio Ministarstvu civilnih poslova na izuzetno dobro organizovanoj posjeti, istakavši da je takav nivo pripreme omogućio jasnije razumijevanje trenutnih mogućnosti i potreba BiH.

    “Spremni smo nastaviti pružati stručnu podršku kako bi se ispunili potrebni uslovi za unapređenje transplantacione medicine u BiH i buduću integraciju u evropsku mrežu. Cijenimo napore Ministarstva i radujemo se nastavku saradnje”, poručio je Matera.

    Rukovodstvo Eurotransplanta predstavilo je Nacrt ugovora koji bi omogućio povezivanje transplantacionih centara iz BiH sa centrima unutar ove organizacije, kojim se predviđa i mogućnost ograničene razmjene organa, kao i uvrštavanje pacijenata iz BiH na liste čekanja Eurotransplanta putem partnerskih transplantacionih centara, ukoliko se ugovorne strane o tome dogovore.

    Danas je održana i stručna sesija u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj su brojni predstavnici zdravstvenih institucija iz cijele BiH raspravljali o procesu pristupanja Eurotransplantu, potrebnim unapređenjima i načinima za ubrzanje integracije.

    Prezentovan je rad i funkcionalni model Eurotransplanta nadležnim domaćim institucijama, s posebnim naglaskom na postupke doniranja i transplantacije organa, te razmjenu iskustava s transplantacionim koordinatorima.

    “Članstvo u Eurotransplantu nije samo tehničko pitanje, već civilizacioni iskorak kojim potvrđujemo da zdravlje i solidarnost ne poznaju granice. Svjesni smo da je riječ o složenom procesu koji zahtijeva vrijeme, usklađivanje i angažman svih nadležnih nivoa vlasti, zdravstvenih ustanova i pojedinaca”, istakla je Bošnjakova.

    Tokom posjete delegacija Eurotransplanta obišla je Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS), jednu od tri ustanove u BiH u kojima se provode transplantacije, te Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH, gdje su se upoznali s postojećim kapacitetima i izazovima.

    Delegacija Eurotransplanta boravi u trodnevnoj službenoj posjeti BiH, prenosi Srna.

  • Tramp odobrio plan za mir između Rusije i Ukrajine

    Tramp odobrio plan za mir između Rusije i Ukrajine

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ove nedjelje odobrio je plan od 28 tačaka za mir između Rusije i Ukrajine, koji su visoki zvaničnici administracije razvijali posljednjih nedelja u konsultaciji sa ruskim izaslanikom Kirilom Dmitrijevim i ukrajinskim zvaničnicima, rekao je visoki zvaničnik administracije za NBC.

    U izradu plana bili su uključeni Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, potpredsjednik SAD Džej Di Vens, državni sekretar Marko Rubio i Trampov zet, Džared Kušner.

    Zvaničnik je rekao da se plan fokusira na bezbjednosne garancije za obe strane kako bi se obezbijedio trajni mir, ali nije iznio detalje, jer se još vodi određeni stepen pregovora.

    Tri američka zvaničnika navela su da okvir sporazuma još nije predstavljen Ukrajincima i da se vreme finalizacije poklopilo sa posjetom američke vojne delegacije Kijevu.

    Rubio je na mreži Iks rekao da postizanje trajnog mira zahtijeva ustupke obe strane i da se razvija lista potencijalnih ideja za okončanje rata.

    Američka delegacija stigla je u Kijev juče ujutru kako bi razgovarala o vojnoj strategiji, tehnologiji i oživljavanju mirovnog procesa.

    Američki zvaničnik opisao je posjetu kao “napor Bijele kuće da ponovo pokrene mirovne pregovore”.

    Prema izvorima bliskim ukrajinskoj vladi i evropskom zvaničniku, Ukrajina nije učestvovala u oblikovanju plana, već je samo okvirno o njemu obaveštena.

    Zvaničnik Bijele kuće rekao je da američki predsjednik želi da se rat okonča i da postoji šansa ukoliko se pokaže fleksibilnost.

    Trampova administracija i ruski zvaničnici sastavili su novi prijedlog za okončanje rata u Ukrajini koji predviđa velike ustupke Kijeva, rekli su izvori upoznati sa naporima za Fajnenšel Tajms.

    Na planu je radila grupa američkih i ruskih zvaničnika, a jedan od arhitekata je Kiril Dmitrijev, šef ruskog državnog fonda i blizak saradnik ruskog predsjednika Vladimira Putina.

    Prema izvorima, plan predviđa da Ukrajina ustupi preostale dijelove Donbasa, prepolovi broj svojih oružanih snaga i odustane od ključnih kategorija naoružanja.

    Takođe bi bila smanjena američka vojna pomoć, zabranjeno raspoređivanje trupa bilo koje strane na ukrajinskoj teritoriji i ukinuta isporuka zapadnog naoružanja dugog dometa.

    Plan uključuje i priznanje ruskog jezika kao zvaničnog, kao i formalni status za lokalnu granu Ruske pravoslavne crkve.

    Izvori su rekli da je dokument u “velikoj mjeri naklonjen Rusiji i teško prihvatljiv za Ukrajinu”.

    Zvaničnici u Kijevu rekli su da plan odgovara maksimalističkim zahtjevima Kremlja, a neki su ga opisali kao pokušaj Moskve da iskoristi političku slabost Zelenskog usred korupcionaškog skandala.

  • Težak udes mladića iz BiH

    Težak udes mladića iz BiH

    Mladić iz Bosne i Hercegovine povrijeđen je u udesu koji se desio danas nedaleko od Salcburga, na auto-putu kod Kuhla.

    Kako prenose mediji, do saobraćajne nezgode i sudara dva vozila došlo je u zoni gdje su se izvodili radovi. Mladić iz BiH je skrivio udes u kojem se prevrnuo automobil 56-godišnje Austrijanke iz Salcburga. Oba sudionika udesa su povrijeđeni.

    Mediji prenose da se radi o povredama, za sada, neutvrđenog stepena, dok je Austrijanka morala biti hitno transportovana u bolnicu.

    Oboje su podvrgnuti alko-testiranju koje je bilo negativno. Međutim, test na narkotike pokazao je da je 21-godišnji državljanin BiH bio pozitivan na kokain.

    Ljekar je utvrdio da nije sposoban za vožnju, a vozačka dozvola mu je privremeno oduzeta. Materijalna šteta na oba automobila je skoro totalna. Ovaj udes u zoni radova izazvao je veliki zastoj. Tokom intervencije vatrogasnih jedinica iz Golinga i Kuhla auto-put je povremeno bio potpuno zatvoren u oba smjera.

  • Banjaluka dobija zaobilaznicu

    Banjaluka dobija zaobilaznicu

    Banjaluka će u okviru velikog plana putne rehabilitacije u Republici Srpskoj dobiti zaobilaznicu, najavljeno je danas, 19. novembra.

    Miroslav Janković, vršilac dužnosti direktora “Puteva Srpske”, naveo je da je riječ o lokalnoj saobraćajnici i da je izrađen idejni projekat sa tri trase od mosta u naselju Česma, čime se rasterećuje ulazak u Banjaluku sa istočne strane

    On je rekao da je na dosta putnih pravaca planirana rehabilitacija, dok će na sedam dionica biti urađene zaobilaznice.

    – Jedna od zaobilaznica je oko Prijedora, druga je oko Banjaluke i velikog mosta u Česmi, gdje smo planirali da taj put u Vrbanji povežemo prema putu za Čelinac, Kotor Varoš i Teslić, te zaobilaznica oko Čelinca – naveo je Janković.

    On je pojasnio da u projekte rehabilitacije spadaju putevi Novi Grad-Kostajnica, Novi Grad-Prijedor, Jezero-Mrkonjić Grad, Banjaluka-Kotor Varoš, zatim Šamac-Obudovac, Konjević Polje-Bratunac.

     

    Janković je ukazao da za rehabilitaciju puteva ima i dodatnih ulaganja preduzeća “Putevi Srpske” iz vlastitih sredstava te da su planirani projekti raspoređeni ravnomjerno i u skladu sa potrebama.

    – Na proljeće kreću radovi. Planirane su rehabilitacije pojedinih dionica puteva – rekao je on te pojasnio da se radi o nekoliko projekata raspoređenih na čitavoj teritoriji Srpske, od Novog Grada do Bijeljine, pa do Trebinja.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić izjavio je da će Srpska naredne godine biti veliko gradilište kada je riječ o putnoj infrastrukturi, te naveo da će projekat, finansiran iz zaduženja kod Svjetske banke, obuhvatati više od 300 kilometara magistralnih i regionalnih puteva.

    Minić je rekao da će rok otplate kreditnih sredstava biti 32 godine.

     

    – Putna mreža u Republici Srpskoj je prioritet. Srpska već za pojedine dionice ima pripremljenu tehničku dokumentaciju. Od proljeća biti veliko gradilište kada je riječ o magistralnim i regionalnim putevima – naveo je Minić.

    On je podsjetio da je u protekla dva mjeseca obišao gradilišta putne mreže, između ostalog, Banjaluka-Prijedor, Vukosavlje-Brčko i Bijeljina-Brčko.

    – To su ogromne investicije, kao i ono što će biti sljedeće godine – nastavak dionice između Doboja i Modriče – naveo je Minić.

    On je naveo da projekat finansiran iz sredstava Svjetske banke obuhvata i više od 35 kilometara zaobilaznica, kao i da je svaki dio Republike Srpske zastupljen i to je nešto na šta je ponosan.

    – Sigurno je da će se naše lokalne zajednice uključiti u ovu priču, a i da napomenem da nas neće iznenaditi snijeg krajem novembra ili u decembru kada je riječ o održavanju puteva – poručio je Minić.

    Premijer Srpske je najavio da će na nekoj od narednih sjednica Narodne skupštine biti donesene izmjene i dopune Zakona o građenju kako lokalne zajednice ne bi mogle beskonačno da razvlače izmjenu regulacionih planova i planova parcelacije.

    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić rekao je da će za projekte putne infrastrukture biti izdvojeno 81,7 miliona evra kreditnih sredstava, a grant sredstva su u iznosu od šest i po miliona evra.

    – Drago mi je da je ovaj posao priveden kraju i da je Srpska kredibilan partner kada je riječ o međunarodnim finansijskim institucijama – rekao je Amidžić, te pojasnio da su svi procesi prošli kada je riječ o Savjetu ministara BiH, uključujući i prihvatanje odluke u Narodnoj skupštini i Vijeću naroda.

    On je pojasnio da u ukupnom iznosu kredita postoje dvije komponente – finansiranje regionalnih pravaca u iznosu od 40 miliona evra, dok će se preostali iznos koristiti za finansiranje puta Foča-Šćepan Polje, kao najznačajnijeg putnog projekta, prenosi Srna.

     

     

    – Nakon idejnog projekta grad Banjaluka mora usvojiti regulacioni plan, nakon čega se radi stručno mišljenje sa planom parcelacije kako bi se dobili lokacijski uslovi i onda slijedi izrada projektne dokumentacije za građevinsku dozvolu – precizirao je Janković.

  • Đurić: Zbog teških globalnih okolnosti u EU pojačan zamah za proširenje na naš region

    Đurić: Zbog teških globalnih okolnosti u EU pojačan zamah za proširenje na naš region

    Ministar spoljnih poslova Srbije, Marko Đurtić izjavio je večeras da zbog teških globalnih okolnosti u Evropskoj uniji postoji nešto više zaleta i zamaha za proširenje na region Zapadnog Balkana, kao i za jačanje Evrope i EU kao projekta, što, kako je ocijenio, predstavlja dobru priliku za Srbiju.

    – To nama pruža dobru priliku da i mi ostvarimo neke od naših ciljeva u tom domenu – kazao je Đurić nakon neformalne večere za ministre spoljnih poslova EU i Zapadnog Balkana u Briselu.

    Đurić je kazao da je sastanak koji su organizovale visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas, komesarka za proširenje Marta Kos i drugi zvaničnici EU, protekao u dobrom, umjereno optimističkom tonu.

    Istakao je da je to bila dobra prilika i za Srbiju da predstavi svoje ekonomske, ali i reformske potencijale i ono što je u prethodna dva ili tri mjeseca dodatno urađeno kako bi se ubrzao proces evropskih reformi i jačanje ukupnih kapaciteta srpskog društva.

    Prema njegovim riječima, različiti predstavnici zemalja su pokretali i velike geopolitičke teme.

    – Situacija u Ukrajini bila je jedna od dominantnih tema, ali i jedna rastuća svjest kod država članica da je potrebno da Evropa ojača svoju koheziju, da ojača stepen jedinstva i da je potrebno da se zato ubrza uključivanje zemalja našeg regiona u evropske okvire – rekao je Đurić.

    Kako je dodao, svijest je pojačana i kada je riječ o potrebama jačanja infrastrukture u našem regionu, ali i jačanja povezanosti u regionu i dobrosusjedske saradnje.

    To bi, kako je naveo, vodilo ka stvaranju jedne perspektive koja bi osigurala da se ne samo politički stvari stabilizuju, već i da se stvori neka dugoročnija perspektiva da bi mlađe generacije ostajale u regionu.

    Ponovio je da je večera bila prilika da Srbija predstavi šta je to dobro što donosi u zajednicu koja se zove Evropska unija.

    – Bila je dobra prilika da predstavimo koje su to naše snage, koji su to naši potencijali i zbog čega zaslužujemo ravnopravno jednako mjesto, jednak tretman sa velikim evropskim državama – naveo je šef srpske diplomatije.

  • Dodik: Dejtonski sporazum je srušen s ciljem unitarizacije BiH

    Dodik: Dejtonski sporazum je srušen s ciljem unitarizacije BiH

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ocijenio je da je Dejtonski mirovni sporazum srušen i da ne postoji, jer su neki htjeli da od njega uzimaju šta hoće, ali ne i ono što im ne odgovara.

    – Za bilo kakve intervencije u Dejtonskom sporazumu bilo je neophodno da se postigne sporazum svih strana. Tamo je definisano da su strane Republike Srpska i FBiH, ali su oni dali visokom predstavniku bonska ovlašćenja da on to sprovodi – rekao je Dodik u dokumentarnom filmu RTS-a “Slovo i duh Dejtona – 30 godina Dejtonskog sporazuma”.

    Dodik je ukazao da bošnjačka strana potencira nezadovoljstvo Dejtonskim sporazumom i da im u suštini smeta priznanje Republike Srpske kao međunarodnog faktora i međunarodnog subjekta.

    Dodik je napomenuo da je Venecijanska komisija 2005. godine utvrdila da aneksi Dejtonskog sporazuma imaju međunarodni karakter, što je značilo da Republika Srpska ima međunarodni karakter.

    On je podsjetio da su Republici Srpskoj do Dejtona na ovamo oduzete brojne nadležnosti – da je ukinuta Vojska Republike Srpske, da su joj oduzeti fiskalna politika i druge poluge i nadležnosti i da su uvedene Oružane snage BiH, Granična policija BiH i druge agencije koje Dejton ne predviđa.

    Sve to, kao i stalno nametanja zakona i odluka visokih predstavnika, kako je objasnio, dovelo je do toga da Dejtonski sporazum u izvornom obliku praktično ne postoji i da je srušen takvim potezima u cilju unitarizacije BiH.

    U tome su, kako je istakao, prednjačili visoki predstavnici, koji su “postavljeni podvalom”.

    – Visokog predstavnika po Dejtonu postavljaju strane potpisnice Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma, a kada ga izaberu, on bude potvrđen u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, naglasio je Dodik.

    On je podsjetio da je to bilo poštovano samo u vrijeme prvog visokog predstavnika Karla Bilta, a onda su strane potpisnice Aneksa 10 izbacivane iz odlučivanja.

    Dodik je objasnio da je visoki predstavnik uveden zato da ne bi morale da se saglase dvije strane, kako je predviđeno, već da visoki predstavnik donosi odluke, ali ne i zakone iz nadležnosti parlamenta, što se kasnije izvitoperilo i pretvorilo u praksu.

    On je ukazao da je nekadašnji visoki predstavnik Karlos Vestendorp još 1997. godine ukazao da to nije po Dejtonu, ali su se na Zapadu oglušili o to.

    – Mi taj blef živimo 30 godina – istakao je Dodik, dodajući da je to kulminiralo brojnim nametnutim zakonima, a naročito onim Kristijana Šmita o prebacivanju imovine na nivo BiH.

    – Mi smo rekli da ćemo proglasiti nezavisnost, ako to objave. Oni su tada rekli: “Hajde da se prvo riješimo Dodika, pa ćemo to ponovo uraditi” – objasnio je Dodik.

    On je naglasio da je posebna priča Ustavni sud BiH, koji su nametnuli visoki predstavnici Volfgang Petrič i Pedi Ešdaun, a u kojem su dva Srbina i dva Hrvata bili preglasavani voljom tri bošnjačka i dva strana člana.

    – Kada su to nametnuli, rekli su da to nije po Dejtonu, ali da može da pomogne u razvoju BiH. I ta odluka pokazuje da su išli na to da bezočno sruše Dejtonski sporazum i propagandnom mašinerijom krivili nas i Hrvate da rušimo Ustavni sud – istakao je Dodik.

  • Tramp potpisao zakon: Ministarstvo pravde da objavi Epstinove dosijee

    Tramp potpisao zakon: Ministarstvo pravde da objavi Epstinove dosijee

    Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je zakon kojim se nalaže američkom Ministarstvu pravde da objavi dosijee iz istrage o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu.

    Zakon zahtijeva od Ministarstva pravde da objavi sve informacije iz svoje istrage o Epstinu “u formatu koji se može pretraživati i preuzimati” u roku od 30 dana.

    Tramp se ranije protivio objavljivanju dokumenata, ali je prošle nedjelje promijenio kurs nakon što se suočio sa otporom Epstinovih žrtava i članova sopstvene Republikanske stranke.

    “Nemamo šta da krijemo”, poručio je Tramp prije glasanja Kongresa.

    Zakon je u utorak ogromnom većinom usvojen u oba doma Kongresa – Predstavničkom domu i Senatu.

    Tramp: Ova prevara će se obiti o glavu demokratama

    U objavi na društvenim mrežama, šef Bijele kuće je optužio demokrate da se zalažu za ovo pitanje kako bi odvukli pažnju od dostignuća njegove administracije.

    “Možda će istina o ovim demokratama i njihovim vezama sa Džefrijem Epstinom uskoro biti otkrivena, jer sam upravo potpisao zakon o objavljivanju Epstinovih dosijea“, napisao je Tramp.

    Iako glasanje Kongresa nije bilo potrebno za objavljivanje dosijea – Tramp je mogao samostalno da naloži objavljivanje – poslanici u Predstavničkom domu su usvojili zakon sa 427 glasova “za” i jednim “protiv”. Senat je jednoglasno izglasao da se zakon usvoji, poslavši ga Trampu na potpisivanje.

    “Ova najnovija prevara će se obiti o glavu demokratama, baš kao i svima ostalima”, poručio je Tramp.

    Šta su Epstinovi dosijei

    Epstinovi dosijei, koji podliježu objavljivanju, prema zakonu su dokumenti iz krivičnih istraga protiv finansijera, uključujući transkripte razgovora sa žrtvama i svjedocima, kao i predmeti zaplijenjeni tokom pretresa njegove imovine.

    Ti materijali uključuju internu komunikaciju Ministarstva pravde, dnevnike letova i ljude i entitete povezane sa Epstinom.

    Fajlovi se razlikuju za više od 20.000 stranica dokumenata sa Epstinovog imanja koje je Kongres objavio prošle nedjelje, uključujući i neke koji direktno pominju Trampa.

    Ipak, Tramp je rekao da republikanci “nemaju nikakve veze sa Epstinom”.

    “To je zaista problem demokrata“, rekao je Tramp i dodao da su “demokrate bili Epstinovi prijatelji, svi do jednog”.

    Džefri Epstin je pronađen mrtav 2019. godine u svojoj zatvorskoj ćeliji u Njujorku, što je proglašeno samoubistvom. Bio je pritvoren pod optužbom za trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije. Prethodno je bio osuđen zbog ugovaranja prostitucije maloljetnice. Imao je veze sa brojnim poznatim ličnostima.

  • Zelenski odbio da razgovara sa Trampovim izaslanikom Vitkofom o američko-ruskom “mirovnom planu”

    Zelenski odbio da razgovara sa Trampovim izaslanikom Vitkofom o američko-ruskom “mirovnom planu”

    Specijalni izaslanik predsednika SAD Donalda Trampa, Stiv Vitkof, otkazao je sastanak sa ukrajinskim liderom Volodimirom Zelenskim u Turskoj nakon što je shvatio da on ne želi da razgovara o američkom mirovnom planu, piše Axios.

    Izvori navode da je Zelenski došao sa sopstvenim predlogom, usklađenim sa Evropom, i insistirao na razgovorima u širem formatu.

    Tramp je podržao Vitkofovu odluku da otkaže sastanak jer nije video nikakav prostor za napredak.

    “Sada ćemo čekati. Lopta je na terenu Zelenskog”, rekao je neimenovani američki zvaničnik.

    On je dodao da Zelenski može da dođe u Vašington da razgovara o novom američkom planu, ukoliko to želi.

    Novinar Kristofer Miler potvrdio je da je dokument predat Kijevu preko Vitkofa i šefa Ruskog fonda za direktna ulaganja Kirila Dmitrijeva. Prema njegovim rečima, Zelenski je bio nezadovoljan predlogom.