VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik poručio da OHR treba ukinuti

    Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, rekao je da vlasti Srpske godinama ukazuju na to da je OHR remetilački faktor koji pravi brojne probleme i intervencije koje negativno utiču na opstanak BiH, te da ga treba ukinuti.

    Dodik je rekao da je Kristijan Šmit, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, nelegalno izabran kada je riječ o relevantnim organima UN, dok je OHR narastao na više stotina službenika, što je značajan aparat koji je sebe morao da hrani, izmišlja poslove, nameće rješenja, kao i probleme da bi mogao da opstane.

    Dodik je istakao da Srpska ne priznaje Šmita, niti sprovodi njegove odluke.

    – Njegove intervencije u Izborni zakon bacile su BiH decenije unazad, iako u demokratskom svijetu o tome dogovor i konsenzus treba da postignu subjekti u izbornom procesu, a ne neko sa strane koji kao Šmit nešto propisuje – rekao je Dodik.

    On je naveo da se došlo u situaciju da su izbori raspisani po Šmitovom nametnutom izbornom zakonu jer to hoće muslimani u Sarajevu.

    Dodik je ukazao da stranci kontrolišu CIK BiH kako bi konfiguracija vlasti na lokalnom nivou, a kasnije i na republičkom, zavisila od njihove volje, a ne od biračkog statusa političkih subjekata.

    To je direktno miješanje u izborni proces i to nećemo dopustiti jer radimo u skladu sa voljom naroda, a s ciljem da sačuvamo Srpsku i povećamo njenu autonomiju i da u određenom trenutku, koji će se ukazati, proglasimo njenu nezavisnost. To je naš program, kao što je njihov da po svaku cijenu drže demontiranu Srpsku, što je za nas neprijateljski čin – rekao je Dodik.

    On je istakao da su vladajuće partije u Srpskoj, uprkos svemu, prihvatile da učestvuju i na takvim izborima jer su se strani i drugi faktori dogovorili sa dijelom opozicije da ne prihvate težnje vlasti Republike Srpske u smislu da se izbori održe u skladu sa Izbornim zakonom Srpske.

    – CIK vrši izbore za članove Predsjedništva i poslanike u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, te utvrđuje politike za izbore na ostalim nivoima vlasti i ništa više. Republička izborna komisija treba da sprovede lokalne izbore, ali oni su to uzurpirali protivzakonito, ali to ne smeta strancima da izmišljaju i nameću rješenja koji udaljavaju BiH od sebe same. BiH danas je fluidna, neželjena i postoji tek kao neka manifestacija – rekao je Dodik.

    On je dodao da u BiH mnogo štošta na tom planu ne funkcioniše, te da su na tom planu kolovođe Šmit, bošnjačke političke elite i faktori u Ustavnom sudu BiH koji teže centralizaciji BiH na štetu Srba kojima se BiH kao takva ne može nametnuti.

    – BiH koja je predviđena Dejtonom je davno srušena i oskrnavljena, a ne multietnička kako se tvrdi sa raznih strana – rekao je Dodik.

    On je ukazao da su Srbi na ovim prostorima povezani sa Srbijom, te da pamte negativna djela prema njima koja su u proteklim ratovima činili pripadnici muslimana.

     

  • Šmit poručio da postoje “alati” za one koji ne žele dobro BiH

    Šmit poručio da postoje “alati” za one koji ne žele dobro BiH

    Oni koji govore o raspadu trebaju biti svjesni da za takvu priču u Dejtonu ne postoje nikakvi temelji, dakle, ne postoji nikakav osnov. A međunarodna zajednica i Evropska unija uključujući i sve ostale imaju obavezu da rade u ovom pravcu.

    Ovo je izjavio Kristijan Šmit, koga institucije Republike Srpske ne prizanju za visokog predstavnika. U intervjuu za “Preporod” Šmit je, između ostalog, izjavio kako je “ponekad potrebno vrlo jasno reći kako stvari stoje”, te da je “ovo vrijeme kada treba biti vrlo jasan”.

    – Oni koji žele da se situacija u ovoj zemlji dalje nastavi mirno razvijati u jedinstvenoj BiH, u ujedinjenoj Evropi, mogu računati na mene – poručio je Šmit.

    Na pitanje “šta je s onima koji ne žele dobro ovoj zemlji i koji teže njenom raspadu, kao što je Milorad Dodik”, Šmit je odgovorio da i za to “postoje alati”.

    – Međunarodna zajednica ima na raspolaganju dosta alata, instrumenata, i ti instrumenti uključuju, između ostalog, i instrumente koje ima i BiH kao država. Prije svega, treba poštovati odluke koje su donijele institucije BiH, a ovo podrazumijeva posebno odluke koje je donio Ustavni sud. Ukoliko to nije slučaj, onda ja na to moram gledati kao na protivdejtonsko ponašanje. On ne može očekivati da će sve ove destruktivne ideje biti ideje koje će samo tako proći kod međunarodne zajednice. Ne radi se ovdje o postizanju samo nekih razmjena i dogovora, nego se radi o jednoj mirnoj budućnosti ove zemlje – rekao je Šmit.

    Kada je riječ o pitanju “srpskog sveta”, Šmit je pozvao sve odgovorne ljude u regionu da na umu stalno imaju odgovornost, koja je, kako navodi, odgovornost ne samo prema njihovoj zemlji i prema njihovom entitetu, nego i odgovornost prema cijelom regionu.

    – Imam utisak, ovo se odnosi na Beograd, da odgovorni politički akteri imaju svijest o tome da je ovo sve skupa jedan izazov. Ako je namjera da ovaj “srpski svet”, odnosno sabor, bude jedan koncept koji samo radi na intenziviranju saradnje između svih pripadnika srpskog naroda, to je onda nešto što je okej. Ali, moramo na to isto tako vrlo pažljivo gledati kako bismo vidjeli da li, u stvari, iza toga stoji jedan zahtjev da svi pripadnici jedne etničke grupe, odnosno pripadnici jednog naroda žive u jednoj državi jer je to jedno razmišljanje koje više pripada 19. vijeku. Ako pogledate situaciju u zemljama širom EU vidjećete da u svim tim zemljama imate različite manjine ili pripadnike nekih različitih nacija koji žive na jednom području, u jednoj zemlji i upravo je i uspjeh nakon Drugog svjetskog rata bio u tome da su sve te etničke grupe i svi ti narodi bili u mogućnosti da bez diskriminacije ostanu da žive tamo i na onom području gdje to žele – istakao je Šmit.

    Naglasio je kako postoji potreba da se prilagodimo unapređenjima koje nam je donio 21. vijek.

    – Tako mislim da nijedan građanin BiH koji je srpske nacionalnosti nema manja prava nego što imaju recimo pripadnici srpskog naroda u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, u Njemačkoj, tako da ne razumijem zašto postoji ova stalna potreba za demarkacijom – istakao je Šmit.

    Osvrnuo se i na nedavne izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o državnoj imovini, a koje su došle neposredno nakon održavanja Svesrpskog sabora.

    – Ja sam spreman o državnoj imovini razgovarati sa svima. Ako zatražite recimo da građani Republike Srbije, Srbi koji žive u Republici Srbiji pogledaju kako je riješen taj izazov raspodjele državne imovine nakon raspada Jugoslavije, vidjeće kako je to urađeno u Srbiji, vidjećete da je to urađeno na sličan način na koji se očekuje da će to pitanje biti riješeno i u BiH. Dakle, problem nije državna imovina. Problem je u pogrešnom razumijevanju gospodina Dodika koji smatra da pravo na korištenje javne imovine jeste jedno pitanje koje bi definisalo da li postoji država ili ne – istakao je Šmit.

    Dodao je i kako je jako iznenađen ovim neprihvatanjem pravnih činjenica i potrebe da se napravi raspodjela državne imovine između države, entiteta, kantona, opština i da se zapravo o tom pitanju razgovara na ovaj način.

    – Ja imam dosta iskustva u ovoj oblasti jer sam zajedno sa nekim kolegama učestvovao kada se recimo rješavalo ovo pitanje u pogledu imovine Istočne Njemačke i kada su rješavane stvari kod nas u Njemačkoj. Tako da ne znam u čemu je ovdje problem. Jasna poruka s moje strane, postoji dobar način i dobra mogućnost da se ovo pitanje riješi samo je za to potrebna spremnost za rješavanje. Pitanja postojanja entiteta se ne vežu s ovom nekom situacijom gdje se postavlja pitanje možete li staviti zastavu na svako drvo pored kojeg prođete – rekao je Šmit.

    Na pitanje da li će, ukoliko se ne postigne dogovor oko raspodjele državne imovine, nametnuti Zakon o državnoj imovini, odgovorio je da to “nije samo posao isključivo visokog predstavnika”.

    – Mislim da ove godine moramo vidjeti pomake, odnosno razvoj situacije u ovom pogledu. Ovo nije samo posao isključivo visokog predstavnika, mi imamo tijesnu saradnju i sa zemljama članicama EU, koje trebaju da nam daju primjere, između ostalog, u rješavanju ovog pitanja u njihovim zemljama, a ja računam takođe da će biti jednog razumnog razmišljanja i od strane političke elite u RS. Kada govorimo o EU integracijama zato nam je definitivno potrebna pravna država. To znači da umjesto da imate samo neke retoričke postere koje objavljujete, umjesto toga trebate da vodite računa o svojim građanima, njihovima željama i volji. Tako da sam vrlo optimističan – zaključio je Šmit.

  • Zukan Helez prijeti, Tužilaštvo BiH čeka prijavu

    Zukan Helez prijeti, Tužilaštvo BiH čeka prijavu

    Posljednje izjave Zukana Heleza, ministra odbrane BiH, koje su u Srpskoj protumačene kao prijetnje, čini se, nisu alarmirale Tužilaštvo BiH da provjeri šta je to on rekao i da li se time ogriješio o zakon.

    Helez je, naime, nedavno najavio da će bošnjačke vlasti, u svjetlu rezolucije o Srebrenici, zatražiti ukidanje Republike Srpske, tako što će ona biti podijeljena na dva kantona, a njeno ime biti izbrisano zauvijek.

    On je zaprijetio i da će Srbi “izvući deblji kraj” ako se ne povinuju njegovom planu o podjeli, i proći, kako je rekao, kao Srbi iz Republike Srpske Krajine, koji su protjerani u hrvatskoj akciji “Oluja”, kao i da bi za Srbe bila “prednost” ako bi se sami iselili iz Srpske i BiH.

    Iako je to naišlo na žestoke reakcije u Srpskoj, gdje su Helezove izjave protumačene kao prijetnje, iz Tužilaštva BiH zasad nema signala da su u vezi sa tim prstom mrdnuli.

    “Tužiteljstvo BiH nije zaprimilo prijavu ili podnesak koji se odnosi na navode koje ste iznijeli u upitu”, rekao je za “Nezavisne novine” Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH.

    Helezov zamjenik Aleksandar Goganović pozvao je ministra odbrane da zajedno rade na unapređenju uslova života i rada profesionalnih pripadnika u Oružanim snagama BiH, osnovnih radnih uslova u kasarnama i uniformi, umjesto što konstantno istupa u duhu ratnohuškačke retorike i prijetnji Republici Srpskoj i srpskom narodu.

    “Fotografije kolege Heleza sa automatskom puškom u rukama potvrđuju da on ima veoma loša razmišljanja u svojoj glavi, koja nisu samo na štetu Republike Srpske, kako to Helez misli, već i cijele BiH. Poručujem mu da militarizam i prijetnje nisu nikome donijele ništa dobro, pa neće sigurno ni BiH”, istakao je Goganović za Srnu.

    On je podsjetio da od početka mandata upozorava na štetno djelovanje Heleza po sistem odbrane, ali i stabilnost u BiH.

    “BiH je u ozbiljnoj krizi kada ministar odbrane u Savjetu ministara ide tako daleko da otvoreno priziva sukobe i prijeti Srbima, koji su konstitutivan narod, isto kao i Bošnjaci i Hrvati, ‘olujama’ i protjerivanjem, pokazujući da priželjkuje BiH bez Srba”, naglasio je Goganović.

    On je rekao da je i Ambasada SAD, mada mlako, ali ipak, osudila Helezove izjave i navela da podržava BiH sastavljenu od dva entiteta i tri ravnopravna naroda.

    Miodrag Linta, predsjednik Saveza Srba iz regiona, kazao je da je ratnohuškačka retorika Heleza i ostalih bošnjačkih zvaničnika u Sarajevu okidač za niz napada na Srbe u FBiH i o tome bi međunarodna zajednice trebalo da se jasno odredi.

    “Mislim da bi, ako ima iole odgovornosti međunarodne zajednice u BiH, ali i u Briselu i Vašingtonu, trebalo da pošalju jasnu poruku da je apsolutno neprihvatljivo da ljudi na tim funkcijama prizivaju rat i udaraju u ratne bubnjeve”, rekao je Linta.

    Milica Đurđević Stamenkovski, ministarka za brigu o porodici i demografiju Srbije, ocijenila je da je Helezova izjava anticivilizacijska i antidemokratska, te da najbolje pokazuje da je Svesrpski sabor uznemirio one koji žele sukobe i podjele u BiH, Republici Srpskoj i na cijelom Balkanu.

    “Nedopustivo je da u 21. veku neko koristi takve formulacije kada govori o svojim komšijama. Neprimereno je, bezobzirno i bahato da neko Srbima u Srpskoj preti progonom po uzoru na tragediju koju su preživeli krajiški Srbi. Srpsku su željeli da svedu na nivo toponima, pokušali su da izbrišu njeno kršteno ime, koristili skraćenicu RS, nazivali je manjim entitetom BiH”, rekla je Đurđević Stamenkovski u Banjaluci.

  • Dodik: Bećirović ruši BiH

    Dodik: Bećirović ruši BiH

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekoa je da bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović iznošenjem stavova koji nisu usaglašeni u Predsjedništvu na najbolji način ruši BiH.

    Dodik je rekao da u Predsjedništvu BiH ne postoji usaglašen stav o tome da je Republika Srpska remetilački faktor i zajedno sa Rusijom podriva Dejtonski sporazum, kao što je to Bećirović tvrdio na samitu o Ukrajini u Švajcarskoj.

    – To nije BiH. Muslimani na taj način najbolje ruše BiH – rekao je Dodik.

    Predsjednik Srpske je istakao da Bećirović može da iznosi samo stavove koji su usaglašeni na nivou Predsjedništva BiH.

    Dodik je ukazao da je svaki put kada se sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom tražio podršku Dejtonskom mirovnom sporazumu i teritorijalnom integritetu BiH.

    Dodik je naveo da Bećirović sada pokušava da ide kod zapadnjaka od kojih traži da preduzmu mjere protiv Reopublike Srpske čim se pomene Rusija.

     

    – Na ovaj način oni najviše ruše BiH, jer su privatizovali spoljnu politiku BiH – rekao je Dodik.

    On je rekao da Bećirović sve zasniva na lažima i da, ako se posmatraju izjave ministra odbrane u Savjetu ministara Zukana Heleza, poglavara Islamske zajednice Husena Kavazovića, ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedina Konakovića, onda se vidi da je ta horizontala isključivo usmjerena protiv Republike Srpske.

    – Oni koriste svaku mogućnost da pričaju o ukidanju Republike Srpske – rekao je Dodik i dodao da je na dnevnom redu samita u Švajcarskoj bila Ukrajina, a ne BiH.

    Dodik je istakao da je Narodna skupština Republike Srpske krajnje mjesto odluke za spoljna pitanja BiH.

    Dodik je rekao da američki ambasador u BiH Majkl Marfi ponovo laže i da je nanio ogromnu štetu u BiH.

    – Marfi kaže da Republika Srpska ne može da se odvoji, jer to nije predviđeno Dejtonskim sporazumom. Nije predviđeno ni da ne može. Gdje piše da ne može? – upitao je Dodik.

    Istakao da to mogu samo da urade Republika Srpska i FBiH.

    – FBiH to neće jer ih ohrabruje Marfi i neki drugi, ali da se istorijski zna da smo im nudili da se razdružimo. Inače će doći u poziciju da jednog dana odemo, pa neće dobiti ni razdruživanje – rekao je Dodik.

  • Stevandić – Glišić: Značajna ulaganja Srbije u Srpsku i FBiH

    Stevandić – Glišić: Značajna ulaganja Srbije u Srpsku i FBiH

    Srbija je uložila značajna sredstva u brojne kapitalne projekte u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, a dokaz odličnih odnosa je i taj da mnogi realizovani projekti nose ime “Srbija”, istaknuto je danas u Banjaluci na sastanku predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića sa ministrom za javna ulaganja Srbije Darkom Glišićem.

    Stevandić je posebno naglasio ulaganja Srbije u oblasti zdravstva što uključuje i izgradnju potpuno novog objekta Doma zdravlja u Stanarima, koji će unaprijediti zdravstvenu uslugu za stanovnike ove opštine, saopšteno je iz Narodne skupštine Republike Srpske.

    Sagovornici su naglasili da je neophodno nastaviti saradnju radi unapređenja kvaliteta života građana Srbije, Republike Srpske, što je od ključnog značaja za mir i ekonomski razvoj regiona.

    Srbija i Republika Srpska ostaju posvećene dugoročnim projektima koji će unaprediti život svojih građana kroz otvaranje radnih mesta, poboljšanje životnog standarda i podsticanje privrednog rasta.

    Na sastanku su razmotrena dosadašnja ulaganja Srbije u Republiku Srpsku i BiH, te su predstavljeni određeni projekti koji će biti realizovani u budućnosti.

    Sastanku je prisustvovao i ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik.

  • Nastavlja se saradnja resornih ministarstava Srbije i Srpske; Glišić i Vipotnik o zajedničkim projektima

    Nastavlja se saradnja resornih ministarstava Srbije i Srpske; Glišić i Vipotnik o zajedničkim projektima

    Nastavlja se saradnja resornih ministarstava Srbije i Srpske. Ministar za javna ulaganja Srbije Darko Glišić svoju prvu radnu posjetu započeo u Banjaluci sa ministrom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Bojanom Vipotnikom. Tema sastanka bile su mogućnosti zajedničkog apliciranja za međunarodne projekte energetske efikasnosti.

    Јedna od oblasti moguće saradnje su projekti energetske efikasnosti koje je ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju započelo sa međunarodnim partnerima u oblasti javnih ustanova.

    – Međunarodni partneri nastavljaju sa projektima energetske efikasnosti, ali se više okreću privatnim objektima, zgradama i domaćinstvima, dok u Republici Srpskoj još ima potrebe za sprovođenjem projekata u javnom sektoru – rekao jek Vipotnik.

    Dva ministarstva nastojaće da ostvare zajednički nastup prema stranim kreditorima u projektu energetske efikasnosti, kaže i ministar Darko Glišić. Ističe da bi u Srbiji finansirali objekte u oblasti visokogradnje, nauke, zdravstva, sporta i kulture.

    – Probaćemo da u narednom periodu dođemo do toga kako bi bilo najbolje da nastavimo prema stranim investitorima da dođemo do onih od koji bi mogli da preusmjerimo novac – izjavio je Glišić.

    Bilo je govora i o razmjeni iskustava projektantskih kuća iz Srpske i Srbije o mogućnostima dobijanja licenci i dozvola za rad s obje strane Drine.

    – Da razmijenimo iskustva projektanskih kuća u Srpskoij i Srbiji kako bi lakše dobile dozvole i oni u Srbiji a i u Srpskoj – dodao je Glišić.

    Dogovoreno je da se zaključci koji se utvrde sprovode na tehničkom nivou, a potom ponovo bude održan uzvratni sastanak i pregled aktivnosti.

  • Đurđević Stamenkovski: Obilježavanje Sretenja u Srpskoj, neće umanjiti značaj 9. januara

    Đurđević Stamenkovski: Obilježavanje Sretenja u Srpskoj, neće umanjiti značaj 9. januara

    Veoma je značajno što će se Sretenje u Srpskoj svetkovati i to ni na koji način ne umanjuje značaj 9. januara koji će se praznovati, vjerujem i više i bolje nego što je to bilo prethodnih godina, rekla je ministarka za brigu o porodici i demografiju Srbije Milica Đurđević Stamenkovski.

    Dragocjeno je, dodaje ona, to što su Republika Srpska, njen predsjednik Milorad Dodik i Vlada donijeli odluku da uvrste u agendu Sretenje kao jedan od praznika koji će u Srpskoj biti obilježavan.

    – Optuživati Dodika da je eliminisao 9. januar čije je svetkovanje bio spreman da plati i političkim opstankom, karijerom i životom je zaista neprimjereno i banalno. Svesrpski sabor nije završen 8. juna, on je tek počeo i sve što budemo radili ići će u pravcu toga da i dalje trasiramo put za ostvarnje naših nacionalnih ciljeva – navela je ona.

    Istakla je da je saradnja Srpske i Srbije realnost.

    – Baš kao što je realnost drugačiji sastav Evropskog parlamenta, kao i drugačiji ishod glasanja u Generalnoj skupštini UN-a od onoga koji je bio planiran. Žao mi je što neki tu realnost ne prepoznaju, što neki ne žele da idu u korak sa budućnosti, ali mi se nećemo osvrtati za onim što je prošlo, nego zajedničkim snagama, kao jedna porodica gradićemo vrijeme koje je pred nama i projektovati budućnost zajedničku u tom vremenu, poštujući sve druge narode – rekla je ona.

  • Dodik: Niko nije i neće ukinuti 9. januar

    Dodik: Niko nije i neće ukinuti 9. januar

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da niko nije i neće ukinuti 9. januar kao Dan Republike, a da opozicija u Srpskoj samo pokušava da napravi problem od nečega što je veoma jasno.

    Niko 9. januar kao Dan Republike nije doveo u pitanje. Ali, oni žele da naprave neki spin – rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.

    Dodik je podsjetio da su upravo on i njegovi saradnici ti koji su dobili sankcije zbog upornog obilježavanja 9. januara kao Dana Republike Srpske.

    – Na svim obilježavanjima 9. januara prethodnih godina nikada nisam vidio nikoga iz opozicije, ni iz SDS-a, ni iz PDP-a. Odjednom su sada oni počeli da brane nešto – istakao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, da bi neko ukinuo 9. januar, to bi trebao da uradi ukidanjem nadležnih zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    – Niko nije pokrenuo tu inicijativu, a oni pišu peticije. O čemu ih pišete? Pišite šta god hoćete – poručio je Dodik.

  • Brnabić: Republika Srpska je nastala kako bi se srpski narod zaštitio i spasio

    Brnabić: Republika Srpska je nastala kako bi se srpski narod zaštitio i spasio

    Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić rekla je danas u Lebanu da je Republika Srpska nastala kako bi se srpski narod na tom prostoru zaštitio i spasio i da Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda koja je usvojena na Svesrpskom saboru poziva na mir.

    Brnabić je to izjavila na otvaranju Centra za posjetioce Caričin grad u Lebanu na pitanje novinara povodom navoda beogradskog profesora Ivana Videnovićau intervjuu za Slobodnu Bosnu da je Republika Srpska “plod etničkog čišćenja i genocida”, da kao takva ne može da postoji, a da je Deklaracija koja je usvojena na Svesrpskom saboru “čin političke agresije na BiH”.

    – Јa nikada do sada nisam čula nešto sramotnije od toga što je taj profesor rekao. On je direktno uporedio Nezavisnu državu Hrvatsku (NDH) koja je jedina u svijetu imala logore za djecu, u kojoj je skončalo stotine hiljada Srba, Јevreja i Roma, koje je po zločinima i okrutnosti bila iznad svih ostalih nacističkih logora u Evropi, sa Republikom Srpskom – rekla je Brnabić.

    Ona je ocijenila da takva izjava ne bi bila moguća nigdje na svijetu.

    – To je sramota kakvu ja mislim niko do sada nije vidio i neka mu je na čast. Kako ti takvi ljudi i dalje opstaju na našim fakultetima kao profesori, to je zaista paradoksalno pitanje za naše fakultete i za naše univerzitete – upitala je Brnabić.

    Brnabić je naglasila da Republika Srpska nije genocidna tvorevina i dodala da je nastala kako bi spriječila da se ponovi genocid srpskim narodom koji se dogodio tokom drugog svjetskog rata i podsjetila na genocid u mestu Prebilovcima kod Čapljine u BiH.

    Poručila je da je u devedesetim godinama sve ukazivalo na to da će se taj genocid ponoviti.

    – A ko ne vjeruje meni, evo, slobodno neko ode u Prebilovce. Tamo su htjeli da ubiju svakog muškarca, svaku ženu, svakog starca, svaku baku, svako i nerođeno dijete, još u utrobi majke. Sve su željeli da pobiju. Ali onda su 1991. i 1992. godine ponovo došli hrvatski vojnici, hrvatska vojska i onda minirali crkvu u Prebilovcima, gdje su bili ostaci, kosti Prebilovačkih mučenika iz Drugog svjetskog rata – navela je Brnabić.

    Naglasila je da Republika Srpska nikome ne predstavlja prijetnju.

    – Republika Srpska je nastala kako bi se srpski narod zaštitio i spasio. I nikada nikome nije predstavljala ni problem, ni prijetnju. I Deklaracija koja je usvojena poziva na mir. Za razliku i od tog profesora, i od te Slobodne Bosne koji nikada ne govore o stradanjima srpskog naroda i o tome zašto je nastala Republika Srpska – rekla je Brnabić.

    Dodala je da Srbija i Republika Srpska poštuju Dejtonski sporazum.

    – A kako ti ljudi opstaju kao profesori na našim fakultetima i šta oni uče našu omladinu, to je za mene izuzetno zabrinjavajuće pitanje – zaključila je Brnabić.

  • Obnova partizanskog spomenika na Banj brdu košta 1,3 miliona KM, ali to nije jedini problem

    Obnova partizanskog spomenika na Banj brdu košta 1,3 miliona KM, ali to nije jedini problem

    Glavni projekat sanacije i restauracije spomenika na Banj brdu iznad Banjaluke urađen je od strane Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa u decembru 2023.

    To je otprilike sve što je u posljednjih nekoliko godina urađeno na sanaciji spomen-obilježja poginulim Krajišnicima u Drugom svjetskom ratu, jer se došlo do cifre od 1.370.266 KM. A, para nema.

    –Za dalje aktivnosi na sanaciji i restauraciji Kompleksa spomenika palim Krajišnicima na Šehitlucima – Banj brdu, potrebno je obezbijediti finansijska sredstva – navedeno je iz gradske uprave Banjaluka na pitanje potpredsjednice Narodne skupštine Republike Srpske, Anje Ljubojević, u kojoj je fazi rekonstrukcija kultnog spomenika.

    Nacionalni spomenik od 2013.
    Prvi djelimični restauratorski radovi na Spomeniku palim Krajišnicima poslije rata su rađeni 2008. Radove je finansirala Administrativna služba Grada Banjaluka, a na osnovu projekta kojeg su 2005. godine izradili Zavod za studiju i projektovanje i Zavod za zaštitu kulturno istorijskog i prirodnog nasljeđa RS.

    Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH je 2. septembra 2013. odlučila da ovo zdanje uvrsti na listu nacionalnih spomenika BiH.

    Ovom odlukom je utvrđeno je da “pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu i prezentaciju ovog nacionalnog spomenika” obezbjeđuje Vlada RS. Ipak, u stvarnosti, teret brige o spomeniku je, uglavnom, na gradskom budžetu, iz kojeg se finansira i redovno održavanje i košenje trave oko spomenika, a povremeno i sanacioni radovi.

    Istovremeno Komisija je uvidom u ovo kulturno dobro utvrdila da se ono nalazi u lošem stanju zbog neodržavanja i uticaja atmosfere.

    Uočljiva su oštećenja kamenih obloga zidova i samih reljefa, što može dovesti do njihovog širenja i stvaranja deformacija. Primjetne su i pukotine na velikom broju kamenih ploča kojim su popločani plato i stepenište, dok neke ploče nedostaju.

    Nadalje, crteži na zidovima u unutrašnjosti spomenika su u izuzetno lošem stanju, u opasnosti od potpunog nestanka. Oštećenja su nastala usljed neodržavanja i intenzivnog uticaja kapilarne vlage, koja je vidljiva i na spoljnim delovima spomenika, i zahtijevaju preduzimanje hitnih mjera za njihovu konzervaciju i restauraciju. Usljed neodržavanja primjetna su oštećenja na prilaznom putu.

    Zbog svega navedenog Komisija je obavezala Vladu RS da podnese adekvatne mjere kako bi trajno zaštitila spomenik.

    -Od odluke Komisije 2013. godine i njenog zahtjeva za hitnom restauracijom spomenika, do danas nisu izvršeni traženi radovi. Spomenik je i dalje u jako lošem stanju, te je na inicijativu Grada Banjaluka, Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske pristupio izradi nove projektne dokumentacije za sanaciju i restauraciju spomenika, uvažavajući zatečeno stanje. Glavni projekat sanacije i restauracije spomenika urađen je od strane Republičkog zavoda u decembru 2023. godine. Procijenjena vrijednost radova na sanaciji i restauraciji Spomenika prema projektnoj dokumentaciji iznosi 1.370.266 KM. Za dalje aktivnosi na sanaciji i restauraciji Kompleksa spomenika palim Krajišnicima na Šehitlucima – Banj brdu, potrebno je obezbijediti finansijska sredstva – navodi Boriša Mandić, ovlašteni potpisnik u Gradskoj upravi.

    Kobni kamen
    Kako je Srpskainfo pisala, ključni problem spomenika nalazi se u njegovoj strukturi, odnosno materijalu kojim je obložen. Njegov autor, čuveni vajar Antun Augustinčić, prije nešto više od 60 godina, za gradnju zdanja odlučio je da koristi bijeli kamen sa hrvatskog ostrva Brač. Iz estetskih razloga. Međutim, pokazalo se da je to bila kobna greška jer mediteranski kamen nije mogao da podnese vlažnu banjalučku klimu, te je već nakon nekoliko godina od gradnje spomenik počeo da propada.

    Zato se postavlja pitanje da li je isplativo spomenik na Banj brdu obnavljati koristeći isti materijal, ili stručnjaci ovaj put imaju neko drugo rješenje? To ćemo saznati ako neko “obezbijedi” više od 1,3 miliona maraka.