VRBAS Media

Autor: INFO

  • Bećirović slagao da se obratio na Samitu u Švajcarskoj

    Bećirović slagao da se obratio na Samitu u Švajcarskoj

    Bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović obrukao je BiH, državu u koju se kune, pred cijelim svijetom tokom mirovnog samita o Ukrajini, održanom prethodna dva dana u Švajcarskoj.

    Iako su juče u federalnim medijima bombastično odjeknule izjave Bećirovića sa Samita, ispostavilo se da se on uopšte nije obratio na događaju kao što su to uradili predstavnici ostalih zemalja učesnica.

    Iako je bilo predviđeno da se Bećirović obrati, on se uopšte nije nalazio u sali kada je prozvan da uzme riječ, što se jasno vidi i na samom snimku prenosa Samita.

    Međutim, ubrzo su federalni mediji prenijeli bombastične izjave Bećirovića, navodeći da su izrečene tokom mirovnog Samita. Ipak, ispostavilo se da je bošnjački član Predsjedništva tu izjavu podvalio, objavivši video na svom Instagramu, a na kome se jasno vidi da se on nije obratio za stolom kao i svi drugi predstavnici. Umjesto toga, snimio se za nekakvom govornicom, a da li je video nastao prije ili poslije samog Samita nije poznato. Djeluje da je jedino tačno to da je Bećirović ove riječi izgovorio u Švajcarskoj, ali čini se da ga niko od ostalih učesnika nije čuo.

    Tako je, po ko zna koji put, jednostranim djelovanjem Bećirović obrukao zemlju koju predstavlja.

     

  • “Evropa gubi bitku”

    “Evropa gubi bitku”

    Prošle nedelje čuli smo velike vesti iz Evropske centralne banke (ECB) koja je odlučila da smanji kamatne stope iako inflacija nije pala na dva posto.

    Prošle nedelje čuli smo velike vesti iz Evropske centralne banke (ECB) koja je odlučila da smanji kamatne stope iako inflacija nije pala na dva posto.

    Na pitanje zašto se mislilo da je pravo vjeme za to, predsednica ECB Kristin Lagarde kazala je za HRT da je upravno veće odlučilo još prošle nedelje da će smanjiti kamatne stope za 0,25 procentnih poena, prenosi Tportal.

    “Zbog dostupnih podataka smatrali smo da će inflacija i dalje nastaviti da pada prema našem cilju od dva posto. Daću vam tri podatka. Najviša inflacija iznosila je 10,6 posto, i to u oktobru 2022. Prošlog septembra iznosila je 5,2 posto. Tada smo odlučili da zamrznemo stope. Prema poslednjem čitanju, inflacija u Evrozoni iznosi 2,6 posto. Proces smanjivanja inflacije je aktivan. Sva naša predviđanja još od prošlog septembra pokazuju da ćemo dostići cilj u drugoj polovini 2025. godine”, naglasila je Lagard.

    Navela je i ključne posljedice takve odluke. “Ključna posledica naših odluka bila je malo smanjenje kamatnih stopa koje ljudi plaćaju. Ako vam treba hipotekarni kredit jer planirate da kupite kuću, ako imate firmu i želite da ulažete pa vam treba finansiranje, banke će vam ponuditi smanjene kamatne stope, niže nego pre godinu dana. To je jedna od glavnih posledica naših poteza. Finansiranje je dostupnije, a kamatne stope su niže. Inflacija u Evrozoni i dalje je veća od rasta BDP-a. Mnogo je zemalja gotovo na rubu recesije”, pojasnila je.

    Moramo li da se bojimo stagflacije? “Ne bih rekla da je to bila stagflacija. Inflacija je padala, ali imali smo i stagnaciju. Pozitivno nas je iznenadio prvi kvartal 2024. Ostvarili smo rast od 0,3 posto, a svi su očekivali 0,1 posto. To nas je navelo da poboljšamo predviđanja rasta u 2024. Znači, umesto 0,6 posto, ako se dobro sjećam, predvidjeli smo da će rast iznositi 0,9 posto”, kazala je.

    Geopolitički rizici i izazovi svetske ekonomije
    Svetska ekonomija povezana je s potencijalnim geopolitičkim rizicima. Lagard je spomenula tri vrste najvećih izazova, odnosno rizika. Prvi su ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku, zatim podele tržišnih privreda koje predvode SAD i Kina te rizik od klimatskih promjena.

    “Prvo, neposredni geopolitički rizici. Tu je strašan rat Rusije protiv Ukrajine. Drugi se odnosi na tragičan sukob na Bliskom istoku. To je prva kategorija geopolitičkih rizika. U drugoj su kategoriji opšti trendovi koje trenutno vidimo. To su geopolitičke podele između nekih razvijenih zemalja, koje predvode Sjedinjene Države, i nekih tržišnih privreda u razvoju, posebno Kine.

    Trenutačno vidimo znatne trgovinske napetosti između Sjedinjenih Država i Kine. I Evropa je povećala carine za Kinu. Na pitanje smatra li da je to adekvatan pristup, Lagarde je rekla da postoje pravila Svjetske trgovinske organizacije.

    “Kada bi sve zemlje poštovale ta pravila i suzdržavale se od promena, trikova, kršenja, izuzetaka i subvencija, svetska privreda bila bi u boljem stanju. Zabrinuta sam zbog sve većeg kršenja pravila dok jaz među zemljama raste. Ta se pravila krše deset puta više u protekle tri godine”, istakla je.

    Lagarde se slaže s mišljenjem analitičara koji tvrde da Evropa gubi bitku kada je reč o kompetitivnosti i da su potrebne radikalne promene. ‘To nije ništa novo. Evropu oduvijek muči manjak kompetitivnosti, bar u proteklih nekoliko decenija. Ali to se stanje sada pogoršava”, rekla je.

    Što se tiče financijske analize, Lagarde vjeruje da je “likvidno, ujedinjeno tržište kapitala jedan od odgovora na to”.

    Budućnost Evrozone
    Hoće li se uskoro pridružiti neka nova članica? “Mislim da je Evrozoni suđeno da uključi gotovo sve evropske zemlje. Nekoliko je zemalja odmah na početku odlučilo da se neće pridružiti. U redu. Ali sve ostale su na putu prema pridruženju. Mislim da je konvergenciji najbliža Bugarska. U sledećih nekoliko meseci videćemo kako će to ispasti. Nadam se da će ispasti dobro”, rekla je Lagard.

     

  • Treba li maloljetnicima u BiH dozvoliti da glasaju?

    Treba li maloljetnicima u BiH dozvoliti da glasaju?

    Mnogi smatraju da bi i u BiH trebalo razmatrati, odnosno uvesti pravo glasa i starijim maloljetnicima.

    Kada bi se takva praksa uvela kod nas, ne bismo bili usamljen primjer, jer je izlazak na birališta već dozvoljen u pojedinim evropskim zemljama.

    Naime, na ovogodišnjim izborima za Evropski parlament, u Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Malti i Grčkoj prvi put su pravo glasa imale osobe ispod 18 godina. U Grčkoj je starosna granica spuštena na 17 godina, a u preostale četiri zemlje na 16.

    Prema riječima stručnjaka, da bi se to kod nas omogućilo, neophodna je izmjena propisa, što uopšte nije obiman posao. Naprotiv, u pitanju je tek par manjih korekcija.

    Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije (CIK) BiH, kaže da kod nas nije razmatrana mogućnost uvođenja maloljetnika u proces glasanja, ali da treba napraviti analizu.

    “Činjenica je da mladi ljudi ranije sazrijevaju nego moja ili generacija poslije mene. Razlog za to su društvene mreže, dostupnost informacija na mnoge načine. Međutim, mi nismo još uvijek zreli kao birači da glasamo po svojoj savjesti i izbornoj volji, onako kako mi smatramo, nego je kod nas ipak još uvijek podanički mentalitet prema nekoj političkoj stranci i glas se daje onako ‘bjanko'”, naveo je Šehić.

    Druga stvar, dodao je, ne možemo se mi porediti s Njemačkom, gdje nema silnih kršenja zakonitosti provedbenih akata, kao što je to slučaj kod nas.

    “Ali treba razmišljati o tome da li trebaju glasati maloljetnici sa 16 ili 17 godina. Ako bi se odlučivalo o tome, prema mom mišljenju, ima logike da to bude sa 16 godina. Može se o tome razmišljati. Mi smo između sebe razgovarali o tome da li bi trebalo to predložiti, ali mi moramo urediti ambijent za izbore, da se ne dešavaju stvari koje su se dešavale, treba što više ljudski faktor zamijeniti novim tehnologijama. Ali, sigurno će doći i to vrijeme, o tome razmišljaju i mnoge druge zemlje, koliko sam ja upoznat”, ističe Šehić.

    Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je dobro za demokratizaciju društva i osvješćivanje značaja participacije u političkom i društvenom životu mlade ljude što ranije uključiti u izborni proces.

    “Prvi politički koraci koji uključuju pravo glasa, učinjeni i prije 18. ljeta, bili bi i u BiH dobar početak promišljanja politike, nadajući se da im političko buntovništvo čini korak naprijed prije nego što ih političke stranke pretvore u poslušne stranačke vojnike odgojene da misle glavom partijskog šefa”, ističe Topićeva za “Nezavisne novine”.

    Tu su, dodaje ona, od neprocjenjive vrijednosti uloga medija i akademske zajednice, koji će taj prostor mladim ljudima otvoriti na pravi način, ali i društvo pripremiti da bude otvoreno za njih i njihovo učestvovanje u izbornom procesu.

    “Time bi se sistemski gradila participativna politička kultura i odgovornost svakog pojedinca prema društvu”, zaključuje Topićeva.

    Gordana Rajić, ombudsman za djecu Republike Srpske, kaže da je pravo na participaciju zagarantovano UN konvencijom o pravima djeteta, a u najjednostavnijem smislu znači da djeca imaju pravo da odlučuju o pitanjima koja ih se tiču, odnosno da iznesu svoje mišljenje i stav o određenim temama.

    “Izborni zakon je na nivou BiH i takav je da ne prepoznaje djecu, čak ni u smislu njihove zloupotrebe u političke svrhe, što je apsurd. Moramo prvo da poradimo na tim osnovnim stvarima”, ističe Rajićeva.

    Djecu je, ističe, prvo potrebno zaštititi od zloupotreba, a onda im omogućiti i pravo glasa.

    “Ono što je problem jeste da mladi nisu uključeni u kreiranje predizbornih programa, iako bi trebalo da imaju takvu mogućnost. Potrebno im je to omogućiti, a onda, ako već učestvuju u tome, imalo bi smisla i njihovo glasanje”, poručuje Rajićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Kada je riječ o Evropi, dakle, u nekoliko zemalja se može glasati već sa 16 godina, a pojedini stručnjaci kažu da je starenje stanovništva dovelo do toga da se politika sve više vodi za penzionere i da bi, kao balans, možda trebalo da glasaju i djeca od 14 godina.

  • Metak ispaljen na Bajram pao pored porodice sa djetetom

    Metak ispaljen na Bajram pao pored porodice sa djetetom

    Metak ispaljen u vazduh u Bihaću pao je juče, na Bajram, na svega nekoliko metara od porodice sa djetetom, s tim što srećom niko nije pogođen.

    Neki pojedinci i dalje praktikuju pucanje u vazduh, ne shvatajući ili ignorišući opasnosti koje to nosi.

    Pucanje u vazduh, iako možda smatrano bezazlenim ili tradicionalnim u nekim krugovima, predstavlja ozbiljnu prijetnju po bezbjednost svih nas, piše Krajina.ba.

  • Stoltenberg: NATO razmatra stavljanje nuklearnog oružja u stanje pripravnosti

    Stoltenberg: NATO razmatra stavljanje nuklearnog oružja u stanje pripravnosti

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da je bilo konsultacija među članicama Alijanse o vađenju nuklearnog naoružanja iz skladišta, njegovom razmještanju i stavljanju u stanje pripravnosti, navodeći da je transparentnost u tom slučaju sredstvo odvraćanja.

    “NATO razgovara o razmještanju više nuklearnog oružja, suočen sa rastućom prijetnjom Rusije i Kine”, rekao je Stoltenberg za britanski Telegraf, prenosi Tanjug.

    Prema njegovim riječima, Alijansa mora da pokaže svoj nuklearni arsenal kako bi uputila direktnu poruku svojim protivnicima.

    “Neću zalaziti u operacione detalje o tome koliko bi nuklearnih bojevih glava trebalo da bude operativno, ali moramo da se konsultujemo o ovim pitanjima. To je upravo ono što radimo”, rekao je Stoltenberg.

    On je istakao da bi transparentnost o nuklearnom naoružanju trebalo da bude jedan od temelja nuklearne strategije NATO-a u pripremi Alijanse za, kako je rekao, opasniji svijet.

    “Transparentnost pomaže da se prenese direktna poruka da smo mi, naravno, nuklearni savez. Cilj NATO je, naravno, svijet bez nuklearnog oružja, ali sve dok postoji nuklearno oružje, ostaćemo nuklearni savez, jer svijet u kojem Rusija, Kina i Sjeverna Koreja imaju nuklearno oružje, a NATO nema je opasniji svijet”, rekao je Stoltenberg.

    Prema njegovim riječima, naročito Kina ulaže u moderno naoružanje, uključujući svoj nuklearni arsenal, koji će, prema njemu, porasti na 1.000 bojevih glava do 2030. godine.

    “A to znači da bi u ne tako dalekoj budućnosti NATO mogao da se suoči sa nečim sa čim se nikada ranije nije suočio, a to su dva potencijalna protivnika sa nuklearnim naoružanjem – Kina i Rusija”, rekao je Stoltenberg.

  • Ljekari u Srpskoj najlakše, a rudari najteže do posla

    Ljekari u Srpskoj najlakše, a rudari najteže do posla

    Ljekari, vaspitači, kuvari, zavarivači samo su neka od zanimanja radnika za kojima vlada veliko interesovanje i koji vrlo brzo dobiju zaposlenje, dok ekonomisti, pravnici, ali i rudari posao čekaju i do pet godina, rečeno je u Zavodu za zapošljavanje Republike Srpske.

    Slaba potražnja za ovim kadrom prisutna je već duže vrijeme i to uglavnom zbog nepovezanosti tržišta rada s obrazovnim profilima i upisnom politikom koju kreiraju visokoškolske ustanove.

    Naime, prema njihovim podacima, u okviru sedmog stepena stručne spreme na Zavodu je najviše diplomiranih ekonomista, diplomiranih pravnika i profesora razredne nastave.

    “Analizirajući broj prijavljenih lica prema dužini čekanja na zaposlenje vidimo da na posao najduže čekaju kvalifikovani radnici kojih je ujedno i najviše prijavljeno, metalci sa prosječnom dužinom čekanja oko pet godina, tekstilci i prerađivači drveta sa prosječnom dužinom čekanja oko sedam godina, zatim lica sa srednjom stručnom spremom, rudari, maturanti gimnazije, mehaničari i mašinisti čija je prosječna dužina čekanja na evidenciji više od pet godina”, pojasnili su iz Zavoda.

    Dodaju da je, prateći stanje na tržištu rada, jasno da se dešavaju određene promjene u samom načinu poslovanja.

    “Tu se najčešće misli na digitalizaciju raznih poslovnih funkcija tako da je najveći broj novih radnih mjesta nastao u oblasti informatičko-komunikacionih tehnologija, te zanatskih zanimanja pretežno u industrijskoj i uslužnim djelatnostima, kao i u oblasti građevinarstva, programeri, pomoćni radnici u proizvodnji, trgovci, obućari, šivači, zavarivači, konobari, kuvari, bravari, vozači, elektrotehničari i zidari”, rekli su u Zavodu.

    Dodaju da u okviru visoke stručne spreme od strane poslodavca imaju iskazan interes za zapošljavanje ljekara različitih profila, inženjera informacionih tehnologija, profesora matematike, vaspitača…

    Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, ističe za “Nezavisne novine” da postoji strukturna neprilagođenost obrazovnog sistema potrebama tržišta rada, koja za posljedicu ima da ozbiljan broj ljudi sebe vidi na drugim prostorima.

    “Građani Srpske odlaze u druge države gdje mogu pronaći zanimanja koja su interesantna u pogledu njihovih sposobnosti i samog vrednovanja rada”, kazao je Aćić.

    Kako je rekao, već duži niz godina Unija poslodavaca upućuje na to da upisne kvote i ishodi učenja nisu prilagođeni potrebama poslodavaca, odnosno radna mjesta koja imaju na raspolaganju, te da je jedan ozbiljan dio problema upravo do obrazovnog sistema.

    “Ali ne treba zanemariti činjenicu da i mi kao poslodavci na raspolaganju imamo radna mjesta koja nisu interesantna domaćoj populaciji”, pojasnio je Aćić i dodao da se to može smatrati problemom nekonkurentnosti domaće ekonomije.

    Kako je rekao, što se tiče podatka koliko rudari čekaju na posao, Aćić ističe da postoje poslodavci koji imaju konkurse za zapošljavanje ovog profila radnika otvorene tokom cijele godine.

    “A plate rudara su od 2.500 do 3.000 KM. Očigledno je da naše tržište rada karakterišu duboki strukturni problemi, koji duži period ne rješavamo, a što za posljedicu ima odlazak domaće radne snage van zemlje i istovremeno dolazak strane radne snage u zemlju”, zaključio je Aćić.

    O situaciji na tržištu rada računa nije vodila Gorana Popović, diplomirani ekonomista, koja kaže da ima već skoro tri godine kako je diplomirala, a još nije našla posao u struci.

    “Došla sam u situaciju da nakon završenog fakulteta više ne mogu da biram, i to svojom greškom, jer nisam vodila računa o tome koji su kadrovi potrebni poslodavcima”, kazala je ona.

  • Prvi upisni rok u srednje škole u Republici Srpskoj

    Prvi upisni rok u srednje škole u Republici Srpskoj

    Prvi upisni rok u srednje škole u Republici Srpskoj za odlične učenike,

    Iduće školske godine u prvi razred predviđen je upis za 10.197 učenika.

    Upisivanje svršenih osnovaca u prve razrede srednjih škola obavljaće se i u julskom upisnom roku.

    Deficitarna zanimanja biće i ove godina stipendirana od lokalnih zajednica i Vlade Srpske.

    koji imaju 60 i više bodova, počinje danas, a rezultati će biti objavljeni 20. juna.

  • Od sutra Banj bus saobraća svaki dan

    Od sutra Banj bus saobraća svaki dan

    Banj bus će od sutra pa sve do 31. avgusta saobraćati svakim danom na trasi od TO Bema do Spomenika na Banj Brdu, navode iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve.

    Kako je najavljeno iz resornog odjeljenja Banj bus saobraćaće po sljedećem rasporedu radnim danom polasci sa TO Bema kreću od 15 časova i idu na svakih sat vremena sve do 19 časova, dok polasci sa Spomenika kreću od 15.30 i idu na svakih sat vremena do 19.30 časova.

    “Neradnim danom polasci sa TO Bema kreću od devet časova i idu na svakih sat vremena do 19 časova, dok polasci sa Spomenika kreću od 9.30 i idu na svakih sat vremena sve do 19.30 časova”, navode iz resornog odjeljenja.

    Trasa kretanja autobusa od TO Bema, Ulicom vojvode Pere Krece, Ulicom Koste Vojinovića i Put banjalučkog odreda do Spomenika na Banj brdu, oko spomenika i nazad istom trasom do TO Bema, – sa 5 (pet) stajališta za ulaz/izlaz putnika. TO Bema, kod rampe, sredina trase između Rampe i spomenika, kod skretanja za izletište Trešnjik i kod spomenika na Banj brdu.

    Cijena karte je 1 KM po putniku po polasku, bez obzira na stajalište gdje je putnik ušao, a za djecu do 5 godine prevoz je besplatan (uz pratnju starije osobe).

  • Narednih dana veoma visoke temperature i tropske noći

    Narednih dana veoma visoke temperature i tropske noći

    U Republici Srpskoj narednih dana očekuju se veoma visoke temperature vazduha, do 37 stepeni Celzijusovih.

    Za sutra je najavljena temperatura do 33 stepena, u utorak do 34, a već od srijede očekuje se do 37 stepeni.

    Iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske rečeno je da će sutra biti toplo i sunčano vrijeme, uz postepeno naoblačenje koje će tokom kasnijih popodnevnih časova usloviti lokalno prolaznu kišu i pljuskove sa grmljavinom. Kiša će biti češća u brdsko-planinskim predjelima, a na jugu će biti i dalje sunčano.

    U utorak će biti pretežno sunčano i vrlo toplo vrijeme. Popodne se očekuje dnevni razvoj prolazne oblačnosti, mjestimično u brdsko-planinskim predjelima jugozapada i istoku, gdje može pasti malo kiše. Na jugu sunčano. Maksimalna temperatura vazduha biće do 34 stepena Celzijusova.

    U srijedu nas očekuje sunčan i vruć dan, sa maksimalnom temperaturom do 37 stepeni Celzijusovih.

    U četvrtak i dalje pretežno sunačno i vrlo toplo uz umjerenu oblačnost i maksimalnu temperaturu do 36 stepeni Celzijusovih.

    Blagi pad očekuje se u danima vikenda, kada će temperatura biti od 30 do 32 stepena. Sa petka na subotu očekuje se i tropska noć kada će minimalna temperatura biti 20 stepeni.

    Noćne temperature do subote kretaće se od 15 do 20 stepeni.

  • Zaključci samita: Za mir u Ukrajini neophodno učešće i dijalog svih strana

    Zaključci samita: Za mir u Ukrajini neophodno učešće i dijalog svih strana

    Rat u Ukrajini izaziva “ljudske patnje i razaranja velikih razmjera”, ali za put ka miru je potrebno učešće svih strana, navodi se između ostalog u završnom saopštenju nakon globalne Mirovne konferenciji o Ukrajini koja je održana u Švajcarskoj.

    Ovo saoštenje je podržala većina zemalja učesnica koje su prisustvovale samitu iako neke nisu stavile svoj potpis na dokument, poput Saudijske Arabije i Indije, prenosi Rojters.

    – Aktuelni rat Ruske Federacije protiv Ukrajine nastavlja da izaziva velike ljudske patnje i razaranja stvarajući rizike i krize sa globalnim posljedicama – navodi se u saopštenju sa globalne Mirovne konferenciji o Ukrajini.

    Upozorava se da svako korišćenje nuklearne energije i nuklearnih instalacija mora biti bezbjedno, propisno obezbijeđeno, zaštićeno i ekološki prihvatljivo.

    – Ukrajinske nuklearne elektrane i postrojenja, uključujući nuklearnu elektranu u Zaporožju, moraju raditi bezbjedno i pod potpunom suverenom kontrolom Ukrajine, u skladu sa principima IAEA i pod njenim nadzorom – navodi se u zajedničkom saopštenju i ističe da je bilo kakva prijetnja ili upotreba nuklearnog oružja u kontekstu tekućeg rata u Ukrajin nedopustiva, prenosi Ukrinform.

    U drugoj tački saopštenja se ukazuje da globalna sigurnost hrane zavisi od neprekidne proizvodnje i snabdijevanja prehrambenim proizvodima.

    – U tom smislu su slobodna, potpuna i bezbjedna komercijalna plovidba, kao i pristup morskim lukama u Crnom i Azovskom moru, od ključne važnosti. Napadi na trgovačke brodove u lukama i duž cijele rute, kao i na civilne luke i civilnu lučku infrastrukturu su neprihvatljivi – navodi se u saopštenju.

    U trećoj tački se zahtijeva oslobađanje svih ratnih zarobljenika u predočava da sva deportovana i protivpravno raseljena ukrajinska djeca, kao i svi ostali ukrajinski civili koji su protivpravno pritvoreni, moraju biti vraćeni u Ukrajinu.

    – Vjerujemo da postizanje mira zahtijeva učešće i dijalog svih strana. Stoga smo odlučili da ubuduće preduzimamo konkretne korake u navedenim oblastima uz dalje angažovanje predstavnika svih strana – navodi se u saopštenju učesnika Mirovne konferencije o Ukrajini koje je potpisalo 80 zemalja.

    Potvrđuje se da Povelja Ujedinjenih nacija, uključujući principe poštovanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta svih država, mora biti osnova u postizanju sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira u Ukrajini.

    Predsjednica Švajcarske Viola Amherd izjavila je na konferenciji za novinare poslije samita, da je široko učešće pokazalo da je međunarodna zajednica zabrinuta zbog rata u Ukrajini.

    – Mjesecima (prije konferencije) smo razgovarali o ratu, snabdijevanju oružjem i vojnoj podršci. Sada smo razgovarali o miru, prvi put na jednom sastanku na tako visokom nivou sa toliko zemalja i organizacija. Činjenica da se ogromna većina država okupila ovdje i složila o sadržaju zajedničkog saopštenja konferencije Birgenštoku pokazuje šta se može postići stpljivim diplomatskim radom – naglasila je Amherdova.

    Mirovni samit u Ukrajini održan je ovog vikenda u Švajcarskoj uz učešće stotinak delegacija, ali ne i Rusije koja nije pozvana na skup.