Policajci su počeli juče i danas nastavili opsežnu akciju “Meta 2” u sklopu koje je uhapšeno više osoba, a jedna od lokacija koje su bile na meti pretresa je u Banjaluci.
Policajci su juče pretresali na području Zenice gdje je uhapšeno nekoliko osoba. Danas je uslijedio nastavak u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Srpske te Ministarstvom unutrašnjih poslova SBK.
Pod lupom policije je ukupno 16 lokacija.
Pronađena je veća količina droge te oružja.
Ruski predsjednik Vladimir Putin osudio je optužbe Zapada da se Rusija planira boriti protiv Evrope. Nazvao ih je “potpunom besmislicom”.
“Što se tiče tvrdnji da planiramo invaziju na Evropu nakon Ukrajine, to je potpuna besmislica s ciljem da se zastraši njihovo stanovništvo kako bi platili više novca”, rekao je na sastanku s vojnim pilotima u regiji Tver, piše ruska državna prorežimska novinska agencija TASS, prenosi Index.hr.
Putin navodi da se narativ o planu napada Rusije na Evropu odvija “usred pada privrede i sve lošijeg životnog standarda”.
“To je apsolutno jasno i svi to priznaju. Ovo nije propaganda. To je ono što se stvarno događa. Oni se trebaju opravdati, pa zastrašuju svoje stanovništvo potencijalnom prijetnjom Rusije, a nastoje svoj narativ proširiti na cijeli svijet”, kazao je Putin, piše TASS.
Odluka Kristijana Šmita, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH jer nije imenovan od strane Savjeta bezbjednosti UN, da nametne tehničke izmjene Izbornog zakona BiH potvrdila je one stare, ali i otvorila nove političke frontove u BiH.
Tako jedni odluku nazivaju idiotskom u teatru zvanom BiH, drugi za njeno nametanje krive vladajuću koaliciju na nivou BiH (SNSD, HDZ BiH i “trojka”), treći, pak, kažu da su mjere dobre, ali ne i to što ih nameće stranac, dok četvrti pozdravljaju Šmitovu odluku, naglašavajući da će se konačno znati ko je kako glasao.
Pa, idemo redom…
Šmitova najnovija odluka biće tema i u Narodnoj skupštini Republike Srpske, čiji će poslanici, bar zvanično, na sjednici u četvrtak raspravljati o bezbjednosnoj i političkoj situaciji u svijetu, sa posljedicama po Republiku Srpsku.
Ali, potpuno je jasno da će Šmitov zakon biti centralna tema sjednice, a ako je suditi po ranijim najavama Srpska će imati odgovor.
Podsjetimo, najviše se pominje donošenje Izbornog zakona Republike Srpske.
“Što se mene lično tiče, zakon koji je rekao da će praviti eksperimente da u pet opština imaju skeneri, a u drugima nemaju, je u izvornom smislu idiotski. Da bilo gdje na svijetu sprovodite izbore u pet opština po jednom principu, a 55 po drugom je neviđeni i neprimjer idiotizam”, poručio je Nenad Stevandić, predsjednik NS RS, komentarišući to što će prema izmjenama Izbornog zakona BiH na lokalnim izborima biti sproveden pilot-projekat u nekoliko lokalnih zajednica, a koji podrazumijeva uvođenje elektronske identifikacije birača, skenera za glasačke listiće i elektronske obrade i prenosa rezultata glasanja s nivoa biračkog mjesta.
Stevandić je podsjetio da su na ovu odluku digle glas brojne institucije i politički predstavnici, uključujući Evropsku uniju (EU) i hrvatsku stranu.
“Nelegalni Kristijan Šmit bez Savjeta bezbjednosti (SB) UN, koji glumi potrčka američke ambasade, trenutno ima protiv sebe dva naroda i jedan entitet, EU i SB UN. Pa na osnovu čije sile onda Šmit uopšte postoji i radi? Da je normalna osoba uhvatio bi prvi avion i otišao u Njemačku. Ne postoji nijedno mjesto, osim ovog teatra u BiH, da takav čovjek mijenja zakone, hapsi ljude i determiniše izborne procese. Ovo je nezabilježeno u Evropi”, rekao je Stevandić.
On je naglasio da takva odluka za cilj ima da napravi sukobe u BiH. “I da uništi put BiH prema EU. To je zadatak Kristijana Šmita”, smatra Stevandić.
Na pitanje da li nakon ovoga postoji mogućnost daljih dogovora lidera u vlasti, kazao je da je bolji svaki sporazum od nametanja i svaki dogovor od nesporazuma.
“U Laktašima smo dogovorili mnogo više, ali je poništeno odlukom američkog ambasadora, a ‘trojka’ nije imala dovoljno hrabrosti da kaže šta misli. Proces je vraćen i onda smo usvojili pola od onoga iz Laktaša, pa je EU bila dovoljno mudra da to prihvati. Ali, onda Šmit to vraća u doba potpune netrpeljivosti i podjela, da bi se narodi nahuškali jedni na druge. Hrvati i Srbi su spremni za dogovor, čekamo ‘trojku'”, naglasio je Stevandić.
Radovan Višković, predsjednik Vlade RS, rekao je da je suština Šmitove odluke eliminisanje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika iz političkog života, a sve u sprezi s tim što se Dodiku sudi pred Sudom BiH.
“O tome govori jasno član 8. zakona, gdje je Šmit dodao dvije nove tačke. I to tačka 5, koja glasi: ‘Danom pravosnažnosti sudske presude kojom mu je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja određenog zanimanja, djelatnosti ili dužnosti koja predstavlja funkciju izabranog člana u organu vlasti’, te tačka 6: ‘Danom pravosnažnosti sudske presude kojom je izrečena kazna koja za pravnu posljedicu ima prestanak te službene dužnosti i tog radnog odnosa”, naveo je Višković.
Što se tiče opozicije u Srpskoj, oni smatraju da je isključiva krivica to što je Šmit nametnuo izmjene na aktuelnoj vladajućoj koaliciji u BiH.
“Oni su rekli da će završiti zakon do kraja februara, a nisu, i zato su doveli sebe u ovu situaciju. Šmitova odluka je obimna. Recimo, vrlo važna stvar, a kojom se niko nije bavio, jeste da se smanjuje broj mogućnosti preferencijalnog glasanja, dakle sa maksimalnog broja koliko ima kandidata, na samo tri sada. Ali ono što se već danas može reći da je zabrinjavajuće i da traži vrlo ozbiljan odgovor od onih koji su to pisali jeste zašto skeneri, koji su u stvari najvažniji, ne idu na svako biračko mjesto. Nije to svemirska tehnologija i nešto što se ne može uraditi. Mi se brinemo da je ovo popuštanje onima koji kradu na izborima”, kazao je Crnadak.
Milan Miličević, predsjednik SDS-a , naglasio je da je ova stranka protiv bilo kakvih nametanja i od strane visokog predstavnika ili bilo koga drugog.
“Mislimo da se ovaj zakon treba vratiti u parlamentarnu proceduru i da kroz odgovarajuće amandmane bude izglasan tamo”, poručio je Miličević.
S tim je saglasan i Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke i potpredsjednik PDP-a, dodajući da to ne bi smjelo da se dešava u državi koja teži suverenitetu.
“Principijelno sam za uvođenje skenera i svega, ali to mora biti plod političkog i demokratskog procesa i legitimno izabranih ljudi od strane naroda. Znate, sad ja da odem u Austriju, Njemačku, Italiju, Rusiju, Bjelorusiju, SAD… i kažem: ‘Sada će važiti zakon koji ja kažem’. E, malo morgen”, istakao je Stanivuković.
I hrvatska strana oštro se protivi Šmitovoj odluci, nazivajući je neprihvatljivom.
“Ove, ničim izazvane reakcije OHR-a dolaze samo nekoliko dana nakon pozitivnih izvještaja iz EU prema BiH. Šmit je bez ikakve potrebe nametnuo 114 izmjena Izbornog zakona, čime se poništavaju svi pozitivni rezultati na evropskom putu BiH”, rekao je predsjednik HDZ BiH Dragan Čović.
Međutim, dio predstavnika “trojke” smatra da su izmjene pozitivan iskorak jer se njima, navode, štiti integritet izbornog procesa, koji podrazumijeva da građani biraju i da mogu biti birani, bez intervencija i manipulacija njihovom voljom.
“Iako ostaje žaljenje što paket integriteta nije usvojen od strane domaćih aktera, uvođenje savremenih tehnologija je ipak značajan iskorak koji se mora pozdraviti”, poručili su iz SDP BiH.
Gotovo identično saopštenje dala je i Ambasada SAD u BiH.
“Žao nam je što se sve stranke nisu angažovale u dobroj vjeri ili se istinski obavezale na izborni integritet. Njihov neuspjeh je razlog zašto je visoki predstavnik morao djelovati”, poručili su iz Ambasade.
Šmitovo nametanje izmjena Izbornog zakona BiH dobra je odluka i prema mišljenju Koalicija za slobodne i poštene izbore “Pod lupom”, odakle su poručili da će one spriječiti dokazane izborne krađe i prevare. Uz podsjećanje na tehničke izmjene, iz Koalicije napominju da se uvodi i reforma biračkih odbora u smislu uvođenja nestranačkih predsjednika i zamjenika predsjednika BO i ograničavanja članstva u biračkim odborima samo na parlamentarne političke subjekte.
Ali bilo je i onih koji smatraju da Šmitova odluka nije adekvatna.
Tako je Evropska unija (EU) saopštila da je visok stepen međunarodne supervizije nespojiv s evropskom budućnošću BiH i očekuje od svih aktera da se ponašaju odgovorno i pokažu suzdržanost u narednom periodu, te da sprovedu potrebne reforme koje će osigurati da se izbori sprovode u skladu s evropskim standardima.
Iz Ambasade Rusije u BiH poručeno je da se radi o nelegalnoj odluci te je upozoreno da će bilo koje “uvođenje u pravno polje BiH neokolonijalnih inicijativa izmišljenih u anglosaksonskim ambasadama u Sarajevu smatrati direktnim kršenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, čiji je garant Ruska Federacija”.
I hrvatski predsjednik Zoran Milanović stao je u red onih koji smatraju da Šmit ne radi dobar posao, a u smislu izmjena Izbornog zakona BiH, te je rekao da se bezobrazno ignoriše pravo Hrvata u BiH da biraju svog predstavnika.
“Što se tiče BiH, statusa Hrvata, vidjeli smo da je nekakav Švarc, Šorc, Šulc donio izmjene. Dakle, BiH je nekompetentna kolonijalna uprava”, rekao je Milanović.
Portparol Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džon Kirbi izjavio je da Sjedinjene Američke Države (SAD) prepoznaju potrebu Izraela da goni Hamas, ali da ne misle da je dobra ideja kopnena ofanziva u Rafi, za koju, kako je rekao, postoje druge opcije.
Prema njegovim riječima, zbog toga su se SAD, dodao je Kirbi, radovale posjeti izraelske delegacije Vašingtonu, gdje bi te alternative kopnenoj operaciji bile predočene, prenosi AP.
Kirbi je naveo da je sekretar odbrane SAD Lojd Ostin rekao ministru odbrane Izraela Joavu Galantu da SAD “prosto ne mogu da podrže veliku kopnenu ofanzivu u Rafi koja ne uključuje ostvariv, provjerljiv plan da se brine o sigurnosti i bezbjednosti 1,5 miliona građana Gaze koji tamo traže utočište”.
Na pitanje novinara o izjavi izraelskog ministra za nacionalnu bezbjednost Itamar Ben Gvira da bi se predsjednik SAD Džozef Bajden radije svrstao uz lidera Hamasa nego lidera Izraela, Kirbi je odgovorio da ne može da zamisli ništa više uvredljivo i netačno.
“Od kada je lider Hamasa Jahja Sinvar odlučio da pobije 1.200 Izraelaca, od tog trenutka je predsjednik Bajden dao punu podršku narodu i državi Izraela da se brane od bilo kakvih budućih napada”, kazao je Kirbi.
On je napomenuo da je pitanje Izraela “duboko lično” za Bajdena koji je izjavio da “ne morate biti Jevrejin da biste bili cionista”.
“On snažno jveruje u državu Izraela i njegovu potrebu da se odbrani. Ali on takođe snažno vjeruje u važnost kredibiliteta i reputacije Izraela u međunarodnoj zajednici”, ukazao je Kirbi.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da se ne smije potcijeniti mogućnost terorističkih napada u BiH, posebno operacije “lažne zastave” pri čemu bi Srbi bili okrivljeni i stvoren alibi za akcije prema srpskom narodu.
Stevandić je rekao da ozbiljan narod razmišlja unaprijed i da će biti donesen politički stav da nijedan Srbin nigdje nije bio terorista, te da među Srbima nema političkih pokreta koji podržavaju terorizam.
“Mi to moramo javno da predstavimo, ali i da se branimo od terorizma”, ukazao je Stevandić.
On je upozorio da su u BiH dostupna sva tri preduslova za terorizam – mržnja kao motivišući faktor, dostupnosti mete i posjedovanje oružja ili novca da se ono nabavi.
Govoreći o opoziciji u Republici Srpskoj, Stevandić je rekao da je dio zarobljen u ideji da su veliki i pametni i od svega prave rijaliti, dok su kada se kamere ugase ponašaju veoma neozbiljno, dok drugi dio misli da na vlast može doći ako u državi napravi probleme za koje će biti okrivljena vlast.
“Prema onome što oni govore, mi tačno znamo šta ambasade misle. Postoje ljudi koji znaju da svojim kvalitetom, obrazovanjem i poštovanjem kod naroda ne mogu doći na vlast, već da mogu ako se udruže sa onima koji nas pokušavaju onesposobiti i na taj način im se otvori prostor, dok je s druge strane strancima potreban faktor iznutra”, naveo je Stevandić.
Kada je riječ o sankcijama funkcionerima Srpske, Stevandić je ukazao da je najviše sankcionisanih ljudi iz SDS-a, navodeći primjere Sonje Karadžić i Milovana Bjelice, kao i pokušaj da se zatvori bankovni račun SDS-a.
“Ovdje se šalje poruka da morate slušati, inače će vam biti isključeno sve. To je neoliberalni neonacizam. Kristalna noć u Srpskoj počinje američkim sankcijama gdje se krše prava ljudima koji nemaju ni saobraćajni prekršaj. Van sudskih odluka vrši se pritisak na banke”, rekao je Stevandić.
On je ispričao da su tokom sastanka u Agenciji za bankarstvo Srpske direktori banaka od čovjeka iz Amabasade SAD tražili neki dokument na osnovu kojeg će zatvoriti račune ljudima, kako bi se zaštitili od tužbi, a da to nisu dobili.
Stevandić je rekao da je Srpska već demaskirala i ponizila neonaciste koji diraju ljude, među kojima je i Kristijan Šmit koji donosi zakon, a protiv kojeg su UN, EU, Srbi, Hrvati i dio kantona u FBiH.
Stevandić smatra da će na predstojećim lokalnim izborima sve državotvorne stranke ostvariti dobar rezultat.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske upozorio je da će narednih 14 dana biti izuzetno teški za Srbiju i Republiku Srpsku s obzirom da se “gura rezolucija o genocidu u Savjetu bezbjednosti UN” i da se pokušava uvući samoproglašeno Kosovo u NATO.
Stevandić je odbacio tvrdnju da njegova posjeta Rusiji predstavlja guranje prsta u oko SAD, ističući da se Srpska pošto je ugrožena od nekih zemalja Kvinte, kršenja međunarodnog prava, obraća Ruskoj Federaciji kao garantu Dejtonskog mirovnog sprazuma.
“Da tražimo da nas Rusija primi u Orgagnizaciju za kolektivnu bezbjednost, to bi bilo prst u oko”, dodao je Stevandić.
Odgovarajući na pitanje da li će BiH u Bugarskoj biti pozvana u članstvo u NATO prema novoj metodologiji, Stevandić je naglasio da BiH to nije tražila i da je od 2017. godine neutralna zemlja, te da Zapad tu neutralnu politiku zbog svoje antiruske histerije vidi kao prorusku.
“Ne tražimo da se pridružimo ruskoj organizaciji, ali ni drugoj alijansi koju vidimo da ratuje. Mi smo protiv rata”, rekao je Stevandić za RTRS, navodeći da je nephodno u ovoj zemlji pokrenuti postupak pomirenja.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da se nametanjem izmjena Izbornog zakona BiH pravi zamka za otvaranje nove krize, ali da Narodna skupština neće u nju upasti.
Stevandić je objasnio da se radi o tome da se Republika Srpska želi navesti da objavi svoj izborni zakon, za koji je rekao da može biti usvojen za 10 dana, i da predsjednik Srpske Milorad Dodik potpiše taj zakon.
“Pravi se zamka da Sud i Tužilaštvo BiH donesu odluku da Dodik ide u zatvor zbog ponavljanja krivičnog djela u toku sudskog postupka. Sve su oni to fino zamislili”, rekao je Stevandić i dodao da se želi stvoriti neka nova kriza u kojoj bi Srpska mogla donijeti odluku o samostalnosti.
On je dodao da se Dodik o Šmitovom nametnutom zakonu nije izjašnjavao i da se čeka da svoj posao u vezi sa ovim urade Zakonodavni odobor Narodne skupštine, Ministarstvo pravde, Vlada, srpski član Predsjedništva BiH…
“Mnogo puta su nas potcijenili i mislili da ćemo se prepasti ako se sila pojača”, rekao je Stevandić.
On je istakao da Republika Srpska nikada neće usvojiti Šmitov zakon i upitao, ne ulazeći u detalje nametnutih rješenja prije nego što ona budu detaljno analizirana, gdje to ima da se u pet, šest opština izbori provode sa skenerima, čitačima, kamerama, a u ostalim opštinama na drugi način?
“Gdje se na svijetu izbori u istoj zemlji provode različito u različitim gradovima? To je nemoguće, to je eksperiment i znak da se ne želi napraviti nikakav dobitak, nego se prekida evorpski put BiH”, dodao je Stevandić.
Podsjećajući da Šmit nema potvrdu Savjeta bezbjednosti UN, predsjednik Narodne skupštine konstatovao je da nakon jučerašnje odluke nema ni podršku EU, koja se izjasnila da je ovakvo nametanje zakona neprihvatljivo.
“Republika Srpska kao jedan od entiteta ne prihvata Šmita, nekoliko kantona u drugom entitetu suštinski je protiv ovoga, srpski narod kao jedan od tri konstitutivna naroda ga ne prihvata, a ni hrvatski ne prihvata njegove odluke”, rekao je Stevandić i pozvao Šmita da pokaže malo političkog osjećaja, ličnog integrieta i morala i ode.
Stevandić je rekao da se za ono što Šmit radi u NJemačkoj ide u zatvor i da se zbog toga i obratio predsjednici Bundestaga Berbel Bas, ali da nije dobio odgovor.
“Mi sarađujemo sa Alternativom za NJemačku i našli smo načina da jedan državljanin Republke Srpske podnese privatnu tužbu ombudsmenu NJemačke koji se nalazi u Parlamentu, pa je otvoren proces protiv Šmita. Zna on to i zato je ljut na sve nas”, naveo je Stevandić.
On je dodao da je pokušano da se proces izvrda na način da se traži mišljenje od njemačkog Ministarstva inostranih poslova koje vodi Analena Berbok iz stranke Zelenih i u kojem se navodi da je dovoljna odluka Savjeta za provođenje mira za imenovanje Šmita u BiH.
“Oni su nam ponudili taj odgovor. Mi nismo zadovoljni i sada čekamo tu presudu. Ta presuda nam omogućuje da pokrenemo postupak pred njemačkim sudom i ne samo to nego nam omogućuje i direktan ulaz u Strazburu”, rekao je Stevandić za RTRS.
On je citirao presudu iz Strazbura u kojom je tužba odbačena protiv nekadašnjeg visokog predstavnika u kojoj je navedeno da Valentin Incko ima imunitet jer je imenovan Rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN.
Stevandić je istakao da Republika Srpska radi sistematično i u skladu sa pravnim normama da se potpuno demaskira nakaradni sistem da jedan čovjek ponižava parlamente kako svoje zemlje, tako i BiH.
Sutra će biti održana posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske. Na dnevnom redu je jedina tačka: Razmatranje aktuelne bezbjednosne i političke situacije u svijetu i njenog uticaja na Republiku Srpsku. Ovu tačku predložili su predsjednik Republike, predsjednik Narodne skupštine, premijer i srpski član Predsjedništva BiH.
Predsjednik Parlamenta Srpske Nenad Stevandić nada se da će se sutra uspostaviti neka vrsta konsenzusa, koji neće biti u vezi sa odnosom vlasti i opozicije i njihovim međusobnim razlikama, nego sa političkim trenutkom kada bi trebalo da se zaštiti Republika Srpska.
Ne smijemo da potcijenimo mogućnost terorističkih akata u BiH, rekao je Stevandić u emisiji Telering.
Dodaje da ozbiljan narod razmišlja unaprijed.
Danas je u punom Domu kulture u Pelagićevu održana rasprava o sticanju prava o podsticaju u poljoprivredi.
Sastanku je prisustvovao i direktor Agencije za agrarna plaćanja, gospodin Mitar Lazić.
“Odazvao sam se u Pelagićevo, na poziv dr Radića kako bih pojednostavio i objasnio mještanima kako mogu ostvariti podsticaj. Dotakli smo se svih tema, te se nadam adekvatnoj saradnji i ubuduće. Drago mi je da vidim veliko broj ljudi, prvenstveno mladih, koji su spremni da se bore i rade na svojim ognjištima,” izjavio je gospodin Mitar Lazić.
“Zadovoljan sam kada vidim ovoliki broj ljudi u Pelagićevu i čast mi je da sam dio ove priče. Sastanak smo održali kako bismo našem stanovništvu približili i upoznali ih sa pogodnostima i mogućnosti ostvarivanja podsticaja. Veliku zahvalnost dugujem drugu, Mitru Laziću, koji se odazvao pozivu i stoji na raspolaganju našem stanovništvu,” istakao je dr Božo Radić.
Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić poručio je da je odluka Političkog komiteta Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope o preporuci za prijem samoproglašenog Kosova u članstvo u ovu organizaciju sramotna i skandalozna.
Dačić je ukazao da se tom odlukom ruše svi principi na kojima počiva Savjet Evrope, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Srbije.
On je naglasio da se po prvi put predlaže prijem teritorije koja nije članica UN i nije međunarodno priznata.
Odbor za političke poslove Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope prihvatio je na današnjem sastanku Parizu preporuku da samoproglašeno Kosovo bude pozvano u članstvo te organizacije.
Naredni korak je plenarna debata, koja će biti održana 18. aprila, kada će Parlamentarna skupštine Savjeta Evrope glasati o njenom statutarnom mišljenju.
Za ovu odluku glasali su predstavnici 31 zemlja, a protiv su bili predstavnici Crne Gore i BiH Maja Vukićević i Snježana Novaković Bursać, kao i predstavnici Srbije Biljana Pantić Pilja i Dunja Simonović Bratić.
Prilikom glasanja uzdržan je bio predstavnik Grčke u političkom odboru Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope.
Glasanju je prethodio izvještaj izvjestioca Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope za takozvano Kosovo Dore Bakojani.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, nakon 27 sati detaljne pretrage terena u potrazi za dvogodišnjom Dankom Ilić u prigradskom naselju Banjsko Polje i Brestovačkoj banji, obustavili su dalju pretragu s obzirom na to da svi dosadašnji rezultati ukazuju da se djevojčica ne nalazi na ovom području površine od oko 10 kvadratnih kilometara, saopšteno je iz MUP-a Srbije.
Policija nastavlja intenzivan operativan rad u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti u vezi sa nestankom djeteta, o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena.
Tokom proteklih 27 sati, u potrazi za Dankom Ilić, čiji je nestanak prijavljen u utorak, učestvovalo je više od 500 pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova – Žandarmerija, policija opšte nadležnosti, Uprava kriminalističke policije, Uprava za tehniku, Helikopterska jedinica, Sektor za vanredne situacije, Uprava saobraćajne policije, Policijska uprava u Boru, kao i Gorska služba spasavanja i članovi dobrovoljnog vatrogasnog društva.