Autor: INFO

  • Učenike u Srpskoj od jeseni očekuju novi udžbenici, evo i koji

    Učenike u Srpskoj od jeseni očekuju novi udžbenici, evo i koji

    Pred učenicima osnovnih i srednjih škola u Republici Srpskoj od naredne školske 2024/25. godine naći će se novi udžbenici, pa će tako školarci znanje usvajati iz najmanje 17 novih knjiga.

    Iz Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva istakli su za “Nezavisne novine” da će se od naredne školske godine u osnovnim školama naći deset novih udžbenika.

    “Novi udžbenici za osnovnu školu su prva knjiga (udžbenički komplet za prvi razred osnovne škole), matematika za peti razred i radna sveska za matematiku, istorija za šesti razred, istorija za sedmi razred, čitanka za osmi razred, fizika za osmi razred, zbirka zadataka za fiziku za osmi razred, osnovi informatike za osmi razred, matematika za deveti razred i zbirka zadataka iz matematike za deveti razred”, istakli su oni i dodali da je u proceduri odobravanja i rukopis udžbenika digitalni svijet za četvrti razred osnovne škole, te da očekuju povratnu informaciju za ovaj udžbenik.

    Novi udžbenici će se naći i pred srednjoškolcima u Srpskoj, pa će tako za njih biti spremno najmanje sedam novih knjiga.

    “U školskoj 2024/25. godini novi udžbenici za srednju školu su sociologija za treći i četvrti razred gimnazije, higijena sa zdravstvenim vaspitanjem za drugi razred srednje škole, struka zdravstvo, zanimanje medicinski tehničar, akušersko-ginekološki tehničar, fizioterapeutski tehničar i pedijatrijski tehničar, za treći razred za zanimanje farmaceutski tehničar i za prvi razred za zanimanje zubno-stomatološki tehničar, računari i programiranje za drugi razred srednje škole, struka mašinstvo i obrada metala, zanimanje mašinski tehničar za kompjutersko konstruisanje i tehničar CNC tehnologija, bezbjednost i regulisanje saobraćaja za drugi razred srednje škole, zanimanje vozač motornih vozila, struka saobraćaj, estetsko oblikovanje za drugi razred srednjih stručnih škola, struka tekstilstvo i kožarstvo, zanimanje modni krojač, bankarsko poslovanje za treći razred srednjih stručnih škola, struka ekonomija, pravo i trgovina, zanimanje bankarski tehničar, kao i zbirka zadataka iz privredne matematike za treći i četvrti razred srednje stručne škole za sva zanimanja struke ekonomija, pravo i trgovina”, naveli su iz Zavoda za “Nezavisne”.

    Kako dodaju, u proceduri odobravanja je još nekoliko rukopisa udžbenika za srednje škole, a po dobijanju odobrenja za ove udžbenike pristupiće i njihovoj pripremi i objavljivanju.

    Kako su istakli, razlozi za objavljivanje novih udžbenika su brojni.

    “Za osnovnu školu iskazana je potreba za novim udžbenicima zbog donošenja novih programa, došlo je do izmjene i modernizacije nastavnih programa ili do uvođenja novog predmeta. Do sada nismo imali udžbenik digitalni svijet za četvrti razred. Učenici u Republici Srpskoj prošle godine dobili su udžbenik digitalni svijet za treći razred, nakon što je ovaj predmet uveden u sve škole Republike Srpske. Ove godine iskazana je potreba za digitalnim svijetom za četvrti razred, što smo i obezbijedili i čekamo odobrenje”, istakli su iz Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva.

    Prema njihovim riječima, odobreni udžbenici su usklađeni sa novim programom i urađeni u skladu sa standardima za izradu udžbenika.

    “Kod izmjene nastavnih programa važno je napomenuti da je zakonom definisano da se adaptacija udžbenika vrši ukoliko je došlo do izmjene jedne četvrtine sadržaja, a ukoliko je riječ o izmjenama većim od toga, sprovodi se procedura izbora novog udžbenika”, objasnili su oni za “Nezavisne novine”.

    Objavljivanje novih udžbenika, posebno za predmete strukovnih zanimanja, pohvalnim smatra Suzana Švraka, direktorica Centra srednjih škola “Ivo Andrić” Prnjavor.

    “Postoji opravdana potreba da se objave novi udžbenici sa novim sadržajem i da se prilagode trenutku, te da se, naravno, izbace i nepotrebni sadržaji, pogotovo kada su u pitanju srednje stručne škole, gdje je poseban akcenat dat baš na struku i segmente koji se odnose na kvalitetnije obrazovanje u tom smislu”, rekla je Švraka za “Nezavisne novine”.

    Iz Zavoda ističu da se svake godine povećava broj udžbenika u određenim strukama i zanimanjima, te da na taj način žele omogućiti kvalitetnije školovanje tim učenicima.

    “U srednjim školama, pored potrebe za usklađivanjem udžbenika opšteobrazovnih predmeta sa modernizovanim programima, postojala je potreba za obezbjeđivanjem udžbenika u strukama i zanimanjima gdje do sada nismo imali udžbenike i to jeste naš najveći uspjeh”, ističu oni.

  • Muškarac brutalno pretučen i ostavljen pred Dom zdravlja

    Muškarac brutalno pretučen i ostavljen pred Dom zdravlja

    Četrdesetvogodišnji muškarac brutalno je pretučen i ostavljen na ulazu Doma zdravlja u Gradišci, potvrđeno je “Nezavisnim”.

    “Policijska uprava zaprimila je prijavu. Utvrđeno je da se radi o krivičnom djelu nasilja u porodici. Za sve ostale inforamcije neophodno je da se obratite u nadležnot tužilaštvo tj. Okružno tužilaštvo Banjaluka”, rečeno je Nezavisnim u PU Gradiška.

    Kako prenose pojedini mediji, muškarac je pretučen na drugom mjestu i neko ga je izbacio na ulaz u dvorište nedaleko od Doma zdravlja. ATV piše da je muškarca, navodno krvavog u pet ujutro pronašao portir, koji je odmah pozvao pomoć, a nakon toga zbrinut je u gradiškoj bolnici.

  • Hoće li sudovi u Srpskoj primjenjivati odluke koje Skupština ne priznaje?

    Hoće li sudovi u Srpskoj primjenjivati odluke koje Skupština ne priznaje?

    Nakon što je Ustavni sud BiH na posljednjoj sjednici osporio pojedine zakone i akte koje je donosila Republika Srpska, ključno je pitanje da li će i ko će poštovati te odluke Ustavnog suda BiH, što je uvod u “pravnu anarhiju”.

    U Narodnoj skupštini Republike Srpske rekli su nam da poštuju Ustav Republike Srpske pa samim tim i Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, te da se od trenutka stupanja na snagu tog zakona, odluke Ustavnog suda BiH ne primjenjuju na teritoriji Republike Srpske, niti im se šalju odgovori na zahtjeve podnesene Ustavnom sudu BiH.

    “Zakon propisuje da se odluka, kojom su Pravila Ustavnog suda BiH izmjenjena i odluke Ustavnog suda BiH donesene nakon izmjena Pravila Ustavnog suda BiH, neće primjenjivati i izvršavati na teritoriji Republike Srpske, dok Parlamentarna skupština BiH ne donese Zakon o Ustavnom sudu BiH”, rekli su nam u Narodnoj skupštini Republike Srpske dodajući da su lica koja su dužna da postupaju po odredbama ovog zakona izuzeta od krivične odgovornosti propisane krivičnim zakonodavstvom u BiH.

    Podsjećanja radi, na posljednjoj sjednici, Ustavni sud BiH odlučio je da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za regulisanje pravne materije koja je predmet Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti. Ova odluka donesena je po zahtjevu Denisa Bećirovića i Željka Komšića, članova Predsjedništva BiH. Tom prilikom, Ustavni sud BiH odlučio je i da pojedine odredbe Zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme u Republici Srpskoj nisu u skladu sa Ustavom BiH, a donio je privremenu mjeru i obustavio primjenu Odluke o načinu i uslovima prodaje nekretnina u vlasništvu Republike Srpske koje se nalaze u okviru posebnog područja Jahorina.

    Narodna skupština Republike Srpske krajem juna usvojila je Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske, međutim samo nekoliko dana kasnije Kristijan Šmit taj zakon stavio je van snage i to prije nego što je on stupio na snagu.

    Tada, Šmit je poništio i izmjene Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, u javnosti poznat kao zakon o neobjavljivanju odluka visokog predstavnika. Kasnije, Milorad Dodik, predsjednik RS, je, uprkos ovoj odluci Šmita, donio ukaz i proglasio oba ova zakona, a Miloš Lukić, v.d direktora “Službenog glasnika Republike Srpske” objavio ih je u “Službenog glasniku RS”, zbog čega je Tužilaštvo BiH protiv njih dvojice podiglo optužnicu koju je kasnije Sud BiH potvrdio i trenutno je u toku suđenje.

    Dakle, u suštini, u Republici Srpskoj na snazi je Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske, iako je njega poništo Šmit, međutim, suština problema je u sudovima koji i pored objavljenog zakona u “Službenom glasniku Republike Srpske” primjenjuju odluke Ustavnog suda BiH koje nisu objavljenje u “Službenom glasniku Republike Srpske”.

    To se moglo vidjeti u postupku protiv Muharema Štulanovića, profesora na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću. On je Republiku Srpsku nazvao genocidnom tvorevinom, a njeno proglašenje 9. januara “okoćenjem”.

    Optužnica protiv Štulanovića podignuta je na osnovu Krivičnog zakona Republike Srpske koji se odnosi na povredu ugleda Republike Srpske i njenih naroda. Taj član Krivičnog zakona Republike Srpske u januaru je od strane Ustavnog suda BiH proglašen neustavnim i Siniša Marković, sudija Okružnog suda u Banjaluci, “priznao” je odluku Ustavnog suda BiH uprkos Zakonu o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske i optuženog Štulanovića oslobodio optužbe.

    “Pošto je nadležnost u vezi sa VSTS-om Sporazumom o prenošenju određenih odgovornosti entiteta kroz osnivanje VSTS BiH prenesena 2004. godine na nivo BiH pod pritiskom tadašnjeg visokog predstavnika i pošto je Republika Srpska izgubila uticaj u toj sferi, teško je očekivati da će sudovi u Republici Srpskoj implementirati Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH. Jedino rješenje za ovaj problem je povratak nadležnosti u ovom segmentu na nivo Republike Srpske i formiranje visokog sudskog i tužilačkog savjeta Republike Srpske. Na ovaj način Republika Srpska bi vratila uticaj na svoje sudije i tužioce i ne bi se dešavale situacije kao što je slučaj sa sudijom Markovićem”, rekao je za “Nezavisne novine” Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

  • Crnogorski premijer navodno izgubio 90 miliona dolara

    Crnogorski premijer navodno izgubio 90 miliona dolara

    Kripto preduzetnik Milojko Spajić među prvima je kao fizičko lice u aprilu 2018. godine investirao u kompaniju južnokorejskog državljanina Do Kvona Teraform Labs (Teraform), potpisivanjem ugovora nekoliko dana prije nego što je ona pod tim imenom osnovana u Singapuru, pokazuju dokumenta američke Agencije za hartije od vrijednosti (SEC), ali i izjave sadašnjeg premijera i podaci o usponu i padu te firme i njenog osnivača iz relevantnih medija, specijalizovanih za tržište kriptovaluta.

    Pet godina kasnije, ispostavilo se da je Teraform firma koja je stajala iza piramidalne šeme, u kojoj su preko 40 milijardi dolara izgubili i početni ulagači i mnogi ljudi koji su njene proizvode kupovali na kripto berzama i držali svoj novac u Do Kvonovoj kripto kompaniji, čija je likvidacija najavljena prije nekoliko dana.

    Spajić do sada nikad nije izričito tvrdio da je Do Kvon, koji trenutno u Crnoj Gori čeka da crnogorski sudovi odluče hoće li ga izručiti Sjedinjenim Američkim Državama ili Južnoj Koreji radi suđenja za teška krivična djela, prevario njega lično za 75.000 američkih dolara, već samo firmu koja je ili bila njegova ili u kojoj je radio, zavisno od izjave do izjave.

    Upravo je 75.000 dolara iznos na koji se Spajić obavezao da uplati ugovorom od 17. aprila 2018. godine sa Teraformom, prvog dana prikupljanja novca za ovaj projekat, stoji u dokumentima predatim njujorškom sudu.

    Finansijski ekspert objasnio je “Vijestima” da je Spajić time stekao 750.000 tokena luna po cijeni od 10 centi, koja je bila najmanja od svih koje su plaćali ostali ulagači u kasnijim fazama projekta, prije izlaska na tržište, jer je u prvoj fazi ulaganje najrizičnije zbog čega je i cijena luna tokena bila toliko niska.

    Tog i narednog dana, novac za početni razvoj i istraživanje kripto projekta Do Kvonove kompanije, ukupno oko 13,75 miliona dolara, uplatilo je još 14 fizičkih lica i 10 kompanija, pokazuju podaci iz tabele koju je pomoćnik glavnog računovođe SEC-a Avron Elbaum 19. aprila ove godine dostavio njujorškom sudu, pred kojim se sudilo Teraformu i Do Kvonu.

    Tera kriptovaluta je finansijski proizvod, dobijen blokčejn tehnologijom, koje je između ostalih, Teraform plasirao na berze, varajući investitore da njihovu tehnologiju koristi poznati korejski kripto platni sistem Chai za svoje poslovanje, tvrdio je SEC pred sudom.

    Druga prevara ulagača, tvrdio je SEC, je bila da će tržišna vrijednost jednog novčića Tera uvijek automatski iznositi jedan američki dolar, što nije bilo tačno. Luna token, koji se kasnije mogao prodavati, služio je da Teraform prikupi početni kapital, i da je projekat uspio, donio bi ulagačima najveći profit.

    Teraform Labs LTD registrovan je u Singapuru 23. aprila 2018. godine, a do ljeta 2021. godine u nekoliko investicionih rundi sklopljen je najmanje 81 ugovor u vrijednosti od preko 65 miliona dolara, a na račune i kripto novčanike ove firme uplaćeno je oko 35 miliona dolara u gotovini i blizu 24 miliona u kriptovalutama, odnosno ukupno blizu 59 miliona dolara, tvrdi Elbaum.

    U njegovoj tabeli navedeni su iznosi iz ugovora, kao i iznosi uplaćeni u gotovini na račun Teraforma, ali je rubrika za neke ulagače o uplati ostala prazna, među kojima i za Spajića. Prema navodima iz dokumenta SEC-a, može se zaključiti da su ovi ulagači, među kojima je i Spajić, platili ugovoreni iznos kritpovalutama, a što je potvrdio I finansijski ekspert sa kojima su Vijesti komunicirale.

    Vrijednost kriptotokena luna dostigla je u jednom momentu na proljeće 2022. godine iznos od preko 119 dolara, da bi nekoliko dana kasnije bila blizu nule. Ako Spajić prije kolapsa nije prodao nijedan od svojih 750.000 tokena luna, izgubio je blizu 90 miliona dolara, koliko su tokeni vrijedjeli početkom aprila 2022. godine.

    Spajić ni Vladina služba za odnose s javnošću nijesu odgovorili na pitanje “Vijesti” koliko je premijer imao luna tokena neposredno prije kolapsa.

    Nekoliko sagovornika “Vijesti” reklo je da im se Spajić žalio kako je izgubio ogroman novac zbog kolapsa lune/tere. Jedan od eksperata za finansije, rekao je listu da je Spajić najvjerovatnije zadržao barem dio ovih tokena, jer da ih je sve prodao ranije “ne bi bio prevaren”.

    Međutim, ako je svoje tokene prodavao po cijeni većoj nego što ih je kupio, morao je da plati porez na kapitalnu dobit u Crnoj Gori, gdje se vodi kao rezident najkasnije od 2020. godine.

    Teraform i Do Kvon proglašeni su odgovornim za prevaru ulagača, a sa SEC-om sklopili su nedavno sudsko poravnanje po kojem firma treba da plati 4,37 milijardi u novčanim kaznama i kamatama, a propali kralj kriptovaluta oko 200 miliona dolara u fond za nadokandu štete ulagačima sa svog računa u švajcarskoj Sygnum banci broj 84.002.088-00, kao i sa ostalih računa, kriptovaluta i tokena PYTH, koje je stekao 18. maja 2021. godine po osnovu Token Grant Ugovora sa kompanijom Tribal invest Corp.

     

  • rpsko jedinstvo u Srebrenici zavisi od toga šta će reći Dodik

    Bošnjačke političke stranke u Srebrenici odlučile su da će na predstojećim lokalnim izborima imati jednog zajedničkog kandidata za načelnika te opštine.

    To je Hamdija Fejzić, predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra Potočari, koga je kao kandidata za načelnika Srebrenice predložila SDA. Iako je djelovalo da se s takvim prijedlog ne slažu ostale bošnjačke političke partije, na kraju su, ipak, Fejzićevu kandidaturu prekjuče podržali i SDP, NiP, kao i Stranka za BiH.

    S druge strane, dogovor o zajedničkom kandidatu svih srpskih političkih stranaka za načelnika Srebrenice još nije zvanično potvrđen, prije svega zbog žestokih previranja u Opštinskom odboru SNSD Srebrenica, gdje posljednjih godina traje otvoreni sukob između aktuelnog načelnika opštine Mladena Grujičića i predsjednika OO SNSD Radomira Pavlovića.

    Posljedica navedenih obračuna je i to što je OO SNSD, kojim rukovodi Pavlović, kao svog kandidata za načelnika Srebrenice predstavio Miloša Vučića, dok je Grujičić još ranije obznanio da računa na podršku svih srpskih političkih partija za još jedan načelnički mandat.

    – Stavovi srpskih političkih stranaka u Srebrenici poznati su već odavno, a tu su i predstavnici organizacija proisteklih iz proteklog odbrambeno-otadžbinskog rata, svih privrednika koji posluju na teritoriji opštine, kao i Srpske pravoslavne crkve. Oni su meni dali podršku, ali taj jedan manji dio Opštinskog odbora SNSD, kojeg predvodi Radomir Pavlović, to nije uradio. Zbog toga je veći dio odbornika SNSD istupio iz učešća u radu opštinskog odbora, jer je formiran od ljudi koje je Pavlović postavio kako bi radili po njegovim nalozima i koji moraju da slijede ono što im on naredi – kaže za Srpskainfo načelnik Srebrenice, Mladen Grujičić.

    Oni su, kako dodaje, navodno jednoglasno donijeli odluku da OO SNSD Srebrenica podrži kandidaturu Miloša Vučića za načelnika opštine, a koji, prema Grujičićevim riječima, ne uživa podršku građana Srebrenice niti ima bilo kakvu političku snagu.

    – To je mlad čovjek koji je u Srebrenicu doselio iz Bugojna, a Pavlović i njegova ekipa pokušali su da slažu narod kako je on, navodno, rođak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića – kaže Grujičić za Srpskainfo.

    Na naše pitanje da li su se predsjednik SNSD Milorad Dodik i rukovodstvo stranke oglasili po tom pitanju i „presjekli“ koga će SNSD podržati kao kandidata za načelnika Srebrenice, Grujičić odgovara da još čekaju zvaničnu informaciju.

    – Kada je nedavno održana sjednica Vlade Republike Srpske u Srebrenici, predsjednik Dodik rekao nam je da će podržati sve što se mi dogovorimo. Očekujem da se vrh stranke oglasi do kraja ove sedmice. Gubimo vrijeme i moramo da se organizujemo oko biračkog tijela, kao i svih aktivnosti koje su vezane za izbore. Možda je zvaničan dopis iz vrha stranke već stigao u opštinski odbor koji, inače, meni ništa ne dostavlja – tvrdi Grujičić.

    Komentar o ovome pokušali smo dobiti i od predsjednika OO SNSD Srebrenica Radomira Pavlovića, ali je njegov mobilni telefon bio isključen.

    Šef lokalnog odbora SDS u Srebrenici, Momčilo Cvjetinović, za Srpskainfo podsjeća da su sve srpske političke stranke u toj opštini još u februaru ove godine postigle dogovor o podršci zajedničkom kandidatu za načelnika, osim dijela SNSD kojeg u tom gradu predvodi Radomir Pavlović.

    – Sve srpske političke partije, boračke organizacije i udruženja proistekla iz proteklog rata, kao i SPC, podržali su taj dogovor. Sada je loptica u dvorištu SNSD koji se još uvijek nije zvanično oglasio, mada smo imali nekih razgovora o toj temi. Međutim, o tome još nije bilo sastanka na nivou predsjednika stranaka iz Republike Srpske koji potpisuju saglasnost za takav dogovor. Što se tiče SDS, nikad nismo pravili problem po tom pitanju – tvrdi Cvjetinović.

    Što se tiče previranja i sukoba u OO SNSD Srebrenica, on ističe da se radi isključivo o unutrašnjim pitanjima te stranke u koje se ne želi miješati. Što se tiče SDS, Cvjetinović kaže da je njegova partija spremna da podrži kandidaturu Mladena Grujičića za novi načelnički mandat.

    – Mi smo, kao što sam već rekao, potpisali saglasnost za podršku jednom kandidatu i sada čekamo stav ostalih srpskih stranaka kako bi se do 8. jula CIK-u dostavio zajednički kandidat. Ako Dodik i SNSD eventualno podrže nekog drugog kandidata, moraćemo da razgovaramo o koalicionom sporazumu, jer ne smijemo da se oslonimo na Opštinski odbor SNSD koji nas je izigrao 100 puta. U posljednja tri lokalna izborna ciklusa Pavlović je odmah nakon izbora potpisivao koalicione sporazume s bošnjačkim strankama na čelu sa SDA, izbacivši sve srpske političke partije iz takvih dogovora, osim Ujedinjene Srpske i Demosa – kaže Cvjetinović.

     

  • Nije povrijeđen vitalni interes Bošnjaka, čeka očitovanje Ustavnog suda

    Nije povrijeđen vitalni interes Bošnjaka, čeka očitovanje Ustavnog suda

    Odbor za ustavna pitanja Narodne skupštine Republika Srpska juče je u Banjaluci održao sjednicu na kojoj je odlučeno da u prijedlozima Izbornog zakona i Zakona o referendumu nije povrijeđen vitalni nacionalni interes Bošnjaka.

    Sjednicu je vodio predsjednik NS RS Nenad Stevandić, koji se obratio medijima nakon što je donesena odluka.

    – U ovim zakonima ne postoji bilo kakav oblik diskriminacije ili bilo koji oblik ugrožavanja nacionalnih, socijalnih i etničkih prava – rekao je Stevandić i naveo da će odgovor Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine RS biti proslijeđen Ustavnom sudu RS na odlučivanje.

    Podsjetimo, na zasjedanju zajedničke komisije Vijeća naroda i Narodne skupštine RS od 27. maja nije postignuta saglasnost o izbornom zakonu RS, kao ni o zakonu o referendumu.

    Zbog toga se prema parlamentarnoj proceduri u RS sada čeka očitovanje Ustavnog suda RS.

    Izborni zakon RS je usvojen na sjednici NS RS 19. aprila. Poslije toga je Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS pokrenulo zahtjev za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa, koji je odbijen.

    Zbog toga što je zahtjev odbijen, zakazana je sjednica zajedničke komisije Vijeća naroda i NS RS, gdje je trebalo da bude postignuta saglasnost o ovom zakonu, ali i o zakonu o referendumu, prenosi Klix.

     

     

  • Ekonomija raste, ali i inflacija

    Ekonomija raste, ali i inflacija

    Prema novim prognozama Centralne banke (CB) BiH, u drugom kvartalu ove godine očekuje se nešto brži rast ekonomije od 2,4 odsto na godišnjem nivou, ali i veća inflacija.

    Iz ove finansijske institucije su saopštili da se nastavak blagog rasta ekonomske aktivnosti iz prethodne godine očekuje u prvom kvartalu zbog nastavka rasta u djelatnostima uslužnog sektora i smanjenja inflatornog pritiska.

    “Rast aktivnosti u uslužnom sektoru djelimično je kompenzirao pad aktivnosti u prerađivačkom sektoru, koja je bila dijelom i posljedica smanjene tražnje na tržištima zemalja glavnih trgovinskih partnera. Imajući u vidu kako industrijska proizvodnja bilježi nešto slabiji pad aktivnosti, a izvoz blagi rast na godišnjem nivou u aprilu 2024. godine, prva preliminarna procjena je da bi ekonomska aktivnost mogla biti nešto jača u drugom kvartalu, oko 2,4 odsto”, naveli su iz Centralne banke BiH.

    Dodali su da posljedično preliminarna procjena intenziteta rasta realnog BDP-a iznosi 2,1 odsto za prvo polugodište 2024. godine.

    “Procjenjujemo da bi ukupna inflacija mogla iznositi 2,6 odsto, a temeljna inflacija 4,2 odsto u drugom kvartalu 2024. godine. Očekujemo kako će godišnja inflacija u drugom kvartalu biti blago viša u maju i junu kao rezultat prvenstveno niske baze u prethodnoj godini, prvenstveno u odjeljcima transporta i režijskih troškova”, ističu u CB BiH.

    Preliminarna procjena inflacije u trećem kvartalu ukazuje na blago jačanje inflatornih pritisaka u odnosu na prethodni kvartal, ali su projekcije i dalje u skladu s onim iz srednjoročnog makroekonomskog modela za 2024. godinu.

    “Inflacija u BiH je primarno pod uticajem promjena u nivou temeljne inflacije, iz koje se isključuju cijene hrane, alkoholnih pića i duvana, te energenata, što ukazuje na rast domaćih cijena”, objasnili su iz Centralne banke BiH.

    Doktor ekonomske diplomatije Siniša Pepić smatra da prognoze Centralne banke BiH koje predviđaju rast ekonomije od 2,4 odsto uz istovremeno povećanje inflacije predstavljaju dvosjekli mač.

    “S jedne strane, rast ekonomije je pozitivan znak jer ukazuje na povećanje ekonomske aktivnosti, što može rezultirati stvaranjem novih radnih mjesta, rastom proizvodnje i većom potrošnjom. Međutim, rast inflacije može umanjiti koristi ovog ekonomskog rasta. Inflacija znači povećanje cijena robe i usluga, što može smanjiti kupovnu moć građana. Ako plate ne rastu proporcionalno sa inflacijom, standard života može opasti, jer će ljudi za isti iznos novca moći da kupe manje nego ranije”, naglasio je Pepić za “Nezavisne novine”.

    Prema njegovim riječima, da bi rast ekonomije imao pozitivan efekat na društvo, važno je da se inflacija drži pod kontrolom.

    “Ovo se može postići adekvatnom monetarnom politikom nad kojom nemamo stvarnu kontrolu zbog currency boarda, kao i stimulisanjem proizvodnje domaćih dobara kako bi se smanjila zavisnost od uvoza, koji često doprinosi inflaciji. Takođe, socijalne politike koje podržavaju najugroženije slojeve stanovništva mogu pomoći u ublažavanju negativnih efekata inflacije. Ukratko, rast ekonomije od 2,4 odsto je pozitivan znak, ali njegova stvarna vrijednost zavisiće od uspjeha u kontrolisanju inflacije i sposobnosti vlasti da obezbijede da korist od ekonomskog rasta stigne do šire populacije”, objasnio je Pepić.

    Ekonomista Slaviša Raković kaže za “Nezavisne novine” da je teško sve to komentarisati jer jedno umanjuje drugo.

    “Rast je skroman, ali je ipak rast, dok nam je, iz saopštenja, potpuno nepoznat rast inflacije”, navodi Raković.

  • Maloljetnik se utopio u Jablaničkom jezeru

    Maloljetnik se utopio u Jablaničkom jezeru

    U mjestu Radešine, kod Konjica, juče se dogodila tragedija kada se maloljetnik utopio u Jablaničkom jezeru.

    “18. Juna u večernjim satima GSS Prenj je zaprimio dojavu da se u Jablaničkom jezeru, u mjestu Radešine, grad Konjic utopio maloljetnik i da uviđajna ekipa na čelu sa Kantonalnim tužiteljem traži pomoć ronioca u traženju tijela”, rečeno je u GSS Prenj.

    Na mjesto utapanja je izašao ronilački tim GSS Prenj te nakon što su locirali moguće mjesto gdje se nalazi utopljenik, iz drugog zarona su pronašli tijelo na dubini od oko pet metara.

    “Tijelo je izvučeno na obalu i predato uvidajnoj ekipi na dalji rad. Na žalost Jablaničko jezero je odnijelo jedan mladi ljudski život. Akcija vađenja tijela je uspješno obavljena bez poteškoća za ronilacki tim GSS Prenj”, rečeno je iz GSS Prenj.

  • Velika šteta u agrarnom sektoru Ukrajine

    Velika šteta u agrarnom sektoru Ukrajine

    Poljoprivredni sektor Ukrajine pretrpio je direktne gubitke od više od 10 milijardi dolara za dvije godine od početka ruske specijalne vojne operacije velikih razmjera.

    Zato je veoma važno da se obnovi kako bi se obezbijedila stabilnost svjetskih tržišta hrane, izjavio je danas vršilac dužnosti ministra agrarne politike i hrane Ukrajine, Taras Visocki.

    “Zbog ruske agresije ukrajinski farmeri su pretrpjeli značajne gubitke. Od uništenja poljoprivredne mehanizacije za ukupno 5.8 milijardi dolara do gubitka i uništenja stočnih farmi za više od 250 miliona dolara. A međunarodne cijene hrane u 2022. porasle su za oko 35 odsto”, naveo je on na konferenciji “Obnova ukrajinske poljoprivrede”, prenosi “Ukrinform”.

    Prema njegovim riječima, situacija je stabilizovana tek nakon uspostavljanja novih izvoznih pravaca.

    “Zbog toga je potrebna podrška za obnavljanje ukrajinskog poljoprivrednog sektora”, rekao je Visocki.

    On je podsjetio da je Ukrajina jedan od svjetskih lidera u izvozu žitarica i uljarica, kao i da će oporavak poljoprivrednog sektora obezbijediti stabilnost svjetskih tržišta hrane.

    Visocki je istakao potrebu za dugoročnim projektima podrške ukrajinskom poljoprivrednom sektoru, među kojima je i program finansijske podrške Ukrajini iz fonda Evropske unije za Ukrajinu, prenosi “b92”.

  • Višković: Novi paket američkih sankcija – nepravda prema Srpskoj i slobodnoj politici

    Višković: Novi paket američkih sankcija – nepravda prema Srpskoj i slobodnoj politici

    Današnji, novi paket američkih sankcija još je jedna potvrda onoga na šta ukazujemo već duže vrijeme, a to je urušavanje i konačno ukidanje Republike Srpske, od strane pojedinih sila predvođenih Amerikom, rekao je predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković.

    Poražavajuće je da neko preko otežavanja privredne ativnosti određenim preduzećima i gušenjem medijskih sloboda pokušava ostvariti svoje političke interese – istakao je Višković, reagujući na uvođenje američkih sankcije za sedam subjekata, te vlasnika Infiniti grupe Đorđa Đurića i generalnog direktora kompanije “Kaldera” Milenka Čičića.

    Istakao je da ovo nije ništa drugo već još jedan od pritisaka na rukovodstvo Republike Srpske, koje ima za cilj da posredstvom ekonomskog pritiska i direktnog udara na privrednike uspori ekonomsku aktivnost, kao i da oslabi politički stav rukovodstva Srpske.

    – Ni jedno, ni drugo se neće desiti, pokazali smo da se znamo sa takvim stvarima nosti, kao i da velika većina svijeta ne misli kao oni koji nam uvode sankcije – rekao je Viškovič.

    Naglasio je da ovo nije nikakav odraz moći već istorijski primjer nepravde koji je usmjeren prema Republici Srpskoj i slobodnoj politici, čiji se izvor odlučivanja ne nalazi u pojedinim ambasadama u Sarajevu već u narodu.