Autor: INFO

Smjena ministara u Savjetu ministara BiH rjeđa je pojava od snijega u maju. Tako će, gotovo sigurno, završiti i današnja inicijativa SDA za smjenu ministra bezbjednosti BiH Nenada Nešića.

Poslanici SDA, koja je sada opozicija, smatraju da je Nešić u televizijskim nastupima „grubo uvrijedio žrtve genocida u Srebrenici“, te da je potencijalno počinio krivično djelo iz Krivičnog zakona BiH.

Čak i da se desi da na današnjoj sjednici Predstaničkog doma BiH bude dostignuta prosta i entitetska većina za rekonstrukciju Savjeta ministara BiH, to suštinski ništa ne znači. Jer smjenu ministra treba da izglasa i Dom naroda BiH, što je u sadašnjem odnosu snaga nemoguće, jer tamo koalicioni partner DNS i Nešića – SNSD ima većinu u Klubu Srba. A, pitanje je i kako bi se postavili i u Klubu Hrvata.

Takođe, na ruku Nešića ide i ostorija (pokušaj) smjena ministara na nivou BiH. Čak i kada su postojali čvrsti razlozi i dokazi za smjenu, one su bile nemoguća misija.

Košarac i Helez
Primjera radi, pred kraj prošle godine zvanično su u PS BiH zatražene smjene dvojice ministara – ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca i ministra odbrane BiH Zukana Heleza.

Košarčevu „glavu“ tražilo je 11 poslanika, oni su se pozvali na saslušanje bivše supruge ministra Košarca, Sanje Stanković, koja je govorila o nasilju koje je, kako je navela, trpila od bivšeg supruga.

Međutim, na sjednici Predstavničkog doma 12. decembra nije bilo većine za smjenu.

Na istoj toj sjednici trebalo je da se glasa i o smjeni Heleza zbog zapaljivih izjava o navodnim paravojnim, ruskim kampovima u Republici Srpskoj. Međutim, poslanici SNSD, DEMOS i US povukli su zahtjev za smjenu. Kako se šuškalo, dogovor je bio da ministri ostanu ministru „u paketu“.

Slučaj Lučić
U skorije vrijeme, najbliže smjeni bio je tadašnji ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Miloš Lučić. Nakon što je DNS napustio vlast, predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegelrtija smijenio je Lučića u martu 2021. Predstavnički dom BiH je sa 21 glasova “za” i 13 “suzdržanih” smijenio Lučića. A, onda je sve stalo u Domu naroda BiH, iako je postojala većina za njegovu smjenu.

SDA je tada izašla s ucjenom prema SNSD – zaprijetili su da neće glasati da Igor Radojičić naslijedi Lučića, nakon čega je SNSD ipak odustao od smjene Lučića, po principu bolje i Lučić nego prazna fotelja.

Miloš Lučić

Na istoj sjednici Doma naroda BiH 8. aprila 2021. nije prihvaćen ni zahtjev delegata Kluba Srba Mladena Bosića da se glasa o odluci o potvrđivanju smjene zamjenika ministra civilinih poslova BiH Siniše Ilića, koju je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine donio 11. januara. Ilićev grijeh je bio to što je vlasnik privrednih subjekata kod kojih su inspektori Republičke uprave za igre na sreću otkrili ilegalno priređivanje igara na sreću. Ali, za poslanike vlasti to nije bio razlog za smjenu.

Siniša Ilić
Vratimo se Lučiću. Njegov ostanak na funkciji samo je produžio agoniju, jer je uslijedila istraga i hapšenje zbog zloupotrebe službenog položaja. Na kraju je u decembru 2022. sam podnio ostavku Tegeltiji, iako se DNS vratio u vlast mjesec dana ranije, prema dogovoru Nenada Nešića i Milorada Dodika. Lučiću se još sudi pred Sudom BiH.

Sifet Podžić
Tegeltija je u oktobru 2021. pokrenuo i smjenu ministra odbrane Sifeta Podžića nakon što je Podžić prekršio Zakon o odbrani BiH u načinu rada i odlučivanja jer je samovoljno „odgodio“ vojnu vježbu OS BiH i Vojske Srbije.

Međutim, za smjenu nije bilo većine ni u Predstavničkom domu BiH.

Grubeša i istražna komisija
Dalje, Predstavnički dom BiH u februaru 2021. odbio je inicijativu parlamenatarac za smjenu minisa pravde BiH Josipa Grubeše.

Josip Grubeša
Njegov odlazak tražila je Privremena istražna komisija za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH jer je Grubeša bio jedini pozvani koji nije dopao da svjedoči pred komisijom.

Smjena Šarovića i ostalih
Jedan od rijetkih uspješnih pokušaja smjene desio se 2013. godine. Tada su bez funkcija ostali kadrovi SDS – ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, zamjenik ministra odbrane Mirko Okolić i zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Radmila Mitrović. Razlog – Milorad Dodik je odlučio da raskine koaliciju sa SDS i da izbaci njihove kadrove iz vlasti na nivou BiH. A, ostatak koalicije mu nije pravio probleme.

Kadrovi SDS tvrdili su da je njihova smjena bila nezakonita, podnijeli su apelaciju i Ustavnom sudu BiH, koju je on u decembru iste godine odbacio kao nedopuštenu.

Smjena Savjeta ministara
Osim pojedinačnih, bilo je u istoriji i zahtjeva za smjenu kompletnog Savjeta ministara. Jedna od njih bila je 11. januara 2021. na zahtjev poslanika Naše stranke, Socijaldemokratske partije i Nezavisnog bloka, ali nije bilo većine u Predstavničkom domu.

Zanimljivo, tada je SDA žestoko kritikovala rad predsjedavajućeg Zorana Tegeltije, ali ipak nisu glasali za smjenu, što je posebno zasmetalo DNS, koji je tada bio opozicija.

– Podrška SDA Savjetu ministara koje vodi Zoran Tegeltija, uz istovremenu ocjenu da je to najgori Savjet ministara od Dejtona, govori da SDA brižnije čuva SNSD od propasti – saopšteno je u to vrijeme iz DNS.

I SNSD je svojevremeno inicirao mjenu Savjeta ministara, i to u aprilu 2017. kada su mu bili opozicija, odnosno kada su SDS i PDP činile vlast na nivou BiH. Ideja nije prošla, iako se tada i SDS složio da je Savjet ministara BiH povukao neprihvatljiv potez – na telefonskoj „tajnoj“ sjednici utvrdili su nekoliko zakona spornih za RS.

Srbija i Srpska su jedna porodica, poruka je koja se čuje i nakon održanog Svesrpskog sabora, rekla je ministar za brigu o porodici i demografiju Srbije Milica Đurđević Stamenovski gostujući u Teleringu.

Јedna od tačaka potpisane deklaracije je i borba za osnivanje zajedničke fondacije Srpske i Srbije “Djeca nam se rađala”.

Srbija će uvijek stajati uz Republiku Srpsku i braniti je od svih koji žele da je sklone sa mape svijeta, rekla je Đurđević Stamenovski.

– Mi smo morali da pružimo odgovor i to svi moraju da znaju, zato što smo predugo ćutali i trpjeli .Onda kada prođe vrijeme neko kaže sad ste se sjetili, to vam je kao sa Kosmetom. Mi ne želimo poučeni iskustvom sa Kosmetom da nam se to desi sa Srpskom .Tamo gdje nema insitucija Srbi se teško brane – rekla je Đurđević Stamenovski.

Zvanični Brisel nastaviće sa pritiscima sve dok BiH u potpunosti ne uskladi viznu politiku sa EU i uvede vize za preostalih pet zemalja kojima to do sada nije uradila, izjavio je u Sarajevu ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić, nakon što je potpisao sporazum sa predstavnicima Švedske o jačanju viznog kapaciteta BiH.

Ambasador Švedske Helene Lagerlof rekla je da je potpisani sporazum tek jedan korak do harmonizacije vizne politike BiH i EU.

Јedan od ključnih uslova iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju je harmonizacija vizne politike sa EU. Potpuno usklađivanje nije moguće jer BiH odbija uvesti vizni režim za državljane Rusije, Turske, Kine, Katara i Kuvajta zbog negativnih efeketa po privredu.

– Pritisak će se nastaviti da se uvede vizna harmonizacija. Na primjeru Sjeverne Makedonije vidite da nije sve idealno kada ispunite sve njihove zahtjeve. Oni imaju viznu harmonizaciju, a nalaze se gdje se nalaze, a prethodna vlast u Sjevernoj Makedoniji doživjela je fijasko na izborima ispunjavajući sve zahtjeve EU – rekao je Nešić.

– Imamo često inspekcije iz EU koji provjeravaju usklađivanje vizne politike i imamo ogromne pritiske da uskladimo ovih pet zemalja, a što s druge strane utiče na ekonomiju u BiH – naveo je ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković.

Kao susjedna teritorija granicama EU i Šengenskog prostora, BiH prepoznata je kao ključna na Zapadnom Balkanu.

Potpisani sporazum doprinijeće boljem upravljanju migracijama i granicama, ali izvjesno je da je potpuno usklađivanje vizne politike sa EU još daleko.

Zbog toga, ali i konstatnih promjena pravila prijema, kod građana u BiH narasta evroskepticizam.

– Današnje potpisavanje sporazuma je jedan korak u tom procesu usklađivanja i sada treba provesti projekat korak po korak, a na kraju odluka je na ovoj zemlji, a švedska agencija za migracije će naravno pomoći tom usklađivanju, ali i to korak po korak – poručila je ambasador Švedske u BiH Helene Lagerlof.

– Svi smo opredjeljeni za evropski put, ali da se završi punopravnim članstvom do 2030. godine, nakon toga ja zaista ne znam šta da pričam našim građanima što se tiče evropskog puta BiH – poručio je Nešić.

Potpisani Sporazum omogućiće bolju kontrolu, kvalitetniju biometrijsku provjeru i sprečavanje zloupotrebe viza prilikom prelaska granica.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je za RTRS da iza američkih sankcija stoji namjera satanizacije i ukidanja Republike Srpske.

Višković je istakao da su smiješna i žalosna obrazloženja sankcija, uvedenih bez dokaza i činjenica i po principu “moćniji i jači rade kako žele”.

Premijer je naglasio da je ovo otvoreni napad na Republiku Srpski i srpski narod.

On je rekao da su priče o korupciji neutemeljene, da je u pitanju projekat, a to je oduzimanje imovine, odnosno resursa Republike Srpske.

Višković je naglasio da je cilj sankcija i pritisaka da se Republika Srpska ekonomski oslabi i iscrpi i da se “pokuša dovesti rukovodstvo koje bi pristalo na ono što američki moćnici žele, a to je savijanje kičme”.

– Očigledno je još od Dejtona nekome dato drugo obećanje, odnosno kreatori Dejtonskog sporazuma vjerovatno su imali namjeru da to bude prolazna faza i da u nekom momentu BiH postane unitarna – rekao je Višković.

Premijer Republike Srpske je poručio da sadašnje rukovodstvo Srpske neće podleći pritiscima.

Podsjećamo, Kancelarija za kontrolu imovine stranaca pri Ministarstvu finansija SAD-a na listu sankcija dodala je sedam kompanija i dva privrednika iz Republike Srpske.