VRBAS Media

Autor: INFO

  • Karan: Srpska je državotvorni entitet, ima svoj suverenitet i potpisnik je svih 11 aneksa Dejtonskog sporazuma

    Karan: Srpska je državotvorni entitet, ima svoj suverenitet i potpisnik je svih 11 aneksa Dejtonskog sporazuma

    Profesor ustavnog prava Siniša Karan izjavio je da je Republika Srpska državotvorni entitet, koja ima svoj suverenitet i koja je potpisnik svih 11 aneksa Dejtonskog sporazuma, te da su to istorijske i opštepoznate činjenice, koje ovdašnje tumače i ljubitelje bh državnosti neizmjerno bole.

    U kolumni povodom zaključaka Savjeta za sprovođenje mira /PIK/ u BiH u kojima su se obrušili na Republiku Srpsku i njeno političko rukovodstvo, Karan je naglasio da PIK nije ništa drugo nego antidejtonska i nedemokratska ad hok grupa zemalja bez pravnog ovlašćenja i neskriveni predvodnici unitarizacije BiH.

    Kolumnu profesora Karana za SRNU prenosimo u cijelosti:

    Složene državne zajednice, čija se složenost odlikuje multikonfesionalnošću, multikulturalnošću i multietičnošću, zahtjevaju i složen demokratski identitet i legitimitet koji odgovara takvoj, složenoj višeznačnoj strukturi državne organizacije.

    Formiranje federacije nastaje iz potrebe konkretnog društva i države da se organizuje na način primjeren uslovima koji su zahtjevali federalizam kao opciju oblika državnog uređenja.

    Prvenstveno, federalni odnosi trebaju odražavati načelo organizacije u kojoj je ostvaren kompromis između zahtjeva za unijom sa jedne strane i zahtjeva za teritorijalnom raznovrsnošću i samostalnošću u okviru federacije.

    Taj balans se uspostavlja ustanovljavanjem jedinstvenog političkog sistema u okviru koga su centralnoj i regionalnim vlastima data potrebna opšta ovlašćenja, tako da nijedan sistem vlasti nije pravno ili politički podređen drugome.

    Takođe, moramo ukazati i na istorijsku podlogu federalnog uređenja BiH. Prema obliku državnog uređenja, kao i prema načinu svog nastanka, BiH je specifična državna zajednica koja se sastoji od dva entiteta: Republike Srpske (prost entitet) i Federacije BiH (složen entitet).

    Ovakvo rješenje ima kompromisni karakter, s obzirom na to da su krajem 1992. godine, na teritoriji BiH stvorene i paralelno egzistirale tri državotvorne cjeline: Republika BiH (muslimanski, odnosno bošnjački dio), Republika Srpska (srpski dio) i Herceg Bosna (hrvatski dio). Sve tri cjeline imale su obilježje nacionalne države, svaka sa svojom teritorijom, organizacijom vlasti, vojskom, policijom, monetom i drugim državnim institucijama i obilježjima.

    BiH NASTALA METODOM AGREGACIЈE

    Dakle, BiH je nastala metodom agregacije. Uprkos tome što je međunarodna zajednica priznala BiH kao nezavisnu državu, ta država već od kraja 1991. godine nije funkcionisala, jer su se njene institucije podijelile po nacionalnom osnovu i nisu vršile efektivnu vlast na cijeloj teritoriji BiH. Suverena vlast, kao bitno obilježje svake države, nije postojala, pa se ne može govoriti ni o državno-pravnom kontinuitetu BiH.

    Dakle, Dejtonskim mirovnim sporazumom kao aktom međunarodnog prava, BiH, kao demokratska i složena država, sastavljena je od dva ravnopravna, jedinstvena i državotvorna entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH, koje su izgubile državnopravna svojstva i utemeljene su kao entiteti u rangu visoko samostalnih federalnih jedinica, sa veoma brojnim nadležnostima.

    U BiH, s obzirom na njen višenacionalni sastav, u određivanju titulara suvereniteta kombinovan je etnički (nacionalni) princip, entitetski i građanski princip. Ustav BiH iz 1995. godine (Dejtonski mirovni ugovor, Aneks 4), na prvom mjestu ističe nacionalni, entitetski, a zatim i građanski princip nosioca suvereniteta, posebno navodeći u preambuli Ustava BiH da Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi, zajedno sa ostalim, i građani utvrđuju i donose Ustav BiH.

    Ustavno određenje nosioca suverenosti u svakoj zemlji ima prvorazredni značaj u pogledu demokratske zasnovanosti ukupnog uređenja, dok određenje nosioca suverenosti predstavlja osnovu za uspostavljanje najvažnijih odnosa i formiranje institucija u državi, a u BiH su i odraz federalnog oblika državnog uređenja. Ovo je odredilo i sastav svih institucija na nivou BiH po principu pariteta i način donošenja odluka po principu konsenzusa.

    Sama činjenica da postoji podjela nadležnosti između BiH i entiteta, kao i način njihovog utvrđivanja, ukazuju na federalni karakter BiH.

    Podjela nadležnosti i pretpostavka nadležnosti u korist entiteta dokaz su i da BiH nije decentralizovana unitarna država, pošto u njima ne postoji podjela nadležnosti.

    BiH ЈE ASIMETRIČNA FEDERACIЈA, POKUŠAЈ DOMINACIЈE ČINI NjENU BUDUĆNOST KRAЈNjE NEIZVЈESNOM

    Budući da je jedan entitet uređen unitarno, a drugi federalno, BiH je zapravo asimetrična federacija.

    Takođe, sastav, način izbora i način odlučivanja političkih institucija BiH bitno potvrđuju federalnu prirodu njenog državnog uređenja kroz paritetan sastav pojedinih institucija (Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, Predsjedništvo, Savjet ministara BiH), kao i široku primjenu konsenzusa ili prava veta.

    Pokušaj dominacije saveznih institucija BiH slabljenjem federalnih jedinica do stepena prelaska federalnog uređenja u unitarno, narušava zadati ustavnopravni okvir, otvara legitimne zahtjeve za promjenom takvih odnosa i daje nove alternative. Refleksije te “borbe” su najvidljivije u strukturi, sastavu, nadležnostima i procedurama djelovanja institucija vlasti na nivou BiH.

    Treba istaći da je osuđen na propast svaki pokušaj uspostavljanja odnosa koji vodi ka dominaciji jednog naroda nad druga dva, i kao takav razara biće i samu prirodu saveza različitosti na kojima nastaju takve države.

    Osnovni, ustavni, dakle, dejtonski federalni oblik BiH je jedini oblik federalnih odnosa koji daje nadu za opstanaka jedne ovakve zajednice kao što je BiH. Međutim, tendencije narušavanja balansa, pokušaj dominacije koji je na sceni neminovno čini budućnost krajnje neizvjesnom.

  • Sutra obustava saobraćaja u dijelu centra Banjaluke

    Sutra obustava saobraćaja u dijelu centra Banjaluke

    Odjeljenje za saobraćaj i puteve obavještava da će u subotu, 22. juna u periodu od 10.30 do 14.30 časova, biti obustavljen saobraćaj u Ulici kralja Petra I Karađorđevića, na dijelu od Aleje svetog Save do Ulice Marije Bursać, zbog održavanja manifestacije pod nazivom „19. Međunarodni oldtajmer susreti“.

    Za vrijeme trajanja obustave saobraćaja na linijama javnog prevoza putnika koje saobraćaju Ulicom kralja Petra I Karađorđevića, dio od Aleje Svetog Save do Bulevara cara Dušana, izvrši preusmjeravanje autobusa iz smjera sjevera iz Ulice kralja Petra I Karađorđevića desno ulicama Vuka Karadžića, Ranka Šipke, lijevo na tranzit do kružnog toka, Bulevar cara Dušana i dalje registrovanom trasom, a u suprotnom smjeru autobusi saobraćaju registrovanom trasom, odnosno ulicama: Kninska, Vidovdanska i dalje postojećom trasom.

    Za vrijeme trajanja obustave saobraćaja regulisanje i preusmjeravanje saobraćaja vršiće se na propisan način od strane pripadnika službenih lica MUP-a Republike Srpske.

  • Ministarstvo uputilo apel poslodavcima

    Ministarstvo uputilo apel poslodavcima

    Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite uputilo je apel poslodavcima u Republici Srpskoj da zbog visokih temperatura svoje poslovanje prilagode temperaturama kako bi zaštitili zdravlje svojih zaposlenih.

    “Ministarstvo poziva i apeluje na sve poslodavce Republike Srpske da radno vrijeme na otvorenom prilagode vremenskim uslovima i tako zaštite zdravlje svojih radnika. Nesporno je da učestale vrućine utiču na zdravlje radnika, posebno onih koji rade na otvorenom i duže vrijeme su izloženi suncu zbog obaveza prema poslu, zbog čega dolazi do pada koncentracije u radu i mogućnosti povrjeđivanja radnika”, poručuju iz Ministarstva i dodaju:

    “Međunarodni standard ISO 7243 definiše uslove i kriterijume izvođenja radova u uslovima visokih temperatura, a jedna od mjera je izbjegavanje rada u najtoplijem dijelu dana. Stoga, apelujemo na poslodavce da i oni primjene ovaj standard i da izvrše preraspodjelu radnog vremena, te da se radnici ne nalaze na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, uz napomenu da i za rad u zatvorenim prostorijama treba obezbijediti rashlađivanje prostorija kako bi se zaštitilo zdravlje radnika”.

    Iz Ministarstva su izdali i niz preporuka za zaštitu zdravlja radnika, a te mjere obuhvataju:

    organizacija posla, što obuhvata preraspodjelu radnog vremena,
    rotacija poslova,
    izbjegavanje rada u najtoplijem dijelu dana od 11-16 časova,
    uvođenje dodatne radne snage kod ekstremnih uslova,
    osiguranje odgovarajuće rashlađene prostorije za odmor,
    nošenje lagane zaštitne odjeće i obuće.

     

  • U Brčko stiže novi supervizor

    U Brčko stiže novi supervizor

    Brčko Distrik dobija novog supervizora budući da Džonatan Menuti odlazi, a na njegovo mjesto dolazi Luis Krišok.

    Nakon jučerašnje sjednice PIK, iz OHR su poslali zahvalnicu dosadašnjem supervizoru za Brčko Distrikt i prvom zamjeniku visokog predstavnika u BiH, Džonatanu Menutiju, te poslali dobrodošlicu njegovoj zamjeni Luisu Krišoku.

    Podsjećamo, Menuti je kao supervizor za Brčko postavljen 2022. godine te je u BiH proveo nešto više od dvije godine.

    Njegov zamjenik koji će uskoro doći u BiH, Krišok, kako se navodi u njegovoj biografiji, karijerni je član američke službe za spoljne poslove.

    Diplomirao je religiju i sociologiju na Katoličkom univerzitetu Amerike, Vašington, DC. Godine 2017. bio je istaknuti diplomac Škole za nacionalnu bezbjednost i strategiju resursa Univerziteta nacionalne odbrane u Vašingtonu (M.S., strategija nacionalnih resursa).

    Krišok je predavao sociologiju na Uralskom državnom univerzitetu u Jekaterinburgu, Rusija (1995-1996) u okviru Projekta građanskog obrazovanja. Od 1996-1998 bio je zamenik direktora Projekta građanskog obrazovanja za Rusiju sa sjedištem u Moskvi, gdje je radio sa ruskim i međunarodnim kolegama na promovisanju obrazovne razmjene.

    Nedavno je služio kao američki viši zvaničnik za Arktik (2021-2023) i kao generalni konzul u Vladivostoku, Rusija (2019-2021).

    Krišok govori srpsko-hrvatski, ruski i nešto ukrajinski. Njegovi hobiji uključuju čitanje i džez muziku.

  • Stevandić vraća himnu „Bože pravde“ i grb Nemanjića u upotrebu u Republici Srpskoj

    Stevandić vraća himnu „Bože pravde“ i grb Nemanjića u upotrebu u Republici Srpskoj

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić, nakon što je postavio biste narodnih poslanika koji su ubijeni 1992. godine i kao muzejsku postavku grb Nemanjića postavio u hol Narodne skupštine Republike Srpske, sa objašnjenjem da su pod tim grbom položili zakletvu, sad je predložio zakon koji na mudar i pametan način zaobilazi mogućnost blokada u Ustavnim sudovima i uvodi u upotrebu grb Nemanjića i himnu „Bože pravde“.
    Učinio je to tako što nije ukidao postojeći amblem i postojeću himnu „Moja republika“, nego je na osnovu Sporazuma o specijalnim paralelnim vezama, uveo u pravo kao mogućnost korišćenja i drugih grbova i himni vezanih za kulturno-istorijski identitet i istorijske tradicije naroda, sa zemljama s kojima imaju potpisani ugovori o specijalnim paralelnim vezama, a nesumnjivo je da se radi o Republici Srbiji i Republici Srpskoj. Nije precizirano da se radi o grbu Nemanjići i himni „Bože pravde“, ali je potpuno jasno da je Stevandić upravo ciljao na to. To pravo neće onemogućiti i drugim narodima da, takođe, to koriste. Gotovo je 100% sigurno da ovaj zakon, Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, neće moći osporiti ni veto Bošnjaka, ni Ustavni sud, jer je na drugačiji način koncipiran i ne uvodi nikakvu diskriminaciju, već mogućnost korišćenja.

    Spremite se za nabavljanje grbova i ponovite i uvježbajte tekst himne Bože pravde, jer će uskoro biti u svakoj kancelariji, instituciji, Vladi, ministarstvu, Narodnoj skupštini, skupštinama opština, u čitavoj Republici Srpskoj.
    Razlika u pristupu politici i nacionalnom pitanju

    Pitali smo predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić, da prokomentariše mogućnost vraćanja himne Bože pravde i grba Nemanjića.

    „Dok razni rijaliti političari, čangrizavci, kritičari i ljudi koji ne znaju šta da rade, nego se miješaju u tuđe živote, uglavnom se bave besmislenim temama i svađama, posao vraćanja grba Nemanjića i himne Bože pravde je ozbiljan politički i nacionalni posao i ja sam posvećen tome, zato im i ne pridajem nikakav značaj“, izjavio je Stevandić.

  • MMF traži obuzdavanje rasta plata u BiH

    MMF traži obuzdavanje rasta plata u BiH

    Dana 13. 06. Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) zaključio je konsultacije prema članu IV Statuta MMF-a sa Bosnom i Hercegovinom (BiH) bez formalne rasprave.

    Ekonomski rast pokazao se otpornim uprkos kontinuiranim negativnim uticajima rata u Ukrajini. Rast se u 2023. godini usporio i dostigao vrednost od 1,7 posto, sa nivoa od 4,2 posto, koliko je iznosio u 2022. godini, ali će se, prema projekcijama, ove godine uvećati na 2,5 posto, te će u srednjoročnom periodu ostati prigušen na nivou od približno 3 posto.

    Inflacija je, sa rekordne vrednosti od 17,4 posto, koju je dostigla u oktobru 2022. godine, postepeno opadala i u 2023. godini je u proseku iznosila 6 posto, a u 2024. godini se očekuje njen daljnji pad na 3 posto.

    Međutim, inflacija u koju nisu uključene cene hrane i energije pokazuje se upornijom, odražavajući kontinuirane pritiske izazvane povećanjem plata.

    Neizvesnost u pogledu ekonomske perspektive je visoka i preovladavaju negativni rizici, uključujući naglo usporavanje rasta u Evropi, povećanu volatilnost cena roba, te rastuće političke napetosti unutar zemlje.
    S druge strane, napredak na putu pristupanja Evropskoj uniji mogao bi dati poticaj reformama i rezultirati širim pozitivnim uticajem. Fiskalni bilans se pogoršao i, poslije suficita od 0,9 posto iz 2022. godine, u 2023. godini je zabeležio deficit od 1,7 posto, što je odraz akumuliranog učinka nekoliko trajnih povećanja plata u javnom sektoru i socijalnih davanja.

    Povećani deficiti i velike otplate duga doveli su do velikog povlačenja vladinih depozita, što je rezultiralo umanjenjem rezervi. Ukupni javni dug je u 2023. godini porastao na 32,2 posto, a potrebe za finansiranjem su velike u oba entiteta.

    Procena Izvršnog odbora
    Ekonomija BiH pokazala se otpornom u teškom okruženju. Ekonomski rast će, prema projekcijama, ojačati počevši od ove godine, iako neće dostići nivo koji bi doveo do konvergencije s EU. Inflacija će nastaviti trend opadanja, ali se pritisci izazvani povećanjem plata zadržavaju.

    Rizici su i dalje povišeni, uključujući kako rizike od intenziviranja regionalnih sukoba i naglog usporavanja rasta u Evropi tako i rizike na domaćem planu, od rasta političkih napetosti i veće zastupljenosti ekspanzivnih makroekonomskih politika.

    S druge strane, otvaranje pristupnih pregovora sa Evropskom unijom moglo bi podupreti reformski zamah i povećati poverenje.

    U fokusu fiskalne politike trebalo bi da bude obuzdavanje tekuće potrošnje, uz istovremeno očuvanje investicionih izdvajanja koja će podstaći rast. Prema projekcijama, fiskalni bilans će u 2024. godini porasti na 2,4 posto BDP-a s vrednosti od 1,7 posto, koju je zabeležio u 2023. godini, što je odraz akumuliranog učinka nekoliko trajnih povećanja plata u javnom sektoru i socijalnih davanja.

    Vlasti bi trebalo da preduzme mere za obuzdavanje deficita ograničavanjem potrošnje na plate u javnom sektoru, izbegavanjem diskrecionih povećanja socijalnih davanja i novih mera pomoći, te preispitivanjem ostale tekuće potrošnje. Istovremeno, treba očuvati potrošnju na javne investicije koje potiču rast.

    Potrebno je ublažiti fiskalne rizike koji proističu iz povećanja minimalne plate i ograničavanja rasta cena električne energije.

    Vlasti treba da smanje potrebe za finansiranjem i pripreme planove za slučaj da ne budu u mogućnosti da osiguraju finansijska sredstva. Fiskalne rezerve smanjene su zbog povećanih budžetskih deficita, velikih otplata duga i povlačenja vladinih depozita. Oba entiteta ove se godine suočavaju s velikim potrebama za finansiranjem, koje se verovatno neće moći podmiriti samo na domaćem tržištu. Budžeti entiteta predviđaju značajne emisije dužničkih instrumenata, od kojih neke tek treba precizno odrediti. Vlasti treba da smanje deficite s ciljem ograničavanja potreba za finansiranjem, preciziraju planove zaduživanja i utvrde dodatne mogućnosti smanjenja tekuće potrošnje kako bi se pripremile za potencijalni manjak finansijskih sredstava.

    Kako bi se ponovno izgradile fiskalne rezerve, uz istovremeno poboljšanje kvaliteta potrošnje, potrebno je sprovesti reforme. Reforme, uključujući pregled zaposlenosti u javnom sektoru, plata i socijalnih davanja, potrebne su s ciljem povratka u zonu fiskalnog suficita u srednjoročnom periodu. Potrebno je izvršiti preraspodelu resursa sa tekuće na kapitalnu potrošnju, prvenstveno za infrastrukturu, zelenu energiju i digitalizaciju. Naposletku je neophodno mobilizirati dodatne prihode, između ostalog pomoću smanjenja poreznih olakšica.

    Aranžman valutnog odbora i dalje je uporište stabilnosti i potrebno ga je očuvati. Treba se snažno odupreti pritiscima na Centralnu banku (CBBiH) usmerenim na finansiranje budžeta vlada ili kreditiranje banaka.

    CBBiH treba dodatno ojačati okvir obavezne rezerve, između ostalog putem povećanja stopa naknade za rezerve koje komercijalne banke drže kod CBBiH. Potrebno je nastaviti s primenom pravila o ispunjavanju obavezne rezerve na devizne depozite u devizama, te nakon prelaznog perioda preći s delimičnog na potpuno ispunjavanje obavezne rezerve na ovaj način. Redukovanje jaza između stopa naknade CBBiH i kamatnih stopa u Evrozoni smanjilo bi podsticaj da banke sredstva plasiraju u inostranstvu, čime bi se obuzdao odliv kapitala. Ako bi se povećanje naknade prenelo na kamatne stope na kredite, to bi moglo doprineti daljem smanjenju inflacije.

    Potrebno je nastaviti pažljivo pratiti rizike u finansijskom sektoru, te poboljšati pripravnost za krizu. Treba osigurati da klasifikacija aktive banaka i rezervisanja za kreditne gubitke tačno odražavaju kreditni rizik i gubitke. Vlasti treba da puste da privremene mere usmjerene na kontrolisanje povećanja kamatnih stopa na kredite ove godine isteknu prema planu. Uvođenje zaštitnih slojeva kapitala za sistemski rizik je dobrodošla mera.

    Uvođenje dodatnih zaštitnih slojeva kapitala, te mera usmerenih na zajmoprimce, dodatno bi unapredilo paket makroprudencijalnih instrumenata. Uspostavljanje fonda za finansijsku stabilnost za celu BiH, koji bi mogao olakšati restrukturiranje banaka i osigurati likvidnost u izuzetnim slučajevima, značajno bi ojačalo mrežu finansijske sigurnosti. Podstičemo vlasti da zatraže FSAP misiju, koja bi pomogla u proceni otpornosti sistema u okruženju rastućih rizika i proizvela mapu puta za reforme u finansijskom sektoru, uključujući one povezane s putem pristupanja EU, kažu iz MMF-a.

    Tranzicija ka zelenoj energiji i pripreme za uvođenje poreza na ugljenik EU oblasti su koje zahtevaju hitno delovanje. Vlasti bi što je pre moguće trebalo da uvedu mehanizam određivanja cene ugljenika. Treba postepeno da ukinu subvencije za električnu energiju i uspostaviti sistem trgovanja emisijama (ETS) usklađen sa sistemom u EU, sa privremenim alternativama uvođenja cena ugljenika, kao što su porez ili akciza kao moguće mere, budući da bi sprovođenja sistema trgovanja emisijama mogla zahtevati period od nekoliko godina.

    S ciljem pospešivanja rasta, treba ubrzati reforme usmerene na unapređenje upravljanja, zaštitu finansijskog integriteta, borbu protiv korupcije i ubrzanje procesa digitalizacije.

    Potrebno je unaprediti nadzor, transparentnost i poslovanje javnih preduzeća, rešiti nedostatke u javnim nabavkama i ojačati upravljanje javnim investicijama. Nedavno usvajanje zakona o sprečavanju pranja novca i sukobu interesa dobrodošli su koraci, a vlasti bi trebale krenuti s odlučnom i delotvornom provedbom novih zakona. Potičemo vlasti da zatraže MMF-ovu sveobuhvatnu dijagnostičku procjenu upravljanja, koja bi pomogla u identifikovanju i utvrđivanju prioritetnih reformi. Postavljanje BiH na putanju većeg rasta i osiguranje većih mogućnosti njenim građanima najzad će smanjiti iseljavanje stanovništva.

     

  • Zelenski “leti”?

    Zelenski “leti”?

    Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je danas da se ruska vojska priprema za sve moguće scenarije razvoja situacije po pitanju rata sa Ukrajinom.

    On je dodao i da veruje da će Zapad sledeće godine smeniti ukrajinskog lidera Vladimira Zelenskog.

    “Naša vojska se priprema za sve moguće razvoje situacije (u Ukrajini)”, rekao je Putin na pres konferenciji u Vijetnamu, prenosi Ria novosti.

    On je kazao da veruje da će Zapad za sve nepopularne odluke okriviti Zelenskog i da će mu potom naći zamenu, što bi, prema njegovim procenama, moglo da se desi u prvoj polovini sledeće godine.

    “Na Zapadu jednostavno ne žele da ga (Zelenskog) menjaju, jer još nije vreme. Mislim da je to očigledno svakom čoveku. Sve nepopularne odluke, uključujući i snižavanje starosne granice za regrutaciju, sve. Zatim će ga smeniti i mislim da će se to desiti u prvoj polovini sledeće godine”, kazao je Putin.
    Takođe je kazao da Zapad “gura” Ukrajinu da “istisne” rusku vojsku iz oblasti Harkov i da bi to moglo skupo da košta Ukrajinu. “Znamo da uglavnom Amerikanci i Evropljani guraju Ukrajince da po svaku cenu potisnu naše jedinice na državnu granicu – opet po svaku cenu i to planiraju da predstave kao veliki uspeh 2024. godine u vezi sa predstojećim samitom NATO-a, a potom i izborima u Americi”, rekao je Putin i ocenio da bi komanda koja nije zasnovana na realnosti, mogla skupo da košta ukrajinske oružane snage.

    Prema njegovim rečima, ako je uslov Kijeva za pregovore povlačenje ruskih snaga, to se “nikada neće dogoditi”. Putin je istakao da je Rusija spremna da nastavi dijalog sa ukrajinskom stranom na bazi Istanbula i Minska.

    Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da Moskva ne isključuje mogućnost snabdevanja oružjem drugih zemalja kao odgovor na isporuke naoružanja Ukrajini.

    Takođe je rekao da Rusija zadržava pravo da isporučuje oružje Severnoj Koreji. Rusija ne isključuje isporuke oružja drugim zemljama, kao odgovor na isporuke Ukrajini, rekao je Putin dodajući “neka Zapad razmisli gde će završiti” to oružje. Ruski lider je rekao i da Moskva razmišlja o mogućim promenama svoje nuklearne doktrine.

  • Ambasadori EU: Novi paket sankcija Rusiji

    Ambasadori EU: Novi paket sankcija Rusiji

    Ambasadori zemalja Evropske unije dogovorili su se danas da uvedu 14. paket sankcija Rusiji zbog rata u Ukrajini, saopštilo je Belgijsko predsjedništvo EU na platformi X (Tviter).

    U saopštenju se navodi da je novi paket sankcija dogovoren zbog “ruske agresije protiv Ukrajine”.

    Ovaj paket, kako se navodi, predstavlja nove ciljane mjere i pojačava uticaj postojećih sankcija zatvaranjem “rupa” u zaobilaženju sankcija.

    Rojters navodi da u sankcije ulazi zabrana na transfer ruskog prirodnog tečnog gasa (LNG), prenosi Tanjug.

  • Objavljen tekst vojnog pakta Sjeverne Koreje i Rusije

    Objavljen tekst vojnog pakta Sjeverne Koreje i Rusije

    Sjeverna Koreja i Rusija su obećale međusobno pružiti neposrednu vojnu pomoć u slučaju da jedna od njih bude napadnuta, prema tekstu istorijskog sporazuma koji je u četvrtak objavio Pjongjang nakon posjete ruskog predsjednika Vladimira Putina.

    Istovremeno, Japan i Južna Koreja izrazili su zabrinutost zbog tog sporazuma, Bijela kuća još nije dala svoj komentar, dok je glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg kazao kako pakt pokazuje da se autoritarne sile udružuju.

    Nekoliko sati nakon što je Putin doputovao u svoje sljedeće odredište Vijetnam, sjevernokorejski državni mediji su objavili “Sporazum o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu”, koji zapravo oživljava dogovor o uzajamnoj odbrani iz šezdesetih.

    Sporazum, koji su Putin i sjevernokorejski vođa Kim Džong Un potpisali u srijedu, predstavlja jedan od najznačajnijih poteza Moskve u Aziji u posljednjih nekoliko godina. Putin je prošlog mjeseca posjetio Kinu nedugo nakon što je po peti put položio zakletvu za ruskog predsjednika.

    “Bude li jednoj strani prijetila oružana invazija te se bude nalazila u ratnom stanju, druga strana će odmah iskoristiti sva dostupna sredstva kako bi pružila vojnu i drugu pomoć u skladu s članom 51. Povelje Ujedinjenih nacija i sa zakonima svake zemlje”, piše u četvrtom članu sporazuma.

    Člana 51. UN-ove Povelje garantuje pravo zemlje članice da individualno ili kolektivno postupa u samoodbrani.

    Kim je ponovio Putinovu izjavu eksplicitno povezujući njihovo jačanje veza s borbom protiv “hegemonističkih i imperijalističkih” politika zapada, a naročito Sjedinjenih Američkih Država, uključujući njihovu podršku za Ukrajinu.

    Nije jasno kako će sporazum uticati na rusku specijalnu vojnu operaciju na tlu Ukrajine, koja je započela u februaru 2022., piše “Reuters”.

    Vašington i Seul su sve više uznemireni produbljivanjem vojnih veza između Rusije i Sjeverne Koreje te su ih optužili za kršenje međunarodnog prava zbog trgovine oružjem koje Rusija koristi u Ukrajini.

    Ukrajinski zvaničnici su rekli da su pronašli olupine sjevernokorejskih projektila u svojoj zemlji.

    Rusija i Sjeverna Koreja negiraju trgovinu oružjem.

    Do sporazuma vođa dviju zemalja, koje se suočavaju sa sve većom međunarodnom izolacijom, došlo je u vrijeme kada su SAD i njegovi azijski saveznici izrazili zabrinutost glede obima u kojem bi Rusija podržavala Sjevernu Koreju, jedinu državu koja je u ovom vijeku testirala nuklearno oružje.

    Tekst sporazuma takođe kaže da nijedna strana neće potpisati ugovor s trećom zemljom koja bi ugrožavala interese druge te da neće dozvoliti da njena teritorija korist bilo koja treća zemlja kako bi narušavala sigurnost i suverenitet druge, objavila je sjevernokorejska novinska agencija “KCNA”.

    Dvije zemlje će zajednički preduzeti mjere radi “jačanja odbrambenih kapaciteta kako bi se spriječio rat i osigurao regionalan i međunarodan mir i sigurnost”, rekla je agencija “KCNA”.

    Japan je izrazio “ozbiljnu zabrinutost” zbog Putinovog obećanja da neće isključiti saradnju s Pjongjangom u području vojne tehnologije.

    Južna Koreja je kazala da joj je žao što sporazum sadržava obećanje o “vojno tehnološkoj saradnji”, koje bi kršilo rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o sjevernokorejskim programima za proizvodnju oružja.

    Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak je rekao da je Rusija, stalna članica Savjeta sigurnosti UN-a, dozvolila “najbesramnije poništenje” svih sankcija uvedenih Sjevernoj Koreji kako bi se zaustavio njen razvoj oružja.

    U svojoj prvoj posjeti Pjongjangu od 2000. godine, Putin je zahvalio Kimu na podršci za rusku politiku, a Kim je ponovo potvrdio “bezuslovnu” i nepokolebljivu podršku za “sve politike Rusije”, uključujući Putinovu specijalnu vojnu operaciju na tlu Ukrajine.

    “KCNA” je u četvrtak objavio puni tekst sporazuma, koji također predviđa saradnju u područjima nuklearne energije, istraživanja svemira, prehrambene i energetske sigurnosti, prenosi “Jutarnji”.

  • Velika potrošnja vode u Banjaluci

    Velika potrošnja vode u Banjaluci

    Iz banjalučkog Vodovoda apelovali su na potrošače da vodu troše savjesno i racionalno, da budu solidarni i vodu za piće troše za osnovne životne potrebe.

    Tehnički direktor Vodovoda Željko Raljić rekao je da je zbog velikih vrućina enormna potrošnja vode, zbog čega Vodovod nije u mogućnosti da distribuiše vodu za stanovništvo u prigradskim dijelovima grada, prvenstveno u podsistem Tunjice, odnosno Kuljane, Ramiće, Dragočaj, Mišin Han, Potkozarje, Veriće i Piskavicu.

    – Bićemo prinuđeni da uvedemo određene prinudne mjere – rekao je Raljić.

    On je dodao da je u većem dijelu grada obezbijeđeno uredno snabdijevanje, ali da je problem u prigradskim naseljima, zbog nemogućnosti da distribuišu dovoljne količine vode.

    – U prigradskim naseljima je veliki broj bazena, to nam pravi veliki problem – naveo je Raljić i dodao da problem predstavlja i zalijevanje bašta.