VRBAS Media

Autor: INFO

  • Srpska i Crna Gora žele graditi hidroelektranu na Bilećkom jezeru

    Srpska i Crna Gora žele graditi hidroelektranu na Bilećkom jezeru

    Elektroprivrede Republike Srpske i Crne Gore postigle su početkom ove sedmice načelne dogovore o budućim energetskim projektima na prostoru istočne Hercegovine uz granicu sa Crnom Gorom, a kako je za “Nezavisne novine” potvrdio prvi čovjek ERS Luka Petrović, zajednički planovi odnose se na izgradnju reverzibilne hidroelektrane na Bilećkom jezeru te solarnih elektrana.

    No, prije nego što se uopšte upuste u ovaj posao, moraju se zadovoljiti brojni uslovi, počevši od prikupljanja neophodnih dozvola.

    “Dogovorili smo se da se formiraju radne grupe, a sve u cilju analiziranja moguće dodatne valorizacije voda Bilećkog jezera, ali i nekih drugih projekata. U tom smislu usaglašeno je da je potrebno registrovati zajedničku kompaniju koja bi izradila studije i idejne projekte o dodatnim potencijalima”, kazao je Petrović, podsjećajući da ideja izgradnje zajedničke hidroelektrane na Bilećkom jezeru postoji još odavno.

    “Govorilo se o lokalitetu Bilećko ili Trebinjsko jezero, a isto tako i mogućnosti izgradnje solarnih objekata, ali i iskorištavanju nekih drugih vodotoka sa jedne ili druge strane. To nije jednostavan posao. Prije svega moraju da se pokažu studije izvodljivosti, onda studije neophodne za dobijanje ekološke dozvole, studije za dobijanje građevinske dozvole”, naveo je Petrović.

    Međutim, priznaje da smo još i te kako daleko od početka bilo kakvih radova.

    “Samo za taj pripremni period nam minimalno treba od dvije do četiri godine”, naglasio je on, ne želeći da precizira koliko bi snage trebalo da imaju potencijalna hidroelektrana i solarne elektrane, te lokacije njihove izgradnje.

    Razgovor delegacija dvije elektroprivrede odnosio se i na postizanje konačnog dogovora o iskorištenosti vode Bilećkog jezera, jer se petina ove hidroakumulacije nalazi na teritoriji Crne Gore.

    Zbog toga, Crna Gora od Srpske i ERS traži da im se isplaćuju obećane naknade za proizvodnju električnu energije iz Bilećkog jezera, što nije činjeno od 1992. godine, kada su BiH, Hrvatska i Crna Gora potpisale UN konvenciju kojom su “dužne da sarađuju putem bilateralnih ili multilateralnih sporazuma ili drugih aranžmana i povezanih zajedničkih tijela sa državama koje dijele prekogranične vode”.

    Sa druge strane, usaglasili su se da će Crna Gora zauzvrat Republici Srpskoj plaćati naknadu za to što se iz rijeke Trebišnjice vodom snabdijeva Herceg Novi.

    “Mi smo već 30 godina snabdijevali vodom Herceg Novi bez ikakve naknade, a takođe ćemo početi plaćati naknadu za potopljeno zemljište. Definisano je da bi obje teme trebalo staviti u taj sporazum, koji bi stavio ad akta sve bivše odnose i kreirao nove odnose dvije elektroprivrede”, poručio je Petrović.

    Podsjećanja radi, Bilećko jezero od 1968. godine snabdijeva električnom energijom BiH i Hrvatsku, kroz hidroenergetski sistem Trebišnjica, tačnije hidroelektrane Trebinje 1, Trebinje 2, Dubrovnik 1 i Čapljina.

    Shodno pomenutom, podsjetili smo Petrovića i na dogovor između Srpske i Srbije, po kojem se “Elektroprivreda Srbije” (EPS) i HE Bajina Bašta, obavezala da će Srebrenici, Zvorniku i Bratuncu plaćati godišnju naknadu za potopljeno zemljište.

    Ovu naknadu, podsjećanja radi, nakon izgradnje hidroelektrana na rijeci Drini, čiju struju koristi isključivo Srbija, EPS je plaćao pomenutim lokalnim zajednicama u Republici Srpskoj sve do 1992. godine. Nakon toga ne.

    Neke procjene govore da je EPS samo Srebrenici trebalo da plaća oko milion maraka godišnje.

    “Što se tiče korištenja hidropotencijala na objektima koji pripadaju ‘Elektroprivredi Srbije’, u sklopu Energetskog komiteta, koji je formiran na nivou dva ministarstva, i ta tema je otvorena i nije zatvorena, i naravno da su potrebna dodatna usaglašavanja da se nađe varijanta da se prevaziđe ta tema”, odgovorio je Petrović.

    O pomenutim naknadama “Nezavisne novine” pisale su i godinama unazad, a tada nam je u razgovorima s predstavnicima HE Bajina Bašta rečeno da je ključno pitanje u vezi sa isplatom dugovanja za potopljeno zemljište u tome da li su međurepublički ugovori iz 1966. godine još na snazi, odnosno da li je njihova važnost prestala nakon 1992. godine.

  • Ko ostvaruje pravo na stambeni kredit iz sredstava IRB-a?

    Ko ostvaruje pravo na stambeni kredit iz sredstava IRB-a?

    Ako planirate podići stambeni kredit u Srpskoj te vam je cilj da imate što manju kamatu prilikom otplate, vjerovatno ćete prvo provjeriti da li spadate u grupu onih koji ostvaruju pravo za stambeni kredit iz sredstava IRB RS. No, ako niste upoznati s tim koje kategorije stanovništva mogu aplicirati za ova sredstva te na koji način, više o ovome saznajte u nastavku teksta.

    Ko može biti korisnik?
    Prema informacijama sa stranice IRB RS, korisnici mogu biti sljedeće kategorije stanovništva:

    Mladi bračni parovi, i to:

    – korisnici sredstava mlađi od 30 godina (oboje).

    Beneficirana grupa:

    – članovi porodica poginulih i nestalih boraca,

    – ratni vojni invalidi od I do IV kategorije,

    – civilne žrtve rata od I do IV grupe,

    – osobe sa invaliditetom iz člana 21, stav 3. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju invalida,

    – porodice i samohrani roditelji sa četvoro i više djece,

    – korisnici koji sredstva koriste za rješavanje stambenog pitanja na teritoriji nerazvijene ili izrazito nerazvijene opštine,

    – roditelji ili staratelji djece i punoljetnih lica sa smetnjama u razvoju iz člana 18. stav a) alineja 2) i stav b) alineja 2) Zakona o socijalnoj zaštiti.

    Grupu I čine:

    – bračni parovi, VII stepen stručne spreme (oboje),

    – porodice i samohrani roditelji sa troje djece.

    Opšta grupa:

    – porodice i samohrani roditelji sa jedno ili dvoje djece.

    Evo za koju namjenu se mogu koristiti ova sredstva:

    – kupovina stambenih jedinica,

    – izgradnja stambenih jedinica,

    – rekonstrukcija stambenih jedinica,

    – proširenje stambenih jedinica (Ukupna površina postojeće stambene jedinice ne smije da prelazi 50 m2 za podnosioca zahtjeva, uvećano za 20 m2 po svakom dodatnom članu domaćinstva),

    – refinansiranje kredita SEV-a. (Refinansiranje ranije odobrenih stambenih kredita po projektu Socijalni program stambenog zbrinjavanja u BiH, finansiranom iz sredstava Razvojne banke Savjeta Evrope (SEV)).

    Do koliko KM možete podići i na koliko godina?
    Iznos koji možete podići u banci putem sredstava IRB-a iznosi:

    – od 10.000 do 170.000 KM.

    Period otplate je do 25 godina.

    Inače, kamatne stopa se utvrđuju u fiksnom iznosu, za cijeli period otplate.

    – za grupu mladi bračni parovi – tri odsto

    – za beneficiranu grupu – 3,6 odsto

    – za grupu I – četiri odsto

    – za opštu grupu – 4,2 odsto

    Način plasmana ide preko finansijskih posrednika, a listu banaka i mikrokreditnih društava, kod kojih se može podnijeti zahtjev za sredstva iz ove kreditne linije može se pronaći na ovom LINKU.

    BITNO

    – Pripadnost grupi mladi bračni parovi se dokazuje na osnovu vjenčanog lista.

    – Bračni parovi sa fakultetom pripadnost ovoj grupi dokazuju prilaganjem izvoda iz matične knjige vjenčanih, ovjerenih kopija diploma kao dokaza o stepenu stručne spreme (VII stepen i viši stepen od VII) za oba supružnika.

    – I osobe starije od 35. godina mogu aplicirati za kredit iz sredstava IRB RS.

    – Porodice sa četvoro i više djece prilažu izvod iz matične knjige vjenčanih, izvod iz matične knjige rođenih za svako dijete i kućnu listu.

    – Samohrani roditelji sa četvoro i više djece prilažu izvod iz matične knjige rođenih za podnosioca zahtjeva ili presudu o razvodu braka, izvod iz matične knjige rođenih za svako dijete i kućnu listu.

    – Korisnici koji sredstva koriste za rješavanje stambenog pitanja na teritoriji nerazvijene ili izrazito nerazvijene opštine to dokazuju kupovinom stana na teritoriji nerazvijene ili izrazito nerazvijene opštine.

  • Sve manje studenata u Srpskoj

    Sve manje studenata u Srpskoj

    Prije samo petnaestak godina amfiteatri prilikom upisa na fakultete u Srpskoj bili su „dupke puni“. Na prijem ispitima znalo da je bude i duplo više kandidata od slobodnih mjesta. Danas je slika sa fakulteta znatno drugačija.

    Ukratko ovako opisuju stanje univerzitetski profesori.

    U Srpskoj se danas za upis na fakultete odlučuje sve manje srednjoškolaca. Da stvar bude gora, taj broj je iz godine u godinu u konstantnom padu. Upućeni u ovu temu za Srpskainfo kažu da je prijeko potrebno napraviti renesansu obrazovanja, jer je samo tako moguće doći do boljih ili bar primjerenijih efekata onoga što se naziva obrazovanje.

    Slično mišljenje dijeli i sociolog i profesor Ivan Šijaković.

    “Negdje početkom 2001. ili 2002. godine sjećam se prijemnog ispita na Ekonomiji. Predavao sam sociologiju, a upis bi trajao tokom čitavog dana. Prijavi se 700 ljudi, a prima se svega 350. Ista situacija je bila i sa Pravnim fakultetom u to vrijeme”, rekao je Šijaković.

    Privatni fakulteti

    Nije prošlo puno godina, a došli smo do situacije da fakulteti ne mogu u prvom roku ni da upišu dovoljno studenata, ističe ovaj ugledni profesor.

    “Banjaluka se između 2000. i 2010. godine zaista stabilizovala kao jedna akademska sredina. Nažalost, poslije su se okolnosti promijenile. Došlo je do političkih trvenja, a onda je otvorena i masa privatnih fakulteta. To je bilo na bazi korupcije i ko zna čega sve, bez nekog velikog kvaliteta, pa je tako razbijen akademski duh”, objasnio je Šijaković.

    Kasnije se na univerzitete, kako dodaje, ubacila politika pa je bilo važno da rektori, prorektori i dekani podržavaju vodeće partije, a manje da su kvalitetni u nauci.

    Šijaković ističe da bi bilo dobro napraviti jedno istraživanje sa studentima, ali i srednjoškolcima završnih odjeljenja, i postaviti im direktna pitanja zašto ne upisuju fakultete u BiH.

    “Onda bi bili sigurni da možemo donositi neke zaključke, a ovako možemo samo da pretpostavljamo. Ali, činjenica je da su programi nedovoljno privlačni”, rekao je Šijaković.

    Program

    Prema njegovim riječima, kada se radi reforma onda se nekada u studijskim programima u BiH, a posebno u RS, pobjegne od suštine.

    “Suviše se ide na neku modernizaciju i onda se izgubi kontinuitet i to studenti često primijete”, rekao je Šijaković i dodao da je program zasigurno jedan od razloga zašto mladi ne upisuju fakultete.

    Drugi razlog je taj, kako objašnjava, što BiH i Srpska veoma slabo i sporo napreduju, kako u ekonomskom, tako i u socijalnom smislu, ali i smislu životnog standarda.

    “Mladi žele unaprijed da se okušaju u nekoj drugoj sredini i žele malo da pobjegnu, jer svaki dan slušaju o nekakvim političkim borbama, nestabilnostima i opasnostima koje prijete, a to ih sve plaši”, rekao je Šijaković i dodaje kako je sve manje ljudi, a broj fakulteta raste.

    Poručuje kako dosta naše omladine odlazi na studije u Sloveniju, jer tamo imaju neke pogodnosti.

    Nepohodna “svježa krv”

    Prof. dr Marko Đogo, koji je i dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, kaže da, bez obzira koliko smo mali, na prestižnim univerzitetima u inostranstvu ima dosta naših studenata koji su se pokazali kao veoma uspješni.

    “Nama je zaista nepohodna svježa krv” na visokoškolskim institucijama i to da budu upravo oni ljudi koji to svojim kvalifikacijama i zaslužuju. To bi nas možda približilo tim fakultetima, na koje naši studenti odlaze u inostranstvo”, rekao je Đogo.

    Druga stvar zbog koje imamo sve manje studenata u Srpskoj je, kako kaže, demografska politika, prenosi Srpskainfo.

    “Činjenica je da iz Srpske uopšteno odlazi veliki broj ljudi, i to ne samo na fakultete. Neće biti lako da se preokrenu ti demografski trendovi, ali kada bi svi uradili najbolje od sebe, možda bi nešto i napravili”, rekao je Đogo.

    Istakao je da i susjedne zemlje imaju isti problem, samo je BiH u tome šampion.

    “To je priča koja je mnogo komplikovana, ali svakako moramo modernizovati nastavne planove i programe”, rekao je Đogo.

    S druge strane, kako kaže, postoji trend da sve manje djece generalno studira. Objasnio je da je i to racionalna odluka, jer su ta djeca već vidjela da završetak studija ne garantuje uspjeh u životu i oni se orijentišu.

    “U zadnjih nekoliko godina postoji dramatičan porast plata i tražnje za nekim profilima koji traže srednju stručnu spremu, pa ako ste poprilično sigurni da ćete zaraditi platu od 2.000 ili 3.000 maraka sa srednjom školom, onda je racionalna odluka da nećete trošiti 4 godine života na studije”, zaključio je Đogo.

    Srednjovjekovno obrazovanje

    Profesor Miodrag Živanović, filozof koji u svojim knjigama i izlaganju nudi drugačiji osvrt na stvarnost iako već nekoliko godina u penziji, i dalje piše i prati aktuelna dešavanja.

    “Ono što se naziva obrazovanje, posebno visoko obrazovanje, nešto je što je decenijama veliki problem, jer nije postavljeno kako bi trebalo da bude. Naše obrazovanje u BiH, ali i uopšte na Balkanu, ima kontra ulogu”, rekao je Živanović.

    Tome svjedoči, kako kaže, i činjenica da je nedavno jedan institut u Beogradu postavio pitanje treba li nam uopšte obrazovanje u vrijeme informatičke civilizacije i vještačke inteligencije.

    “Obrazovanje je u odnosu na potrebe mladih ljudi ono što je „demode“ i pravi kontraefekte. Zbog svega toga trebalo bi napraviti renesansu obrazovanja. Ljudi nam odlaze baš zato što imamo srednjovjekovno obrazovanje, koje nije interesantno mladim ljudima”, zaključio je Živanović.

    Dodao je da su profesori i nastavnici i sami nažalost postali taoci takvog deformisanog obrazovanja.

    Reforma obrazovanja

    Profesorka Svetlana Cenić za Srpskainfo kaže da je od aktuelne vlasti slušala sve i svašta, ali samo nije čula gdje su mladi ljudi i ko će izdržavati sve pritiske i ostati u Srpskoj.

    “Reforma obrazovanja je trebala davno da se uradi. Kada je bila ona nakaradna reformska agenda i kada su govorili o obrazovanju onda su rekli neka to sačeka nekoliko godina, da nije sada vrijeme. „Njima“ za obrazovanje nikada nije vrijeme, jer što si zatupljeni, neobrazovaniji i gluplji, lakši si za manipulaciju”, rekla je Cenićeva.

    Dodala je da je osim reforme obrazovanja potrebno napraviti i reformu tržišta rada, te da je prijeko potrebno da se zaštiti proizvodnja, ali i poljoprivreda. Cenićeva je došla do podataka koliko Srba živi u Americi, Australiji i Njemačkoj.

    “Samo u Njemačkoj živi 600.000 Srba i o čemu mi onda pričamo. Sve će manje biti mladih, ali i generalno ljudi u Srpskoj, jer se ljudi osjećaju nesigurno. Kada nema para, niko nije siguran. Para znamo da nema, a još malo neće biti nikoga, ni ljudi”, zaključila je ona.

  • Poruka iz Izraela: Cilj da se iskorijeni Hamas je nedostižan

    Poruka iz Izraela: Cilj da se iskorijeni Hamas je nedostižan

    Portparol izraelske vojske (IDF) Danijel Hagari ocijenio je da je cilj iskorjenjivanja terorističke grupe Hamas “nedostižan”.

    “Hamas je ideja. Oni koji misle da se može natjerati da nestane griješe”, rekao je Hagari u intervjuu za “Kanal 13” i ocijenio da svako ko tako nešto obećava “obmanjuje javnost”, prenosi “Tajms of Izrael”.

    Prema njegovim riječima, ukoliko vlada ne pronađe neku drugu alternativu, Hamas će ostati u Gazi.

    Kabinet izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u saopštenju je naveo kao jedan od ratnih ciljeva “uništavanje Hamasovih vojnih i upravljačkih sposobnosti”.

    “IDF je, naravno, tome posvećen”, dodato je u saopštenju.

  • Demokratska fronta hoće da VSTS bira sudije u Ustavnom sudu

    Demokratska fronta hoće da VSTS bira sudije u Ustavnom sudu

    Na Ustavnopravnoj komisiji parlamenta BiH sutra bi trebalo da se raspravlja o amandmanu poslanika iz Demokratske fronte o izmjeni Ustava BiH i to po pitanju izbora sudija u Ustavnom sudu BiH, dok poslanici iz Republike Srpske poručuju da od toga nema ništa.

    Poslanici DF u parlamentu BiH Milan Dunović, Zlatan Begić i Vlatko Glavaš predložili su amandman na Ustava BiH i traže da se u članu VI „Ustavni sud“ u stavu 1) „Sastav“ u tački a) na početku teksta dodaju riječi „Na prijedlog Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine (VSTS)“.

    Naime, članom VI Ustava BiH propisano je da se Ustavni sud BiH sastoji od devet članova, od četiri iz PD FBiH, a dva iz Narodne skupštine RS. Preostala tri bira Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacije s Predsjedništvom BiH. Kada je riječ o kriterijumima u Ustavu je istaknuto da će „sudije biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda“, kao i da nisu pripadnici nijedne političke partije.

    Usvajanjem amandmana omogućilo bi se da prevashodno stuka VSTS BiH predlaže imenovanje sudija Ustavnog suda BiH, odnosno da daje prijedloge nadležnim organima u vezi sa izborom i imenovanjem sudija Ustavnog suda.

    – Kako je dosadašnja praksa potvrdila jedan broj do sada istaknutih kandidata obavljali su stranačke ili političke funkcije – naveli su poslanici DF u prijedlogu izmjene Ustava BiH.

    Smatraju da bi se time zaustavila praksa da sudije biraju članovi parlamentarne komisije čiji su članovi pripadnici pojedinih političkih partija, a koji po svojim kvalifikacijama i obrazovanju često nisu u mogućnosti adekvatno i stručno procijeniti kvalifikacije kandidata kao istaknutih pravnika.

    – To bi garantovalo stručnost kandidata, što je u dosadašnjoj praksi bio problem – naveo je Milan Dunović na “Iks”, predlagač amandmana.

    Ovaj prijedlog poslanika DF naišao je na oštre reakcije poslanika iz Republike Srpske u parlamentu BiH, koji poručuju da izmjena Ustava BiH, odnosno da taj amandman neće proći na glasanju u ovoj instituciji.

    – Apsolutno je neprihvatljiv prijedlog amandmana na Ustav BiH koji se odnosi na način izbora sudija Ustavnog suda, gdje bi VSTS BiH dao svoje mišljenje u izboru sudija. Potrebno je da se provede ustavna norma koja je rekla da će se drugačije urediti način izbora sudija i to u smislu našeg prijedloga da stranci ne budu više u sastavu Ustavnog suda BiH – kaže Milorad Kojić, poslanik SNSD u PS BiH.

    S druge strane, objašnjava on, VSTS BiH ne bi smio da ima mogućnost na bilo kakav izbor sudija ustavnih sudova, to znači u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Ustavnom sudu BiH.

    – Oni ne spadaju u redovne sudove, oni su posebni, i te sudije trebalo bi da bira Narodna skupština RS, u Federaciji parlament FBiH bez miješanja VSTS. Kada bi on birao onda bi se time narušio princip izbora sudija u ustavnim sudovima, jer on bira sudije u redovnim sudovima – kaže Kojić.

    Poslanik PDP u PS BiH Mira Pekić ističe za Srpskainfo da prijedlog amandmana na Ustav BiH, koji predlaže DF, neće podržati.

    – Mi se borimo da iz Ustavnog suda odu strane sudije, a ne da se mijenja postojeće rješenje izbora domaćih sudija. Jedini način izbora sudija Ustavnog suda koji možemo prihvatiti jeste da sudije iz RS bira NS RS, a sudije iz FBiH parlament FBiH. Naravno, naša očekivanja su da to ne budu ljudi koji dolaze iz političkih stranaka i sa političkih pozicija, nego profesionalci koji će raditi isključivo u skladu sa zakonom i u okviru svojih nadležnosti – poručuje Pekićeva.

    Izbaciti strance iz Ustavnog suda BiH
    Republika Srpska insistira da se iz Ustavnog suda BiH izbace strane sudije i način donošenja odluka, posebno kada je u pitanju Srpska.

    Podsjećamo, SNSD predlaže da se izbor troje domaćih sudija, koji mijenjaju trojicu stranih sudija izabranih od predsjednika Evropskog suda za ljudska prava, radi tako što Predstavnički dom BiH, bira troje sudija iz reda različitih konstitutivnih naroda BiH i ostalih, a potvrđuje Dom naroda. U njihovom prijedlogu zakona stoji da se kandidati biraju sa liste koju dostavlja privremena Komisija za izbor i imenovanje sudija Ustavnog suda BiH. Ta komisija se osniva zaključkom Predstavničkog doma PS BiH. Privremena komisija bi se sastojala od sedam članova od kojih dva imenuje NS RS, četiri imenuje Dom naroda PFBiH i jednog VSTS iz reda članova Savjeta.

     

  • CIK BiH otkrila koja kompanija će štampati glasačke listiće za predstojeće lokalne izbore

    CIK BiH otkrila koja kompanija će štampati glasačke listiće za predstojeće lokalne izbore

    Kompanija C. P. A. iz Tojšića u Kalesiji zadovoljila je sve potrebne uslove i kvalifikovala se za dalje faze pregovora o štampanju glasačkih listića za predstojeće lokalne izbore.

    Saopšteno je to iz Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine nakon što je istekao rok za podnošenje zahtjeva za učešće u pregovaračkom postupku bez objave obavještenja o nabavci za štampanje i pakovanje glasačkih listića.

    – U skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, odluka o rezultatima postupka pretkvalifikacije donesena je na današnjoj sjednici CIK BiH – saopšteno je iz CIK BiH.

    U saopštenju se dodaje da će C. P. A. biti pozvana da u drugoj fazi postupka dostavi početnu ponudu, a nakon toga u trećoj fazi konačnu ponudu prema zahtjevima iz tenderske dokumentacije.

    Rok za dostavljanje zahtjeva za ovu nabavku istekao je juče u 14.00.

    Od ukupno 16 kompanija koje su preuzele tendersku dokumentaciju, samo se C. P. A. prijavila i dostavila potrebnu dokumentaciju.

    Podsjećamo da je ova nabavka usluge štampanja i pakovanja glasačkih listića ponovljena zbog nedostatka ponuda u prethodnom otvorenom postupku, uz zadržavanje istih uslova iz prethodnog postupka.

    Procijenjena vrijednost ovog angažmana iznosi približno 1.370.000 KM bez PDV, odnosno približno 1.600.000 KM sa PDV.

  • Putin: Rusija zahvalna Vijetnamu zbog stava o Ukrajini

    Putin: Rusija zahvalna Vijetnamu zbog stava o Ukrajini

    Rusija je zahvalna prijateljima u Vijetnamu zbog balansirane pozicije u vezi sa situacijom u Ukrajini, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin.

    “Zahvalni smo našim vijetnamskim prijateljima na izbalansiranom stavu o ukrajinskoj krizi, na želji da doprinesu traženju stvarnih puteva mirnog rješavanja ove situacije. Sve je to u potpunosti u skladu sa duhom i prirodom naših odnosa”, rekao je Putin za list Vijetnamske komunističke partije.

    On je dodao da Rusija gleda na Vijetnam kao na istomišljenika u oblikovanju nove arhitekture jednake i nedjeljive evroazijske bezbjednosti.

    Prema njegovim riječima, Rusija i Vijetnam blisko sarađuju na ključnim međunarodnim platformama, uključujući UN.

    “Mi cijenimo to što naše zemlje imaju slične ili bliske stavove o aktuelnim pitanjima na međunarodnom dnevnom redu”, istakao je ruski predsjednik, prenosi Srna.

  • Dodik: Američke sankcije – niz laži i spakovanih propagandnih poruka

    Dodik: Američke sankcije – niz laži i spakovanih propagandnih poruka

    Posljednje američke sankcije pojedinim preduzećima i privrednicima su niz laži i spakovanih propagandnih poruka, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Istakao je da američka Ambasada čini sve da potkopa značajan dio ekonomije Republike Srpske.

    – Sve su to laži, apsolutno. Amerikanci to koriste kada nemaju nikakve dokaze i to govori da lažu – rekao je Dodik na Јahorini.

    Dodik je naveo da u sancionisanim preduzećima radi 700 ljudi.

    – Zamislite da američki ambasador štiti srpski narod ovdje. Šta reći? – upitao je Dodik.

    On je naveo da je američki ambasador Majkl Marfi produžio boravak u BiH za mjesec, dva da bi napravio dar-mar, te da vjeruje da će se pokazati da ono što Marfi iznosi nije stav SAD-a.

  • Proglašena vanredna situacija zbog vode

    Proglašena vanredna situacija zbog vode

    Zbog prekomjerne potrošnje vode koja odlazi na bazene i zalijevanje bašti, Štab za vanrede situacije danas je na području Banjaluke proglasio vanrednu situaciju do 15. jula, uključujući i Trn.

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković istakao je poslije sjednice da će zbog toga uvesti i povećane kontrole.

    “Djelovaćemo preventivno i uvešćemo komunalnu policiju i inspekciju da nadzire situaciji”, istakao je Stanivuković, te zamolio građane na solidarnost, te da ako imaju potrebu za većom količinom vode angažuju Civilnu zaštitu zbog cisterni sa vodom.

  • Gradnja gasovoda od Beograda do Banjaluke

    Gradnja gasovoda od Beograda do Banjaluke

    Hoteli i domaćinstva na Jahorini, zahvaljujući projektu koji će biti ozvaničen danas, trebalo bi krajem godine da dobiju gas, a Republika Srpska i Srbija ubrzano kreću i sa realizacijom ranije ideje gradnje magistralnog gasovoda od Beograda do Banjaluke.

    Kazao je to “Glasu Srpske” direktor preduzeća “Sarajevogas” iz Istočnog sarajeva Nedeljko Elek uoči današnjeg ozvaničenja početka radova na distributivnom gasovodu Pale – Jahorina, jednom od najznačajnijih događaja za gasni sistem Republike Srpske.

    – Riječ je o projektu koji se odnosi na drugu fazu gasifikacije istoka Republike Srpske. Njime će biti obuhvaćeno šest opština i dva ski-centra, odnosno Jahorina i Igrišta. Lokalne zajednice na koje se odnosi ovaj projekat su Pale, Trnovo, krak prema Sokolu te Han Pijesak, Milići, Šekovići i Vlasenica – kazao je Elek.

    Podsjetio je da se prva faza gasifikacije istočnog dijela Republike odnosila na “Toplanu” u Istočnom Sarajevu te naglasio je da je taj posao završen i da su samim tim stvoreni uslovi za drugu fazu ovog važnog projekta čija je vrijednost 15 miliona maraka.

    – Taj projekat finansiramo iz garancija Vlade Republike Srpske. Riječ je o krucijalnom projektu jer ćemo kroz taj distributivni gasovod da povežemo opštinu Pale sa Olimpijskim centrom “Jahorina”. Povećaćemo potrošnju gasa, što je nama vrlo važno zbog odnosa sa Ruskom Federacijom. Ovo je, praktično, nakon 30 godina da prvi put ukopavamo i postavljamo cijevi te da širimo našu primarnu, ali i sekundarnu mrežu – poručio je Elek.

    Na pitanje kada bi taj projekat mogao biti završen, Elek je naglasio da očekuje da do 31. decembra puste gas prema Jahorini, odnosno da gasifikuju sve hotele i individualne potrošače na olimpijskoj ljepotici.

    Linker
    Uoči samog ozvaničavanja ovog projekta planiran je sastanak rukovodstva “Sarajevogasa” i “Srbijagasa” sa zvaničnicima Republike Srpske i Srbije u hotelu “Rajska dolina”.

    – Preduzeće “Srbijagas” nema ulogu u realizaciji druge faze projekta na istoku Srpske, ali je na Svesrpskom saboru u Beogradu donesena odluka da “Srbijagas” finansira magistralni gasovod do Banjaluke. Nazvali smo ga magistralni gasovod Beograd – Banjaluka – poručio je Elek.

    Sa strane Vlade Srpske za nosioca ovog projekta, naglasio je, određeno je preduzeće “Sarajevogas”, a sa strane Vlade Srbije – “Srbijagas”.

    – Tako da nećemo više čekati na interkonekciju i idemo stranom Republike Srpske od Šepka do Banjaluke sa cijevima uz pravac dionice autoputa od Beograda do Banjaluke. Time ćemo gasifikovati praktično cijelu Republiku Srpsku – poručio je Elek.

    Naglasio je da sve aktivnosti kreću od Šepka, gdje već imaju izlaz te da odatle radovi idu ka Bijeljini, gdje je već izgrađen gasovod te dalje do Brčkog trasom budućeg autoputa pa sve do Banjaluke.

    O izgradnji gasovoda koji će pratiti trasu autoputa od Beograda do Banjaluke pričano je i 2020. godine, ali je po svemu sudeći korak naprijed ka realizaciji te ideje učinjen na Svesrpskom saboru koji je održan 8. juna u Beogradu.

    OPSTRUKCIJE
    Pojedini bošnjački političari u više navrata u prethodnom periodu blokirali su prijedlog sporazuma o izgradnji istočne interkonekcije sa Srbijom i samim tim opstruisali projekat gasifikacije Republike Srpske.

    Te opstrukcije traju godinama, uprkos apelima predstavnika Republika da oni prestanu jer je pitanje gasifikacije potpuno u nadležnosti entiteta dok se samo na nivou BiH potpisuju međunarodni ugovori.