Karan je svoju građansku dužnost obavio u 10 časova.
Danas se u Republici Srpskoj održavaju prijevremeni predsjednički izbori, a pravo glasa ima 1.264.364 birača koji će moći da glasaju do 19 časova kada se biračka mjesta zatvaraju.
Blanuša je glasao u Osnovnoj školi “Branko Radičević” u banjalučkom naselju Starčevica.
U Republici Srpskoj danas se održavaju prijevremeni predsjednički izbori, a održavaju se manje od godinu dana prije Opštih izbora u BiH.
– U sadržajnom i otvorenom razgovoru, izrazili smo spremnost da dodatno jačamo veze i sveukupnu saradnju Srbije i SAD, kao i da nastavimo dijalog po svim pitanjima od obostranog interesa – objavio je Vučić na “Instagramu”.
Vučić je naveo da je, kada je riječ o energetici, za Srbiju veoma značajno pitanje funkcionisanja Naftne industrije Srbije i očuvanje energetske bezbjednosti Srbije.
U iščekivanju raspleta američkih sankcija NIS-u, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Velimir Lukić očekuje da se sa početkom pregovora o prodaji kompanije može očekivati i da OFAC donese razboritu odluku. Sasvim je izvjesno da se situacija oko vlasništva NIS-a ne može rješiti prije nego što dođe do blokade proizvodnje u NIS-u, kaže Lukić, ali naglašava da Srbija može da obezbijedi stabilnost tržišta nafte i naftnih derivata u zemlji.
U iščekivanju da Vašington upali zeleno svetlo da NIS može da radi, stvari se ubrzano raspliću, rekao je u Dnevniku RTS-a profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Velimir Lukić.
– Konačno imamo prve i prave pregovore o prodaji NIS-a, idemo ka narandžastom svjetlu, a u nekom trenutku stići ćemo i do zelenog, jer se na crvenom svjetlu nećemo zadržati -smatra Lukić.
Smatra da država nije nemoćna, da ima prostora da definiše kurs i pravac, kao i da obezbjedi neophodnu stabilnost tržišta nafte i naftih derivata.
Na pitanje da li će doći do popuštanja američke strane, odnosno OFAC-a, profesor Lukić kaže da to prije svega zavisi od konkretnih rezultata razgovora “Gasproma” sa potencijalnim kupcima.
– Јedna od stvari koja može da ubrza stvari, odnosno da pokaže da se odvijaju u dobrom smjeru bilo bi potpisivanje memoranduma o razumijevanju sa potencijalnim kupcima, što zavisi od finalizacije samih pregovora. I na kraju zavisi i od takta i razboritosti američke strane, odnosno OFAC-a, jer bilo bi loše da napravi presedan i jednu suverenu i u načelu prijateljsku zemlju izloži bespredmetnim nedaćama i destrukcijama, jer je sasvim izvjesno da se situacija oko vlasništva NIS-a ne može rješiti prije nego što dođe do blokade proizvodnje u NIS-u – objašnjava profesor Lukić.
Ko bi bio najbolja zamjena za Ruse
Kada je reč o tome kakva kompanija bi bila najbolja solucija i zamjena za rusku, profesor Lukić analizira neke od potencijalnih kupaca.
– MOL je regionalni lider, i vlasnik je naftnih kompanija i rafinerija i u Slovačkoj i Hrvatskoj. Opterećenje je što svoj uspjeh bazira na naftovofu “Družba”, koji će se vjerovatno naći pod pritiskom i znakom pitanja, jer bi EU voljela da se stavi privremeno van upotrebe. Što se tiče drugih zapadnih partnera i privatnih kompanija, oni nisu do sada pokazali interesovanje za naš region. Imamo tu različite privatne fondove, ali oni nisu dugoročni investitori već dolaze da urade transakciju, unaprijede poslovanje i onda prodaju, i za NIS to ne bi bilo dobro. Kada su u pitanju investitori sa Bliskog istoka, oni jesu strateški zainteresovani da šire svoje poslovanje u našem dijelu Evrope i svijeta, imaju 25 odsto učešća u OMV-u što je takođe važno, i ono što ih razlikuje od drugih investitora oni mogu da prerađuju svoju sirovinu u našim pogonima tj. rafineriji – navodi Lukić.
Profesor Ekonomskog fakulteta kaže da je za Srbiju ovo mučno iščekivanje, dok su za rusku stranu poražavajući pregovori.
– Kakav god da ishod bude oni bukvalno neće dobiti ništa, jer ako se transakcija i zaključi OFAC će tražiti da kompletna cijena bude uplaćena na neki povjerenički račun, i da “Gasprom” nema kontakt sa tim novcem dok se razlozi za sankcije ne otklone. Za potencijalne investitore to je nova poslovna šansa za investiranje, vjerovatno prilika da se zaključi odličan posao, jer kada se nešto hitno prodaje obično se postiže značajno niža cijena odnosu na cijenu koju možete postići kada imate razuman vremenski okvir – objašnjava Lukić.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić glasao je danas u Banjaluci na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske i tom prilikom poručio da srpski narod ima odgovore na sve izazove, te da će na današnjim nametnutim izborima biti poraženi oni koji su ih nametnuli.
“Ko god šta mislio, prevario se jer srpski narod ima odgovore na sve izazove, prepreke i nametanja i uvijek iskazuje svoju volju. Danas učestvujemo u tome sa velikim zadovoljstvom”, izjavio je Stevandić novinarima, nakon što je glasao u banjalučkoj Osnovnoj školi “Branko Radičević”.
Potpredsjednik SAD DŽejms Dejvid Vens izjavio je da je “fantazija” misliti da bi Ukrajina mogla da pobijedi u ratu protiv Rusije ako bi SAD dale Kijevu više novca ili oružja ili uvele više sankcija Moskvi.
Vens je objavio na “Iksu” da svaki plan za okončanje rata u Ukrajini treba da očuva ukrajinski suverenitet i da bude prihvatljiv za obje zemlje.
“Postoji fantazija da je, ako samo damo više novca, više oružja ili uvedemo više sankcija, pobjeda nadohvat ruke”, napisao je Vens.
Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je odbio da popusti u vezi sa pitanjem ključnih teritorijalnih i bezbjednosnih zahtjeva, rekao je ranije da bi američki plan mogao da bude osnova konačnog rješenja sukoba koji traje gotovo četiri godine.
Putin je naveo da je Kijev protiv plana, ali da ni on ni njegovi evropski saveznici ne shvataju realnost napredovanja Rusije u Ukrajini.
Vlado Đajić, bivši direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske (UKC RS), poručio je da i dalje ostaje u toj zdravstvenoj ustanovi, a da mu je drago što je tokom osam godina, koliko je bio na čelu Kliničkog centra, plata bila redovna.
“Drago mi je da je svih osam godina, koliko sam bio generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, plata sa doprinosima bila redovna – svakog 26. u mjesecu, a posljednja koju sam potpisao bila je pet dana ranije. I dalje ostajem u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, da zajedno sa novim rukovodstvom i svim zaposlenima nastavimo da razvijamo i unapređujemo naš klinički centar”, napisao je
Đajić na svom Facebook profilu.
Zaključio je riječima zahvalnosti svima koji su doprinijeli da se stvori jedan od najboljih kliničkih centara u regionu.
Godinama je projekt Južne gasne interkonekcije služio kao poligon za politička nadmetanja unutar Federacije BiH. Umjesto da bude standardni infrastrukturni poduhvat, pretvoren je u dugotrajni izvor koalicionih napetosti između Sarajeva i Mostara. Tek sada, nakon višegodišnjih blokada, stiže nova ponuda – i ona dolazi iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država. Poruka je jasna: ukoliko domaći akteri ne mogu postići stabilan dogovor, kontrola nad projektom preći će u ruke stranog koncesionara, i to dugoročno.
Od 2019. godine, kada su počeli prvi tehnički koraci, interkonekcija je zabilježila sve elemente političke krize: različite vizije upravljanja, međusobna optuživanja, institucionalno nadmetanje i pokušaje preglasavanja. Hrvatska strana insistirala je da se o projektu odlučuje u kantonima u kojima će gasna infrastruktura funkcionisati, dok je Sarajevo pokušavalo centralizovati ključne poluge odlučivanja. Posebno vidljiva bila je strategija Trojke, koja je kroz parlamentarnu većinu nametala rješenja bez saglasnosti hrvatske komponente.
Ovakva praksa potrajala je do trenutka kada je, prema dostupnim informacijama, američka administracija poslala jasnu poruku: projekat mora izaći iz faze blokade. Nakon toga, uslijedio je iznenadni politički zaokret. Lideri Trojke, koji su godinama insistirali da je BH Gas jedini legitimni nosilac projekta, preko noći su prihvatili mogućnost da koncesiju preuzme američka kompanija na period od najmanje tri decenije. Time je BH Gas faktički gurnut na sporednu poziciju, uprkos tome što je upravo ta kompanija bila centralna tačka prethodnih zakonskih rješenja.
Čak su i politički akteri koji su najglasnije branili zakon o Južnoj interkonekciji – usvojen preglasavanjem i bez saglasnosti hrvatskih predstavnika – počeli priznavati da zakon nije proizveo planiranu dinamiku. Time se indirektno potvrđuje da je pravni okvir bio usklađen više s političkim interesima nego s realnim tehničko-institucionalnim potrebama projekta. Sada će morati da se mijenja, i to uz priznanje da je prethodni pokušaj bio neodrživ.
Nova, odblokirana faza podrazumijeva izgradnju konekcije na budući Jonsko-jadranski plinovod, sa ulazom u BiH kod Posušja i nastavkom prema Tomislavgradu, Kupresu, Bugojnu i Travniku, uz paralelnu rutu prema Širokom Brijegu i Mostaru. Na taj način bi se uspostavio sistem od oko 170 kilometara, kojim bi gasni transportni tokovi Hercegovine bili direktno povezani s Hrvatskom i širim evropskim koridorima.
Lider HDZ-a BiH, Dragan Čović, naglasio je da je angažman SAD faktor koji uklanja dugogodišnji politički pritisak u Federaciji i omogućava da se projekat konačno odvije bez tehničkih i institucionalnih opstrukcija. No, dok se politički dijelovi jednačine sada donekle razjašnjavaju, ekonomski ostaju izazovni. Procijenjena vrijednost projekta u nekoliko godina skočila je s početnih 100 miliona eura na oko 400 miliona, uz napomenu da će realizaciji i u optimalnom scenariju trebati više godina.
Najmanje tri godine već su izgubljene pokušajima političke dominacije unutar Federacije, što je dovelo do odgađanja ključnih odluka i narušavanja povjerenja među koalicionim partnerima. Novi pristup pod američkom egidom mogao bi ubrzati proces, ali ujedno otvara novo pitanje: da li će dugoročna koncesija postati cijena političkog kompromisa, i koliki će stvarni upliv domaćih institucija ostati u upravljanju strateškom energetskom infrastrukturom?
– To se nastavilo i sinoć i danas. Da vi optužite predsjednika jedne države za takve stvari, za koje oni njega optužuju, nezabilježeno je u istoriji politike. I da te laži, čak i neki zapadni mediji preuzimaju od Domagoja Margetića, koji je sve samo ne kredibilan novinar. To govori o nečemu drugom, da je on tu namješten da bi rekao nešto što će oni onda iskoristiti protiv Aleksandra Vučića – rekla je Brnabićeva na konferenciji za medije u Narodnoj skupštini.
Ona je tako odgovorila na pitanje šta regionalni mediji, kao i Gardijan, žele da postignu s obzirom da je Vučić i dalje meta zbog navodnog učešća u aferi “Sarajevo safari”.
Brnabićeva je natpise medija ocijenila kao napad na Srbiju.
– Svi oni znaju da je Aleksandar Vučić personifikacija te uspješne, pobjedničke Srbije. Dakle, ovo je brutalan napad na Srbiju. Drago mi je što su se neki članovi vlade odmah oglasili, drago mi je što su se oglasili na engleskom jeziku. Mislim da mi kao država, moramo da uradimo ono što su SAD uradile kada je takav napad bio na Donalda Trampa i to od strane BBC-ja, gdje su za ozbiljnu nadoknadu štete tužili sve te medije – rekla je Brnabićeva.
Predsjednica Narodne skupštine kaže da i Srbija, kao država, treba tako da postupi.
– Nije slučajno sada napad na Aleksandra Vučića. To govori o do sada najbolesnijem napadu i kampanji protiv Srbije – zaključila je Brnabićeva.
Hrvatski novinar Domagoj Margetić je u objavi na Fejsbuku iznio optužbe protv Vučića i naveo da je prijavio Vučića tužilaštvu u Milanu povodom učestvovanja u takozvanom “Sarajevo safariju”, a koje navodno Italija istražuje.
Znam za tri partnera sa kojima Rusi pregovaraju o NIS-u, a ne možemo da insistiramo na pravu preče kupovine jer će Rusi reći da je riječ o prinudnoj prodaji i da im se da mogućnost da prodaju kome hoće, kaže predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Najavljuje da će razgovarati i sa američkom stranom o dobijanju licence koja bi omogućila nesmetano poslovanje NIS-a.
– Mi u naredna dva do tri dana moramo da razgovaramo sa Amerikancima i lično ću da molim i sve u Treasury-ju, dakle od gospodina Besenta do svih drugih, da nam pomognu da dobijemo licencu da bi nam Rafinerija radila, hoću li uspjeti ili ne – za sada nismo uspjeli, hoćemo li uspjeti ili ne – vidjećemo – rekao je Vučić.
O ishodu pregovora javnost će, kaže, biti obaviještena u narednih 48 sati.
Ko su potencijalni partneri sa kojima ruska strana pregovara, u javnosti se samo spekuliše.
Stručnjaci ističu da je brza prodaja dijela NIS-a – ključna za energetsku bezbjednost Srbije jer se može desiti da rafinerija stane zbog nedostatka sirovina.
– Mislim da se ide ka tome da Rafinerija ne prestane sa proizvodnjom 25. novembra jer jednostavno svako zaustavljanje Rafinerije – kada ona ponovo treba da se pokrene – znači jedan veliki trošak za NIS, a NIS otkada su najavljene sankcije ima zapravo smanjenu prodaju – navela je Јelica Putniković, urednik “Energije Balkana”.
Vojislav Vuletić iz Udruženja za gas navodi da bi se jednostavno riješio jedan mir ovim problemom, da snabdjevanje nafte i naftnih derivata bude kako treba, da bi cijena bila prihvatljiva i pristojna.
– Prema tome mislim da bi se time riješio ovaj veliki geopolitički problem koji nema veze ni sa ekonomijom, nema veze ni sa energetikom, već samo sa politikom, i bilo bi korisno za nas da se ono lijepo riješi – naglašava Vuletić.
Najbolji partneri za NIS bile bi firme sa velikim prometom, koje bi bile prihvatljive i za američku i za rusku stranu, ocjenjuju stručnjaci.
Poželjno je, kažu, svako rješenje da se postojeće stanje brzo prevaziđe u interesu građana i privrede.
– Ne samo zbog toga što ćemo moći da imamo neometano snabdjevanje gorivom, već će se konačno poslati jedna bolja poruka iz naše zemlje da smo zemlja koja može da uredi najvažnija pitanja, da je ovdje energetska bezbjednost na visokom nivou i da strani investitori više ne oklijevaju – kazao je Mihajlo Rabrenović, stručnjak za menadžment državne uprave.
Stručnjaci kažu da je pristanak ruskih vlasnika da prodaju većinski udio u NIS-u pozitivan korak ka rješavanju krize i očekuju da će američka Kancelarija za kontrolu stranih sredstava odobriti transakciju.