Autor: INFO

  • Blanuša: Ovi izbori još uvijek nisu završeni

    Blanuša: Ovi izbori još uvijek nisu završeni

    Branko Blanuša, kandidat SDS na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, koji su održani 23. novembra, poručio je da ti izbori još uvijek nisu završeni dok se ne ponovi izborni proces u Doboju, Zvorniku i Laktašima, gdje, kako je naveo, nije izražena stvarna volja naroda.

    On se putem Facebook-a zahvalio svima koji su na izborima dali podršku viziji jedne drugačije Republike Srpske.

    “Takođe, moja zahvalnost ide i svim političkim subjektima koji su iskreno podržali moju kandidaturu, kao i njihovim liderima – Jeleni, Drašku i Vukanu.  Zahvaljujem se i svom timu koji je bio sa mnom sve ovo vrijeme.  Ovi izbori još uvijek nisu završeni – biće završeni kada se izborni proces ponovi u Doboju, Zvorniku i Laktašima, gdje zahvaljujući izbornim manipulacijama, rezultati ne odražavaju volju naroda. Ukoliko bismo sada odustali, bili bismo isti kao oni – prevarili bi i izdali narod”, napisao je Blanuša, te dodao: “Biće Srpska ponovo ponosna”.

  • Završeni radovi na pisti Aerodroma Banjaluka – značajan doprinos bezbjednosti i funkcionalnosti

    Završeni radovi na pisti Aerodroma Banjaluka – značajan doprinos bezbjednosti i funkcionalnosti

    Završeni su radovi na pisti Aerodroma Banjaluka, vrijednosti milion maraka, a primopredaja je planirana za danas, ponedjeljak, 24. novembra.

    Iz Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske saopštili su da su radovi na interventnom održavanju betonskog dijela kolovozne konstrukcije manevarskih površina na Aerodromu Banjaluka uspješno okončani. Realizacija radova predstavlja značajan doprinos bezbjednosti i funkcionalnosti aerodromske infrastrukture i potvrđuje konstruktivnu saradnju Ministarstva i Aerodroma Banjaluka u unapređenju kapaciteta i kvaliteta usluga.

     

    Direktorka Aerodroma, Valentina Kecman, ističe da će sada putnike dočekati bezbjedna pista spremna za zimsku sezonu.

    – Interventni radovi na betonskom dijelu manevarskih površina su zvanično završeni i danas u 12 časova je primopredaja završenih radova između predstavnika Aerodroma, investitora i nadzornog organa. Sa radovima koji su završeni imamo pistu koja je bezbjedna i spremna za zimsku sezonu – rekla je Kecmanova.

    Poručuje da su tokom vikenda radili uspješno i pored loših vremenskih uslova, poledice i snijega.

    – Vikend smo dočekali spremni. Pista je bila spremna i drago nam je da smo uspjeli da zatvorimo radove do početka loših vremenskih uslova. Nije bilo kašnjenja, vikend je prošao po ustaljenom redu letenja, nije bilo preusmjeravanja letova. Zimska služba održavanja je bila spremna i sve je prošlo u najboljem redu – naglasila je Kecmanova.

    Banjalučki Aerodrom iz godine u godinu postiže bolje rezultate, a direktor ističe da se već sada tekuća 2025. godina može okarakterisati kao rekordna što se tiče broja putnika.

    – Što se tiče samog Aerodroma, napravili smo iskorak i preuzeli nadležnost od Granične policije BiH. To je bio važan iskorak, jer je to bilo skupo i trebalo je mnogo vremena da obučimo ljude, a zadnjih šest mjeseci odlično radimo. Parking je bio izazovan što se tiče brzine prolaza kroz rampu i to smo riješili. Početkom iduće godine očekujemo rekonstrukciju betonskih dijelova manevarskih površina, a banjalučki Aerodrom ima dobru saradnju sa Ministarstvom saobraćaja i veza i Vladom Republike Srpske – poručila je Kecmanova.

    Dodaje da je saradnja sa Ministarstvom saobraćaja i veza katalizator za dalji napredak, te da je sigurna da će i naredne godine biti mnogo više iskoraka, bez obzira na to što je već sada zabilježen rekordan broj putnika.

    Kada su u pitanju najavljeni letovi, Kecmanova ističe da se tokom zimske sezone pregovara za novu ljetnu sezonu.

    – Pregovori su u toku, neke finalne odgovore ćemo imati do kraja godine i biće do kraja godine spakovan raspored letenja, pa ćemo znati destinacije za narednu ljetnu sezonu – rekla je Kecmanova.

    Što se tiče samog rada Aerodroma, broj letova u ljetnom periodu bio je povećan za 20 odsto, te putnici nisu imali zamjerke na rad Aerodroma.

    – Dokazali smo da smo bili spremni. Radimo isto i u zimskoj sezoni. Aerodrom je očišćen i spreman, nije bilo zastoja ni čekanja – zaključila je Kecmanova.

  • Žestoka svađa u Ženevi

    Žestoka svađa u Ženevi

    Iako su američki i ukrajinski zvaničnici nakon susreta koji je u nedelju održan u Ženevi, pred medijima naglasili kako je napravljen veliki napredak u pregovorima, odnosi i atmosfera u Ženevi bili su i više nego napeti.

    Naime, novinar Axiosa Barak Ravid, a koji je izuzetno dobro upućen u dešavanja u Ženevi, objavio je informacije o dešavanjima uoči samog sastanka, navevši da su javnim izjavama državnog sekretara SAD-a Marka Rubija i šefa Kancelarije ukrajinskog predsednika Andrija Jermaka prethodili verbalni obračuni.

    Naime, novinar Axiosa Barak Ravid, a koji je izuzetno dobro upućen u dešavanja u Ženevi, objavio je informacije o dešavanjima uoči samog sastanka, navevši da su javnim izjavama državnog sekretara SAD-a Marka Rubija i šefa Kancelarije ukrajinskog predsednika Andrija Jermaka prethodili verbalni obračuni.Naime, novinar Axiosa Barak Ravid, a koji je izuzetno dobro upućen u dešavanja u Ženevi, objavio je informacije o dešavanjima uoči samog sastanka, navevši da su javnim izjavama državnog sekretara SAD-a Marka Rubija i šefa Kancelarije ukrajinskog predsednika Andrija Jermaka prethodili verbalni obračuni.

    Umerov je inače, na poziciji sekretara ukrajinskog Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu, a pre toga je bio ministar odbrane.

    Podsetimo, ukrajinska delegacija razgovarala je s timovima iz SAD-a i evropskih saveznika, usred pritiska Bele kuće da se dogovori plan od 28 tačaka za koji kritičari tvrde da bi nagradio Rusiju za njenu invaziju teritorijom i drugim ustupcima.

    Nekoliko dana pre razgovora u ženevi, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da bi se njegova zemlja mogla suočiti s gubitkom dostojanstva ili podrške SAD-a.

  • Sijarto: Američki mirovni plan – velika šansa za mir

    Sijarto: Američki mirovni plan – velika šansa za mir

    Američki mirovni plan za Ukrajinu predstavlja veliku šansu za završetak ukrajinskog sukoba, istakao je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.

    On je, međutim, u objavi na “Iksu” upozorio da pojedini evropski lideri pokušavaju da blokiraju usvajanje mirovnog plana.

    – Naš stav je jasan: svaki evropski političar dužan je da potpuno i bezuslovno podrži taj plan, jer je to racionalan i human izbor – poručio je Sijarto.

    Delegacije Ukrajine, EU i SAD održale su juče pregovore u Ženevi i usaglasile većinu od 28 predloženih odredaba za okončanje ukrajinskog sukoba. Razgovori o preostalim odredbama između Ukrajine i SAD biće nastavljeni ove ili sljedeće sedmice.

  • Britanija i Amerika za stolom zbog mirovnih pregovora oko Ukrajine

    Britanija i Amerika za stolom zbog mirovnih pregovora oko Ukrajine

    Britanski premijer Kir Starmer i američki predsjednik Donald Tramp obavili su strateški telefonski razgovor kako bi uskladili svoje pristupe tekućim mirovnim pregovorima o Ukrajini koji se održavaju u Ženevi.

    Rasprava dvojice čelnika fokusirala se na koordinaciju zapadnih stajališta u vezi s američkim predloženim mirovnim planom usmjerenim na okončanje rusko-ukrajinskog sukoba koji traje više od tri i po godine.

    Diplomatska koordinacija između saveznika
    Prema izjavi iz kancelarije britanskog premijera, oba čelnika “složila su se da svi moramo sarađivati ​​u ovom kritičnom trenutku kako bismo postigli pravedan i trajan mir” u Ukrajini. Diplomatska koordinacija dogodila se dok su se u Ženevi odvijali razgovori na visokom nivou u kojima su učestvovali američki, ukrajinski i evropski predstavnici.

    Čelnici su se obavezali održavati bliski kontakt kako se mirovni proces razvija, naglašavajući važnost transatlantskog jedinstva u rješavanju sukoba.

    Sveobuhvatni ženevski pregovori
    U ženevskim pregovorima učestvuje značajno američko izaslanstvo koje predvode državni sekretar Marko Rubio i posebni izaslanik predsjednika Trampa Stiv Vitkof, a učestvuje i ministar američke vojske Daniel Driskol.

    Ukrajinsku delegaciju predvodi šef predsjedničkog osoblja Andrij Jermak, dok savjetnici za nacionalnu sigurnost iz zemalja E3 – Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Njemačke – održavaju odvojene sastanke s ukrajinskim zvaničnicima kako bi osigurali da se evropske perspektive uključe u rasprave.

    Detalji kontroverznog mirovnog prijedloga
    Američki mirovni plan od 28 tačaka koji se razmatra izazvao je značajnu zabrinutost među ukrajinskim pristalicama zbog odredbi koje bi od Ukrajine zahtijevale da preda dodatnu teritoriju Rusiji, prihvati ograničenja svojih vojnih sposobnosti i formalno odustane od svojih težnji za članstvom u NATO-u.

    Predsjednik Tramp okarakterisao je trenutni nacrt kao da ne predstavlja njegovu “konačnu ponudu”, dok je ukrajinskom predsjedniku Volodimir Zelenskom dao rok do četvrtka da odgovori na prijedlog. Čelnici devet evropskih zemalja plus Japan, Kanada i visoki zvaničnici EU zajednički su izrazili zabrinutost da će predložena vojna ograničenja ostaviti Ukrajinu ranjivom na buduću agresiju, prenosi “YeniSafak”.

  • Moskva: Neprihvatljivo

    Moskva: Neprihvatljivo

    Nakon što je Bela kuća saopštila da je u Ženevi, tokom razgovora ukrajinske i američke delegacije, dogovorena “ažurirana verzija” Trampovog mirovnog plana, oglasio se i Kremlj.

    Iz Bele kuće je saopšteno da svaki budući sporazum o okončanju rata u Ukrajini.

    U zajedničkom saopštenju SAD i Ukrajine navodi se da će konačne odluke u okviru ovog plana doneti predsednici Ukrajine i SAD, Volodimir Zelenski i Donald Tramp.

    Navodi se i da su jučerašnji razgovori o mirovnom okviru u Ženevi bili konstruktivni, fokusirani i puni poštovanja, uz naglašenu zajedničku posvećenost postizanju mira.

    Takođe, američki državni sekretar Marko Rubio rekao  je da je postignut “ogroman napredak” u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini i da je “veoma optimističan” da nešto može da se postigne.

    Iako Rusija nije prisustvovala razgovorima u Ženevi, Rubio je rekao da Rusi “imaju pravo glasa i da će biti konsultovani u narednim koracima ka postizanju mira”.

    Na današnjem brifingu za medije, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je naveo da zvanična Moskva smatra nemogućim i neprikladnim da se američki plan za Ukrajinu razmatra putem medija.

    “U suštini, predlažete da uporedimo medijske izveštaje. Ne znamo koliko je to pouzdano, niti koliko to odgovara stvarnosti. Ovo je previše važno i složeno pitanje da bismo se oslanjali isključivo na medijske izveštaje“, rekao je Pesksov, a prenosi ruska državna agencija RIA Novosti.

    Rusija ostaje otvorena za kontakte i pregovore i pažljivo prati izveštaje štampe, ali više voli da se oslanja na informacije dobijene putem zvaničnih kanala.

    “Još nismo videli nikakav plan. Čitali smo saopštenje da su, nakon razgovora koji su održani u Ženevi, napravljene neke izmene u tekstu koji smo prethodno videli. Pa, sačekaćemo i videćemo. Izgleda da je dijalog u toku i da će se neki kontakti nastaviti. Još nismo dobili ništa zvanično”, rekao je portparol Kremlja.

  • Crnadak: Luđački se kralo

    Crnadak: Luđački se kralo

    gor Crnadak, član Glavnog odbora PDP-a, poručio je nakon održanih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, da se “ne smije ćutati na luđačku krađu u režiji SNSD i njegovog Bermudskog trougla Doboj – Zvornik – Laktaši”.

    Naveo je da je odluka naroda Republike Srpske da započne promjene i da se okrene izgradnji normalnog i pristojnog društva nestala u pomenuta tri grada.

    “Kao što su u dijelu okeana u blizini Floride nekada misteriozno nestajali avioni i brodovi, tako je juče u SNSD-ovom Bermudskom trouglu Doboj-Zvornik-Laktaši nestala volja naroda Republike Srpske da prekine vladavinu SNSD-a. Blanuša – Karan 8000 razlike u korist Blanuše u cijeloj Republici Srpskoj, a samo u ova tri grada 20 000 razlike za Karana. Ma nemojte?”, napisao je Crnadak na svom Facebook profilu.

    Dodao je da se ovaj put ne smije dozvoliti da “lopovluk i drskost pobjedi poštenje i pristojnost”.

    “Kad je u strahu, čovjek radi neke stvari nekontrolisano. Baš se zato juče luđački kralo, jer je SNSD osjetio da je gotovo”, poručio je Crnadak.

    On je na kraju uporedio rezultate prijevremenih izbora u Doboju, Laktašima i Zvorniku, sa rezultatima opštih izbora 2022. godine, kada su u trci za predsjednika Republike Srpske bili Milorad Dodik i Jelena Trivić.

    DOBOJ:

    2022. godine, na ukupno 28273 glasača, razlika za Dodika 2178.

    2025. godine, na ukupno 19396 glasača  (9 hiljada manje) razlika za Karana 6260.

    ZVORNIK:

    2022. godine, na ukupno 28273 glasača, razlika za Dodika 2178.

    2025. godine, na ukupno 19396 glasača (9 hiljada manje) razlika za Karana 6260.

    LAKTAŠI:

    2022. godine, na ukupno 19111 glasača, razlika za Dodika 3143.

    2025. godine, na ukupno 15561 glasača (3500 manje) razlika za Karana 4884.

    “U zbiru, u SNSD-ovom Bermudskom trouglu danas je razlika 20 hiljada glasova u korist SNSD-a, šest hiljada više nego kada je  glasalo 22 000 ljudi manje”, poručio je Crnadak.

  • Uhapšen zbog nasilja u porodici pa preminuo u pritvorskoj prostoriji

    Uhapšen zbog nasilja u porodici pa preminuo u pritvorskoj prostoriji

    Muškarac O.K. (31) koji je uhapšen zbog nasilja u porodici, preminuo je u pritvorskoj prostoriji.

    Naime, policijski službenici PS Kalesija u subotu 22. novembra ove godine, postupili su po prijavi nasilja u porodici.

    Utvrđeno da je prijavljeni O.K. pod dejstvom alkohola i prema uputama sudije Opštinskog suda u Kalesiji, uhapšen je zadržan u prostorijama za zadržavanje PS Kalesija.

    Njemu je takođe izrečena i hitna zaštitna mjera zbog nasilja u porodici.

    O događaju je upoznat dežurni tužilac Kantonalnog tužilaštva tuzlanskog kantona.

    Međtim, sutradan u 7,33 Operativnom centru Uprave policije MUP TK-a, prijavljeno je da O.K. koji je zadržan u prostorijama za zadržavanje PS Kalesija, ne daje znake života.

    Pozvana je Služba hitne pomoći Doma zdravlja, gdje je izlaskom na mjesto događaja, ljekar mrtvozornik konstatovao smrt O.K., bez vidljivih povreda i tragova nasilne smrti.

    O događaju je upoznat dežurni tužilac Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona koji je sa uviđajnom ekipom Sektora kriminalističke policije Uprave policije MUP TK-a izvršio uviđaj, te donio naredbu za prevoz i obdukciju tijela preminulog.

    Sve dalje mjere i radnje na utvrđivanju tačnog činjeničnog stanja i okolnosti smrti O.K. policija će preduzimati pod nadzorom i prema uputama kantonalnog tužioca.

  • Ko je pobijedio u kom gradu širom Republike Srpske?

    Ko je pobijedio u kom gradu širom Republike Srpske?

    Građani Republike Srpske juče, 23. novembra, birali su predsjednika Republike Srpske, a Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (BiH) objavila je najnovije podatke koji pokazuju ko je pobijedio u kom gradu.

    Banjaluka
    Građani Banjaluke su u nedjelju, 23. novembra, na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, Branku Blanuši, kandidatu SDS-a, dali 43.708 glasova, što je 59,02 odsto u odnosu na ukupan broj.

    Kandidat SNSD-a Siniša Karan je u gradu na Vrbasu osvojio 29.375 glasova, što je 39,67 odsto. Opširnije u posebnom tekstu.

    Laktaši
    Građani Laktaša su u nedjelju, 23. novembra, na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, većinom glasali za SNSD, odnosno njihovog kandidata Sinišu Karana.

    Karan je osvojio 10.419 glasova, odnosno 65,02 odsto u odnosu na ukupan broj.

    Branko Blanuša, kandidat SDS-a, osvojio je u Laktašima 5.423 glasa, odnosno 33,84 odsto.

    Trećeplasirani je bio kandidat Nikola Lazarević (Ekološka partija Republike Srpske, sa 58 odsto glasova (0,36 odsto), a četvrti je bio nezavisni kandidat Igor Gašević sa 47 glasova, što je 0,29 odsto.

    Petu poziciju osvojio je Dragan Đokanović (Savez za novu politiku) sa 41 glasom, odnosno 0,26 odsto, a šesti je nezavisni kandidat Slavko Dragičević sa 36 glasova, odnosno 0,22 odsto.

    Prijedor
    Prema najnovijim podacima CIK-a BiH, u Prijedoru je najviše glasova dobio Branko Blanuša, kandidat SDS-a, i to 10.722 ili 49,32 odsto, dok je Siniša Karan, kandidat SNSD-a, dobio 10.625 ili 48,87 odsto.

    Dragan Đokanović iz Saveza za novu politiku dobio je 116 glasova, Nikola Lazarević 111, Igor Gašević 93, a Slavko Dragičević 74 glasa.

    Gradiška
    Siniša Karan u Gradišci je osvojio 8.229 glasova, odnosno 52,35 odsto, dok je Branko Blanuša dobio podršku 7.267 građana što je 46,23 odsto.

    Đokanović je u Gradišci dobio 70 glasova, Gašević 58, Lazarević 50, a Dragičević 45.

    Prnjavor
    Pobjedu u Prnjavoru je odnio Branko Blanuša, kandidat SDS-a, sa 5.355 glasova što je 55,39 odsto.

    Karan je dobio 4.220 glasova što je 43,65 odsto.

    Savez za novu politiku i Dragan Đokanović dobili su 36 glasova, Nikola Lazarević 21, Slavko Dragičević 20, a Igor Gašević 16.

    Bijeljina
    Kada su u pitanju izbori u Bijeljini najviše glasova imao je Branko Blanuša (SDS) koji je dobio 20.922 glasa ili 53,12 odsto, dok je Siniša Karan (SNSD) imao 17.988 ili 45,67 odsto glasova.

    Osim toga Nikola Lazarević (Ekološka partija RS) u Bijeljini je imao 143 glasa ili 0,36 odsto, a Igor Gašević (Nezavisni kandidat) 126 glasova ili 0,32 odsto.

    Dragan Đokanović (Savez na novu politiku) imao je 115 glasova ili 0,29 odsto, a Slavko Dragičević (Nezavisni kandidat) 96 glasova ili 0,24 odsto.

    Doboj
    U Doboju je najviše glasova imao Siniša Karan (SNSD) 16.488 glasova ili 68,17 odsto glasova dok je Branko Blanuša (SDS) dobio 7.369 glasova ili 30,47 odsto.

    Osim toga Nikola Lazarević (Ekološka partija RS) u Doboju je imao 90 glasova ili 0,37 odsto, a Igor Gašević (Nezavisni kandidat) 76 glasova ili 0,31 odsto.

    Dragan Đokanović (Savez na novu politiku) imao je 69 glasova ili 0,29 odsto, a Slavko Dragičević (Nezavisni kandidat) 96 glasova ili 0,40 odsto.

    Derventa
    U Derventi je najviše glasova imao Siniša Karan (SNSD) 3.614 glasova ili 52,07 odsto glasova dok je Branko Blanuša (SDS) dobio 3.233 glasova ili 46,58 odsto.

    Nikola Lazarević (Ekološka partija RS) u Derventi je imao 24 glasa ili 0,35 odsto, a Igor Gašević (Nezavisni kandidat) 25 glasova ili 0,36 odsto.

    Dragan Đokanović (Savez na novu politiku) imao je 24 glasa ili 0,35 odsto, a Slavko Dragičević (Nezavisni kandidat) 21 glas ili 0,30 odsto.

    Trebinje
    U Trebinju je najviše glasova imao Siniša Karan (SNSD) 7.103 ili 51,25 odsto glasova dok je Branko Blanuša (SDS) dobio 6.579 ili 47,47 odsto.

    Dragan Đokanović (Savez na novu politiku) imao je 56 glasova ili0,40 odsto, dok je

    Nikola Lazarević (Ekološka partija RS) je imao 51 glasova ili 0,37 odsto, a Igor Gašević (Nezavisni kandidat) 39 glasova ili 0,28 odsto Slavko Dragičević (Nezavisni kandidat) 32 glasova ili 0,23 odsto

    Zvornik
    I u Zvorniku je najviše građana glasalo za Sinišu Kаrаna (SNSD) koji je osvojio 12.879 glasova ili 65, 54 odsto dok je iz Branko Blanuša (SDS) 6.583 ili 33, 50 odsto.

    Dragan Đokanović (Savez na novu politiku) imao je 63 glasova ili 0,32 odsto, dok je

    Nikola Lazarević (Ekološka partija RS) u Zvorniku je imao 47 glasova ili 0,24 odsto, a Igor Gašević (Nezavisni kandidat) 41 glasova ili 0,21 odsto Slavko Dragičević (Nezavisni kandidat) 39 glasova ili 0,20 odsto

    Istočno Sarajevo
    U Istočnom Novom Sarajevu Siniša Karan, kandidat SNSD-a, dobio je 2.911 glasova, dok je Branko Blanuša dobio 1.909.

    U ovom mjestu 178 glasova je dobio Dragan Đokanović, 23 Nikola Lazarević, 14 Igor Gašević, a 13 Slavko Dragičević.

    Pobjedu u Istočnoj Ilidži odnio je Blanuša sa 4.095 glasova, dok je Karan dobio 2.778.

    Đokanović je osvojio 135 glasova, Lazarević 20, Gašević 12, a Dragičević 11.

    Sa malom razlikom među glasovima pobjedu je odnio u Palama Blanuša koji je dobio 4.023 glasa, a Karan je dobio podršku 4.017 birača.

    Lazarević je u Palama dobio 126 glasova, Đokanović 103, Gašević 15 i Dragičević osam.

    U Istočnom Starom Gradu, kao jednoj od opština u sastavu Istočnog Sarajeva, pobijedio je Branko Blanuša sa 351 glasom, a Siniša Karan je osvojio 141 glas.

    Nikola Lazarević je u ovom mjestu dobio četiri glasa, dok su pojedan glas dobili Dragan Đokanović, Igor Gašević i Slavko Dragičević.

    U Trnovu je 505 glasova dobio Karan, dok je Blanuša dobio 140 glasova.

    Đokanović je u Trnovu dobio 18 glasova, Dragičević dva, Gašević jedan, dok Lazarević nije imao glasova.

    Kada je riječ o Sokocu, u ovoj opštini više glasova je dobio Karan i to 2.438, dok je Blanuša dobio 2.304.

    Dragan Đokanović je dobio 20 glasova, Igor Gašević 15, Nikola Lazarević 11, a Slavko Dragičević devet.

  • Bodiroga: Kriminalna hobotnica neće predati vlast demokratskim putem

    Bodiroga: Kriminalna hobotnica neće predati vlast demokratskim putem

    Smatram da treba blokirati sve institucije jer je očigledno da kriminalna hobotnica neće demokratskim putem predati vlast.

    Ovo je na X nalogu objavio šef poslaničkog kluba SDS u NSRS Ognjen Bodiroga.

    “Ljudi koji su napravili sistem gdje je glavna preporuka za bilo koji posao da ste vjerni sluga režima su prije svega duhovno siromašni ljudi, gramzivi i svojim lažnim patriotizmom hrane te iste sluge režima”, kazao je Bodiroga i dodao:

    “To su ujedno opasni i na sve spremni ljudi jer kada gube tlo pod nogama onda bi prodali i zemlju i narod samo da sačuvaju svoje kule i gradove. To su i plašljivi ljudi jer znaju da sve što su stekli mogu lako da izgube”.

    On je naglasio da je profesor Branko Blanuša je čovjek koji je ujedinio sve ljude koji vole ovu zemlju, ujedinio je opoziciju i dao ljudima nadu da Republika Srpska može biti mjesto za ljepši i slobodniji život.

    “A što se tiče Doboja i Zvornika, uđite na CIК i videćete rezultate kao što su: 372:8, 382:80, 310:19, 235:41, 136:27, 451:39, 217:16…bruka i sramota! Nije moguće i nije normalno pobijediti u tri najveća grada (Banjaluka, Bijeljina i Prijedor), a izgubiti u Doboju preko 8 000 glasova razlike, i nije normalno da prije stignu rezultati za Banjaluku nego za Doboj!”,navodi Bodiroga.

    On je poručio i ovo:

    -Bitka za slobodu se nastavlja, smrknute i plašljive face režima na sinoćnoj konferenciji za novinare znače samo jedno, a to je da oni znaju da ih narod više neće! Moralna dužnost svih slobodnih ljudi i nas političara je da zbrišemo ovaj diktatorski režim, oslobodimo institucije, procesuiramo one koji su se obogatili na račun naroda i koji su spremni da prodaju Republiku Srpsku. Svi zajedno to moramo učiniti jer je u pitanju opstanak Republike Srpske! Do slobode!