VRBAS Media

Autor: INFO

  • U BiH nema ko da mjeri gledanost

    U BiH nema ko da mjeri gledanost

    U BiH više nema ko da mjeri gledanost. Mada, pitanje je kako se to radilo i dosad. Favorizovanjem pojedinih TV stanica “AM“, agencija koja se jedina u BiH bavila istraživanjem gledanosti TV programa, pomagala je punjenju budžeta tih favorita.

    Još prije sedam godina nefer poslovanje i različite aršine je potvrdio i Sud. Inače, istraživanje gledanosti je svojevrsna podloga za finansiranje TV stanica koje stiže od marketinga. O ciframa je nezahvalno govoriti, ali se to na godišnjem nivou vrti i oko 60 miliona KM.

    Nepravilnosti i nelogičnosti su vidljive godinama, kaže direktor marketinga i prodaje ATV-a. Dejan Stupar poručuje da je neophodno uvesti red u tu oblast.

    “Jedan najkonkretniji primjer kada su nam jedan dan došla istraživanja, kada smo vidjeli 0,00%, što je zaista nemoguće, a onda nam je iz AM kao zvanično objašnjenje i odgovor kažu, vi taj dan niste bili vidljivi u BH telekomu. Samo malo, šta je sa Telekomom Srpske? Šta je sa drugim operaterima, koji su zaista primarni u Republici Srpskoj? To je jasan primjer o nepravilnoj podjeli, o netransparentnosti u radu i očigledno duplim aršinima. Govorimo o budžetima od nekoliko desetina miliona KM koji dolaze na tržište i koji se iz Sarajeva raspoređuju kako nekome odgovara, odnosno, na osnovu baš svih tih istraživanja koja su izazivala brojne opravdane sumnje”, kaže Stupar.

    Sedam godina kasnije praksu nisu promijenili. Sertifikat o odobrenju tipa mjerila su izgubili 10. maja, ali ih to nije omelo da mjerenja nastave da vrše još 14 dana nakon toga.

    Izgubili su ga po novom Pravilniku o metrološkim i tehničkim uslovima za mjerila gledanosti, piplmetar, koji je donesen lani u oktobru. Po starom su mogli da se koriste uređaji koji su prevaziđeni. Trenutno u BiH ne postoje uređaji koji zadovoljavaju propise, objašnjava direktor Instituta za metrologiju.

    “Izmjenom regulative, odnosno, izmjenom Pravilnika tržište otvoreno i bilo ko ko je zainteresovan da učestvuje na tržištu, da se bavi ovom djelatnošću, treba da nabavi adekvatne uređaje, dakle, piplmetre najnovije generacije i da se javi Institutu za odobrenje tipa i zatim mora da obezbijedi da ta mjerila budu redovno verifikovana svako tri godine”, rekla je Milica Ristović Krstić, direktor Instituta za metrologiju BiH.

    Imaju li adekvatne uređaje, iz Agencije nisu rekli. Samo su se, doduše sa zakašnjenjem, kratko oglasili da obustavljaju slanje podataka.

    “U ovom trenutku, želim vam saopštiti da će ‘Audience Measurement d.o.o.’ privremeno obustaviti isporuku podataka. Nažalost, trenutno nisam u mogućnosti precizno odrediti kada i da li ćemo biti u mogućnosti nastaviti s isporukom podataka”, poručuju iz ove Agencije.

    Dosad su, navodno, jedini imali laboratoriju za servisiranje piplmetara i druge opreme, pa su mogli sami sebi izdavati sertifikate o ispravnosti opreme. To više nije slučaj. Institut je ispunio svoju dužnost – donio akte koji propisuju karakteristike uređaja za mjerenje i osigurao da se redovno provjerava njihova tačnost.

    Nekome je, čini se, i to zasmetalo, pa je Komisiji za borbu protiv korupcije Parlamentarne skupštine BiH stigla anonimna prijava. Ristović Krstić će na javno saslušanje. To, izgleda, na pogrešnu adresu.

    “Po osnovu čega i ono što ja sporim je nadležna Komisija za korupciju ako je neko donio nekakav podzakonski akt?”, pita Milorad Kojić, član Komisije za borbu protiv korupcije PS BiH i dodaje:

    “Kako ćemo, na koji način raditi sutra, mislim da bi mi kao poslanici trebali biti neko ko će poštovati akte zakonske i svoj poslovnik, prije svega. Nažalost, smatram da je on prekršen, da smo izašli iz nadležnosti naše Komisije, ali eto ta neka većina želi da pravi vrstu političke priče iz svega ovoga i ništa više osim toga”.

    S politikom se i prije ova priča dovodila u spregu. Malo ko je i ranije vjerovao u rezultate tv gledanosti. Dizale su protiv toga glas brojne medijske kuće. Značajnija reakcija je izostala. Možda i jer je takvo stanje nekima odgovaralo. Na sumnjivim podacima ostvarivali su laku zaradu.

     

  • Petković: Ustavni sud BiH postaje sud bošnjačkih elita ili međunarodne zajednice

    Petković: Ustavni sud BiH postaje sud bošnjačkih elita ili međunarodne zajednice

    Ustavni sud BiH održaće 30. i 31. maja plenarnu sjednicu, a na dnevnom redu je, između ostalog, dopuna Pravila Ustavnog suda. Mediji spekulišu da bi mogla biti izmjenjena Pravila koja bi omogućila da odluke donose troje od devet sudija.

    Pravnik i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković podsjetio je da se Ustavni sud već 2023. godine donio izmjene Pravila da se može odlučavati bez jednog sudija iz Srpske i troje iz FBiH.

    – Već tada su prešli da klasično većinsko odlučivanje. Možemo slobodno reći da Ustavni sud BiH postaje sud bošnjačkih elita ili sud međunarodne zajednice – naveo je Petković u Јutarnjem programu RTRS.

    Naglasio je da je njihov cilj da poništavaju odluke Narodne skupštine Srpske.

    – Ono što je nekada radio visoki predstavnik, sada to radi Ustavni sud BiH – naveo je Petković.

    Petković navodi da se već sada može govoriti da je Ustavni sud BiH postao kvazi sud koji je izgubio legitimitet.

    – Njihove odluke nisu ispravne i skoro niko ih ne prihvata. Mi sada spekulišemo, ali ako oni ovako mijenjaju Pravila, to bi bilo isto da mi mijenjao Ustav BiH bez predstavnika hrvatskog naroda. To je neprihvatljivo i vanustavno – naveo je Petković.

  • Mandić: Pobijedili smo u Budvi, nema pregovora sa DPS

    Mandić: Pobijedili smo u Budvi, nema pregovora sa DPS

    Lider Nove srpske demokratije i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić izjavio je da je koalicija “Za budućnost Budve” pobijedila na izborima i da imaju najviše glasova na lokalnim izborima koji su juče održani u Budvi.

    Andrija Mandić saopštio je da je lista njegove koalicije pobijedila na lokalnim izborima u Budvi

    – Naša koalicija osvojila je 25,41 odsto glasova, objavljujem da smo pobijedili – rekao je Mandić, prenose Vijesti.

    Kako je rekao, ZBCG vodi politiku koja je najbolja za Crnu Goru i za Budvu.

     

    ZBB i “Budva naš grad” po devet mandata

    Mandić je u štabu liste “Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad” koju predvodi Mladen Mikijelj rekao je da su građani na lokalnim izborima održali čas demokratije.

    – Jedino nećemo pregovarati sa Demokratskom partijom socijalista oko vlasti – naveo je Mandić.

    Prema prvim projekcijama rezultata juče održanih lokalnih izbora u Budvi, savez Za budućnost Budve (ZBB), kao i lista Budva naš grad (BNG) imaće po devet mandata u novom sazivu budvanske skupštine, prenosi RTCG.

  • “SAD će učestvovati na mirovnom samitu o Ukrajini”

    “SAD će učestvovati na mirovnom samitu o Ukrajini”

    SAD će učestvovati na mirovnom samitu koji Ukrajina organizuje u Švajcarskoj sledećeg meseca, izjavio je danas američki zvaničnik, ali je odbio da kaže ko će prisustvovati ili na kom nivou će prisustvovati SAD, preneo je Rojters.

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski apelovao je ranije danas na svetske lidere, pored ostalih i na američkog predsednika Džozefa Bajdena i kineskog lidera Si Đinpinga da se pridruže samitu jer su, kako je naveo, napori globalne većine najbolja garancija da će sve obaveze biti ispunjene.

    Zelenski je, u obraćanju svetskim liderima iz Harkova uoči mirovnog samita u Švajcarskoj, poručio da ne postoji nacija koja može sama da zaustavi rat u Ukrajini i da je za to potreban angažman svetskih najviših zvaničnika i pozvao ih da se u što većem broju pridruže samitu.

    Kineski predsednik Si Đinping izjavio je početkom meseca da će Peking podržati svaku mirovnu konferenciju o Ukrajini koju odobre i Moskva i Kijev.Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su bilo kakvi razgovori o Ukrajini bez Rusije besmisleni i da su, u stvari, ”pregovarački proces bez svrhe”, dok je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao da neke zemlje koje nameravaju da učestvuju na skupu o Ukrajini planiraju da to učine samo kako bi objasnile besmislenost održavanja takvog događaja bez učešća Rusije i na osnovu ultimatuma.

     

     

  • Smrtonosni napad

    Smrtonosni napad

    Najmanje 40 civila je ubijeno, a mnogi su povređeni u izraelskim vazdušnim napadima na grad Rafu, na jugu Pojasa Gaze, prenose palestinski mediji.

    Agencija Wafa navodi da je najmanje osam raketa pogodilo šatore u severozapadnom delu grada, gde su smešteni raseljeni Palestinci.

    Međunarodni komitet Crvenog krsta saopštio je da njegova terenska bolnica u Rafi prima veliki broj povređenih, a da i druge bolnice primaju veliki broj pacijenata.

    Visoki zvaničnik Hamasa Sami Abu Zuhri opisao je napad u Rafi kao “masakr”.

    Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da su izvele precizan napad na kompleks Hamasa u gradu Rafa, gde su se okupljali visoki zvaničnici te palestinske militantne grupe, prenosi Tajms of Izrael.
    IDF je kasnije saopštio da su u napadu ubijeni komandant Hamasovog štaba na Zapadnoj obali Jasin Rabia i još jedan pripadnik Hamasa.

     

  • Krijumčareći migrante zgrću bogatstvo

    Krijumčareći migrante zgrću bogatstvo

    Dosadašnje informacije pokazuju da krijumčari migranata u nekim slučajevima uzimaju i milione maraka i da je ova vrsta krivičnih djela za bande postala unosan “biznis”, što znači da pravosuđe i policijske agencije u BiH moraju ući u snažniju borbu protiv trgovine ljudima.

    O zastupljenosti ove problematike svjedoči podatak da gotovo nema dana, a da Tužilaštvo BiH ili neka od policijskih agencija ne saopšti da je zabilježen ovakav slučaj, pa smo tako o dva takva primjera svjedočili u četvrtak.

    Tada je, naime, Granična policija BiH saopštila da su njihovi pripadnici, radeći na sprečavanju nezakonitih migracija preko BiH, 22. maja uhapsili četvoricu državljana BiH koji su pokušali da prokrijumčare 21 stranog državljanina.

    Krijumčarenja su otkrivena prilikom kontrole četiri vozila, bh. nacionalnih oznaka, a koja su kontrolisana na području Gradiške i Kozarske Dubice.

    “Privremeno su oduzeta četiri vozila i drugi dokazni materijali. Krijumčareni strani državljani nisu imali identifikacione dokumente, a u upitniku za migrante su izjavili da dolaze iz Bangladeša (19) i Pakistana (dva)”, naveli su iz Granične policije BiH i dodali da će protiv osumnjičenih biti dostavljen izvještaj Tužilaštvu BiH.

    Iz Tužilaštva BiH su, samo nekoliko sati ranije, govoreći o odvojenom predmetu, saopštili da su nakon hapšenja zatražili određivanje pritvora za državljanina Nizozemske, nastanjenog u Maroku, a rođenog u Iraku, koji se zove Karwan Kader Hmawmein (57), a pao je u akciji “Istok-Tigris”.

    “On je pod istragom Tužilaštva BiH i domaćih i međunarodnih partnerskih institucija i agencija, i osumnjičen je da je zajedno sa drugim osobama učestvovao u dovođenju velikog broja državljana Iraka u BiH, koji su nakon toga iz BiH bili krijumčareni na područje zemalja EU. Prema prikupljenim dokazima, ova grupa sumnjiči se za krijumčarenje više od 1.500 osoba, pri čemu je ostvarena nezakonita imovinska korist u velikim iznosima”, pojasnili su iz Tužilaštva BiH.

    O kakvim se iznosima u ovakvim slučajevima može raditi, možda najbolje svjedoči nedavno izvedena akcija “Piramida”, na čijem udaru je bila međunarodna organizovana kriminalna grupa, koja je, prema preliminarnim rezultatima, u šest mjeseci uzela više od šest miliona KM na krijumčarenju migranata.

    Ta grupa je, kako se sumnja, pokušala ili uspjela da prokrijumčari više od 600 osoba, među kojima više od 100 maloljetnika, a koliko je bila razgranata, svjedoči i podatak o pretresima, koji su izvedeni na brojnim lokacijama u Bihaću, Cazinu, Brezi, Visokom, Sarajevu, Kaknju, Velikoj Kladuši i Kiseljaku.

    Iz Tužilaštva BiH su za “Nezavisne novine” rekli da je plan u budućnosti sprečavanje ilegalnih migracija i procesuiranje krijumčara i grupa za krijumčarenje, kao jednog od bezbjednosnih izazova koji je jako bitan za BiH na putu evropskih integracija.

    “Tužilaštvo BiH, svake godine, podigne optužnice protiv više desetina osoba, koje se terete za ova krivična djela. U ovim predmetima, u posljednjih nekoliko godina, evidentirano je da se kao organizatori ili počinitelji ovih krivičnih djela pojavljuju strani državljani”, kaže za “Nezavisne novine” Adisa Karačić, stručna saradnica za odnose sa javnošću u Tužilaštvu BiH.

    Posebnu poteškoću, kako dodaje, predstavlja to što je u više predmeta evidentirano da migranti dolaze sa područja Turske, sa kojom BiH nema vizni režim ulaska, pa nakon što redovnim letovima i kopnenim putem doputuju u BiH, migranti se dalje krijumčare prema području Hrvatske i dalje prema zemljama EU.

    “Među osumnjičenim i optuženim stranim državljanima, koji se terete za krijumčarenje migranata i povezana krivična djela, najčešće su državljani Turske, Afganistana, Pakistana itd. Njihovo procesuiranje odvija se dosta ubrzano jer su uglavnom u pritvoru, pa se radi o hitnim pritvorskim predmetima”, kaže Karačićeva.

    Evidentno je, dodaje ona, da je u posljednje vrijeme sve više stranih državljana iz migrantske populacije koji se pojavljuju u ulogama organizatora ovih nezakonitih aktivnosti, te se zbog toga i pretresaju migrantski centri u potrazi za dokazima.

    “Tužilaštvo BiH, Granična policija, Služba za poslove sa strancima i ostale partnerske institucije i agencije za provođenje zakona, permanentno i gotovo svakodnevno provode aktivnosti u sprečavanju, otkrivanju i procesuiranju krivičnih djela krijumčarenja migranata. Aktivnosti se provode i u dežurama u dane vikenda”, navodi Karačićeva.

    Novinar Dejan Šajinović, koji često prati teme koje se odnose na migrante, kaže da, kada gledate relevantne izvještaje Frontexa, Međunarodne organizacije za migracije UN, i izvještaje drugih relevantnih organizacija, zapadni Balkan je iz godine u godinu na vrhu lista regiona s najvećim prilivom migranata prema zapadnoj Evropi.

    Prema njegovim riječima, uz povoljan geografski položaj na ruti između istočnog Sredozemlja, istočnog dijela Balkanskog poluostrva i zapadne Evrope, krijumčarima ide naruku i slaba vladavina prava i slabe institucije, što ih, nažalost, dodatno motiviše da upravo preko BiH i drugih zemalja u regionu organizuju prebacivanje migranata.

    “Bitno je da policijske agencije povećaju svoje prisustvo, ali to nije dovoljno, potrebna je i politička volja. EU je spremna i voljna da pomogne BiH, ne samo velikim sredstvima koja godišnje izdvaja za zbrinjavanje migranata, opremanje granice, obuku policajaca, izgradnju objekata, itd., nego i nuđenjem da Frontex pošalje svoje pripadnike u BiH da nam pomognu, a ovaj proces još uvijek nije okončan”, ističe Šajinović.

  • Klizište u Papui Novoj Gvineji: Zatrpano više od 2.000 ljudi

    Klizište u Papui Novoj Gvineji: Zatrpano više od 2.000 ljudi

    Više od 2.000 ljudi zatrpano je u klizištu u naselju na sjeveru Papue Nove Gvinije, saopštio je danas Nacionalni centar za prirodne katastrofe Papue Nove Gvineje.

    ”Klizište je zatrpalo više od 2.000 ljudi, dovelo do velikih razaranja građevina i prouzrokovalo velike udare na ekonomiju zemlje”, navedeno je u pismu koji je Centar uputio Ujedinjenim nacijama, prenosi Tanjug.

    Više od 150 kuća je zatrpano u klizištu, a evakuisano je oko 1.250 ljudi.

    Međunarodna organizacija za migracije prethodno je saopštila da se vjeruje da je više od 670 ljudi poginulo u klizištu.

    Do danas je pronađeno samo pet tijela, dok su muškarac i žena izvučeni živi, nakon što su spasioci čuli kako ih dozivaju ispod ruševina.

    BBC navodi da su ljudi na pojedinim mjestima zatrpani na dubini od deset metara.

    Klizište je blokiralo pristup auto-putu, zbog čega se do tog područja može stići jedino helikopterom.

    Premijer Papue Nove Gvineje, Džejms Marape izjavio je da u potrazi za preživjelima i pružanju pomoći učestvuju pripadnici službi za vanredne situacije, vojske i komunalnih službi.

  • Može li CIK izabrati 12.000 ljudi za naknade od 200 i 400 KM?

    Može li CIK izabrati 12.000 ljudi za naknade od 200 i 400 KM?

    Centralna izborna komisija (CIK) raspisala je prošle sedmice konkurs za izbor oko 300 instruktora koji će biti zaduženi za obuku oko 12.000 predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora, a za koje konkurs još nije raspisan, iako bi svi oni trebalo da budu izabrani do početka avgusta.

    U Centralnoj izbornoj komisiji BiH nezvanično saznajemo da bi konkurs za 12.000 ljudi trebalo da bude raspisan “uskoro” i da ima dovoljno vremena za izbor.

    Međutim, oni koji već godinama učestvuju u organizaciji izbora, kako na lokalnom tako i na republičkom nivou, kažu da taj izbor neće biti bez problema.

    Navode da neće biti problema s tim kako pronaći ljude, već koliko će oni biti sposobni za učestvovanje na izborima.

    “Biće teško i problema sigurno. Prvo, kako naći nestranačke osobe i šta to znači da danas neko podnese ostavku u stranci i sutra je nestranačka ličnost. To smo imali i u Ustavnom sudu, isto tako. Treba pomoći CIK-u, biće problem i organizaciono izabrati 12.000 ljudi, ali se očekuje pomoć lokalnih izbornih komisija, medija i nevladinih organizacija”, rekao je Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a.

    On kaže da je još jedan od problema i taj što, i ako CIK izabere “nestranačke” ljude kao predsjednike i zamjenike predsjednika, većinu će opet u biračkom odboru imati stranke, jer osim predsjednika i zamjenika predsjednika, njih i dalje imenuju partije.

    U slučaju da CIK kroz konkurs ne uspije izabrati 12.000 ljudi, odnosno predsjednika i zamjenika predsjednika na oko 6.000 biračkih mjesta BiH, postoji mogućnost da ih CIK imenuje bez konkursa.

    “Do sada nije bilo problema sa izborom tih ljudi u smislu samog izbora, ali bilo je problema sa kvalitetom. Njih su imenovale partije i onda su one birale nesposobne i podobne i onda su nesposobni to radili. Naravno, čast izuzecima. I sada kada ih bira CIK, ko garantuje da će oni biti sposobniji od ovih što su bili prije i koje su imenovale partije. Radi se o centralizaciji i mislim da CIK te ljude želi staviti pod svoju kontrolu kako bi mogli manipulisati izbornim rezultatima”, rekao je Aleksandar Radeta, bivši predsjednik banjalučke Gradske izborne komisije i član Republičke izborne komisije u ostavci.

    On kaže da se postavlja pitanje kako će CIK vršiti selekciju tih ljudi i šta je garancija da će biti izabrani najbolji, jer samo u Banjaluci će trebati izabrati 560 osoba, kojih je, realno, teško naći, a da poznaju izborni proces i spremni su da rade.

    Ipak, “visoka” naknada u odnosu na dosadašnje mogla bi privući kandidate za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora.

    CIK je nedavno značajno povećao ove naknade, pa će tako predsjednik imati jednokratnu naknadu od 400 KM, a zamjenik predsjednika 200 KM.

    Do sada su te naknade iznosile oko 100 KM.

    Podsjećanja radi, do sada su biračke odbore, a samim tim predsjednike i zamjenike predsjednika, birale lokalne izborne komisije u Bosni i Hercegovini, ali izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg RS ne priznaje, ta nadležnost data je Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

    Ovo je obrazloženo time da su birački odbori previše politizovani i najslabija karika izbornog procesa, zbog čega je političkim partijama oduzeta mogućnost da imenuju te ljude.

  • Ubijen brat ministra Vojina Mijatovića

    Ubijen brat ministra Vojina Mijatovića

    U Beogradu je danas u poslijepodnevnim satima u Beogradu ubijen mlađi brat Vojina Mijatovića, potpredsjednika Vlade Federacije BiH i federalnog ministra.

    Objavio je ovo portal “Dnevnog avaza” pozivajući se na svoja saznanja.

    Prema njihovim informacijama, on je pokušao da zaštiti svog maloljetnog sina od grupe huligana, koja je, prema dostupnim informacijama, potom nasrnula na Mijatovićevog brata i izbola ga nožem.

    Druga verzija priče je da je Mijatovićev brat pokušao zaštiti dijete iz komšiluka od huligana.

    Napad se dogodio na Karaburmi, oko 15:10 šasova. Policija je brzo reagovala i privela osumnjičenog. Istraga je u toku, a ministar Mijatović je na putu za Beograd.

  • Koliko je za pet godina poskupjela izgradnja stanova i kuća: Evo poređenja

    Koliko je za pet godina poskupjela izgradnja stanova i kuća: Evo poređenja

    Cijene gotovo svih potreba građana u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko godina značajno su skočile, a među onima na koje se građani najviše žale su novci koje je sada potrebno izdvojiti da bi se kupio stan ili kuća.

    Jedna sarajevska firma poslala je portalu Klix.ba nabavne cijene koje dobijaju od ponuđača i, u poređenju s onim cijenama iz 2019. godine, jasno se vidi da su materijali poskupjeli od devet do čak 89 posto.

    Cijene ciglenih blokova, u zavisnosti od dimenzija, skočile su od 70 do 82 posto. Tako je cijena onog najmanjeg u 2019. godini bila 1,36 KM po komadu, a u ovoj godini čak 2,48. Cijena srednjeg 1,73 u 2019. i 2,94 u 2024. godini. Najveći blok je skočio sa dvije KM po komadu na čak 3,40 KM.

    Cijena betona MB 30, bez prevoza, u 2019. godini iznosila je 111 KM po metru kubnom, a ove godine iznosi 135 KM što predstavlja povećanje od 22 posto.

    Jedan od materijala koji su najviše skočili je siporeks. Ako gledamo onaj dimenzija 625x200x200 mm vidjećemo da je prije pet godina cijena iznosila 3,45 KM po komadu, a da je u ovoj godini čak 5,74 što je povećanje za čak 66 posto.

    Cijena stiropora u 2019. iznosila je četiri KM po metru kvadratnom, a ove godine iznosi pet KM što je povećanje od 25 posto. Skoro za 100 posto je skočila cijena rigips ploče. U 2019. godini iznosila je 3,7 KM po metru kvadratnom, a ove godine iznosi čak sedam KM što je povećanje od 89 posto. Najviše je skočila cijena kamene vune, za čak 96 posto. Prije je iznosila pet KM, a danas iznosi 9,8 KM.

    Najmanje je skočila cijena armaturne mreže – za svega devet posto. U 2019. je iznosila 57 KM po komadu, a ove godine 62 KM. Vreća cementa takođe nije skočila puno, pa sa 5,35 sada iznosi 5,9 KM što je povećanje za 10 posto. Pijesak 0-4 mm je sa 11,11 KM skočio na 14,7 KM, a šljunak sa 6,87 na 10,2 KM što su povećanja od 32 do 48 posto.

    Cijene radova
    Ni cijene radova nisu ništa manje skočile u odnosu na cijene materijala. Tako ćete za štemanje keramičkih pločica ove godine izdvojiti 10 KM po kvadratu, a prije pet godina je to bilo za 3 KM manje. To predstavlja povećanje od 43 posto.

    Štemanje ciglenog zida uz odnos materijala na deponiju danas košta 300 KM po metru kubnom, a ranije je koštalo 50 KM manje. Nabavka i transport materijala te izrada pregradnog zida po sistemu ‘Knauf’ sada košta 100 KM po kvadratnom metru, a 2019. godine je koštalo 65 KM. Za malterisanje zidova i plafona sada morate izdvojiti 25 KM po kvadratu, a prije ste 18 KM. Sve su to povećanja između 20 i 39 posto.

    Najviše je poskupio moleraj za koji sada morate izdvojiti 5,74 KM po metru kvadratnom, a prije ste 3,45. To je povećanje od čak 66 posto. Nove keramičke pločice uz nabavku, transport i ugradnju koštaju prosječno 70 KM po kvadratu sada, a ranije su koštale 60 KM. To je povećanje za 17 posto. Montaža sanitarnih uređaja za kompletno kupatilo ranije je koštala 400 KM, a danas košta 600.

    Treba napomenuti da su cijene ovih radova napravljene na osnovu srednjih uslova rada i srednjih ostalih faktora koji utiču na cijenu. Odstupanja mogu biti značajnija u odnosu na više faktora, a neki od njih su lokacija objekta koji se renovira, pristup objektu vozilom, sprat na kojem se nalazi stan ili prostor, da li zgrada ima lift ili ako se radovi iznose u otežanim uslovima u smislu da je potrebna zaštitna oprema.

    Izgradnja stanova i kuća
    Iz ove firme su proslijedili podatke o tome koliko su ih koštale izgradnje posljednjih zgrada ili kuća na kojima su radili.

    Tako izgradnja stana u zgradi od 24 do 60 stanova, sa PDV-om, iznosi 2.384 KM po kvadratu u 2024. godini što je za 83 posto više u odnosu na 2019. godinu kada je iznosila 1.306 KM. U cijenu nije uključeno vanjsko uređenje, troškovi rente, troškovi marketinga i prodaje i priključci za struju, vodu i gas.

    Kada je u pitanju izgradnja kuće od 100 do 150 metara kvadratnih, cijena po kvadratu ove godine iznosi 2.100 KM, dok je ranije iznosila 1.330 KM. To je povećanje za 58 posto. U cijenu nije uključeno vanjsko uređenje, troškovi rente, troškovi marketinga, priključci za struju, vodu i gas.