VRBAS Media

Autor: INFO

  • Sindikalci opleli po direktoru vrtića iz SP, on im odgovorio

    Sindikalci opleli po direktoru vrtića iz SP, on im odgovorio

    Progoni radnike, ucjenjuje ih da moraju glasati za Socijalističku partiju, napada sindikalce i zabranjuje sindikalno organizovanje. Ovo su samo neke od teških optužbi koje je na račun Petra Jokanovića, direktora banjalučkih javnih vrtića, izrekao lider Sindikata uprave RS Božo Marić.

    Tenzije traju već odavno, a otvoreni rat je izbio jutros, kada su sindikalci najavili pres konferenciju ispred sjedišta Javne ustanove Centar za predškolsko obrazovanje i vaspitanje Banjaluka, a potom i upali u kancelariju direktora banjalučkih vrtića, tvrdeći da Jokanović nije odgovarao na njihove dopise.

    Sve se zakuvalo nakon što je u Centru, uz dosad postojeću sindikalnu organizaciju, koja djeluje u sklopu Saveza sindikata RS, osnovana još jedna, pod okriljem Sindikata uprave RS.

    Marić tvrdi da je ovaj sindikat reprezentativan, ali da je direktor Jokanović, kako kaže “otuđio nezakonito sindikalnu imovinu”, uključujući sve pristupnice i zahtjeve za utvrđivanje reprezentativnosti.

    – Uradio je to, jer smo najavili da ćemo tražiti izjednačavanje plata zaposlenih u ovoj predškolskoj ustanovi sa platama zaposlenih u Gradskoj upravi Banjaluka, imajući u vidu da se finansiraju iz istih izvora. Poražavajuće je da vaspitačica u ovoj ustanovi ima 1200 KM platu, dok veća primanja ima čistačica u Gradskoj upravi Banjaluka – kazao je Marić, dodajući da su uslovi rada u javnim predškolskim ustanovama nezadovoljavajući.

    -Plate su mizerne, uslovi rada nezadovoljavajući, objekti u kojima borave djeca ne zadovoljavaju standarde i normative koji su propisani zakonom, pa se pojedini javni vrtići nazivaju “kokošinjcima” – rekao je Marić.

    Ranije su iz ovog sindikata poručivali da je u banjalučkim gradskim vrtićima, kao tvrde, sveprisutna korupcija, te da najbolje prolaze oni koji odlučuju koje će dijete biti upisano u koji vrtić.

    Tvrdili su da roditelji daju skupe “poklone”, poput “Luj Viton” torbi, da im dijete ne bi završilo u “kokošinjcu”, nego u nekom pristojnijem javnom vrtiću.

    Sindikat uprave RS već danima proziva direktora banjalučkih javnih vrtića Petra Jokanovića, pa je on tako, prošle sedmice na zvaničnom Fejsbuk profilu ovog sindikata osvanuo kao “gubitnik dana”.

     

    -Ovaj gospodin koji je pod veoma sumnjivim okolnostima izabran na mjesto direktora banjalučkih vrtića, prijeti i proganja radnice koje su se organizovale u okviru Sindikata uprave Republike Srpske da moraju da se isključe iz sindikata – navedeno je na ovoj stranici.

    Sindikalci optužuju Jokanovića za “mnoge afere” u vezi sa prijemom djece u vrtiće, te izgradnjom i opremanjem objekata u kojima borave djeca.

    – Špekuliše se da je u veoma kratkom roku ovaj mladi gospodin ostvario pozamašan imetak. Ne želimo da mi glumimo istražne organe ali svakako da bi njim trebalo da se bavi Tužilaštvo. U isto vrijeme radnicima se prijeti i ucenjuju se da moraju na predstojećim izborima da rade i glasaju za socijaliste, odnosno za brojeve 3, 5 i 7 na odborničkoj listi Socijalističke partije Banjaluka – navodi se na FB profilu Sindikata uprave RS.

    Jokanović odbacuje ove optužbe i za Srpskainfo kaže da on “radi po zakonu” i ima dobru saradnju sa sindikatima, ali da je “očigledno već počela predizborna kampanja”, u kojoj se “ne biraju sredstva.”

  • Zašto demonstranti divljaju i razbijaju po Engleskoj

    Zašto demonstranti divljaju i razbijaju po Engleskoj

    Posljednjih šest dana u mjestima i gradovima širom Ujedinjenog Kraljevstva šire se ozbiljni neredi koji su počeli u Soutportu prošlog utorka – dan nakon što su tri djevojčice ubijene u napadu nožem.

    Na protest su došle velike grupe ljudi, od čega mnogi nisu bili iz grada. Gađali su policiju i lokalnu džamiju ciglama, zapalili požare i bacali boce, pri čemu je više od 50 policajaca povrijeđeno. Mnogi od izgrednika bili su pristaše krajnje desnice, rekla je policija u to vrijeme, a premijer Sir Kir Starmer nasilje je opisao kao “razbojništvo krajnje desnice”.

    Od tada su nasilni šrotesti održani u Londonu, Roterhamu, Midlsbrou, Liverpulu, Boltonu i Sjevernoj Irskoj.

    Zašto su počeli?

    Prošlog su ponedjeljka devetogodišnja Alis Dasilva Aguiar, šestogodišnja Bejb King i sedmogodišnja Elsie Dot Stankomb ubijene u napadu na plesnom kursu na temu Tejlor Svift u Sautportu. U napadu je ranjeno još osmoro djece i dvoje odraslih.

    Zbog napada je uhapšen tinejdžer (17) porijeklom iz Kardifa, ali policija ga isprva nije mogla imenovati jer je mlađi od 18 godina. Internetom su se odmah počele širiti lažne tvrdnje i teorije zavjera, uključujući teze da je ubojica bio tražitelj azila. Neki su sugerisali da je osumnjičeni stigao u UK brodom prošle godine, što je još jedna laž.

    Takođe su ga lažno nazivali “muslimanskim imigrantom” i “Ali al Shakatijem”, što nije njegovo ime. Među lažnim tvrdnjama koje su vidjeli milioni ljudi na Telegramu i X-u bili su pozivi na “protest” u Sautportu dan nakon napada nožem.

    Pozivi na “protest”

    Zbog masovnog širenja laži i teorija zavjera sud je ukinuo zahtjev za anonimnot osumnjičenih i napadač je imenovan kao Aksel Rudakubana – koji je rođen u Kardifu. Roditelji su mu porijeklom iz Ruande, u kojoj su ogromna većina stanovnika hrišćani.

    Pojavio se na sudu optužen za tri ubistva, 10 pokušaja ubistava i posjedovanje oštrog predmeta.

    Glasine je posebno širilo nekoliko poznatih osoba s krajnje desnice, uključujući Tomija Robinsona i Andrjua Tatea, koji su objavili niz lažnih informacija o napadu i napadaču. Profili s imenima @europeinvasionn i @endwokeness takođersu objavljivali lažne informacije, koje su tako doprle do miliona ljudi na X-u i Telegramu.

    Dok su se spekulacije širile, krajnje desni zastupnik Nigel Faradž upitao je da li je policija, koja je rekla da napad nije “povezan s terorizmom”, govorila istinu.

    “Policija kaže da se ne radi o terorističkom incidentu, kao što su rekli da nije teroristički incident za ubadanje uniformiranog potpukovnika neki dan na ulicama Kenta”, rekao je čelnik populističke stranke Reform UK.

    “Samo se pitam krije li nam se istina. Ne znam odgovor na to, ali mislim da je to pošteno i legitimno pitanje”, rekao je.

    U narednim danima protivnici useljenika divljali su u mjestima i gradovima širom zemlje – na meti su bile džamije, knjižare i centri za savjetovanje građana. Tokom vikenda napadnuti su hoteli u kojima su smješteni tražitelji azila.

    Više od 140 osoba uhapšeno je do sada širom zemlje. Samo u Midlesbrou policajci su uhapsili 43 osobe. Policajci su povrijeđeni dok su pokušavali potisnuti prestupnike, a neki su pali u nesvijest.

    Britanski premijer Kir Starmer obećao je da će oni koji učestvuju u nemirima “osjetiti punu snagu zakona”, rekavši da će oni koji učestvuju u “razbojništvu krajnje desnice” požaliti zbog svojih postupaka.

    Vlada je danas sazvala hitan sastanak zbog širenja nasilja. Na mnogim mjestima organizovani su kontaprotesti – koji su često brojčano nadmašivali prisutnost krajnje desnice i ponekad rezultirali sukobima.

  • Poskupjelo zlato, pala cijena nafte i pšenice

    Poskupjelo zlato, pala cijena nafte i pšenice

    ​Evropski i američki berzanski indeksi su danas neujednačeni, zlato je poskupjelo, a cijena nafte i pšenice je pala.

    U 11.00 sati će biti objavljeni preliminarni podaci o stopi ekonomskog rasta evrozone u drugom kvartalu 2024, što će svakako uticati na kretanja na berzama.

    Indeks frankfurtske berze DAX je danas u 9.15 sati porastao na 18.368,35 poena, kao i francuski CAC 40 na 7.464,22 poena, dok je britanski FTSE 100 pao na 8.275,81 poen, a moskovski MOEX na 2.895,73 poena, prenosi Tanjug.

    Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je pred današnje otvaranje berzi u Sjedinjenim Američkim Državama pala na 40.539,93 poena, dok je indeks S&P 500 porastao na 5.463,54 poena, a vrijednost indeksa Nasdaq na 17.370,20 poena.

    Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je pala na 75,638 dolara, a cijena nafte Brent na 79,418 dolara.

    Evropski fjučersi gasa su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 33,9 evra za megavat-sat.

    Cijena zlata je porasla na 2.389,61 dolar za uncu, a cijena pšenice pala na 5,2517 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg).

    Vrijednost evra u odnosu na dolar je iznosila 1,08219, što je otprilike isto kao u ponedjeljak.

  • Oštri pad na svjetskim berzama, analitičari strahuju od globalne recesije

    Oštri pad na svjetskim berzama, analitičari strahuju od globalne recesije

    Berze širom svijeta u protekla 24 časa doživjele su veliki pad zbog straha da bi u Sjedinjenim Državama moglo doći do ekonomskog pada.

    Pali su svi glavni indeksi na Wall Streetu a prethodno su pokrenute rasprodaje na svim globalnim tržištima, uključujući Evropu i Aziju.

    Neposredan uzrok pada je izvještaj o performansama američke ekonomije objavljen u petak, koji je pokazao znatno lošije pokazatelje od očekivanih, uključujući i broj zaposlenih.

    BBC piše da je japansko tržište doživjelo najveći pad u istoriji, a u Americi ovako nagli pad nije zabilježen godinama. Pale su berze u Tajvanu, Južnoj Koreji, Indiji, Australiji, Hong Kongu i Šangaju, a svi čekaju na potez Centralne banke SAD, od koje se očekuje da hitno smanji kamatne stope.

    Međutim, nije samo zabrinutost za američku ekonomiju pokretač globalne rasprodaje na berzama. Investitiori su dodatno zabrinuti lošim performansama najvećih svjetskih tehnoloških kompanija.

    “Dionice u kompanijama kao što su Amazon, Facebook (Meta), Apple i Alphabet (koja posjeduje Google) porasle su tokom prošle godine usred nade da će njihova velika ulaganja u vještačku inteligenciju (AI) dovesti do velikih profita. Proizvođač čipova Nvidia je nakratko postala najvrednija kompanija na svijetu zbog tog očekivanja. Međutim, prošle sedmice je nekoliko ovih tehnoloških divova objavilo razočaravajuće finansijske rezultate, izazivajući strah da bi uzbuđenje moglo biti izduvani balon”, piše BBC.

    Samo u posljednjih mjesec dana dionice Amazona i Nvidije pale su za 20 odsto, vlasnika Facebooka Mete za 13 odsto, a Applea za osam odsto brišući milijarde sa njihove tržišne vrijednosti.

  • Državne kase nikad punije, džepovi građana sve prazniji

    Državne kase nikad punije, džepovi građana sve prazniji

    Za razliku od državnih kasa, koje su sve punije, situacija za građane nije nimalo ružičasta, jer sve ukazuje da su im džepovi sve prazniji.

    Tim riječima borci za zaštitu potrošača i sindikalci porede svakodnevicu “običnih smrtnika” s jedne, te prihode institucija koje se bave prikupljanjem poreza s druge strane.

    Prije nekoliko dana, odnosno u četvrtak, Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH pohvalila se da je prvi put u istoriji za mjesec prikupila više od milijardu KM, tačnije u julu im je “leglo” milijardu i 73 miliona KM, što je za 122 miliona više u odnosu na jul 2023.

    Već sutradan, Poreska uprava Republike Srpske je saopštila da je za sedam mjeseci ove godine naplatila 2,373 milijarde KM javnih prihoda, odnosno 288 miliona KM, tj. 14 odsto više u odnosu na isti period 2023. godine.

    Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, ističe da od ubiranja poreza najviše koristi ima država, a nikako građani. Tako će se, dodaje, desiti i ovaj put.

    “Što je više poreza, bolje je svima koji su u vlasti da to lakše rasporede, a nikako nema ni povećanja penzija ni plata, tako da građani od svega ovoga imaju najmanje koristi. Ipak treba nahraniti silnu administraciju koju imamo, tako da ubiranje poreza nije na dobrobit građana”, kaže Marićeva.

    U prošloj godini smo, dodaje, više trošili nego u ovoj, a to je pokazatelj da mi koji živimo u BiH imamo sve manje novca.

    “Sveukupno, slika nije nimalo ružičasta, već je vrlo loša što se tiče građana BiH. Situacija je davno bila alarmantna, a ovo sada prelazi u to da se bavimo samo politikanstvom, a suštinske stvari ne rješavamo”, kaže Marićeva za “Nezavisne novine”.

    Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS, kaže da je stav i sindikalaca da su građani sve siromašniji. Kako to izgleda u praksi, objasnila je na primjeru svoje branše.

    “Prosječna plata u građevinarstvu je oko 1.100 maraka, što je svega oko 200 maraka više od najniže plate. Ali u tu prosječnu platu ulaze plate od menadžera i vlasnika, pa do onih koji imaju minimalac. To je jako malo i ne pokriva ni 45 odsto sindikalne potrošačke korpe, tako da radnici u građevinskom sektoru i dalje žive na minimumu egzistencije i nema naznaka da će to u narednom periodu biti popravljeno”, kazala je Vrabičićeva za “Nezavisne novine”.

    Ona takođe ističe da su novčanici građana sve prazniji.

    “Građani su sve siromašniji uprkos punjenju budžeta. Sve više se zadužuju i dižu kredite da bi preživjeli”, navela je Vrabičićeva.

    Adis Kečo, šef stručne službe u Savezu samostalnih sindikata BiH, u izjavi za “Nezavisne novine” kaže da razlog za to što su budžeti sve puniji, a džepovi radnika sve prazniji, leži u činjenici da se svaki dan suočavamo sa poskupljenjem svih dobara i usluga koje građani koriste.

    “Tome je jednim dijelom rezultirala inflacija, ali možemo slobodno reći i pohlepnost poslodavaca da korištenjem situacije na svaki mogući način uvećaju svoju dobit. Sve to ide preko leđa radnika”, rekao je Kečo.

    Ekonomista Slaviša Raković kaže da od povećanih poreskih prihoda bolje “živi” država.

    “Ne vjerujem da će to uticati na poboljšanje životnog standarda građana”, rekao je Raković za “Nezavisne novine”.

    Prema podacima UIO BiH, prihodi od indirektnih poreza za sedam mjeseci 2024. godine iznosili su šest milijardi i 495 miliona KM i veći su za 543 miliona KM ili za 9,12 odsto u odnosu na isti period 2023. godine kada su iznosili pet milijardi i 952 miliona KM. UIO je za sedam mjeseci 2024. godine privredi vratio jednu milijardu i 196 miliona KM.

    Iz Poreske uprave Republike Srpske su rekli da su dobri rezultati u naplati javnih prihoda rezultat ne samo rada Poreske uprave Republike Srpske, nego i povećanja stepena odgovornosti poreskih obveznika kada je u pitanju izvršavanje obaveza i, uopšte, povećanju svijesti građana o plaćanju poreza.

  • S&P i Moody's potvrdili kreditni rejting BiH

    S&P i Moody's potvrdili kreditni rejting BiH

    Međunarodne rejting agencije Standard and Poor's (S&P) i Moody's potvrdile su kreditni rejting Bosne i Hercegovine, saopšteno je iz Centralne banke Bosne i Hercegovine

    Agencija Standard and Poor's potvrdila je rejting ‘B+’ sa stabilnim izgledima.

    U izvještaju, analitičari S&P navode da je, uprkos unutrašnjim i vanjskim utjecajima, bh. ekonomija pokazala otpornost u prvoj polovici 2024. godine, te da očekuju da će povećana potrošnja, podržana sniženom inflacijom i rastom realnih plaća, podići realni rast u BiH na 2,8% u ovoj godini. Očekuju također da će od 2025. godine doći do nešto snažnijeg investiranja, posebno u oblasti energije i izgradnje puteva, i povećanja vanjske potražnje, usljed ekonomskog oporavka ključnih trgovinskih partnera u eurozoni, što će rezultirati realnim rastom od skoro 3% u periodu 2025-2027. godine.

    Neto dug Bosne i Hercegovine je ispod 20% GDP-a, što je umjeren dug za zemlje u razvoju. Oko 65% konsolidovanog bruto duga opšte vlade odnosi se na bilateralne i multilateralne kreditore sa dužim rokom dospijeća i povoljnim kamatnim stopama.

    Analitičari nadalje očekuju da će deficit tekućeg računa ostati nizak u naredne četiri godine, na nešto iznad 3%, te da će Bosna i Hercegovina zadržati aranžman valutnog odbora.

    Prema navodima analitičara, do povećanja kreditnog rejtinga može doći ukoliko se postignu na konsenzusu zasnovane političke odluke, što bi moglo ubrzati strukturalne reforme, uključujući i one koje se odnose na pristupanje zemlje Evropskoj uniji, kao i ekonomski rast.

    Moody's Rating potvrdio je kreditni rejting Bosni i Hercegovini, B3 sa stabilnim izgledima.

    Potvrda kreditnog rejtinga odražava stav analitičara agencije Moody's da vrlo visoka politička nestabilnost BiH i dalje ometa provedbu reformi i odražava institucionalnu slabost. Moody’ s očekuje oporovak rasta realnog BDP-a na 3% u 2025. godini.

    Reformski zamah mogao bi pomoći u otključavanju pristupa novom pretpristupnom finansiranju koje može podržati veće investicije. S druge strane, privreda se suočava sa značajnim negativnim rizicima od predstojeće implementacije Mehanizma Evropske unije za podešavanje granica ugljika (EU CBAM), što će negativno utjecati na veliki dio izvoza BiH u nedostatku značajnih reformi dekarbonizacije, navodi se u izvještaju Moody's-a.

    Stabilni izgledi odražavaju, između ostalog, stav analitičara da će dug opšte države ostati umjeren čak i u slučaju povećane socijalne potrošnje.

    Kreditni rejting, kako navodi Moody's, može biti povećan ukoliko dođe do implementacije reformi koje bi ojačale upravljanje zemljom i riješile dugogodišnje strukturalne izazove, te vodile do vidljivog progresa na putu ka Evropskoj uniji. Tome bi doprinijela bliska saradnja sa Međunarodnim monetarnim fondom i Evropskom unijom.

  • Kojić: Bošnjaci da se prestanu baviti Srpskom i njenim zakonodavnim aktivnostima

    Kojić: Bošnjaci da se prestanu baviti Srpskom i njenim zakonodavnim aktivnostima

    Bošnjaci na svaki način žele da ospore sve što je legalno, legitimno i zakonito u Republici Srpskoj, zloupotrebljavajući političku naklonost Ustavnog suda BiH i njegovo isključivo političko, a ne djelovanje koje bi trebalo da štiti Ustav Srpske, ocijenio je poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić.

    Komentarišući zahtjev koji su delegati Kluba bošnjačkog naroda podnijeli krnjem Ustavnom sudu BiH za rješavanje spora sa Republikom Srpskom u vezi sa Zakonom o imunitetu Srpske, Kojić je naglasio da bošnjački političari trebaju prestati da se bave Republikom Srpskom i njenim zakonodavnim aktivnostima i nadležnostima koje su u skladu sa njenim Ustavom.

    – Oni neka se bave Federacijom /BiH/ i neka rješavaju odnose u Federaciji – rekao je Kojić.

    On je istakao da je očigledna intencija bošnjačkih političara da na svaki način oduzmu ono što je Ustavom zagarantovana nadležnost Republike Srpske i naglasio da je ispravna politika predsjednika Srpske Milorada Dodika koja se tiče očuvanja ustavnopravnog položaja Republike Srpske u okviru dejtonske BiH.

    Prema Kojićevim riječima, Bošnjaci koji pokušavaju da rukovodstvo Republike Srpske predstave kao rušitelje ustavnog poretka BiH, upravo su ti koji taj poredak ruše, dok rukovodstvo Republike Srpske želi samo dejtonsku BiH sa potpunim suverenitetom Republike, koji je zagarantovan Dejtonskim mirovnim sporazumom.

    – Samo takvo kretanje u okviru ustavnih i dejtonskih nadležnosti može zadržati BiH u ovom kapacitetu. U suprotnom, najbolje je da Bošnjaci grade muslimansku državu u dijelu BiH u kojem su većinski, a da Republiku Srpsku i srpski narod puste na miru – ocijenio je Kojić.

    Bošnjački delegati Šefik DŽaferović, DŽenan Đonlagić, DŽemal Smajić i Safet Softić podnijeli su krnjem Ustavnom sudu BiH zahtjev za rješavanje spora sa, kako su naveli, entitetom Republika Srpska i Narodnom skupštiom Srpske u vezi sa Zakonom o imunitetu Republike Srpske koji je usvojen na 13. sjednici parlamenta Srpske u aprilu.

    Uz zahtjev su dostavili i prijedlog za određivanje privremene mjere do donošenja konačne odluke Ustavnog suda BiH.

    Bošnjački delegati zatražili su odgovor u vezi zahtjeva od Narodne skupštine Srpske najkasnije za 30 dana od prijema dopisa.

  • Dodik: Srpska ima pravo da donosi zakone

    Dodik: Srpska ima pravo da donosi zakone

    Srpska ima pravo da donosi zakone, te da je obraćanje bošnjačkih delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH krnjem Ustavnom sudu BiH u vezi sa Zakonom o imunitetu Srpske politička priča muslimana koji djeluju sa strancima, poručio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    – Kada je nešto protiv Republike Srpske, onda su zajedno svi delegati u Domu naroda BiH. Nema vlasti i opozicije. Svi su neprijatelji Republike Srpske, i to pokazuju na ovaj način – kaže Dodik i naglašava da je Srpska ranije odgovorila na djelovanje Ustavnog suda BiH i da najnovijem slučaju ne želi da pridaje značaj.

     

    Podsjećamo, bošnjački delegati iz Doma naroda PS BiH Šefik DŽaferović, DŽenan DŽonlagić, DŽemal Smajlić i Safet Softić podnijeli su krnjem Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o imunitetu Republike Srpske.

    Iz krnjeg Ustavnog suda BiH na adresu Narodne skupštine Srpske stigao je zahtjev u vezi sa Zakonom o imunitetu Republike Srpske gdje se traži odgovor u roku od 30 dana.

  • Dodik: Stranka spremna za izazove; Ambasada SAD u BiH želi da nanese štetu

    Republičke instuticuje funkcionišu bez problema, ali se suočavaju sa izazovima koje su plod djelovanja SAD i njihovih predstavnika u BiH, istakao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    Postoji organizovana, neobjavljena aktivnost SAD, sa namjerom da onemogući rad institucija, a sve s ciljem da pokažu da je Republika Srpska navodno u problemu. Srpska funkcioniše bez problema, a u prilog tome ide i činjenica da će se penzije isplatiti i prije zakonskog roka – navodi Dodik.

    Dodao je da bošnjački politički predstavnici pokušavaju privatizovati institucije na nivou BiH tako što će objavljivati laži o Srpskoj.

    – SNSD funkcioniše bez problema i blagovremeno odgovara izazovima. SNSD se redovno sastaje. Imali smo sastanak u Bijeljini i razgovaramo o svim temama. Ono što rade republičke institucije Funkcioniše u gradu i Banjaluka je prepoznatljiv grad po pitanju bezbjednosti – istakao je Dodik.

    Potpredsjednik SNSD-a Željka Cvijanović istakla je da je riječ o radnom sastanku i da je stranka konsolidovana.

    – Ima mnogo tema koje su usmjerene na poboljšanje života u Banjaluci – istakla je Cvijanović.

    Predsjednik Gradskog odbora SNSD-a Vlado Đajić konstatovao je da postoje brojni problemi u gradu.

    – Sastanak je nastavak naših aktivnosti sa Predsjedništvom partije s ciljem analize i da provjerimo informacije koje dolaze sa terena – rekao je Đajić.

  • Ambasada SAD u BiH odgovorila Dodiku na pitanje gdje je američki novav

    Ambasada SAD u BiH odgovorila Dodiku na pitanje gdje je američki novav

    Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini odgovorila je Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske na pitanje gdje je završio novac američkih građana koji je stigao u BiH.

    U opširnom odgovoru koji su objavili na svojoj stranici, iz Ambasade navode  da „pomoć koju vlada Sjedinjenih Američkih Država pruža od 1995. godine do danas širom Bosne i Hercegovine iznosi više od dvije milijarde dolara.

    „Oko 638 miliona dolara, što je otprilike trećina ukupne pomoći SAD-a, uloženo je u entitet Bosne i Hercegovine (BiH) Republiku Srpsku (RS), kao pomoć prilikom poratne obnove, za razvoj ekonomije i podršku lokalnim zajednicama – kako bi postale snažnije, demokratske i inkluzivne. SAD su pružale pomoć u gotovo svim opštinama i gradovima u RS i nastavljaju raditi u zajednicama širom entiteta“, naveli su oni.

    Detaljnije o tome, gdje su i koliko kako navode uložili u Republici Srpskoj,  možete da pročitate nanjihovoj stranici

    Milorad Dodik, predsjednik RS, prije nekoliko dana je, komentarišući poruke Majkla Marfija, američkog ambasadora u BiH, o finansijskoj situaciji u Srpskoj, odgovorio postavljanjem svojih pitanja.

    Na Marfijevo pitanje “gdje je novac”, Dodik je rekao da će mu odgovoriti kontrapitanjima: “Gdje je završio novac američkih građana koji je uložen u borbu protiv navodnog ruskog uticaja u BiH; koliko novca američkih građana je bačeno da bi srušila Republika Srpska; da li američki građani znaju da se njihov novac troši uzaludno i da veze Rusije i Republike Srpske nikada nisu bile bolje i jače i da američki ambasador na svakom koraku bruka njihovu zemlju?!”

    „Amerika mora da objasni svojim građanima gdje ide taj novac i kako se troši, ali i nama ovdje, u Republici Srpskoj! Oni ne odustaju od miješanja u unutrašnje stvari, petljaju se i u izborni proces, pokušavajući da nametnu vlast u Srpskoj po svoj mjeri, ignorišući volju birača u Srpskoj. To mora sve da se razjasni i da se utvrdi gdje je taj novac američkih građana i u čije je ruke otišao“, naglasio je Dodik.

    Predsjednik Srpske je rekao da otvoreno i javno pita i traži javni odgovor: “Gdje je taj novac i u koje svrhe je korišćen?