Autor: INFO

  • Јerusalim post: Iran izdaje upozorenje pilotima uoči očekivanog napada na Izrael

    Јerusalim post: Iran izdaje upozorenje pilotima uoči očekivanog napada na Izrael

    Iran je izdao NOTAM, obavještenje koje upozorava avione na opasnosti na putu, za centar, zapad i sjeverozapad zemlje, savjetujući pilote aviona da promijene svoje rute, piše Јerusalim post.

    Pojedini izvori smatraju da bi napad mogao da krene već danas, navodi Јerusalim post.

    Ranije je portal Aksios, pozivajući se na neimenovane izvore, saopštio da je američki državni sekretar Antoni Blinken saopštio ministrima spoljnih poslova zemalja G7 da bi napad Irana i libanskog pokreta Hezbolah na Izrael mogao da počne već u ponedjeljak.

    U poređenju sa iranskim napadom 13. aprila, Izrael je ovog puta očekivao “agresivniji” napad, rekao je izraelski zvaničnik za Si-Bi-Es njuz.

  • Boban Bogdanović ne oprašta Savi što je miljenik BIA

    Boban Bogdanović ne oprašta Savi što je miljenik BIA

    Izgleda da je Boban Bogdanović, sa svim svojim javnim istupima i vrištećim napadima na sve što je srpsko, zaglibio u nekoj vrsti duboke zavisti i frustracije. Njegov život u Britaniji, daleko od otadžbine, čini se kao da je proživljen u senci BIA, srpske Službe bezbednosti, od koje je, po sopstvenim rečima, morao da pobegne.

    Ali čim se spomene ime Save Manojlovića, odjednom se u Bogdanoviću probudi neka čudna mržnja i ljubomora, kao da ne može da podnese činjenicu da je Manojlović u nekom prijateljskom odnosu sa istom tom Službom, od koje je Boban tako panično pobegao.

    Možda je upravo taj strah od BIA, koji ga je oterao preko granice, probudio u Bogdanoviću osećaj inferiornosti, koji sada maskira kao „moralnu superiornost”. A možda mu je jednostavno muka što Savo, za razliku od njega, ume da bude u dobrim odnosima sa onima koji su na položaju moći. Šta god da je uzrok, jedno je sigurno – Bogdanović izgleda ne može da prežali što je morao da napusti svoju zemlju, dok Savo ostaje, opstaje, i čak, po Bogdanovićevim rečima, postaje „profesionalni nedavač svega i svačega”.

    Naime, Bogdanović je na svom Tviter profilu javno prozvao Savu nazvavši ga doktorom u izvedbi BIA:

    “Da je klerikalni @SavoManojlovic ‘profesionalni nedavač svega i svačega’, BIA doktor nauka i kosovarsko-ekološki udbaški gmaz Aleksandra Vulina, na novom zadatku, dokazuju i ovi sveži grafiti na trotoarima širom Beograda! @KPromeni je klasičan primer KGB doktrine u izvedbi BIA!”

    Sve ovo dodatno potkrepljuju i sveži grafiti na trotoarima Beograda, koji, prema Bogdanoviću, dokazuju spregu Manojlovića sa BIA. Ovakve tvrdnje, iako zvuče senzacionalno, često su samo spekulacije bez konkretnih dokaza.

  • Slobodan pad na tržištu kriptovaluta

    Slobodan pad na tržištu kriptovaluta

    Vrijednost tržišta kriptovaluta u nedjelju je pala jer su ulagači nastavili rasprodavati rizičnu imovinu. Predvođena padom bitcoina od 11% u posljednja 24 sata i padom ethera od 21%, ukupna vrijednost kriptovaluta potonula je za oko 270 milijardi dolara, prema podacima CoinGecka.

    Rasprodaja na kripto tržištu poklopila se sa širim padom dionica na azijsko-pacifičkim tržištima. Japanski Nikkei 225 pao je čak 7%, produživši gubitke započete prošlog tjedna, nakon što je Banka Japana objavila da će povećati svoju referentnu kamatnu stopu na najviši nivo u 16 godina.

    U SAD-u Nasdaq je prošle nedjeljeskliznuo 3,4% u područje korekcije, prekinuvši najgore tronedjeljno razdoblje tehnološkog indeksa od setembra 2022., kada je tržište bilo u slobodnom padu. Amazon i Nvidia doprinijeli su padovima.

    Prošlonedjeljni pad dionica bio je dijelom povezan s razočaravajućom zaradom, slabijim izvješćem o zapošljavanju od očekivanog, većom nezaposlenošću i padom proizvodnog sektora. Američka centralna banka odlučila je zadržati svoju referentnu stopu stabilnom i nije obećala smanjenje stope u septembru, što su mnogi tržišni stručnjaci ugradili u svoju prognozu. Niže kamatne stope obično su povezane s boljom izvedbom rizične imovine.

    Ulagači takođe očekuju nove trgovinske podatke iz Kine i Tajvana ovog tjedna, kao i odluke centralne banke u Indiji i Australiji.

    Najnovije brisanje kriptovalute osjetit će šira baza ulagača nakon što je SEC ove godine odobrio nove promptne fondove kojima se trguje na burzi za bitcoin i ether. ETF-ovi su vidjeli kako se stotine miliona dolara slivaju u kovanice. U petak je CNBC izvijestio da će Morgan Stanley uskoro dopustiti svojim 15.000 finansijskih savjetnika da svojim klijentima ponude bitcoin ETF-ove, prvi put na Wall Streetu, prenosi Bankar.me.

  • Ukrajina bankrotirala: Zelenski, šta sad?

    Ukrajina bankrotirala: Zelenski, šta sad?

    Američka kreditna agencija S&P objavila je kako je smanjila dugoročne i kratkoročne rejtinge Ukrajine zbog neplaćanja kamata na obveznice.

    S&P Global Ratings smanjio je dugoročne i kratkoročne kreditne rejtinge Ukrajine u stranoj valuti s nivoa SD/SD na CC/C jer vlada u Kijevu nije izvršila isplatu kamata na euroobveznicu s rokom dospeća 2026. godine, koja je trebalo da bude plaćena 1. avgusta 2024.

    ‘Takođe smo obavešteni da je vlada odlučila da obustavi plaćanja na zahvaćene obveznice pre restrukturiranja duga. U skladu s tim, ne očekujemo da će plaćanje biti izvršeno unutar ugovorenog razdoblja odgode plaćanja od 10 radnih dana”, navodi se u saopštenju S&P-a, prenosi Tportal.

    Zbog toga je S&P snizio rejting obveznice s rokom dospeća 2026. godine na rejting ‘D’ (neispunjenje obveza ili ‘selektivni bankrot) s ‘CC’, te je takođe potvrdio rejting ‘CC’ na preostalim neosiguranim dugovima u stranoj valuti Ukrajine.

    Istovremeno, agencija je potvrdila svoje rejtinge ‘CCC+/C’ u domaćoj valuti (LC) i ‘uaBB’ na nacionalnoj skali za dug u ukrajinskim grivnjama.

     

  • Sindikalci opleli po direktoru vrtića iz SP, on im odgovorio

    Sindikalci opleli po direktoru vrtića iz SP, on im odgovorio

    Progoni radnike, ucjenjuje ih da moraju glasati za Socijalističku partiju, napada sindikalce i zabranjuje sindikalno organizovanje. Ovo su samo neke od teških optužbi koje je na račun Petra Jokanovića, direktora banjalučkih javnih vrtića, izrekao lider Sindikata uprave RS Božo Marić.

    Tenzije traju već odavno, a otvoreni rat je izbio jutros, kada su sindikalci najavili pres konferenciju ispred sjedišta Javne ustanove Centar za predškolsko obrazovanje i vaspitanje Banjaluka, a potom i upali u kancelariju direktora banjalučkih vrtića, tvrdeći da Jokanović nije odgovarao na njihove dopise.

    Sve se zakuvalo nakon što je u Centru, uz dosad postojeću sindikalnu organizaciju, koja djeluje u sklopu Saveza sindikata RS, osnovana još jedna, pod okriljem Sindikata uprave RS.

    Marić tvrdi da je ovaj sindikat reprezentativan, ali da je direktor Jokanović, kako kaže “otuđio nezakonito sindikalnu imovinu”, uključujući sve pristupnice i zahtjeve za utvrđivanje reprezentativnosti.

    – Uradio je to, jer smo najavili da ćemo tražiti izjednačavanje plata zaposlenih u ovoj predškolskoj ustanovi sa platama zaposlenih u Gradskoj upravi Banjaluka, imajući u vidu da se finansiraju iz istih izvora. Poražavajuće je da vaspitačica u ovoj ustanovi ima 1200 KM platu, dok veća primanja ima čistačica u Gradskoj upravi Banjaluka – kazao je Marić, dodajući da su uslovi rada u javnim predškolskim ustanovama nezadovoljavajući.

    -Plate su mizerne, uslovi rada nezadovoljavajući, objekti u kojima borave djeca ne zadovoljavaju standarde i normative koji su propisani zakonom, pa se pojedini javni vrtići nazivaju “kokošinjcima” – rekao je Marić.

    Ranije su iz ovog sindikata poručivali da je u banjalučkim gradskim vrtićima, kao tvrde, sveprisutna korupcija, te da najbolje prolaze oni koji odlučuju koje će dijete biti upisano u koji vrtić.

    Tvrdili su da roditelji daju skupe “poklone”, poput “Luj Viton” torbi, da im dijete ne bi završilo u “kokošinjcu”, nego u nekom pristojnijem javnom vrtiću.

    Sindikat uprave RS već danima proziva direktora banjalučkih javnih vrtića Petra Jokanovića, pa je on tako, prošle sedmice na zvaničnom Fejsbuk profilu ovog sindikata osvanuo kao “gubitnik dana”.

     

    -Ovaj gospodin koji je pod veoma sumnjivim okolnostima izabran na mjesto direktora banjalučkih vrtića, prijeti i proganja radnice koje su se organizovale u okviru Sindikata uprave Republike Srpske da moraju da se isključe iz sindikata – navedeno je na ovoj stranici.

    Sindikalci optužuju Jokanovića za “mnoge afere” u vezi sa prijemom djece u vrtiće, te izgradnjom i opremanjem objekata u kojima borave djeca.

    – Špekuliše se da je u veoma kratkom roku ovaj mladi gospodin ostvario pozamašan imetak. Ne želimo da mi glumimo istražne organe ali svakako da bi njim trebalo da se bavi Tužilaštvo. U isto vrijeme radnicima se prijeti i ucenjuju se da moraju na predstojećim izborima da rade i glasaju za socijaliste, odnosno za brojeve 3, 5 i 7 na odborničkoj listi Socijalističke partije Banjaluka – navodi se na FB profilu Sindikata uprave RS.

    Jokanović odbacuje ove optužbe i za Srpskainfo kaže da on “radi po zakonu” i ima dobru saradnju sa sindikatima, ali da je “očigledno već počela predizborna kampanja”, u kojoj se “ne biraju sredstva.”

  • Zašto demonstranti divljaju i razbijaju po Engleskoj

    Zašto demonstranti divljaju i razbijaju po Engleskoj

    Posljednjih šest dana u mjestima i gradovima širom Ujedinjenog Kraljevstva šire se ozbiljni neredi koji su počeli u Soutportu prošlog utorka – dan nakon što su tri djevojčice ubijene u napadu nožem.

    Na protest su došle velike grupe ljudi, od čega mnogi nisu bili iz grada. Gađali su policiju i lokalnu džamiju ciglama, zapalili požare i bacali boce, pri čemu je više od 50 policajaca povrijeđeno. Mnogi od izgrednika bili su pristaše krajnje desnice, rekla je policija u to vrijeme, a premijer Sir Kir Starmer nasilje je opisao kao “razbojništvo krajnje desnice”.

    Od tada su nasilni šrotesti održani u Londonu, Roterhamu, Midlsbrou, Liverpulu, Boltonu i Sjevernoj Irskoj.

    Zašto su počeli?

    Prošlog su ponedjeljka devetogodišnja Alis Dasilva Aguiar, šestogodišnja Bejb King i sedmogodišnja Elsie Dot Stankomb ubijene u napadu na plesnom kursu na temu Tejlor Svift u Sautportu. U napadu je ranjeno još osmoro djece i dvoje odraslih.

    Zbog napada je uhapšen tinejdžer (17) porijeklom iz Kardifa, ali policija ga isprva nije mogla imenovati jer je mlađi od 18 godina. Internetom su se odmah počele širiti lažne tvrdnje i teorije zavjera, uključujući teze da je ubojica bio tražitelj azila. Neki su sugerisali da je osumnjičeni stigao u UK brodom prošle godine, što je još jedna laž.

    Takođe su ga lažno nazivali “muslimanskim imigrantom” i “Ali al Shakatijem”, što nije njegovo ime. Među lažnim tvrdnjama koje su vidjeli milioni ljudi na Telegramu i X-u bili su pozivi na “protest” u Sautportu dan nakon napada nožem.

    Pozivi na “protest”

    Zbog masovnog širenja laži i teorija zavjera sud je ukinuo zahtjev za anonimnot osumnjičenih i napadač je imenovan kao Aksel Rudakubana – koji je rođen u Kardifu. Roditelji su mu porijeklom iz Ruande, u kojoj su ogromna većina stanovnika hrišćani.

    Pojavio se na sudu optužen za tri ubistva, 10 pokušaja ubistava i posjedovanje oštrog predmeta.

    Glasine je posebno širilo nekoliko poznatih osoba s krajnje desnice, uključujući Tomija Robinsona i Andrjua Tatea, koji su objavili niz lažnih informacija o napadu i napadaču. Profili s imenima @europeinvasionn i @endwokeness takođersu objavljivali lažne informacije, koje su tako doprle do miliona ljudi na X-u i Telegramu.

    Dok su se spekulacije širile, krajnje desni zastupnik Nigel Faradž upitao je da li je policija, koja je rekla da napad nije “povezan s terorizmom”, govorila istinu.

    “Policija kaže da se ne radi o terorističkom incidentu, kao što su rekli da nije teroristički incident za ubadanje uniformiranog potpukovnika neki dan na ulicama Kenta”, rekao je čelnik populističke stranke Reform UK.

    “Samo se pitam krije li nam se istina. Ne znam odgovor na to, ali mislim da je to pošteno i legitimno pitanje”, rekao je.

    U narednim danima protivnici useljenika divljali su u mjestima i gradovima širom zemlje – na meti su bile džamije, knjižare i centri za savjetovanje građana. Tokom vikenda napadnuti su hoteli u kojima su smješteni tražitelji azila.

    Više od 140 osoba uhapšeno je do sada širom zemlje. Samo u Midlesbrou policajci su uhapsili 43 osobe. Policajci su povrijeđeni dok su pokušavali potisnuti prestupnike, a neki su pali u nesvijest.

    Britanski premijer Kir Starmer obećao je da će oni koji učestvuju u nemirima “osjetiti punu snagu zakona”, rekavši da će oni koji učestvuju u “razbojništvu krajnje desnice” požaliti zbog svojih postupaka.

    Vlada je danas sazvala hitan sastanak zbog širenja nasilja. Na mnogim mjestima organizovani su kontaprotesti – koji su često brojčano nadmašivali prisutnost krajnje desnice i ponekad rezultirali sukobima.

  • Poskupjelo zlato, pala cijena nafte i pšenice

    Poskupjelo zlato, pala cijena nafte i pšenice

    ​Evropski i američki berzanski indeksi su danas neujednačeni, zlato je poskupjelo, a cijena nafte i pšenice je pala.

    U 11.00 sati će biti objavljeni preliminarni podaci o stopi ekonomskog rasta evrozone u drugom kvartalu 2024, što će svakako uticati na kretanja na berzama.

    Indeks frankfurtske berze DAX je danas u 9.15 sati porastao na 18.368,35 poena, kao i francuski CAC 40 na 7.464,22 poena, dok je britanski FTSE 100 pao na 8.275,81 poen, a moskovski MOEX na 2.895,73 poena, prenosi Tanjug.

    Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je pred današnje otvaranje berzi u Sjedinjenim Američkim Državama pala na 40.539,93 poena, dok je indeks S&P 500 porastao na 5.463,54 poena, a vrijednost indeksa Nasdaq na 17.370,20 poena.

    Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je pala na 75,638 dolara, a cijena nafte Brent na 79,418 dolara.

    Evropski fjučersi gasa su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 33,9 evra za megavat-sat.

    Cijena zlata je porasla na 2.389,61 dolar za uncu, a cijena pšenice pala na 5,2517 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg).

    Vrijednost evra u odnosu na dolar je iznosila 1,08219, što je otprilike isto kao u ponedjeljak.

  • Oštri pad na svjetskim berzama, analitičari strahuju od globalne recesije

    Oštri pad na svjetskim berzama, analitičari strahuju od globalne recesije

    Berze širom svijeta u protekla 24 časa doživjele su veliki pad zbog straha da bi u Sjedinjenim Državama moglo doći do ekonomskog pada.

    Pali su svi glavni indeksi na Wall Streetu a prethodno su pokrenute rasprodaje na svim globalnim tržištima, uključujući Evropu i Aziju.

    Neposredan uzrok pada je izvještaj o performansama američke ekonomije objavljen u petak, koji je pokazao znatno lošije pokazatelje od očekivanih, uključujući i broj zaposlenih.

    BBC piše da je japansko tržište doživjelo najveći pad u istoriji, a u Americi ovako nagli pad nije zabilježen godinama. Pale su berze u Tajvanu, Južnoj Koreji, Indiji, Australiji, Hong Kongu i Šangaju, a svi čekaju na potez Centralne banke SAD, od koje se očekuje da hitno smanji kamatne stope.

    Međutim, nije samo zabrinutost za američku ekonomiju pokretač globalne rasprodaje na berzama. Investitiori su dodatno zabrinuti lošim performansama najvećih svjetskih tehnoloških kompanija.

    “Dionice u kompanijama kao što su Amazon, Facebook (Meta), Apple i Alphabet (koja posjeduje Google) porasle su tokom prošle godine usred nade da će njihova velika ulaganja u vještačku inteligenciju (AI) dovesti do velikih profita. Proizvođač čipova Nvidia je nakratko postala najvrednija kompanija na svijetu zbog tog očekivanja. Međutim, prošle sedmice je nekoliko ovih tehnoloških divova objavilo razočaravajuće finansijske rezultate, izazivajući strah da bi uzbuđenje moglo biti izduvani balon”, piše BBC.

    Samo u posljednjih mjesec dana dionice Amazona i Nvidije pale su za 20 odsto, vlasnika Facebooka Mete za 13 odsto, a Applea za osam odsto brišući milijarde sa njihove tržišne vrijednosti.

  • Državne kase nikad punije, džepovi građana sve prazniji

    Državne kase nikad punije, džepovi građana sve prazniji

    Za razliku od državnih kasa, koje su sve punije, situacija za građane nije nimalo ružičasta, jer sve ukazuje da su im džepovi sve prazniji.

    Tim riječima borci za zaštitu potrošača i sindikalci porede svakodnevicu “običnih smrtnika” s jedne, te prihode institucija koje se bave prikupljanjem poreza s druge strane.

    Prije nekoliko dana, odnosno u četvrtak, Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH pohvalila se da je prvi put u istoriji za mjesec prikupila više od milijardu KM, tačnije u julu im je “leglo” milijardu i 73 miliona KM, što je za 122 miliona više u odnosu na jul 2023.

    Već sutradan, Poreska uprava Republike Srpske je saopštila da je za sedam mjeseci ove godine naplatila 2,373 milijarde KM javnih prihoda, odnosno 288 miliona KM, tj. 14 odsto više u odnosu na isti period 2023. godine.

    Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, ističe da od ubiranja poreza najviše koristi ima država, a nikako građani. Tako će se, dodaje, desiti i ovaj put.

    “Što je više poreza, bolje je svima koji su u vlasti da to lakše rasporede, a nikako nema ni povećanja penzija ni plata, tako da građani od svega ovoga imaju najmanje koristi. Ipak treba nahraniti silnu administraciju koju imamo, tako da ubiranje poreza nije na dobrobit građana”, kaže Marićeva.

    U prošloj godini smo, dodaje, više trošili nego u ovoj, a to je pokazatelj da mi koji živimo u BiH imamo sve manje novca.

    “Sveukupno, slika nije nimalo ružičasta, već je vrlo loša što se tiče građana BiH. Situacija je davno bila alarmantna, a ovo sada prelazi u to da se bavimo samo politikanstvom, a suštinske stvari ne rješavamo”, kaže Marićeva za “Nezavisne novine”.

    Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS, kaže da je stav i sindikalaca da su građani sve siromašniji. Kako to izgleda u praksi, objasnila je na primjeru svoje branše.

    “Prosječna plata u građevinarstvu je oko 1.100 maraka, što je svega oko 200 maraka više od najniže plate. Ali u tu prosječnu platu ulaze plate od menadžera i vlasnika, pa do onih koji imaju minimalac. To je jako malo i ne pokriva ni 45 odsto sindikalne potrošačke korpe, tako da radnici u građevinskom sektoru i dalje žive na minimumu egzistencije i nema naznaka da će to u narednom periodu biti popravljeno”, kazala je Vrabičićeva za “Nezavisne novine”.

    Ona takođe ističe da su novčanici građana sve prazniji.

    “Građani su sve siromašniji uprkos punjenju budžeta. Sve više se zadužuju i dižu kredite da bi preživjeli”, navela je Vrabičićeva.

    Adis Kečo, šef stručne službe u Savezu samostalnih sindikata BiH, u izjavi za “Nezavisne novine” kaže da razlog za to što su budžeti sve puniji, a džepovi radnika sve prazniji, leži u činjenici da se svaki dan suočavamo sa poskupljenjem svih dobara i usluga koje građani koriste.

    “Tome je jednim dijelom rezultirala inflacija, ali možemo slobodno reći i pohlepnost poslodavaca da korištenjem situacije na svaki mogući način uvećaju svoju dobit. Sve to ide preko leđa radnika”, rekao je Kečo.

    Ekonomista Slaviša Raković kaže da od povećanih poreskih prihoda bolje “živi” država.

    “Ne vjerujem da će to uticati na poboljšanje životnog standarda građana”, rekao je Raković za “Nezavisne novine”.

    Prema podacima UIO BiH, prihodi od indirektnih poreza za sedam mjeseci 2024. godine iznosili su šest milijardi i 495 miliona KM i veći su za 543 miliona KM ili za 9,12 odsto u odnosu na isti period 2023. godine kada su iznosili pet milijardi i 952 miliona KM. UIO je za sedam mjeseci 2024. godine privredi vratio jednu milijardu i 196 miliona KM.

    Iz Poreske uprave Republike Srpske su rekli da su dobri rezultati u naplati javnih prihoda rezultat ne samo rada Poreske uprave Republike Srpske, nego i povećanja stepena odgovornosti poreskih obveznika kada je u pitanju izvršavanje obaveza i, uopšte, povećanju svijesti građana o plaćanju poreza.

  • S&P i Moody's potvrdili kreditni rejting BiH

    S&P i Moody's potvrdili kreditni rejting BiH

    Međunarodne rejting agencije Standard and Poor's (S&P) i Moody's potvrdile su kreditni rejting Bosne i Hercegovine, saopšteno je iz Centralne banke Bosne i Hercegovine

    Agencija Standard and Poor's potvrdila je rejting ‘B+’ sa stabilnim izgledima.

    U izvještaju, analitičari S&P navode da je, uprkos unutrašnjim i vanjskim utjecajima, bh. ekonomija pokazala otpornost u prvoj polovici 2024. godine, te da očekuju da će povećana potrošnja, podržana sniženom inflacijom i rastom realnih plaća, podići realni rast u BiH na 2,8% u ovoj godini. Očekuju također da će od 2025. godine doći do nešto snažnijeg investiranja, posebno u oblasti energije i izgradnje puteva, i povećanja vanjske potražnje, usljed ekonomskog oporavka ključnih trgovinskih partnera u eurozoni, što će rezultirati realnim rastom od skoro 3% u periodu 2025-2027. godine.

    Neto dug Bosne i Hercegovine je ispod 20% GDP-a, što je umjeren dug za zemlje u razvoju. Oko 65% konsolidovanog bruto duga opšte vlade odnosi se na bilateralne i multilateralne kreditore sa dužim rokom dospijeća i povoljnim kamatnim stopama.

    Analitičari nadalje očekuju da će deficit tekućeg računa ostati nizak u naredne četiri godine, na nešto iznad 3%, te da će Bosna i Hercegovina zadržati aranžman valutnog odbora.

    Prema navodima analitičara, do povećanja kreditnog rejtinga može doći ukoliko se postignu na konsenzusu zasnovane političke odluke, što bi moglo ubrzati strukturalne reforme, uključujući i one koje se odnose na pristupanje zemlje Evropskoj uniji, kao i ekonomski rast.

    Moody's Rating potvrdio je kreditni rejting Bosni i Hercegovini, B3 sa stabilnim izgledima.

    Potvrda kreditnog rejtinga odražava stav analitičara agencije Moody's da vrlo visoka politička nestabilnost BiH i dalje ometa provedbu reformi i odražava institucionalnu slabost. Moody’ s očekuje oporovak rasta realnog BDP-a na 3% u 2025. godini.

    Reformski zamah mogao bi pomoći u otključavanju pristupa novom pretpristupnom finansiranju koje može podržati veće investicije. S druge strane, privreda se suočava sa značajnim negativnim rizicima od predstojeće implementacije Mehanizma Evropske unije za podešavanje granica ugljika (EU CBAM), što će negativno utjecati na veliki dio izvoza BiH u nedostatku značajnih reformi dekarbonizacije, navodi se u izvještaju Moody's-a.

    Stabilni izgledi odražavaju, između ostalog, stav analitičara da će dug opšte države ostati umjeren čak i u slučaju povećane socijalne potrošnje.

    Kreditni rejting, kako navodi Moody's, može biti povećan ukoliko dođe do implementacije reformi koje bi ojačale upravljanje zemljom i riješile dugogodišnje strukturalne izazove, te vodile do vidljivog progresa na putu ka Evropskoj uniji. Tome bi doprinijela bliska saradnja sa Međunarodnim monetarnim fondom i Evropskom unijom.