VRBAS Media

Autor: INFO

  • Radnici u ove dvije djelatnosti ubjedljivo najbrojni, a plate im daleko ispod prosjeka

    Radnici u ove dvije djelatnosti ubjedljivo najbrojni, a plate im daleko ispod prosjeka

    Prosječna plata u Srpskoj je 1.416 KM, a ispod ovog iznosa, u prosjeku, zarađuju zaposleni u čak 12 djelatnosti.

    Tačnije, od ukupno skoro 290.000 zaposlenih u Srpskoj, bezmalo 204.000 radi u sektorima u kojima je prosječna plata ispod pomenutog iznosa.

    Zvanična statistika pokazuje da ih je najviše zaposleno u prerađivačkoj industriji – 57.325 i trgovini, 51.682 njih. U prvoj djelatnosti prosječna plata je 1.224, a u drugoj 1.237 KM. Pod pretpostavkom da imaju ovolike zarade, zaposleni u ovim sektorima svojim primanjima tek za nešto malo prebacuju trošak hrane za četvoročlanu porodicu, koji je za jul iznosio 1.178 KM.

    Oni su u još dobroj poziciji, s obzirom na činjenicu da je u četiri djelatnosti, u kojima je zaposleno 41.000 ljudi, prosječna plata ispod ovog iznosa. Riječ je o zaposlenima u građevinarstvu, ugostiteljstvu, te djelatnosti saobraćaja i poslovanja.

    Zato ne čudi što, iz godine u godinu, raste interesovanje mnogih da odu iz Srpske, pa da, ako već teško rade, bar i zarade.

    Kako kažu u Sindikatu trgovine, realna plata trgovca kreće se od 950 do 1.000 KM.

    – Šefovi odjela imaju oko 1.200, a poslovođa u objektu 1.400-1.500 KM. Činjenica je da u marketima nema dovoljno trgovaca, ali ne zato što ljudi neće da rade, nego zato što je teško ispoštovati uslove i tempo koji su im nametnuti. Naime, ono što bi trebalo da radi njih 10, radi pet, pa čak i manje. Ljudi se slomiše od posla, za male pare – objašnjavaju za Srpskainfo u ovom sindikatu.

    Najveće prosječne plate su u finanijskoj i djelatnosti osiguranja – 1.909, djelatnosti informacija i komunikacija – 1.780, te djelatnosti vađenja ruda i kamena – 1.776 KM.

     

  • Tužilaštvo se žalilo, traže da Vladimir Stanimirović bude pritvoren

    Tužilaštvo se žalilo, traže da Vladimir Stanimirović bude pritvoren

    Tužilaštvo BiH uputilo je žalbu na rješenje Sudu BiH kojim nije određen pritvor Vladimiru Stanimiroviću (38), direktoru Centralne harmonizacijske jedinice Ministarstva finansija i trezora BiH, a koji je osumnjičen da je prijetio ministru bezbjednosti Nenadu Nešiću i poslaniku u Parlamentarnoj skupštini BiH Sanji Vulić.

    Kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama” u žalbi na odluku Suda BiH traži se da sud u potpunosti razmotri sve činjenice i donese odluku o određivanju pritvora prema osumnjičenom.

    “Osumnjičenom se stavlja na teret da je 25. juna u 21.45 ubacio u poštansko sanduče u Doboju i poslao tri pisma adresirana na klub ‘crvene sekte – SNSD’ sa prijetećim sadržajem ‘Četnikušo, bliži ti se kraj, neće te spasiti ni ti četnici što za tobom hodaju…'”, navela je ranije tužiteljka precizirajući da je to upućeno Vulićevoj, dok je Nešiću, kako je dodala, poslato pismo u kom se navodi da će Nešiću i Vulićevoj “uskoro dosuditi Alah”, da ih džabe prate gorile i da niko od noža nije pobjegao.

    Treće pismo je, dodala je tužiteljka, adresirano Enesu Kariću, direktoru Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, a napisano je: “Brate po Alahu, molim te oduzmi pratnju onoj četnikuši Vulićki, i sam si svjestan da je sevap četničko g… ubiti, pomagaj, makni one tvoje gorile, smetaju nam. Tvoj brat po Alahu”.

    Sud BiH je juče saopštio da je odlučio da ne pritvori Stanimirovića, ali će morati pripaziti s kim se sastaje.

    “Odlučujući o prijedlogu Tužilaštva BiH za određivanje pritvora, Sud BiH je donio rješenje kojim je odbijen prijedlog Tužilaštva BiH te je osumnjičenom Stanimiroviću određena mjera zabrane sastajanja s određenim licima”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Suda BiH.

  • Vulin: Ja sam pravio spiskove

    Vulin: Ja sam pravio spiskove

    Potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin poručio je da je spiskove osoba za koje je važila mjera obaveznog zadržavanja i pojačane kontrole prilikom ulaska u Srbiju pravio kao ministar policije i direktor Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) po savjesti i zakonu, ističući da žali što im se nije više posvetio.

    Povodom, kako je naveo, hajke koja se povela protiv predsjednika Srbije Aleksandra Vučića zato što je hrvatska pjevačica Severina Vučković zadržana na srpskoj granici, Vulin je rekao da se sav ološ koji misli da Srbi nemaju ni državu, ni samopoštovanje mogao uvjeriti u suprotno kada im je na srpskim granicama rečeno da nisu dobrodošli.

    “Nekima je to rečeno zato što su pevali o Orićevim klanjima Srba na Božić, nekima zato što su prebijali našu decu na koncertima, a na mrežama psovali srpsku majku, pevali da im ne može niko ništa jer su ‘jači od Srbije'”, naveo je Vulin u saopštenju iz njegovog kabineta.

    On je dodao da nekima nije bilo dozvoljeno da uđu u Srbiju zato što su “halakali dok su pokazivali simbole velike Albanije, slavili Antu Gotovinu”.

    “Na spiskovima koje sam lično sastavljao kao ministar policije i direktor BIA i uz naredbu predavao nadležnim organima bilo je stranih državljana koji su u Srbiju dolazili da učestvuju u nasilnim protestima, ali i narko-bosova od kojih i sada strepe od Sarajeva do Prištine i Skoplja, a u Srbiji smo im oduzimali vozila i vraćali ih peške preko granice”, naveo je Vulin, prenosi Srna.

    Prema njegovim riječima, ne treba zaboraviti da je na spisak, uz mjeru obaveznog zadržavanja i pojačane kontrole, stavio i poslanike iz Skupštine Crne Gore koji su glasali da je Srbija genocidna.

    “Na spiskove sam lično stavio kao ministar policije i direktor BIA i Srbe koji nose cveće na grob šiptarskim ubicama, a i brojnim ustašama koji u Vukovaru pevaju ‘Juri i Bobanu’, a onda bi da dođu u Bač i još jednom nam pljuju u lice”, objasnio je Vulin.

    Prema njegovim riječima, svi do jednog su cvilili i tražili da im se zabrana skine i svi do jednog su govorili da ima gorih od njih, da nisu mislili to što su pjevali i pričali i svi do jednog su kukali da im zabrana uzima novac ili ih ometa u upravljanju imovinom koju posjeduju u Srbiji.

    “Neki su molili lično, neki preko menadžera, a neki i preko premijera svojih država. Spiskove sam pravio ja, kao ministar policije i direktor BIA, po zakonu i po savesti i žalim što im se nisam više posvetio, jer vidim koliko ološa je nepravedno zaboravljeno. Aleksandar Vučić o tome nije bio pitan, niti je trebalo da bude”, poručio je Vulin.

  • Zelenski moli

    Zelenski moli

    Najnoviji smrtonosni baraž upućen iz Rusije, drugi uzastopni masovni napad na Ukrajinu, dokazuje zašto je Ukrajini potrebna mnogo veća pomoć zapadnih saveznika, tvrdi predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

    Kako javlja dopsinik BBC-ja, Zelenski želi više pomoći na dva načina. Prvo, britanski, američki i drugi partneri moraju hitno da daju dozvolu Ukrajini da koristi oružje dugog dometa zapadne proizvodnje da pogodi skladišta municije, avione i aerodrome dublje u Rusiji.

    To bi smanjilo sposobnost Moskve da zasipa nebo Kijeva, Zaporožja, Krivog Roga i drugih gradova koji su bili gađani u poslednjih 48 sati, tvrdi Zelenski, a prenosi dopsinik BBC-ja.

    Ali ako se masovni vazdušni napadi nastave, predsednik Zelenski kaže da mora postojati koordinisaniji i usklađeniji napor da se zaustavi ruska raketa i dronovi koji ubijaju civile i onemogućavaju ukrajinsku energetsku infrastrukturu.

    U tekstu se navodi u da je Zelenski na neki način ukazao kako je Izraelu pružena ogromna pomoć u obaranju ogromnog baraža raketa koje su bile poslate iz Irana i njegovih zastupnika u aprilu.

    Tim Zelenskog, iako naglašava svoju zahvalnost za stalnu podršku Zapada, često ukazuje i na geopolitičke paralele ili vojna poređenja za koja tvrde da pokazuju zašto bi Ukrajini trebalo bolje da pomognu.

    Međutim, ti zaveznici, kao ocenjuje BBC, nastavljaju da kalkulišu s nivoom vojne podrške koju daju Ukrajini, držeći u fokusu prevashodnu zabrinutost koju su imali od početka invazije, ne izazivajući potencijalno katastrofalan širi rat sa Rusijom.

  • Ostajemo bez ljekara, tehničara, medicinskih sestara

    Ostajemo bez ljekara, tehničara, medicinskih sestara

    Nedostatak ljekara, medicinskih sestara i tehničara već nekoliko godina je gorući problem u Republici Srpskoj.

    Naime, kako kažu naši sagovornici, razlog tome što veliki broj medicinskih radnika odlazi u inostranstvo gdje su bolji uslovi rada, dok jedan dio ljekara ide na specijalizacije, ali i u zasluženu penziju.

    Nebojša Šešlija, direktor Bolnice “Srbija” Istočno Sarajevo, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da oni imaju najozbiljniju situaciju na cijelom području Republike Srpske po pitanju odlaska radnika…

    “Mi smo naslonjeni na najveći grad u BiH, gdje je sigurno najveći kanton i oni su spremni da daju svim zdravstvenim radnicima puno bolje uslove nego što je slučaj kod nas”, kazao je Šešlija i dodao da ljekari ne moraju čak ni da napuste državu da bi našli bolje zaposlenje.

    “U toku ove godine dva doktora i oko 20 medicinskih tehničara su otišli iz naše ustanove, ali imamo najavu da će nas u narednom periodu napustiti još dva-tri tehničara”, kazao je Šešlija i istakao da je gorući problem što su to obučeni tehničari, koji rade dugi niz godina i koje je teško nadomjestiti.

    “Ono što nam pravi problem je i to što na evidenciji Zavoda za zapošljavanje nema medicinskog kadra”, kazao je Šešlija i istakao da manjak kadra pokušavaju da nadomjeste prekvalifikacijom.

    “Nekog ko je završio za fizioterapeuta prekvalifikujemo u opšti smjer samo da bismo imali radnika”, kazao je Šešlija.

    Kako je rekao, budući da je manjak ljekara postoje i liste čekanja na određenim odjeljenjima kao što je kardiologija.

    “U saradnji sa Ministarstvom smo u pregovorima sa UKC Srpske da se nađe najbolje rješenje za ovaj problem”, kazao je Šešlija.

    Iz Doma zdravlja Banjaluka kazali su da već dugo alarmiraju nadležne institucije o problemu nedostatka doktora kako u Službi hitne medicinske pomoći, tako i u Službi porodične medicine.

    “U prilog tome govore i podaci da smo u više navrata od Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske tražili da nam dostave podatke o broju mladih doktora medicine koji su trenutno nezaposleni te smo dobili odgovor da takvog stručnog kadra nema na birou”, kazali su iz Doma zdravlja Banjaluka.

    Ističu da su takve dopise slali više puta, posebno jer od 1. septembra određeni broj doktora kojima je odobrena specijalizacija odlazi na specijalizaciju, što će dodatno smanjiti broj doktora u procesu rada i opteretiti dodatno Službu hitne pomoći i porodične medicine.

    “Zabrinjava i podatak da je naša ustanova dva puta u toku tekuće godine raspisivala konkurse za zaposlenje sedam doktora u Službi porodične medicine te da su se na iste prijavila samo dva doktora, od kojih je jedan u međuvremenu odustao”, kažu u DZ Banjaluka.

    Ističu da je ove godine Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske odobrilo 10 specijalizacija iz porodične medicine i pet iz urgentne medicine.

    “Na ove konkurse za specijalizaciju iz porodične medicine bilo je zainteresovano troje, dok su se za urgentnu medicinu prijavila samo dva doktora. Ovaj podatak nam pokazuje da ćemo u narednom periodu, zbog nedostatka i manje zainteresovanosti mladih doktora za ove grane medicine, imati veliki problem u popunjavanju timova porodične i urgentne medicine”, ističu iz banjalučkog Doma zdravlja.

    Mirko Šerbedžija, predsjednik Sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da dosta njihovih kolega odlazi u zemlje zapadne Evrope, u druge profesije, ali dosta njih odlazi u penziju.

    “Imamo mlade kolege koje dolaze da rade da steknu malo iskustva i čim se stvori prilika oni bježe glavom bez obzira, tako da ćemo imati nesagledive posljedice po zdravstveni sistem”, kazao je Šerbedžija i dodao da sadašnji kvalitet, ali i profesionalnost radnika neće moći nadoknaditi te, kako kaže, biće opšte rasulo u zdravstvu.

    “Svi naši vapaji da se povećaju plate radnicima, da se uredi struka kroz zakonska rješenja prolaze totalno nezapaženo”, ističe Šerbedžija i dodaje da se stvara slika da se situacija u ovoj oblasti nikad neće popraviti.

    “Kolege jednostavno moraju da pobjegnu na bolja mjesta, gdje su im i plate bolje, a posljedica toga biće da nas neće imati ko liječiti”, kazao je Šerbedžija i dodao da dosta njihovih kolega iz Hercegovine čak idu da rade sezonu na Hrvatsko primorje, jer im je bolje plaćeno.

    Vlado Đajić, generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Srpske, ističe da ova ustanova nema problem sa manjkom kadra.

    “Mi nemamo problem sa nedostatkom ni doktora, ali ni medicinskih sestra i tehničara. Imamo sve po sistematizaciji popunjeno”, kazao je Đajić te istakao da je razlog tome upravo to što su, kako kaže, dobra ustanova, te da imaju dobre uslove rada.

    “Ljekari rade na najboljoj opremi, plate su redovne, imamo mogućnost odlaska na razne edukacije pa stoga i ne čudi zbog čega svi žele da rade kod nas”, zaključio je Đajić.

  • Zlatna poluga košta milion dolara, rezerve BiH minimalne

    Zlatna poluga košta milion dolara, rezerve BiH minimalne

    Cijene zlata na svjetskom tržištu prethodnih dana dostižu istorijske maksimume, pa tako cijena zlatne poluge prvi put iznosi milion dolara.

    Prema riječima naših sagovornika, i pored ovako visoke cijene, i dalje ima smisla kupovati zlato i povećavati njegove rezerve, jer će cijena dugoročno nastaviti da raste, a stabilnost i realna vrijednost zlata neće nikada nestati.

    Igor Gavran, ekonomista, za “Nezavisne novine” ističe da dugoročno, cijena zlata uvijek konstantno raste i pored povremenih oscilacija.

    “A u periodu kriza, poput aktuelnih u svijetu, dodatno podstiču ovaj rast i čine zlato poželjnim izvorom stabilne vrijednosti širom svijeta. Također, slabljenje uobičajenih rezervnih valuta poput dolara i eura, odnosno nestabilnost ovih ekonomija, dalje doprinose percepciji zlata kao univerzalne vrijednosti kojom se mogu smanjiti valutni rizici”, ističe Gavran.

    Kako je rekao, većina centralnih banaka u svijetu već godinama povećava rezerve zlata te, kako kaže, to rade i u našem susjedstvu Srbija, u EU  Mađarska, u svijetu Rusija i Kina, ali i brojne druge ekonomije.

    “Nažalost, ne samo da su rezerve zlata BiH minimalne i skoro beznačajne, nego je prethodna Uprava Centralne banke BiH čak i prodala znatne rezerve, što je bio ekonomski diletantski i izrazito štetan potez”, ističe Gavran.

    Dodaje da su prodaju izvršili po cijeni daleko nižoj od aktuelne i time, kako kaže  Gavran, nanijeli dvostruku štetu BiH.

    “Direktni gubitak razlike vrijednosti koju bi to zlato imalo danas i indirektni gubitak značajnog faktora garancije stabilnosti naše valute. Čak i danas, kada je cijena zlata visoka, ima smisla kupovati zlato i povećavati njegove rezerve, jer će cijena dugoročno nastaviti da raste, a stabilnost i realna vrijednost zlata neće nikada nestati”, pojasnio je Gavran i istakao da je  veoma  opasno sve rezerve držati u jednoj valuti ili samo valutama jedne ekonomske sfere – zapadne.

    “Jer izlažemo rizicima vlastitu valutu prema kretanjima te ili tih ekonomija”, zaključio je Gavran.

    I ekonomistkinja Radmila Grbić kazala je za “Nezavisne novine” da su cijene zlata dostigle rekordne vrijednosti.

    “Porast cijene zlata na svjetskom nivou je u najvećoj mjeri uzrokovan padom kamatnih stopa u Americi, što je dovelo do veće potražnje za zlatom, jer u slučaju pada kamatnih stopa zlato kao oblik ulaganja postaje atraktivniji u odnosu na prihode od kamata koje nose obveznice”, rekla je Grbićeva.

    Dodala je da  rastu cijene zlata doprinose i centralne banke kroz povećanu potražnju, kao i povećanu potražnju kineskih investitora, koji ulaganjem u zlato traže zaštitu od moguće ekonomske nestabilnosti.

    “Generalno gledano, ekonomska kriza bi dugoročno trebalo da dovede do povećanja obima trgovine zlatom. S obzirom na to da su najznačajniji faktori kretanja cijena zlata ratni događaji, geopolitička nestabilnost, makroekonomski pokazatelji i očekivanja kretanja u privredi, možemo očekivati dalji rast cijena u narednom periodu”, rekla je Grbićeva.

    Iz Centralne banke BiH kazali su da je monetarno zlato trenutno u portfoliju deviznih rezervi Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH) zastupljeno sa učešćem od oko jedan odsto.

    “Monetarno zlato, koje je sastavni dio deviznih rezervi, CB BiH drži na računu u banci u Švajcarskoj kreditnog rejtinga AAA (Fitch), a fizički je locirano u trezoru Bank of England”, pojasnili su iz CB BiH.

    Dodaju da CB BiH ne komentariše niti javno objavljuje svoje namjere o investiranju deviznih rezervi u bilo koje instrumente, te tako ni u zlato.

    “CB BiH pažljivo prati kretanja na finansijskim tržištima te će se sve buduće odluke kao i do sada donositi na bazi zakonom propisanih ograničenja, kao i svih drugih relevantnih faktora. Za Centralnu banku, koja funkcioniše po aranžmanu valutnog odbora, stabilnost vrijednosti imovine koja je pokriće domaćoj valuti je veoma značajna. Sa druge strane, zlato je imovina koja je podložna značajnim tržišnim oscilacijama i stoga je veoma važno da se prilikom upravljanja deviznim rezervama vodi računa o tržišnim rizicima”, kazali su u CB BiH.

    Podsjetimo, cijena unce zlata (31,1 gram) u petak je dostigla više od 2.500 dolara, došavši do rekordne visine.

    Prosječna zlatna poluga teška je 400 unci – što dostiže milion dolara. Cijene zlata su porasle za više od 20 odsto u ovoj godini.

    Naime, kako su ranije pisale “Nezavisne novine”, ukupan uvoz zlata u Bosnu i Hercegovinu prošle godine iznosio je 941.915 KM, dok je godinu dana ranije, 2022. godine, u BiH uvezeno zlata u vrijednosti od tri miliona maraka.

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, najviše zlata uvezeno je iz Slovačke, zatim Turske te Njemačke i Austrije.

  • Tramp prijeti povlačenjem iz debate sa Kamalom Haris, njen tim iznio novi zahtjev

    Tramp prijeti povlačenjem iz debate sa Kamalom Haris, njen tim iznio novi zahtjev

    Kampanje republikanskog i demokratskog predsjedničkog kandidata u SAD, Donalda Trampa i Kamale Haris, sukobile su se u vezi sa predstojećom debatom koja bi trebalo da se održi u septembru na televiziji Ej-Bi-Si (ABC), prenosi Glas Amerike.

    Kako se navodi, tim demokrata traži da mikrofoni kandidata ostanu uključeni sve vrijeme debate, dok Tramp prijeti da će se povući iz debate jer smatra da je televizija ABC “pristrasna”, iako je ranije pristao da učestvuje u duelu.

    – Zašto bih vodio debatu protiv Kamale Haris na toj televiziji – napisao je Tramp na društvenim mrežama, uz tvrdnje o “pristrasnosti” mreže ABC.

    Portparol kampanje Kamale Haris, Brajan Felon, izjavio je da je njihov zahtjev da mikrofoni kandidata tokom debate budu uključeni sve vrijeme, a ne da im se isključuju kada im istekne vrijeme za izlaganje, kao što je to bio slučaj u prvoj debati, prenosi Rojters.

    – Potpredsjednica je spremna da se nosi sa Trampovim stalnim lažima i prekidanjima u realnom vremenu. Tramp bi trebalo da prestane da se krije iza dugmeta za isključivanje mikrofona – naveo je Falon u saopštenju.

    Viši savetnik Trampove kampanje DŽejson Miler kaže da su “već rekli da nema promjene dogovorenih pravila”.

    Međutim, Tramp je kasnije rekao da bi više volio da mu mikrofon bude uključen i da mu se nije dopalo što je prošli put bio isključen.

    – Meni je svejedno. Radije bih, vjerovatno, da mikrofon bio uključen. Ali, dogovor je bio da će biti isto kao i prošli put – naveo je Tramp.

    Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je Haris u tesnom vođstvu u odnosu na Trampa na nacionalnom nivou od dva do tri odsto, navodi Glas Amerike.

  • Bašević se predao u pratnji advokata i odmah lišen slobode

    Bašević se predao u pratnji advokata i odmah lišen slobode

    Direktor Šumskog gazdinstva “Romanija” Strahinja Bašević, koji je osumnjičen da je zloupotrijebio službeni položaj, predao se jutros u pratnji advokata Okružnom javnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu gdje je odmah i lišen slobode.

    On je osumnjičen za zloupotrebu službenog položaja 2020. godine, kao i ostala četiri lica koja su uhapšena na Sokocu – rekao je sekretar Okružnog tužilaštva u Istočnom Sarajevu Neven Kramer.

    Podsjetio je da su četiri lica juče predata postupajućem tužiocu, a danas će i peto lice, koje je jutros lišeno slobode biti predato.

    – Osumnjičeni su da su iskoristili vrijeme pandemije tako što nisu koristili Zakon o javnim nabavkama – rekao je Karmer.

    Play Video

    Postupajući tužilac ima rok od 24 časa da Okružnom Sudu u Istočnom Sarajevu podnese prijedlog za određivanje pritvora uhapšenim licima.

    – Poslije će, eventualno, Sud imati svoja 24 časa da odredi ili ne odredi pritvor – dodao je on.

    Podsjećamo, u Sokocu su juče, po naredbi Okružnog suda u Istočnom Sarajevu, vršeni pretresi na više lokacija, i to na području opština Sokolac, Han Pijesak, Rogatica i Višegrad, a tom prilikom slobode su lišena četiri lica, čiji su inicijali G.S, L.M, G.Ј. i Č.L, dok je lice B.S. izbjeglo hapšenje i za njim se tragalo.

  • “Ako je Berns imao poruku za Vas, onda ste ozbiljna politička ličnost”

    “Ako je Berns imao poruku za Vas, onda ste ozbiljna politička ličnost”

    Sinoć na večeri s jednim diplomatom čuo sam zanimljivo razmišljanje, rekao je Milorad Dodik predsjednik Republike Srpske.Danima čitam da je gospodin Berns došao u BiH da bi Dodiku prenio poruku. Direktor CIA nije poštar pa da raznosi poštu. Direktor CIA je mnogo ozbiljan čovjek i mnogo ozbiljan funkcioner, koji poruke prenosi samo ozbiljnim ljudima. Ako je gospodin Berns imao poruku za Vas, onda ste ozbiljna politička ličnost. Ako nije imao poruku ni za koga drugog u BiH, onda su oni politički bezvrijedni. Ispada da ste Vi jedina ozbiljna politička figura u BiH “, napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.

    Poručio je da veći kompliment nije mogao da dobije.

  • U Centralni birački spisak upisana 3.400.204 birača

    U Centralni birački spisak upisana 3.400.204 birača

    Centralna izborna komisija BiH zaključila je danas Centralni birački spisak na kome se na dan 22. avgusta nalaze 3.400.204 birača.

    Iz CIK-a je saopšteno da će ovaj podatak biti objavljen u službenim glasilima i na internet stranici Komisije, a sadržavaće i podatke o broju birača po izbornim jedinicama i po kategorijama.

    CIK BiH danas je usvojila i odluku kojom je uklonila imena 130 lica sa liste kandidata za imenovanje na dužnost predsjednika/zamjenika predsjednika biračkih odbora jer je dodatnim provjerama utvrđeno da ne ispunjavaju opšte i posebne kriterijume.

    Odluka će biti objavljena na internet stranici CIK-a BiH.